Nagrađeni diplomski rad

iz Registra koriste samo uz prethodnu pisanu suglasnost klijenta koja se potom prilaže uz
zahtjev za kredit.
Prilikom osnivanja i uspostave HROK-a uvaženi su svi propisi koji definiraju to
područje, ZB 481 , ZZOP i ZZP. Trenutačno HROK posluje u skladu za ZKI-a, a u svom
poslovanju poštuje visoke standarde propisane ZZOP-a te ZZP-a. Suglasnost za osnivanje
HROK-a dala je HNB-a, a o namjeri uspostave Registra još tijekom 2005. godine
obaviještena je Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: AZOP) čija je uloga
provođenje ZZOP-a. Kada su u Registar počeli pristizati prvi podaci od strane korisnika u
lipnju 2006. g., Registar je ispunio svoju obvezu prijave zbirke osobnih podataka AZOP-u i
time se identificirao kao voditelj zbirke osobnih podataka sa svim pravima i obavezama koje
proizlaze iz temeljnog Zakona 482 . Osim same tehnike prijave zbirke, u procedure korištenja
HROK-a od strane korisnika (banaka i stambenih štedionica) uvrštena su stroga pravila.
Osnovno pravilo jest da se korisnik podacima iz Registra može koristiti samo onda kada za to
ima pisanu suglasnost klijenta 483 . Sam klijent, prije nego što mu se uopće ponudi mogućnost
da potpiše suglasnost, mora putem informativne brošure biti upoznat s funkcijom i ulogom
Kreditnog registra, kao i sa svrhom korištenja njegovih osobnih i financijskih podataka.
Ukoliko klijent odbije potpisati suglasnost, nitko nema pravo napraviti upit u HROK i dobiti
njegove podatke. Sam tekst pisane suglasnosti koja se klijentu nudi na potpis usuglašen je s
AZOP-om. 484
svoje podatke dostavljaju jedanput mjesečno i to za protekli mjesec, te se kašnjenja evidentiraju samo ako su
duža od mjesec dana., vidi , (20.3.2009.).
481 Pravnu osnovu osnivanja HROK-a činio je ZB-a obzirom da je HROK osnovan u vrijeme važenja tog
Zakona. Danas ZB zamjenjuje ZKI, stoga potonji predstavlja važeću pravnu osnovu rada HROK-a.
482 Čl. 17 st. 1 ZZOP glasi: „Voditelji zbirki osobnih podataka dužni su prije uspostave zbirke osobnih podataka
dostaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka obavijest o namjeravanoj uspostavi zbirke osobnih podataka
zajedno s podacima iz članka 14. ovoga Zakona, a također i o svakoj daljnjoj namjeravanoj obradi tih podataka,
prije poduzimanja bilo kakvih aktivnosti obrade.“ Podaci iz čl. 14. ZZOP jesu: 1. naziv zbirke, 2. naziv, odnosno
osobno ime voditelja zbirke i njegovo sjedište, odnosno adresu, 3. svrhu obrade, 4. pravni temelj uspostave
zbirke podataka, 5. kategorije osoba na koje se podaci odnose, 6. vrste podataka sadržanih u zbirci podataka, 7.
način prikupljanja i čuvanja podataka, 8. vremensko razdoblje čuvanja i uporabe podataka, 9. osobno ime,
odnosno naziv korisnika zbirke, njegovu adresu, odnosno sjedište, 10. naznaku unošenja, odnosno iznošenja
podataka iz Republike Hrvatske s naznakom države, odnosno međunarodne organizacije i inozemnog korisnika
osobnih podataka te svrhe za to unošenje, odnosno iznošenje propisano međunarodnim ugovorom, zakonom ili
drugim propisom, odnosno pisanim pristankom osobe na koju se podaci odnose, 11. naznaku poduzetih mjera
zaštite osobnih podataka.
483 Ovo pravilo proizlazi iz čl. 7 ZZOP-a koji predviđa privolu potrošača za razmjenu podataka i to samo u svrhu
za koju je pristanak dan. No, čak i kada je potrošač dao suglasnost za razmjenu podataka putem HROK-a, on
može u svako doba odustati od dane privole i zatražiti prestanak daljnje obrade njegovih podataka, osim ako se
radi o obradi podataka u statističke svrhe kada osobni podaci više ne omogućuju identifikaciju osobe na koju se
odnose (čl. 7. st. 2. ZZOP-a).
484
Vidi „Po kojim zakonima i propisima radi HROK?“, ,
(20.3.2009.).
78