IDEJNI PROJEKT RETENCIJA DREŽNIČKO POLJE

22Z4-M-2/12
Prvi dio tunela, od ulazne građevine Sabljaci do mjesta na kojem se priključuje dovodni tunel
Bukovnik, dug je 2309,0 m, uzdužnog pada dna 0,9 %o. Od mjesta priključenja dovodnog tunela
Bukovnik, vode iz akumulacija Bukovnik i Sabljaci nastavljaju teći zajedno drugim dijelom dovodnog
tunela dužine 7077,0 m i uzdužnog pada dna 2,0 %o. Nizvodno od mjesta priključenja dovodnog
tunela Bukovnik na dovodni tunel HE Gojak, smješten je glavni zatvarač. Dovodni tunel Bukovnik
dužine 36,94 m i uzdužnog pada dna 2,0 %o, pruža se od ulazne građevine Bukovnik do priključenja
na dovodni tunel HE Gojak.
Na kraju dovodnog tunela smještena je vodna komora s asimetričnim prigušivačem, a iza nje
se nalazi zasunska komora. Između zasunske komore i strojarnice položen je čelični tlačni cjevovod
dužine 731,0 m, promjera 3,4 m u gornjem i 3,2 m u donjem dijelu, gdje se cjevovod račva na tri
predturbinska dovoda.
2.2.4. Strojarnica i rasklopno postrojenje
U strojarnici koja je izgrađena na lijevoj obali Donje (Gojačke) Dobre, neposredno nizvodno od
njenog prirodnog izvora, smještene su tri turbine tipa Francis s vertikalnom osovinom, svaka
instaliranog protoka 16,67 m 3 /s (ukupno 50 m 3 /s) i instalirane snage 16,0 MW (ukupno 48 MW). Brutto
pad HE Gojak je 133,5 m, konstruktivni pad turbina je 118 m, a srednji energetski ekvivalent 0,272
kWh/m 3 .
Neposredno uz strojarnicu nalazi se 110 kV rasklopno postrojenje. Sastoji se od pet
transformatorskih, pet dalekovodnih polja, spojnog, te mjernog polja.
2.3. Način rada sustava HE Gojak
Osnovna koncepcija rješenja hidroenergetskog sustava HE Gojak je prevođenje voda
Zagorske Mrežnice tlačnim tunelom do zahvata Gornje Dobre na brani Bukovnik, te dalje tlačnim
tunelom i tlačnim cjevovodom privođenje voda obiju rijeka na turbine HE Gojak.
Hidroelektrana HE Gojak izgrađena je na temelju "Glavnog projekta HE Gojak", Elektroprojekt,
1955. godine u kojem su u skladu s postavljenom koncepcijom korištenja voda Zagorske Mrežnice i
Gornje Dobre definirani način korištenja njihovih voda i projektno rješenje hidroenergetskog sustava
HE Gojak.
Zbog ograničavajućih geoloških, topografskih i uvjeta izgrađenosti okolnog prostora
akumulacijsko jezero Sabljaci i akumulacijski bazen Bukovnik su malih korisnih volumena. Energetska
vrijednost korisnog volumena akumulacije Sabljaci omogućuje hidroelektrani Gojak vršni rad, a
djelomično i tjedno izravnanje kod malih protoka. Energetska vrijednost korisnog volumena
akumulacijskog bazena Bukovnik je gotovo zanemariva i omogućuje korištenje voda Gornje Dobre
uglavnom u protočnom radu.
Kod privođenja voda Zagorske Mrežnice i Gornje Dobre u svrhu njihovog energetskog
iskorištavanja na HE Gojak u sadašnjem radu prioritet imaju vode Gornje Dobre, zbog manjih
hidrauličkiih gubitaka u dovodnom tunelu što osigurava veću snagu elektrane, manjeg volumena
bazena i smanjenja rizika od poplava grada Ogulina. Naime, u slučaju manjih dotoka Gornjom Dobrom
i povećanog udjela Zagorske Mrežnice u iskoristivom protoku elektrane, smanjuje se netto pad zbog
većih hidrauličkih gubitaka u dijelu dovodnog tunela između akumulacijskog jezera Sabljaci i
akumulacijskog bazena Bukovnik.
U razdoblju velikih dotoka u akumulacijsko jezero Sabljaci i bazen Bukovnik dio voda, koje nije
moguće iskoristiti na hidroelektrani, ispušta se preko preljeva u stara korita Zagorske Mrežnice i
Gornje Dobre.
Udio iskoristivog protoka ovisan je i o položaju zatvarača na ulaznim građevinama. Prema
Pravilniku o korištenju voda akumulacijskog bazena Bukovnik i jezera Sabljaci manipuliranje se
uglavnom odnosi na zatvarač na ulaznoj građevini Bukovnik i ovisi o vodostajima i dotocima u bazen,
dok je zatvarač na ulaznoj građevini Sabljaci uvijek podignut, osim u slučaju remonta ili popravaka tog
dijela sustava.
Vode Zagorske Mrežnice prioritetno se koriste u slučaju velikih dotoka i visokih vodostaja u
akumulacijskom jezeru Sabljaci i istovremeno malih dotoka Gornje Dobre i nižih vodostaja u
32