Nagrađeni diplomski rad

kreditnim institucijama 78 (dalje u tekstu: ZKI), čije se odredbe primjenjuju umjesto
79 80
dotadašnjeg ZB-a, koji uređuje područje zaštite potrošača u Glavi XXIV.
U sustav propisa kojima se štite potrošači, u širem smislu, prema Čulinović-Herc, ulaze
i propisi čiji primarni cilj nije zaštita potrošača, ali pogoduju potrošačima, kao što su propisi o
osiguranju štednih uloga građana ili kartično poslovanje o kojem postoje i propisi europskog
prava, dok ih u hrvatskom pravu nema. 81
Potrebno je osvrnuti se na neke razlike između ZZP i ZKI-a. 82 Obzirom da su posljednje
izmjene ZZP-a, iz 2007. g., uslijedile u vrijeme važenja ZB-a, prema Čikari, bilo je za
očekivati da će novi ZKI-a otkloniti neke nedostatke ZB-a, kao što je to npr. razilaženje
definicija pojma potrošača i odstupanja glede obračuna efektivne kamatne stope (dalje u
tekstu: EKS), no nedostaci nisu uklonjeni. 83 ZB definirao je potrošača kao fizičku osobu,
građanina, koji je korisnik bankovnih usluga iz čl. 3 Zakona 84 , kao i ostalih financijskih
usluga 85 iz čl. 6, što ukazuje da je pojam potrošača određen širim pojmom nego li je to u ZZPa.
86 ZZP definira potrošača kao fizičku osobu koja sklapa pravni posao u svrhe koje nisu
namijenjene njegovom zanimanju niti profesionalnoj djelatnosti. 87 Prema ZKI-a potrošač je
svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije 88 . Razlika u definiciji potrošača iz ZZPa
i ZKI-a je u tome što ZKI ne navodi da se svrha ugovora mora odnositi na osobne potrebe
potrošača, dakle prema ZKI-a potrošačem se smatra svaka fizička osoba, pa i ona koja ugovor
o potrošačkom kreditu sklapa u okviru svoje profesionalne ili poslovne djelatnosti. Prema
Čikari na taj način i profesionalci uživaju zaštitu potrošača kada ugovor o kreditu sklapaju s
kreditnom institucijom 89 (npr. vlasnik ugostiteljskog obrta koji sklapa ugovor o kreditu s
78 Zakon o kreditnim institucijama, NN br. 117/2008.
79 Čikara, Emilia, op. cit., str. 3.
80 Čl. 304 – 310 ZKI-a.
81 Čulinović-Herc, Edita, Zaštita potrošača kod…, op. cit., str. 184.
82 O razlikama između ZZP-a i ZB-a vidi, kritički ibid., str. 185.
83 Čikara, Emilia, op. cit., str. 3.
84 Bankovne usluge su primanje novčanih depozita i odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredstava u
svoje ime i za svoj račun, kao i izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektronskog novca ( čl. 3 ZB-a).
85 U ostale financijske usluge je prema čl.6. spadao i ugovor o potrošačkom kreditu.
86 Čulinović-Herc, Edita, Zaštita potrošača kod…, op. cit., str. 185.
87 Čl. st. 1. ZZP-a.
88 Čl. 304 ZKI-a. Vidi Čikara, Emilia, op. cit., str. 11., bilj. 71.
89 „Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je djelatnost:
– primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun ili
– izdavanje sredstva plaćanja u obliku elektroničkog novca“ ( čl. 2 st. 1 ZKI-a ).
12