ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliÅ¡

d.o.o. 

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša 

Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš 

za izmjenu zahvata: građevina za skladištenje, obradu i 

odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada 

s područja Primorsko‐goranske županije na lokaciji „Marišćina“ 

Zagreb, prosinca 2009. 

član HEP grupe

Naručitelj: 

EKOPLUS d.o.o. Rijeka 

Broj dokumenta: 25‐09‐2515/07 

Projekt izradio: 

A P O d.o.o. usluge zaštite okoliša 

Vrsta dokumentacije: 

elaborat 

Naziv projekta: 

Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš 

za izmjenu zahvata: građevina za skladištenje, obradu i 

odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada 

s područja Primorsko‐goranske županije na lokaciji Marišćina“ 

Voditelj projekta: mr. sc. Antun Schaller, dipl. ing. ________________________ 

Suradnica: 

mr. sc. Hrvojka Šunjić, dipl. ing. 

Pregledala: Mirjana Čerškov Klika, dipl. polit. ________________________ 

Odobrio: 

mr. sc. Damir Subašić, dipl. ing., direktor ______________________ 

Kontrolirani primjerak 1 2 3 4 5 Revizija 1 

Zagreb, prosinca 2009.

Naručitelj: EKOPLUS d.o.o. Rijeka 

Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata 

S A D R Ž A J 

U v o d .......................................................................................................................... 1 

1. Podaci o nositelju zahvata ............................................................................................................... 5 

1.1. Nositelj zahvata ........................................................................................................................... 5 

1.2. Izvadak iz Sudskog registra ....................................................................................................... 5 

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije ...................................................................................................... 6 

3. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ..................................................................................... 7 

3.1. Funkcionalno‐operativno ustrojstvo CZGO „Marišćina“ ..................................................... 7 

3.1.1. Očekivane količine otpada za odlaganje u periodu 2012.‐2041. g. ........................... 8 

3.1.2. Očekivane količine izlaznih produkata obrade otpada u periodu 2012.‐2041. g. .. 9 

4. Opis dijela zahvata obuhvaćenog izmjenama i dopunama projekta .................................... 10 

4.1. Postrojenje za mehaničko‐biološku obradu komunalnog otpada ...................................... 10 

4.1.1. Koncept rada i operativne faze procesa mehaničko‐biološke obrade 

komunalnog otpada u MBO postrojenju .................................................................... 10 

4.1.2. Građevine za smještaj MBO postrojenja .................................................................... 12 

4.2. Odlagalište neopasnog otpada s „bioreaktorskim“ dijelom .............................................. 15 

4.2.1. „Bioreaktorski“ dio odlagališta .................................................................................... 15 

4.2.1.1. Koncept rada „bioreaktorskog“ dijela odlagališta .................................... 16 

4.2.1.2. Sustav otplinjavanja u „bioreaktorskom“ odlagalištu .............................. 17 

4.2.1.3. Glavne prednosti primjene „bioreaktorskog“ odlagališta ....................... 18 

4.2.2. Dio odlagališta neopasnog otpada za odlaganje neopasnog proizvodnog 

otpada .......................................................................................................................... 19 

4.2.3. Brtveni sustavi odlagališta neopasnog otpada .......................................................... 19 

4.2.3.1. Temeljni (donji) brtveni sustav ...................................................................... 19 

4.2.3.2. Završni (gornji) brtveni sustav .................................................................... 20 

4.2.4. Površina i receptivni kapacitet odlagališta po fazama razvoja (širenja) ............... 21 

4.3. Postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina (bioplina) ............. 22 

4.3.1. Koncept rada postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog 

plina (bioplina) .............................................................................................................. 22 

5. Mogući utjecaji na okoliš .................................................................................................................. 24 

5.1. Mogući utjecaji na okoliš tijekom pripreme i gradnje zahvata .......................................... 24 

5.2. Mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata .......................................................... 24 

5.2.1. Mogući utjecaji na vode ............................................................................................... 24 

5.2.2. Mogući utjecaji na zrak ................................................................................................ 25 

5.2.3. Utjecaj buke ................................................................................................................... 27 

5.3. Mogući utjecaji u slučaju ekološke nesreće ........................................................................... 28 

5.4. Mogući utjecaji na okoliš nakon prestanka rada zahvata .................................................... 28 

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 

i



6. Prijedlog mjera zaštite okoliša ....................................................................................................... 29 

6.1. Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata .................................................................. 29 

7. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša ................................................................................ 30 

Zaključak .......................................................................................................................... 31 

Popis priloga .......................................................................................................................... 32 

P r i l o z i 

Prilog 1. Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta (Županijske skupštine Primorskogoranske 

županije) 

Prilog 2. Tlocrtni prikaz Centra za gospodarenje otpadom Primorsko‐goranske županije (1:1.000) 

Prilog 3. Tlocrtni prikaz postrojenja za mehaničko‐biološku obradu otpada s pogonskom 

jedinicom za proizvodnju alternativnog goriva iz otpada (GIO/RDF) 

Prilog 4. Tlocrtni shematski prikaz unutrašnjosti postrojenja za mehaničko‐biološku obradu 

otpada na koti „0“ 

Prilog 5. Tlocrt dna iskopa odlagališta neopasnog otpada s razdjelnim nasipima (1:1.000) 

Prilog 6. Tlocrtni prikaz završnog sloja na dijelu odlagališta neopasnog otpada ‐ sektor „1A“ 

(1:500) 

Prilog 7. Plan odvodnje procjednih voda na dijelu odlagališta neopasnog otpada – sektor „1A“ 

(1:500) 

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 

ii



U V O D 

Postupak procjene utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: PUO) za zahvat građevina za 

skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja 

Primorsko–goranske županije na lokaciji Marišćina u Općini Viškovo proveden je u 

razdoblju od 2000. do 2003. g. 

Osnovni dokument u postupku PUO bila je Konačna studija o utjecaju na okoliš građevine za 


Primorsko‐goranske županije, na lokaciji Marišćina u općini Viškovo , (u daljnjem tekstu: 

SUO), izrađivač: Ekonerg Holding d.o.o. iz Zagreba. 

Na temelju provedenog postupka PUO, nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog 

uređenja izdalo je Rješenje kojim je namjeravani zahvat ‐ građevina za skladištenje, obradu i 

odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko – goranske 

županije na lokaciji Marišćina u Općini Viškovo prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera 

zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša (Klasa: UP/I 351‐02/00‐06/31, Ur. broj: 531‐ 

05/03‐10 od 31. ožujka 2003. g.). 

