Nagrađeni diplomski rad

More documents

Recommendations

Info

iz Registra koriste samo uz prethodnu pisanu suglasnost klijenta koja se potom prilaže uz zahtjev za kredit. Prilikom osnivanja i uspostave HROK-a uvaženi su svi propisi koji definiraju to područje, ZB 481 , ZZOP i ZZP. Trenutačno HROK posluje u skladu za ZKI-a, a u svom poslovanju poštuje visoke standarde propisane ZZOP-a te ZZP-a. Suglasnost za osnivanje HROK-a dala je HNB-a, a o namjeri uspostave Registra još tijekom 2005. godine obaviještena je Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: AZOP) čija je uloga provođenje ZZOP-a. Kada su u Registar počeli pristizati prvi podaci od strane korisnika u lipnju 2006. g., Registar je ispunio svoju obvezu prijave zbirke osobnih podataka AZOP-u i time se identificirao kao voditelj zbirke osobnih podataka sa svim pravima i obavezama koje proizlaze iz temeljnog Zakona 482 . Osim same tehnike prijave zbirke, u procedure korištenja HROK-a od strane korisnika (banaka i stambenih štedionica) uvrštena su stroga pravila. Osnovno pravilo jest da se korisnik podacima iz Registra može koristiti samo onda kada za to ima pisanu suglasnost klijenta 483 . Sam klijent, prije nego što mu se uopće ponudi mogućnost da potpiše suglasnost, mora putem informativne brošure biti upoznat s funkcijom i ulogom Kreditnog registra, kao i sa svrhom korištenja njegovih osobnih i financijskih podataka. Ukoliko klijent odbije potpisati suglasnost, nitko nema pravo napraviti upit u HROK i dobiti njegove podatke. Sam tekst pisane suglasnosti koja se klijentu nudi na potpis usuglašen je s AZOP-om. 484 svoje podatke dostavljaju jedanput mjesečno i to za protekli mjesec, te se kašnjenja evidentiraju samo ako su duža od mjesec dana., vidi , (20.3.2009.). 481 Pravnu osnovu osnivanja HROK-a činio je ZB-a obzirom da je HROK osnovan u vrijeme važenja tog Zakona. Danas ZB zamjenjuje ZKI, stoga potonji predstavlja važeću pravnu osnovu rada HROK-a. 482 Čl. 17 st. 1 ZZOP glasi: „Voditelji zbirki osobnih podataka dužni su prije uspostave zbirke osobnih podataka dostaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka obavijest o namjeravanoj uspostavi zbirke osobnih podataka zajedno s podacima iz članka 14. ovoga Zakona, a također i o svakoj daljnjoj namjeravanoj obradi tih podataka, prije poduzimanja bilo kakvih aktivnosti obrade.“ Podaci iz čl. 14. ZZOP jesu: 1. naziv zbirke, 2. naziv, odnosno osobno ime voditelja zbirke i njegovo sjedište, odnosno adresu, 3. svrhu obrade, 4. pravni temelj uspostave zbirke podataka, 5. kategorije osoba na koje se podaci odnose, 6. vrste podataka sadržanih u zbirci podataka, 7. način prikupljanja i čuvanja podataka, 8. vremensko razdoblje čuvanja i uporabe podataka, 9. osobno ime, odnosno naziv korisnika zbirke, njegovu adresu, odnosno sjedište, 10. naznaku unošenja, odnosno iznošenja podataka iz Republike Hrvatske s naznakom države, odnosno međunarodne organizacije i inozemnog korisnika osobnih podataka te svrhe za to unošenje, odnosno iznošenje propisano međunarodnim ugovorom, zakonom ili drugim propisom, odnosno pisanim pristankom osobe na koju se podaci odnose, 11. naznaku poduzetih mjera zaštite osobnih podataka. 483 Ovo pravilo proizlazi iz čl. 7 ZZOP-a koji predviđa privolu potrošača za razmjenu podataka i to samo u svrhu za koju je pristanak dan. No, čak i kada je potrošač dao suglasnost za razmjenu podataka putem HROK-a, on može u svako doba odustati od dane privole i zatražiti prestanak daljnje obrade njegovih podataka, osim ako se radi o obradi podataka u statističke svrhe kada osobni podaci više ne omogućuju identifikaciju osobe na koju se odnose (čl. 7. st. 2. ZZOP-a). 484 Vidi „Po kojim zakonima i propisima radi HROK?“, , (20.3.2009.). 78
2. Korisnici HROK-a Banke i stambene štedionice za sada su jedini korisnici usluga HROK-a, međutim sve se više teži ka tome da kartične i leasing tvrtke budu također korisnici Registra jer daju potpuniju sliku zaduženosti i urednosti otplate kredita potrošača. U tu svrhu Ministarstvo financija osnovalo je radnu skupinu za analizu potrebe izrade posebnog zakona o kreditnim registrima (dalje u tekstu: ZKR), čiji je cilj razmotriti zakonski okvir najprikladniji za Hrvatsku. Banke korisnice usluga HROK-a pretežno su osnivačice. To su njih dvadesetak koje predstavljaju preko 95% tržišta kredita u Hrvatskoj 485 , čime HROK-ov Registar ima visoki stupanj legitimnosti. Osim 20 banaka osnivačica, HROK-u se do sada pridružilo još nekoliko banaka i 5 stambenih štedionica kao novi korisnici. HROK-ov interes je da se broj korisnika usluga Registra poveća. 