You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U slučaju kada nacionalni propisi država članica već obvezuju davatelja kredita na<br />
provjeravanje baza podataka, ti se propisi mogu i dalje primjenjivati. 370 U RH u svibnju 2007.<br />
godine započeo je s <strong>rad</strong>om Hrvatski registar obveza po kreditima (dalje u tekstu: HROK)<br />
kojeg je osnovalo 20 banaka sa svrhom prikupljanja, ob<strong>rad</strong>e i razmjene informacija o svim<br />
kreditnim obvezama klijenata i urednosti njihovog podmirivanja. Prilikom ocjene kreditne<br />
sposobnosti potrošača u RH, banka može imati pravo da putem HROK-a zatraži kreditno<br />
izvješće 371 o potrošačevoj kreditnoj aktivnosti, ali samo uz pisanu suglasnost potrošača. Na taj<br />
način uvid u kreditno izvješće postaje jedan od elemenata pri odluci o prihvaćanju klijentovog<br />
zahtjeva za odobravanje kredita.<br />
Što će reći da u RH još ne postoji obveza ocjene kreditne sposobnosti potrošača, već<br />
banke imaju pristup bazama podataka samo uz pristanak potrošača. Dalje, sljedeći problem<br />
koji se uočava je da pristup bazi podataka imaju samo banke i stambene štedionice kao<br />
davatelji kredita, međutim ugovor o potrošačkom zajmu može odobriti i fizička osoba kao<br />
zajmodavac i druge pravne osobe. Iz toga proizlazi da navedeni zajmodavci nemaju pristup<br />
bazi podatka, al inkorporacijom odredba Direktive 2008/48/EZ u budući ZPK i ta bi obveza<br />
nastala za zajmodavce u RH. No, sukladno tome trebalo bi osnovati još jednu bazu podataka<br />
za sve ugovore o potrošačkim kreditima kod kojih se kao zajmodavac ne javlja banka ili da se<br />
u HROK-u nalaze i podaci potrošača takvih ugovora. Osim u novom ZPK-u, takva odredba<br />
može naći svoje mjesto i u Zakonu o zaštiti osobnih podataka 372 (dalje u tekstu:ZZOP). 373<br />
Preuzimanjem u hrvatsko pravo potrošačkog kredita čl. 8. nove Direktive 2008/48/EZ Čikara<br />
smatra kako treba uskladiti buduću odredbu u ZPK-u sa postojećom odredbom o ocjeni<br />
kreditne sposobnosti dužnika iz čl. 115 st. 3 ZKI 374 . 375<br />
370 U Njemačkoj se podaci provjeravaju u bazi podataka SCHUFA, u Francuskoj u bazi podataka Fichier<br />
National des Incidents de Paiments, dok se u Austriji zahtjev upućuje Konsumentenschutzverein–u (KVS), u<br />
SAD-u Credit Bureau, u Velikoj Britaniji u bazi podataka Credit Referencing Agency, a prva verzija takvog<br />
projekta u Hrvatskoj bila je poznata pod nazivom HROK-Hrvatski registar obveza po kreditima, vidi<br />
, (25.4.2009.).<br />
371 Kreditno izvješće je proizvod HROK-a d.o.o. i predstavlja podatke o kreditnim zaduženjima klijenta. Dakle,<br />
podatke o zatraženim i odobrenim kreditima, redovitosti otplate kredita, instrumentima osiguranja i ostalo<br />
vezano uz kreditni odnos s bankom. To se odnosi samo na podatke o kreditima, uključujući i kredit po tekućem<br />
računu (odobreni minus) jer on predstavlja kreditno zaduženje, a nipošto se ne odnosi na stanja tekućih ili<br />
štednih računa, oročenih depozita ili ostale imovine klijenta koja je povjerena na čuvanje banci, vidi<br />
, (20.3.2009.).<br />
372 Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN br. 103/03., 118/06., 41/08.<br />
373 Čikara, Emilia, op. cit., str. 31.<br />
374 Prije sklapanja ugovora koji je osnova za nastanak izloženosti kreditnom riziku, kreditna institucija<br />
procjenjuje dužnikovu kreditnu sposobnost te kvalitetu, utrživost, raspoloživost i vrijednost instrumenta<br />
osiguranja svojih potraživanja ( čl. 115 st. 3 ZKI).<br />
375 Čikara, Emilia, op. cit., str. 31.<br />
59