Na temelju gore navedenog, Primorsko‐goranska županija je, kao nositelj zahvata, za predmetni 

zahvat od nadležnog Ureda državne uprave u Primorsko‐goranskoj županiji; Službe za prostorno 

uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, sa sjedištem u Rijeci, dana 23. 

srpnja 2003. g., ishodila 

• lokacijsku dozvolu (dokument Klasa: UP/I‐350‐05/03‐01/00076; Ur. broj: 2170‐77‐01‐00‐03‐ 

28/MK) za zahvat u prostoru – Centralna zona za gospodarenje otpadom (CZGO) „Marišćina“ 

na katastarskim česticama katastarske općine Marčelji na području Općine Viškovo 

Nakon toga, dana 17. prosinca 2004. g., Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i 

graditeljstva; Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo – Sektor graditeljstvo, 

povodom zahtjeva investitora predmetnog zahvata „Ekoplus“ d.o.o., Rijeka, Kružna 8/1, kojim je 

zatraženo izdavanje načelne dozvole za izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom 

„Marišćina“, na osnovi odredbe članka 86., stavka 1. „Zakona o gradnji“ (Narodne novine, 

175/03 i 100/04) izdaje imenovanom investitoru 

• načelnu dozvolu (dokument Klasa: UP/I‐361‐03/04‐01/261; Ur.broj: 531‐08/2‐1‐1‐372‐04‐15) 

za izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom „Marišćina“, na zemljištu u katastarskoj 

općini Marčelji, na području Općine Viškovo, a prema Idejnom projektu kojeg je izradila 

tvrtka „ECOINA“ d.o.o. za zaštitu okoliša iz Zagreba, Ul. SR Njemačke 10 

Dana 13. rujna 2007. g., Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; Uprava za 

stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo – Sektor graditeljstvo, povodom zahtjeva 

investitora „Ekoplus“ d.o.o., Rijeka, Kružna 8/1, a zastupanom po „Rijekaprojekt“ d.o.o., Rijeka, 

Moše Albaharija 10a, za izdavanje građevinske dozvole za Centralnu zonu za gospodarenje 

otpadom „Marišćina“, faza 1: obilazna cesta Marčelji‐Studena, nadležno na temelju Zakona o gradnji 

(Narodne novine, 175/03 i 100/04), članak 86., izdaje investitoru „Ekoplus“ d.o.o. Rijeka, Kružna 

8/1 

• građevinsku dozvolu (dokument Klasa: UP/I‐361‐03/07‐01/4; Ur. broj: 531‐10‐2‐1‐1‐372‐07‐ 

21), kojom se odobrava gradnja Centralne zone za gospodarenje otpadom „Marišćina“, faza 1: 

obilazna cesta Marčelji‐Studena na odgovarajućim katastarskim česticama (navedenim u 

građevinskoj dozvoli) u katastarskoj općini Marčelji, na području Općine Viškovo. 

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1



Dana 09. studenoga 2007. g., Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; Uprava 

za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo – Sektor za graditeljstvo je, povodom zahtjeva 

investitora „Ekoplus“ d.o.o. , Rijeka, Kružna 8/1, zastupanog po tvrtki „ECOINA“ d.o.o. Zagreb, 

Ul. SR Njemačke 10, na temelju „Zakona o gradnji“ (Narodne novine 175/03 i 100/04), članak 

86., a u vezi „Zakona o prostornom uređenju i gradnji“ (Narodne novine, 76/07), članak 325., 

izdalo imenovanom investitoru 

• građevinsku dozvolu (dokument Klasa: UP/I‐361‐03/07‐01/7; Ur. broj: 531‐10‐2‐1‐1‐372‐ 

07‐19), kojom se odobrava gradnja Centralne zone za gospodarenje otpadom „Marišćina“; 

faza 2: formiranje platoa radne zone, odlagalište oznake „1A“ kompletno, dio zaštitne 

zone uz odlagalište oznake „1A“ i radne zone, s infrastrukturom: (a) unutarnje 

prometnice i parkirališta; (b) sustav vodoopskrbe – vodovodna mreža; (c) sustav 

odvodnje otpadnih voda i uređaja za obradu otpadnih voda; (d) objekt trafostanice, 

elektroenergetski kabeli (VN i NN) i javna rasvjeta; (e) distributivna telekomunikacijska 

kanalizacija, kondicioniranje i obrada odlagališnog plina na odgovarajućim, u dozvoli 

navedenim katastarskim česticama. 

Istog dana, 09. studenoga 2007. g., Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; 

Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo – Sektor za graditeljstvo, izdaje 

investitoru „Ekoplus“ d.o.o. iz Rijeke, Kružna 8/1, zastupanom po „ECOINA“ d.o.o. iz Zagreba, 

Ul. SR Njemačke 10, a na temelju „Zakona o gradnji“ (Narodne novine, 175/03 i 100/04), a u vezi 

„Zakona o prostornom uređenju i gradnji“ (Narodne novine, 76/07) 

• građevinsku dozvolu (dokument Klasa: UP/I‐361‐03/07‐01/8; Ur. broj: 531‐10‐2‐1‐1‐372‐ 

07‐18), kojom se investitoru „Ekoplus“ d.o.o. iz Rijeke, Kružna 8/1 odobrava gradnja 

Centralne zone za gospodarenje otpadom „Marišćina“; faza 3: čuvarska kućica, prostor za 

vage i perilište kotača, i to na dijelovima katastarskih čestica imenovanih u dozvoli, a 

koje se nalaze u katastarskoj općini Marčelji, na području Općine Viškovo. 

Dana 12. veljače 2009. g., Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; Uprava za 

stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo – Sektor za graditeljstvo je, nakon provedenog 

postupka po zahtjevu investitora, tvrtke „Ekoplus“ d.o.o. iz Rijeke, Kružna 8/1, a na temelju 

„Zakona o gradnji“ (Narodne novine, 175/03 i 100/04), članak 86. te u vezi „Zakona o 

prostornom uređenju i gradnji“ (Narodne novine, 76/07), članak 325., donijelo 

• građevinsku dozvolu (dokument Klasa: UP/I‐361‐03/07‐01/250; Ur. broj: 531‐10‐2‐1‐1‐ 

372‐09‐8), kojom se dozvoljava investitoru „Ekoplus“ d.o.o. iz Rijeke, Kružna 8/1, 

izgradnja Privremenog priključka faze 1: obilazna cesta Marčelji‐Studena, Centralne zone 

za gospodarenje otpadom „Marišćina“, na zemljištu u katastarskoj općini Marčelji, na 

području Općine Viškovo, a prema izvatku iz katastarskog plana s ucrtanom 

građevinom prema glavnom projektu kojega je izradila tvrtka „Rijekaprojekt“ d.o.o. iz 

Rijeke, Moše Albaharija 10a. 

Uzimajući u obzir da je strateškim okvirom i planskim dokumentima, kojima je regulirano 

gospodarenje otpadom – „Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ (Narodne 

novine, 130/05) i „Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007‐2015.“ (Narodne 

novine, 85/07) – a koji su stupili na snagu poslije provedenog postupka procjene utjecaja na 

okoliš predmetnog zahvata, usvojen koncept ustrojavanja županijskih/regionalnih centara za 

gospodarenje otpadom koji u svojem sastavu moraju biti opremljeni određenim operativnofunkcionalnim 

jedinicama, pristupilo se izradi izmjena i dopuna projektne dokumentacije za 

Centralnu zonu za gospodarenje otpadom „Marišćina“ (u daljnjem tekstu: CZGO „Marišćina“). 




