IDEJNI PROJEKT RETENCIJA DREŽNIČKO POLJE

22Z4-M-2/12
Prirodni vodni režimi dijela toka Gornje Dobre i Zagorske Mrežnice značajno su izmijenjeni
izgradnjom HE Gojak. Puštanjem u pogon HE Gojak starim koritima Gornje Dobre i Zagorske
Mrežnice nizvodno od brana Bukovnik i Sabljaci otječu samo velike preljevne vode.
Gornja Dobra nastaje spajanjem Dobre Potoka i Bukovske Dobre. Površina sliva do profila
hidrološke stanice Turkovići iznosi 298 km 2 , a srednji godišnji protok u razdoblju 1963-2001. godina
10,1 m 3 /s. Vodotok je razgranate hidrografske mreže i izrazito bujičnog karaktera. Najveći protoci se
javljaju u proljeće i jesen, a najmanji ljeti i zimi.
Izvorišni dio sliva Gornje Dobre leži uglavnom u karbonatnom području, a do hidrološke
stanice Luke Gornja Dobra teče kroz škriljavo-dolomitno područje.
Nizvodno od hidrološke stanice Luke do Đulinog ponora u Ogulinu, Gornja Dobra teče
vapnenačko-dolomitnim područjem uz obilježja krške rijeke s velikim brojem ponora i ponorskih zona u
koritu. Na tom potezu prima značajne pritoke sa svoje desne obale (najveća je Vitunjčica), dok s lijeve
obale nema pritoka.
Preljevne vode iz akumulacijskog bazena Bukovnik otječu starim koritom, a zatim poniru u
Đulinom ponoru, da bi se ponovo javile na izvoru Donje Dobre neposredno uzvodno od strojarnice HE
Gojak. Izgradnjom brane i formiranjem akumulacije Bukovnik na Gornjoj Dobri, smanjene su česte
poplave grada Ogulina. Naime, forsiranim korištenjem voda Gornje Dobre na HE Gojak, značajno se
smanjuju preljevi na brani Bukovnik, a time su i rizici od plavljenja Ogulina manji. Međutim, poplave se
događaju i danas, zbog male akumulativne sposobnosti bazena Bukovnik te ograničene propusnosti
Đulinog ponora.
Na slivnom području Zagorske Mrežnice do akumulacijskog jezera Sabljaci gotovo da i nema
stalnih površinskih vodnih tokova, a najveći dio otjecanja odvija se podzemnim tokovima. Zagorsku
Mrežnicu formiraju vode tri veća i nekoliko manjih izvora koji se nalaze na južnom rubu jezera Sabljaci.
Od velikih izvora, to su stalni izvori Glavni izvor i Bistrac, te povremeni izvor Pećina. Najizdašniji je
Glavni izvor s kapacitetom preko 40 m 3 /s.
Slivno područje Zagorske Mrežnice do brane Sabljaci, ukupne površine 599 km 2 , sastavljeno
je od tri podsliva: Drežničko polje s Jasenačkim poljem, Krakar poljem i Drežničkim lugom, Crnačko
polje koje u određenim hidrološkim uvjetima uključuje i viši horizont Stajničkog polja, i izravni sliv
akumulacijskog jezera Sabljaci. Vode Zagorske Mrežnice koje se za vrijeme velikih dotoka preljevaju
preko brane Sabljaci otječu starim koritom Zagorske Mrežnice. Korito Zagorske Mrežnice formirano je
u karbonatnim naslagama iz geoloških razdoblja donje krede i gornje jure, u kojima su se razvili brojni
ponori i ponorske zone. U ponorima nizvodno od brane Sabljaci gubi se dio voda koji podzemno
otječe prema izvorima u dolini Donje Dobre, zatim na izvore Tounjčice, Kukače i Primišljanske
Mrežnice.
Što se tiče Zagorske Mrežnice, formiranjem akumulacijskog jezera Sabljaci i privođenjem
dijela voda Zagorske Mrežnice na turbine HE Gojak povećani su protoci Donje Dobre. Uz to
akumulacija Sabljaci omogućava sportske, rekreacijske i turističke aktivnosti, a izgradnjom
vodozahvata kod Glavnog izvora Zagorske Mrežnice rješeno je pitanje vodoopskrbe grada Ogulina i
okolnih mjesta.
28