Nagrađeni diplomski rad

troškova, treba se sve više zaduživati. Podaci govore da je u posljednjih 12 godina dug
građana poslovnim bankama rastao 18 puta, plaće su rasle 2,5, mirovine 2,2, a naknade za
nezaposlene 1,3 puta. To je pravi pokazatelj stanja u Hrvatskoj, a životni standard građanin
održava sve većim zaduživanjem. I tako se polako ulazi u začarani krug. 21 S druge strane, ni
situacija na europskom tržištu kredita nije puno bolja. Prema posljednjim podacima Europske
središnje banke (dalje u tekstu: ESB) obujam potrošačkih kredita koje su banke plasirale
stanovništvu Europske zajednice (dalje u tekstu: Zajednica) iznosi 635.5 milijardi eura 22 ,
odnosno 4.8 bilijuna kuna. 23 No, stanovnik Europske Unije (dalje u tekstu: EU) manje je u
prosjeku zadužen nego li je to stanovnik RH. Obujam kredita banaka plasiranih stanovništvu
u EU po stanovniku iznosi svega 9.700 kuna 24 , što znači da je stanovnik EU tri puta manje
zadužen nego stanovnik RH. Konačno, kako bi se dobila prava slika prezaduženosti
stanovništva RH u odnosu na stanovništvo EU valja spomenuti da je u Hrvatskoj udio
potrošačkih kredita u ukupnim kreditima 58%, a u EU svega 13%. Ti podaci jasni su
pokazatelji gospodarskog stanja našeg prostora.
Čikara smatra da su sve te okolnosti dovele do potrebe povišenja standarda zaštite
potrošača, na što su države članice reagirale usvajanjem različitih propisa na području prava
potrošačkog kredita. 25 Autorica Čikara dalje smatra kako su se nastale razlike između propisa
o potrošačkom kreditu država članica negativno odrazile na prekograničnu ponudu kreditora s
jedne i na povjerenje potrošača kod „prekograničnog“ sklapanja ugovora o kredita s druge
strane. 26
Nemogućnost usporedbe uvjeta kreditiranja na razini EU otežalo je sklapanje
prekograničnih ugovora o potrošačkom kreditu, što je povjerenica Komisije za zaštitu
potrošača Meglena Kuneva opisala riječima: „Onaj koji danas želi usporediti ponude kredita
u Europi, mora usporediti jabuke sa kruškama. To djeluje negativno na tržišno natjecanje i na
potrošače kojima je time onemogućen pristup većem izboru i boljim cijenama.“ 27 Stoga za
zaključiti je kako je u području potrošačkih kredita nužna maksimalna zakonodavna aktivnost
kako bi se otklonili nedostaci prouzrokovani minimalnom harmonizacijom propisa o
21 Vidi , (10.3.2009.).
22 Vidi , ( 25.5.2009.).
23 Izvorišni podaci za područje EU preračunati su iz EUR u HRK po srednjem tečaju HNB-a na 31.03.2009.,
, (25.5.2009.).
24 Izračunato temeljem službenih statističkih podataka Europske središnje banke (dalje u tekstu:ESB) i broja
stanovnika EU, , (25.5.2009.).
25 Čikara, Emilia, op. cit., str. 4.
26 loc. cit.
27 ibid, str. 5.
4