Izmjene i dopune koncepta CZGO „Marišćina“ uključuju uspostavu novih operativno– 

funkcionalnih jedinica u sastavu CZGO, kako slijedi: 

1. postrojenja za mehaničko‐biološku obradu komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: 

MBO postrojenje) 

2. „bioreaktorskog“ dijela odlagališta neopasnog otpada 

3. postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina/bioplina. 

Postupkom mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada na razne se načine mogu 

konfigurirati različiti elementi mehaničkih i bioloških procesa, a sve u svrhu postizanja širokog 

raspona specifičnih ciljeva cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uključujući: 

• maksimiziranje količine obnovljivih sirovina (staklo, metali, plastika, papir, i dr.) 

• proizvodnja komposta 

• proizvodnja visoko kvalitetnog krutog goriva iz otpada (RDF) definiranih svojstava 

• proizvodnja biostabiliziranog materijala za odlaganje (biorazgradiva komponenta) 

• proizvodnja odlagališnog plina (bioplina) za proizvodnju topline i/ili električne energije. 

Uvođenje koncepta tehnološkog postupka mehaničko‐biološke obrade s „bioreaktorskim“ 

odlagalištem odabrana je zbog sljedećeg: 

• nakon obrade u MBO postrojenjima na odlagalištima ostaje 25‐35% početnog otpada 

• MBO tehnologija omogućava proizvodnju goriva iz otpada (GIO/RDF/SRF) 1 visoke 

kalorične vrijednosti 

• iz biorazgradivog ostataka obrade moguća je proizvodnja energije 

• odnos investicijskih troškova i troškova obrade. 

Predviđene tehnološke varijante projekta uvjetovane su sljedećim elementima: 

• uvažavanje strateških ciljeva gospodarenja otpadom i provođenje mjera za dostizanje 

postavljenih ciljeva. Za predmetni zahvat od posebnog je značaja cilj 2: Razvitak 

infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za 

učinkovito funkcioniranje sustava), za čije su dostizanje usvojene posebne mjere koje 

uključuju i gospodarenje neopasnim otpadom na način koji je primijenjen i kroz 

uvođenje novih tehnoloških varijanti CZGO „Marišćina“ 

• uvažavanje smjernica iz „Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2007.‐ 

2015.“ (Narodne novine, 130/05), a koje naglašavaju ciljeve uspostave cjelovitog sustava 

gospodarenja otpadom: 

o smanjivanje količina otpada koji nastaje 

o smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom 

primarnog odvajanja 

o izdvajanje korisnog otpada 

o smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom 

otpadu 

o smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i 

ljudsko zdravlje 

o gospodarenje proizvedenim otpadom na načelima održivog razvoja 

o iskorištavanje otpada za proizvodnju energije 

• uvažavanje odredbi „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i 

uvjetima rada za odlagališta otpada“ (Narodne novine, 117/07) a kojima se postižu 

1 

GIO = gorivo iz otpada; RDF = Refuse Derived Fuel; SRF = Solid Recovered Fuel 




propisani ciljevi da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na 

okoliš, osobito onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući 

efekt stakleničkih plinova i smanjenje rizika za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći 

uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta 

• uvažavanje odredbi „Pravilnika o korištenju obnovljivih izvora i kogeneracije“ 

(Narodne novine, 67/07), a kojima se potiče korištenje obnovljivih izvora energije, 

uključujući i plin iz odlagališta otpada, čime se ostvaruju interesi Republike Hrvatske u 

području energetike, utvrđeni „Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske“, 

zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti. 

Uvažavajući zakonske odredbe kojima je regulirana zaštita okoliša i građenje, Nositelj zahvata 

podnosi ovaj Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu zahvata: 

građevina za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada 

s područja Primorsko ‐ goranske županije na lokaciji Marišćina, a kako je propisano u 

„Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš“ (Narodne novine, 64/08 i 67/09), članak 28. i 

Prilog II., točka 12. 

U skladu s navedenim, a uvažavajući odredbe „Zakona o zaštiti okoliša“ (Narodne novine, 

110/07), članak 80., izrađen je predmetni laborat/zahtjev. U ovom Elaboratu analiziran je utjecaj 

na okoliš izmjena i dopuna projekta (navedenim u prethodno spomenutim točkama 1., 2. i 3.), a s 

obzirom na utjecaje koji su obrađeni u predmetnoj SUO, uključujući i mjere zaštite okoliša te 

program praćenja stanja okoliša, koji su propisani izdanim Rješenjem kojim je namjeravani 

zahvat/građevina za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s 

područja Primorsko–goranske županije na lokaciji Marišćina u Općini Viškovo prihvatljiv za okoliš uz 

primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša. 

U Elaboratu su, pored Izvatka iz Sudskog registra Nositelja zahvata (Primorsko‐goranske 

županije), priloženi grafički prikazi građevina (postrojenje za mehaničko‐biološku obradu otpada, 

odlagalište neopasnog otpada s „bioreaktorskim“ dijelom), koje su predmet izmjena i dopuna izvorne 

Studije o utjecaju na okoliš. Međutim, u ovom trenutku još nije projektirano postrojenje za 

proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina (bioplina), budući da će rad tog postrojenja 

započeti tek oko pet godina nakon početka rada Centra, tj. tek kada se kazeta „bioreaktorskog“ 

odlagališta napuni i tamo odložena biorazgradiva (metanogena) frakcija mehaničko‐biološke 

obrade prođe kroz proces anaerobne razgradnje kojim će nastati odlagališni plin (bioplin) za 

pogon spomenutog postrojenja. 




1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 

1.1. NOSITELJ ZAHVATA 

Naziv: 

Primorsko–goranska županija 

Sjedište: 51 000 Rijeka, Adamićeva 10 

Matični broj: 0399078 

Odgovorna osoba: 

Zlatko Komadina, dipl. ing. 

Telefon: 051 / 531‐604 

Fax: 051 / 531‐643 

e‐mail: 

web‐stranica: 

kabinet@pgz.hr 

www.pgz.hr 

1.2. OBAVIJEST O RAZVRSTAVANJU POSLOVNOG SUBJEKTA 

Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta ‐ Županijske skupštine Primorsko‐goranske 

županije – kao Nositelja zahvata, nalazi se u Prilogu 1. 




2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE 

Centar za gospodarenje otpadom (CZGO) „Marišćina“ planira se izgraditi na lokaciji Marišćina, u 

administrativnom obuhvatu Općine Viškovo, na udaljenosti od 1 km sjeverno od naselja 

Marčelji, a 7 km zračne udaljenosti sjeverno od grada Rijeke. 

Centar će se nalaziti uz županijsku cestu br. 5017 Rijeka‐Drenova‐Saršoni‐Marčelji‐Škalnica‐Lipa‐ 

Štranjga (tzv. petrolejska cesta), te dalje prema Rupi i Pasjaku, tj. državnoj granici sa Slovenijom. 