486 Već smo vidjeli da u radu HROK-a vrijedi načelo uzajamnosti, tj. podatke iz HROK-a mogu dobivati samo oni korisnici koji i dostavljaju podatke o kreditima svojih klijenata u HROK. Na temelju tih podataka banka donosi odluku o odobravanju kredita klijentu. U tu svrhu podaci iz Registra zapravo čine osnovu za ocjenu kreditne sposobnosti potrošača prilikom davanja kredita. No, kada govorimo o potrošačkim kreditima sasvim je jasno da davatelji kredita osim banke mogu biti i druge pravne ili fizičke osobe. Osim toga preostalih 5% banaka koje sudjeluju na tržištu kredita u Hrvatskoj nisu korisnici HROK-a. 3. Kreditno izvješće Kreditno izvješće je proizvod HROK-a. Kreditno izvješće predstavlja podatke o kreditnim zaduženjima klijenta, odnosno podatke o zatraženim i odobrenim kreditima, urednoj otplati kredita, instrumentima osiguranja i ostalo vezano uz kreditni odnos s bankom. 487 To se odnosi samo na podatke o kreditima, uključujući i kredit po tekućem računu (odobreni minus) jer on predstavlja kreditno 485 Postoje i podaci koji govore da korisnici Registra čine 97% tržišta kredita u Hrvatskoj. Vidi , (11.4.2009). 486 Tako i HNB u svojim objavljenim Smjernicama o upravljanju kreditnim rizicima snažno potiče banke koje se do sada nisu uključile kao korisnice Registra, da se koriste HROK-om., vidi „Hoće li banke koje sada nisu u sklopu HROK-a imati mogućnost da se naknadno uključe?“, , (20.3.2009.). 487 , (20.3.2009.). 79
Page 1 and 2:
PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJ
Page 3 and 4:
PREDGOVOR Ovaj diplomski rad obrađ
Page 5 and 6:
II. SADRŽAJ: III. Uvod ………
Page 7 and 8:
III. UVOD Jedno od zajedničkih obi
Page 9 and 10:
njihovoj ovisnosti o kreditima. 15
Page 11 and 12:
potrošačkom kreditu, te radi pril
Page 13 and 14:
slobodno kretanje potrošača na tr
Page 15 and 16:
ispuniti obvezu iz čl. 74 i čl. 6
Page 17 and 18:
g. 69 Odredbe nove Direktive držav
Page 19 and 20:
ankom radi kupnje pića i hrane za
Page 21 and 22:
V. POTROŠAČKI KREDIT 1. Personaln
Page 23 and 24:
potrošačem prema pravilima ZZP-a,
Page 25 and 26:
Na ostale elemente ugovora o posred
Page 27 and 28:
2. Ugovor o potrošačkom kreditu Z
Page 29 and 30:
stvar prijeći u vlasništvo zakupn
Page 31 and 32:
potrošača predstavljati teret koj
Page 33 and 34: znatno smanjuje stupanj zaštite po
Page 35 and 36: vlasništvo zakupnika. 195 Znači,
Page 37 and 38: takvih ugovora. 208 Budući da se D
Page 39 and 40: kod kojih potrošač mora zajmodavc
Page 41 and 42: 2.2. Oblik ugovora o potrošačkom
Page 43 and 44: promijeniti, d) odredbu o EKS, e) o
Page 45 and 46: pitanje prelaska prava vlasništva
Page 47 and 48: nekoliko rata, za potrebe izračuna
Page 49 and 50: otplatne tablice (čl. 10 st. 2 sl.
Page 51 and 52: nekom drugom trajnom mediju. 292 Ta
Page 53 and 54: evolving kredita ili kod prešutno
Page 55 and 56: VI. OBVEZA DAVANJA INFORMACIJA POTR
Page 57 and 58: 2. Oglašavanje Osim obveze obavje
Page 59 and 60: 3.1.1. Oglašavanje Direktiva 2008/
Page 61 and 62: 3.1.2. Predugovorne informacije Čl
Page 63 and 64: 2008/48/EZ i EKS razjašnjenu putem
Page 65 and 66: U slučaju kada nacionalni propisi
Page 67 and 68: VII. POSEBNA PRAVA POTROŠAČA 1. P
Page 69 and 70: No, Čikara ističe još jednu novo
Page 71 and 72: Imajući u vidu sve navedeno očito
Page 73 and 74: Implementacijom čl. 17 Direktive 2
Page 75 and 76: isključeni iz polja primjene Direk
Page 77 and 78: zadovoljen uvjet „isključivog fi
Page 79 and 80: azloga uskrati isplatu iznosa kredi
Page 81 and 82: 471 Ovdje valja navesti kako je u h
Page 83: manjom po 1%. U ljeto 2006. godine
Page 87 and 88: zaduženja, a korisnici u okviru sv
Page 89 and 90: 3.2. Kreditno izvješće na zahtjev
Page 91 and 92: 5. Nedostaci HROK-a Vidjeli smo koj
Page 93 and 94: Stoga autorica smatra kako bi dono
Page 95 and 96: IX. ZAKLJUČAK Europsko pravo uređ
Page 97 and 98: „Jezgru“ izmjene nove Direktive
Page 99 and 100: Propisivanjem takve obveze u ZPK-u,
Page 101 and 102: Direktiva 2002/47/EZ Direktiva 2002
Page 103 and 104: ZPK ZTD ZTK ZZOP ZZP ZZP-Odluka Zak
Page 105 and 106: Gorenc, Vilim, Slakoper, Zvonimir i
Page 107 and 108: Život u plusu, http://www.zivotupl
Page 109: 103
show all

Nagrađeni diplomski rad

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?