Radi se o tipičnom prostoru krša, tj. krškoj zaravni vrlo dinamičnog mikroreljefa, na kojoj 

prevladavaju karbonatne stijene (vapnenci, dolomiti). Cijela površina obilježena je uzvišenjima 

blagih oblika te dolovima i ponikvama. Zaravan je izdužena dinarskim pravcem (sjeverozapadjugoistok), 

a nadmorska visina lokacije kreće se između 463 i 515 m. Budući da lokaciju zahvata 

siječe već spomenuta cesta, ona će se na samoj mikrolokaciji, u duljini od 750 m modificirati kao 

svojevrsna zaobilaznica Centra. 

Dio lokacije namijenjen za izgradnju CZGO „Marišćina“ ima površinu od 42,5 ha. Najbliža 

naselja su udaljena više od 1.000 metara i od CZGO ih sada dijeli pretežito šuma, dok će se u 

budućnosti uspostaviti i 50‐metarski zaštitni pojas. 

Lokacija predmetnog zahvata, Marišćina, odabrana je na sjednici Županijske skupštine Primorskogoranske 

županije, 3. lipnja 1999. g., a na temelju Statuta Primorsko‐goranske županije (Službene 

novine, 2/98), članak 53. Odluka o izboru lokacije proizlazi iz službenog zaključka s iste sjednice 

o „građevini za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog otpada na području 

Primorsko‐goranske županije“, a glasi: „Uvažavajući stav Komisije Vlade Republike Hrvatske za 

ocjenu utjecaja na okoliš građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog otpada 

na području Primorsko‐goranske županije, Županijska skupština utvrđuje lokaciju Marišćina u Općini 

Viškovo kao najpovoljniju za smještaj središnje županijske zone za gospodarenje otpadom.“ 

„Planom gospodarenja otpadom Primorsko‐goranske županije za razdoblje 2007.‐2015. godine“ 

(Službene novine, 17/07) definirane su aktivnosti i glavni preduvjeti za osposobljavanje CZGO 

„Marišćina“. 




3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 

3.1. FUNKCIONALNO‐OPERATIVNO USTROJSTVO CZGO „MARIŠĆINA“ 

Izrađenom SUO obuhvaćen je zahvat građevine za skladištenje, obradu i odlaganje 

komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko‐goranske županije koji se 

sukladno usvojenom strateškom konceptu naziva Centralnom zonom za gospodarenje 

otpadom „Marišćina“ (CZGO „Marišćina“). U CZGO „Marišćina“ će se zaprimati cjelokupan 

otpad nastao na području Primorsko – goranske županije tijekom predviđenog perioda 2012.‐ 

2041. g., a obrađivat će se i trajno pohranjivati (odlagati) 2 samo neopasne kategorije otpada. 

Predviđena površina potrebnog prostora za CZGO „Marišćina“ iznosi 42,5 ha, što uključuje: 

• radnu zonu (5,5 ha) 

• odlagališni prostor (21,0 ha) 

• interne prometnice i vanjsku prometnicu (2,4 ha) 

• vatrozaštitni pojas (2,1 ha) i 

• zaštitnu zona širine 50 m (11,5 ha). 

Tlocrtni prikaz CZGO „Marišćina“ nalazi se u Prilogu 2. 

Izmjene i dopune projekta koje su obrađene u ovom Elaboratu uključuju uvođenje novih 

tehnoloških jedinica u radnu zonu, i to: (a) postrojenja za mehaničko‐biološku obradu 

komunalnog otpada i (b) postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina. 

U dijelu odlagališnog prostora, Izmjenama i dopunama projekta modificiran je način njegovog 

izgradnje, i to kroz uvođenje „bioreaktorskog“ dijela na površinama odlagališta neopasnog otpada 

u sve tri potfaze širenja. 

Detaljan opis navedenih zahvata i njihova tehnološko–funkcionalna povezanost detaljno su 

opisani u Poglavlju 4. ovog Elaborata. 

Uvažavajući gore navedene izmjene i dopune na području CZGO „Marišćina“, uz djelatnosti 

opisane u SUO , obavljat će se i sljedeće aktivnosti: 

• mehaničko–biološka obrada zaprimljenog komunalnog otpada u MBO postrojenju 

• proizvodnja alternativnog goriva iz otpada (GIO/RDF/SRF) 

• nakon provedene mehaničko‐biološke obrade odlaganje oko 35% ulazne količine 

komunalnog otpada (biorazgradive/metanogene frakcije) i neopasnog proizvodnog 

otpada (značajna redukcija volumena otpada za odlaganje) 

• proizvodnja energije iz metanogene frakcije otpada („biostabilata“), obrađenog 

postupkom mehaničko‐biološke obrade biorazgradivog komunalnog otpada. 

S ciljem da se CZGO „Marišćina“ pusti u rad u što kraćem roku, kao i radi učinkovitijeg 

investicijskog ulaganja, planirana je fazna izgradnja predmetnog zahvata. Planirano je da se 

najprije grade nužne infrastrukturne građevine, postrojenja za reciklažu, sortiranje i 

kompostiranje, uređaj za obradu otpadnih voda te prva faza odlagališta. Potom bi trebala 

uslijediti gradnja postrojenja za obradu odlagališnog plina, ostalih faza razvoja odlagališta, 

dopunskih građevina za obrađivanje otpada te druga potrebna infrastruktura. Dinamiku 

2 

U ovom Elaboratu pojam „skladištenje“ se odnosi na privremeno pohranjivanje (otpadnog, uglavnom 

reciklabilnog) materijala, dok se terminom „odlaganje“ podrazumijeva trajno pohranjivanje (otpada). 




gradnje građevina koje su nužne za puštanje CZGO „Marišćina“ u funkciju pratit će i gradnja 

pristupne ceste Rujevica‐Marčelji (u duljini od 10.280 m). 

Zbog planiranih izmjena i dopuna projekta, vezanih uz modifikaciju postojećih, odnosno uvođenje 

novih građevina (postrojenje za mehaničko‐biološku obradu otpada, postrojenje za proizvodnju 

energije iz odlagališnog plina, „bioreaktorski“ dio odlagališta), na slici 3.1‐1. prikazan je 

predviđeni tok otpada u CZGO „Marišćina“. 

Slika 3.1‐1. Tok otpada u CZGO „Marišćina“ 

3.1.1. Očekivane količine otpada za odlaganje u periodu 2012.‐2041. g. 

U skladu s prikazanim glavnim tokovima otpada (slika 3.1‐1.), u CZGO „Marišćina“ će za 

odlaganje na namjenski uređenim dijelovima odlagališta neopasnog otpada preostati sljedeće 

ukupne količine otpada po vrstama (za projektirani 30‐godišnji period): 

(a) cjelokupan zaprimljeni neopasan proizvodni otpad – 1.143.358 t (1.766.698 m 3 ) i 

(b) metanogena frakcija („biostabilat“) iz procesa mehaničko‐biološke obrade otpada – 35% 

ulazne količine otpada, zaprimljenog u proces mehaničko‐biološke obrade, tj. 1.112.645 t 

(1.660.664 m 3 ). 

Iz navedenoga proizlazi da se za odlaganje tijekom predviđenog 30‐godišnjeg radnog vijeka 

CZGO „Marišćina“, odnosno perioda korištenja odlagališta, očekuje ukupno 2.256.003 t ili 

3.427.362 m 3 otpada, od koje količine 51,5% predstavlja neopasni proizvodni otpad, a 48,5% 

biorazgradivu (metanogenu) frakciju komunalnog otpada. 

Dakle, na odlagalište neopasnog otpada prosječno će se godišnje odlagati 75.200 t (114.245 m 3 ), a 

dnevno – na temelju 300 radnih dana u godini – 250 t (380 m 3 ) otpada. 




3.1.2. Očekivane količine izlaznih produkata obrade otpada u periodu 2012.‐2041. g. 

Obradom otpada unutar CZGO „Marišćina“, tijekom predviđenog 30‐godišnjeg razdoblja 

njegova korištenja nastat će sljedeće korisne izlazne frakcije, koje će – zbog svoje uporabne 

vrijednosti – plasmanom krajnjim korisnicima ili međukorisnicima – smanjiti količine otpada za 

odlaganje, te se neće odlagati na odlagalištu: 

(a) goriva frakcija iz procesa mehaničko‐biološke obrade otpada (alternativno gorivo; 

GIO/RDF/SRF) za primjenu u industriji (cementare) – 1.112.645 t (1.660.664 m 3 ) 

(b) reciklabilni metalni otpad izdvojen u procesu mehaničko‐biološke obrade otpada, koji će se 

predavati ovlaštenim sakupljačima na daljnje postupanje – 158.950 t (132.458 m 3 ) 

(c) 90% količine zaprimljenog građevnog otpada, koja će se nakon obrade (reciklaže) ustupati 

zainteresiranim korisnicima za primjenu u građevinarstvu – 449.280 t (320.922 m 3 ) 

(d) odvojeno prikupljeni (u reciklažnom dvorištu) te sortiranjem u sortirnici izdvojeni korisni 

sastojci (staklo, papir, karton, plastika, drvo i sl.), koji će se predavati ovlaštenim 

sakupljačima na daljnje postupanje. 




4. OPIS DIJELA ZAHVATA OBUHVAĆENOG IZMJENAMA I 

DOPUNAMA PROJEKTA 

4.1. POSTROJENJE ZA MEHANIČKO‐BIOLOŠKU OBRADU KOMUNALNOG 

OTPADA 

Izmjenama i dopunama projekta CZGO „Marišćina“ planirano je uspostavljanje postrojenja za 

mehaničko–biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: MBO postrojenje). 

MBO postrojenje je središnji sadržaj radne zone i cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u 

CZGO „Marišćina“. Ono u cjelini rješava pitanje potpune obrade otpada, a u jednoj od 

tehnoloških varijanti omogućava i proizvodnju goriva iz otpada. MBO postrojenje predstavlja i 

izuzetno bitnu komponentu sustava i stoga što je na području Primorsko‐goranske županije 

zabranjen bilo kakav način termičke obrade otpada, čija se inačica može naći u cementarama ili 

energanama. U konačnici, ovakvim se pristupom znatno štede kapaciteti odlagališnog prostora 

i produljuje vijek trajanja objekta u cjelini. 

Kao što je već naglašeno, postupkom mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada na razne 

se načine mogu konfigurirati različiti elementi mehaničkih i bioloških procesa, a sve u svrhu 

postizanja širokog raspona specifičnih ciljeva cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, 

uključujući: 

• maksimiziranje količine obnovljivih sirovina (staklo, metali, plastika, papir, i dr.) 

• proizvodnja komposta 

• proizvodnja visoko kvalitetnog krutog goriva iz otpada (RDF) definiranih svojstava 

• proizvodnja biostabiliziranog materijala za odlaganje (biorazgradiva komponenta) 

• proizvodnja odlagališnog plina (bioplina) za proizvodnju topline i/ili električne energije. 

4.1.1. Koncept rada i operativne faze procesa mehaničko‐biološke obrade 

komunalnog otpada u MBO postrojenju 

Ulazni materijal u MBO postrojenje je miješani komunalni i njemu sličan otpad. 

Izlazni produkti procesa mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada u MBO postrojenju su: 

• inertna biostabilizirana (bioosušena) metanogena frakcija ili „biostabilat“, koja 

kvantitativno predstavlja najviše 35% ukupne ulazne količine otpada za odlaganje na 

odlagalištu neopasnog otpada u okviru Centra, i to na njegovom „bioreaktorskom“ 

dijelu, odnosno u „bioreaktorskim“ modulima ili „kazetama“ (gdje će se tijekom 

kontroliranog procesa anaerobne razgradnje iz nje proizvoditi odlagališni plin za primjenu 

u posebnoj energani in situ) 

• goriva frakcija tj. alternativno gorivo iz otpada GIO/RDF/SRF (oko 35% ukupne ulazne 

količine otpada), namijenjeno energetskom pogonu industrijskih postrojenja (npr. 

cementare) 

• oporabljivi otpad (oko 5% ukupne ulazne količine otpada) 

• isparena voda (oko 25% ukupne ulazne količine otpada). 

Proces mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada u MBO postrojenju sastoji se glavnih 

operativnih faza, opisanih kako slijedi: 




Prijem komunalnog otpada na obradu podrazumijeva izravan istovar komunalnog otpada iz 

kamiona‐smećara kroz vrata hale u prihvatnu jamu MBO postrojenja. 

Mehanička predobrada komunalnog otpada u cilju selekcije otpada prema veličini u 

rotacijskom situ postrojenja za predobradu, u kojemu nastaju dvije osnovne frakcije otpada: (a) 

otpad dimenzija većih od 150 mm, koji se odvozi transporterima u namjensku prihvatnu jamu i 

(b) otpad dimenzija manjih od 150 mm, koji se – zajedno s teškom frakcijom krupnog otpada – 

skladišti u namjenskoj jami, a prije upućivanja u tehnološki sustav za biološku obradu. 

Biološka obrada (biosušenje) otpada dimenzija manjih od 150 mm odvija se u dijelu 

postrojenja predviđenog za biosušenje (visokomehanizirani šaržni aerobni reaktor). Ovdje se 

otpad zadržava 12‐15 dana, kako bi se omogućilo odvijanje procesa aerobne biološke obrade, tj. 

biološke degradacije (aerobne razgradnje) lako biorazgradivog materijala. 

Biorazgradiva organska frakcija komunalnog otpada, bogata vodom, ugljikom i dušičnim tvarima, 

visoko je razgradiva, pa – prema tome – i nestabilna. Stoga ju je moguće vrlo učinkovito 

biološki aerobno razgraditi, čime se postiže stabilizacija i higijenizacija biorazgradivih 

organskih tvari, sadržanih u komunalnom otpadu, a smanjuje se i sadržaj vlage u otpadu te 

oslobađa toplina, odnosno povećava kalorijska vrijednost obrađivanog otpadnog materijala. 

Oslobođena toplina koristi se za dodatno sušenje obrađivane frakcije otpada te za termalnu 

higijenizaciju tretiranih čestica, jamčeći postizanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi, i to kako 

onih, zaposlenih u procesu obrade, tako i zaposlenika koji sudjeluju u kasnijim fazama 

rukovanja obrađenim otpadom. 

Tijekom procesa biosušenja, iz ukupne mase komunalnog otpada gubi se 25‐30% ulazne mase u 

vidu isparene vode, a nastaje bioosušeni otpad. Isisani zrak, nakon prolaza kroz otpad, tretira se 

biofiltrima, nakon čega se pročišćen i bez ikakvog stranog (neugodnog) mirisa ispušta u 

atmosferu. 

Biostabilizirana (inertna) frakcija: „biostabilat“. Biostabilat, dobiven opisanim postupkom 

obrade, u potpunosti je stabiliziran i higijeniziran, pa se može upotrijebiti za izgradnju 

biofiltarskih slojeva za biološki tretman slabih difuznih plinskih emisija u relativno širokom 

prostoru (npr. u sprečavanju emisija odlagališnog plina na odlagalištima otpada). Dakle, može 

se primijeniti kao dnevna pokrivka postojećih odlagališta te kao pokrovni, rekultivirajući sloj u 

završnoj fazi sanacije odlagališta otpada. Kao materijal koji se u opisanom smislu koristi za 

sanaciju odlagališta otpada, „biostabilat“ je obilježen sljedećim svojstvima: 

• higijenizirani, biološki aktivan materijal s mikrobnom florom, vrlo aktivnom pri 

degradaciji organskih i anorganskih plinova, posebno onih, odgovornih za stvaranje 

neugodnih mirisa (analogno biofiltru, razgrađuje bioplin, pri čemu reducira razvoj efekta 

staklenika) 

• na odlagalištima kultiviranim biostabiliziranim materijalom godišnje se ispušta samo 

1,33 m 3 odlagališnog plina (bioplina) po 1 m 3 odloženog otpada, dok u slučaju 

tradicionalnog prekrivanja saniranog odlagališta, količina ispuštenog odlagališnog plina u 

atmosferu godišnje iznosi 18,33 m 3 /m 3 otpada 

• materijal ima vrlo visoku hidroasorpcijsku moć i vrlo velik potencijal isparavanja vode 

• ukupna količina proizvedenog „biostabilata“, kao jedine izlazne frakcije procesa 

mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada namijenjene odlaganju, predstavlja tek 

25‐35% ulazne količine otpada; stoga se primjenom tehnologije mehaničko‐biološke 

obrade komunalnog otpada postiže redukcija volumena otpada za odlaganje na razini od 

65‐75% početne (ulazne) količine otpada. 




Mehanička obrada (rafinacija) bioosušenog otpada odvija se u dijelu postrojenja, u kojemu se 

iz bioosušenog otpada dodatnom mehaničkom obradom i tretmanom poboljšavaju svojstva i 

kakvoća otpada te ga se tako priprema za daljnju primjenu kao: 

• gorivo iz otpada (GIO/RDF/SRF) koje ima primjenu u cementnoj industriji, 

termoelektranama i drugim industrijskim pećima 

• metanogena frakcija („biostabilat“), koja se odvodi na namjenski uređeno i 

kontrolirano, tzv. „bioreaktorsko“ odlagalište, u kojemu će se koristi za proizvodnju 

energetski vrijednog odlagališnog plina (bioplina) 

• sekundarna sirovina, odnosno reciklabilni otpad (metali), koji se predaje ovlaštenim 

sakupljačima na daljnje postupanje. 

Obrada otpadnih plinova koji nastaju prilikom biološke obrade (biosušenja) otpada preko 

sustava biofiltara i to aerobnim biološkim procesom, čime se postiže smanjenje (neugodnih) 

mirisa i uklanjanje drugih bio‐aerosola (bakterija, snijeti i sl.) putem mikrobne populacije 

unutar organskog medija u samom filtru (tipični materijal je kora drveta). Mikroorganizmi, 

prisutni u tijelu biofiltra, nizom bioloških reakcija metaboliraju većinu organskih spojeva i tako 

pročišćavaju ispušni zrak. 

MBO postrojenje, ustrojeno na opisani način, odgovara najvišim tehnološkim standardima koji 

se danas primjenjuju u svijetu. Tijekom čitavog procesa obrade otpada postrojenje radi potpuno 

automatizirano. U postrojenju nema izravnog kontakta zaposlenika s otpadom, a uvjeti rada 

postrojenja odgovaraju najvišim europskim standardima zaštite na radu. Također, u cilju 

sprečavanja nagomilavanja većih količina neobrađenog komunalnog otpada zbog 

nemogućnosti obrade uslijed nestanka električne energije ili kvara na postrojenju, uspostaviti će 

se režimom neprekidnog napajanja ili uključivanjem agregata. 

Tehnološke etape toka otpada u MBO postrojenju prikazane su na slici 4.1.2‐1., a shematski 

prikaz toka otpada unutar MBO postrojenja prikazan je na slici 4.1.2‐2. 

4.1.2. Građevine za smještaj MBO postrojenja 

MBO postrojenje planira se na srednjem platou radne zone CZGO „Marišćina“, na nadmorskoj 

visini od 480 m. Površina terena na kojem će se podići građevina iznosi oko 16.500 m 2 . 

MBO postrojenje sastoji se od dviju građevina, izgrađenih od armirano‐betonskih stupova i 

greda, ukupne tlocrtne površine 5.700 m 2 . Visina građevina, od uređenog i niveliranog terena 

do gornjeg ruba krovnog parapeta iznosi 16 m. Krovište svakog „broda“ građevine je 

jednostrešno, minimalnog nagiba od 3,5%. 

U prvoj građevini veličine 150 x 23 m (površine 3.450 m 2 ), bit će postavljeno postrojenje za 

prihvat te mehaničku predobradu i biološku obradu otpada, koje je dimenzionirano tako da 

godišnje može predobraditi 100.000 t mješovitog komunalnog otpada. 

Druga građevina veličine 75 x 30 m (površina 2.250 m 2 ) namijenjena je smještaju postrojenja za 

mehaničku obradu (rafinaciju) bioosušenog otpada. 

Uz građevinu (halu) za mehaničku predobradu i biološku obradu otpada postavit će se biofiltar, a uz 

građevinu (halu) za mehaničku obradu (rafinaciju) bioosušenog otpada ugradit će se vrećasti filtar. 

Tlocrtni prikaz MBO postrojenja s pogonskom jedinicom za proizvodnju alternativnog goriva iz 

otpada (GIO/RDF) nalazi se u Prilogu 3, a tlocrtni shematski prikaz unutrašnjosti MBO 

postrojenja na koti „0“, u Prilogu 4.. 




Za redovni rad MBO postrojenja potrebno je osposobiti niz pratećih infrastrukturnih 

elemenata, kao što su transformatorska stanica, elektrodistribucijska mreža, telekomunikacijska 

i informatička infrastruktura, sustavi odvodnje, grijanja, hlađenja i ventilacije klimatizacijskim 

uređajima, električne instalacije kojima će se osigurati izvor toplinske energije, mreža 

protupožarne zaštite i prometna infrastruktura. 

Slika 4.1.2‐1. Tehnološke etape toka otpada u MBO postrojenju 




Slika 4.1.2‐2. Shematski prikaz toka otpada unutar MBO postrojenja 

MBO postrojenje bit će opremljeno sustavom automatske kontrole upravljanja mehaničkom i 

biološkom obradom otpada, koji će biti izravno povezan sa strojevima/uređajima u postrojenju, 

a služit će za nadzor i upravljanje automatskim ulaznim vratima za prijem otpada, sustavom 

rasvjete, crpnim sustavom, nadzornim sustavima i dr. Računalski sustav kontrole automatskim 

načinom upravljanja opremom predstavlja ključ za postizanje visokog standarda učinkovitosti 

rada postrojenja. Budući da se sustavom kontrole rada i upravljanja postrojenjem nadziru i 

snimaju sve aktivnosti, njime se stalno, bez prekida, može kontrolirati i tehnološki proces. Time 

se osigurava visoka razina kontrole stanja okoliša, upravljanja tehnološkim procesom i 

upravljanja emisijama. Sustavom se upravlja iz kontrolno‐upravljačkih prostorija, koje se nalaze 

u pratećim objektima. 




4.2. ODLAGALIŠTE NEOPASNOG OTPADA S „BIOREAKTORSKIM“ DIJELOM 

Jedan od izlaznih produkta procesa mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada, koja je 

opisana u prethodnom poglavlju, je inertna biostabilizirana (bioosušena) metanogena frakcija 

– „biostabilat“, kojom je potrebno postupati na odgovarajući način. 

Uvažavajući smjernice koje proizlaze iz „Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za 

razdoblje 2007.‐2015. godine“ (Narodne novine, 85/05) i odredbe „Pravilnika o načinima i 

uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ (Narodne 

novine, 117/07), ovim je izmjenama i dopunama projekta CZGO „Marišćina“ modificiran način 

fazne izgradnje odlagališta neopasnog otpada uvođenjem „bioreaktorskog“ dijela na jednom od 

sektora odlagališta neopasnog otpada („bioreaktorsko“ odlagalište), a u kojemu se predviđa 

prihvat metanogene izlazne frakcije („biostabilata“) iz procesa mehaničko‐biološke obrade 

komunalnog otpada. 

4.2.1. „Bioreaktorski“ dio odlagališta 

„Bioreaktorsko“ odlagalište definira se kao odlagalište adekvatno obrađene i pripremljene 

frakcije komunalnog otpada, u kojemu se, dodavanjem neopasnog tekućeg otpada ili vode, 

kontrolirano i namjenski ubrzava aerobna ili anaerobna razgradnja odloženog biorazgradivog, 

prethodno osušenog, higijeniziranog i djelomično stabiliziranog mješovitog komunalnog 

otpada te potiče stvaranje odlagališnog plina. Zbog načina djelovanja, koji se temelji na 

razgradnji prethodno pripremljenog biorazgradivog (metanogenog) materijala, „bioreaktorsko“ 

odlagalište otpada funkcionalno je usko povezano s radom MBO postrojenja (slika 4.2.1‐1.). 

Slika 4.2.1‐1. Koncept rada postrojenja za mehaničko‐biološku obradu otpada s „bioreaktorskim“ odlagalištem (BRO) 

(izvor: „Plan gospodarenja otpadom RH 2007.‐2015“, Narodne novine br. 85/07) 




Budući da će oko 52% kapaciteta odlagališta biti ispunjeno neopasnim proizvodnim otpadom, a oko 

48% biostabiliziranom frakcijom iz obrade komunalnog otpada, predviđa se sukcesivna izgradnja 

zone za odlaganje otpada, koja će biti podijeljena na dva dijela u navedenim omjerima. U 

jednom dijelu organizirat će se „bioreaktorsko“ odlagalište za metanogenu (biorazgradivu) 

frakciju iz MBO postrojenja, a u drugom odlagalište neopasnog otpada 3 . 

4.2.1.1. Koncept rada „bioreaktorskog“ dijela odlagališta 

Ovisno o uvjetima u kojima se odvija biološka razgradnja krutog otpada, postoje tri osnovna 

tipa „bioreaktorskih“ odlagališta, a to su aerobni, anaerobni i hibridni (aerobno‐anaerobni) tip. 

U predmetnom zahvatu CZGO „Marišćina“ primijenit će se „bioreaktorsko“ odlagalište 

anaerobnog tipa. 

U anaerobnom „bioreaktorskom“ odlagalištu recirkulaciju procjedne vode ne prati utiskivanje 

zraka, budući da se žele postići upravo suprotni, anaerobni uvjeti. Biološka razgradnja 

djelovanjem anaerobnih bakterija odvija se bez prisutnosti kisika. Optimalne vrijednosti pH za 

većinu anaerobnih bakterija kreće se od 6,7‐7,5. Unutar tog, optimalnog raspona, mikroorganizmi 

koji proizvode metan rastu velikom brzinom, čime se maksimalno dinamizira 

proizvodnja metana. Anaerobna razgradnja rezultira stvaranjem plinova metana (CH4) i ugljikdioksida 

(CO2). 

Predviđeno anaerobno „bioreaktorsko“ odlagalište podijeljeno je na module (polja, kazete, 

ćelije). U svaki se pojedini modul odlaže prethodno osušen i djelomično stabiliziran otpad iz 

procesa biosušenja. Istovremeno s odlaganjem otpada u pojedini modul „bioreaktorskog“ 

odlagališta, u tijelo odlagališta postavljaju se dva sustava cjevovoda: jedan, horizontalan – za 

dovođenje vode 4 i drugi, vertikalan – za odvodnju nastalog odlagališnog plina ili bioplina (o 

tome više u sljedećem odjeljku). Svaki modul (polje, kazeta, ćelija) 5 postupno se puni 

bioosušenim i djelomice stabiliziranim metanogenim materijalom („biostabilatom“), nastalim u 

procesu biološke obrade komunalnog otpada. Modul se puni kroz dulje vremensko razdoblje (npr. 

do 5 godina) i tijekom tog perioda ne stvara se odlagališni plin (slika 4.2.1‐1). Preduvjeti za 

anaerobnu razgradnju nastaju tek kada se modul napuni bioosušenim i djelomice stabiliziranim 

metanogenim materijalom, i to tek nakon što se zatvori odgovarajućim brtvenim sustavom, 

kako bi se omogućili anaerobni uvjeti u njemu. Nakon zatvaranja modula, u tijelo odlagališta 

dovodi se voda (kao što je to već prethodno opisano), čime se povisuje sadržaj vlage u 

odloženom otpadu na razinu potrebnu za aktiviranje biološke anaerobne razgradnje odloženog 

otpadnog bioosušenog materijala (40—60%). Zbog nedostatka kisika u zatvorenom modulu, na taj 

se način kontrolirano pokreće proces anaerobne razgradnje otpada, u okviru kojega tijekom tzv. 

metanogene faze nastaje plin metan (CH4), prevladavajući sastojak plinovite smjese, poznate kao 

odlagališni plin. Takav odlagališni plin može se iskoristiti kao izvor energije. Iz tog se razloga 

3 

U „bioreaktorskom“ odlagalištu odlaže se obrađeni otpad koji ima svojstva sekundarne sirovine (energenta), dok se u 

odlagalištu neopasnog proizvodnog otpada odlaže adekvatno pripremljeni otpad, čiji utjecaj na okoliš nije relevantan, 

ali ne posjeduje sposobnost iskoristivosti bilo u kakve gospodarski racionalne svrhe. 

4 

Pri dodavanju vode u zatvoreno (zabrtvljeno) polje „bioreaktorskog“ odlagališta, a u svrhu postizanja željenog 

sadržaja vlage u otpadu zbog poticanja procesa anaerobne razgradnje bioosušenog otpada, mogu se koristiti i 

procjedne vode nastale na odlagalištu otpada. 

5 

Površinu, odnosno, receptivni kapacitet modula (kazete, polja, ćelije) „bioreaktorskog“ dijela odlagališta, 

uključujući i tehničke detalje njihove izvedbe, potrebno je definirati u Glavnom projektu, a u skladu s procjenjenim 

količinama i očekivanom dinamikom punjenja metanogenom frakcijom iz procesa mehaničko‐biološke obrade 

komunalnog otpada. 




Izmjenama i dopunama projekta predviđa da se, pored MBO postrojenja (u kojemu se biosušenjem 

stvara metanogena frakcija) i „bioreaktorskog“ odlagališta (u kojemu se odvija anaerobna 

razgradnja bioosušenog otpada te nastaje odlagališni plin s visokim sadržajem metana), kao 

treći, komplementarni funkcionalno‐operacijski element sustava energijskog korištenja 

obrađenog otpada, izgradi i postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina (vidi 

poglavlje 4.3.) 

4.2.1.2. Sustav otplinjavanja u „bioreaktorskom“ odlagalištu 

Sustav za otplinjavanje metanogene frakcije iz tijela odlagališta sastoji se od niza horizontalnih 

drenažnih cijevi i vertikalnih plinskih okana (zdenaca, bunara) te spojnog cjevovoda do 

postrojenja za energetsko iskorištavanje proizvedenog odlagališnog plina (slika 4.2.1‐2.). 

Slika 4.2.1‐2. Pojednostavljen prikaz presjeka kroz mrežu horizontalnih cijevi i vertikalnih bunara 

„bioreaktorskog“ odlagališta otpada 

Ovaj sustav se razlikuje od konvencionalnog sustava otplinjavanja po tome što se odlagališni 

plin ne spaljuje na baklji, nego se skuplja i iskorištava za proizvodnju električne energije. 

Međutim, iz sigurnosnih razloga u „bioreaktorskom“ dijelu odlagališta neopasnog otpada biti 

će osposobljen i aktivni sustav otplinjavanja s mogućnošću sagorijevanja na baklji. To su 

prvenstveno slučajevi eliminiranja nastalih količina odlagališnog plina kada one nisu dovoljne 

za korištenje u energetske svrhe te se ne mogu odvoditi u postrojenje za proizvodnju električne 

energije iz odlagališnog plina/bioplina, ili pak u slučajevima eventualnog kvara u postrojenju za 

proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina ili njegovog remonta. 

Sustav horizontalnih drenažnih cijevi i vertikalnih plinskih okana (zdenaca, bunara) ima 

dvostruku funkciju. Osim što služi za otplinjavanje, koristi i za dovođenje dodatnih količina 

tekućine. Naime, nakon što se postignu završni gabariti polja za odlaganje i prekine odlaganjem 

metanogene frakcije u pojedini modul (kazetu), u isti se modul „bioreaktorskog“ odlagališta 




ubrizgavaju dodatne količine tekućine (pročišćena voda ili voda iz hidrantske mreže). Naime, 

dodatna tekućina pospješuje proces nastajanja odlagališnog plina, koji se zatim kontrolirano 

odvodi iz tijela odlagališta do energetskog postrojenja, u kojemu se iz njega proizvodi toplinska 

ili električna energija. Količina potrebne dodatno ubrizgane tekućine u modul „bioreaktorskog“ 

odlagališta obično se kreće u rasponu od 20‐25% količine u modulu odloženog materijala. 

Budući da odložena metanogena frakcija („biostabilat“) već prije ubrizgavanja dodatne tekućine 

(vode) sadrži 15‐20% tekuće faze, ubacivanjem dodatnih količina vode u tijelo odlagališta 

(modul) nastoji se ostvariti potrebno 40%‐tno zasićenje otpadnog materijala tekućinom. 

Međutim, pri dodavanju vode u tijelo odlagališta potrebno je voditi računa o točnim količinama 

vode, potrebnim za uspostavljanje željenog procesa. Stoga ovaj postupak mora biti strogo 

kontroliran. Naime, u slučaju prezasićenja odloženog metanogenog materijala tekućom 

frakcijom, može se poremetiti geotehnička stabilnost tijela odlagališta i tako izazvati klizanje i 

pucanje brtvenih slojeva. 

4.2.1.3. Glavne prednosti primjene „bioreaktorskog“ odlagališta 

Glavne prednosti „bioreaktorskog“ u odnosu na konvencionalno odlagalište otpada su: 

• mogućnost energetskog iskorištenja značajnih količina odlagališnog plina (bioplina) u 

vremenski kontroliranom periodu, čime se omogućava ekonomično iskorištenje 

odlagališnog plina kao obnovljivog izvora energije 

• brza razgradnja i kvalitetna biološka stabilizacija organskih tvari; stabilizacija se pospješuje 

recirkuliranjem procjednih voda nastalih dodavanjem vode u „bioreaktorski“ modul 

• konačna stabilizacija biorazgradivog otpada i njegova potpuna deaktivacija, stabilizacija i 

homogenizacija odloženog otpada, koja se postiže u kraćem vremenu (nakon 10 godina) 

nego kod konvencionalnog odlagališta (više od 30 godina) 

• recirkuliranjem procjednih voda, smanjenje sadržaja štetnih i opasnih tvari u procjednim 

vodama, budući da dio soli i teških metala zaostaje u odloženom stabiliziranom materijalu 

u tijelu odlagališta (tj. „bioreaktorskom“ modulu), a ujedno se smanjuju i troškovi 

zbrinjavanja, odnosno potrebe obrade procjednih voda iz odlagališta 

• kontrolom i upravljanjem parametrima koji su važni za proizvodnju odlagališnog plina 

(bioplina), on se stvara „tempirano“ i namjenski, za razliku od klasičnih odlagališta otpada, 

u kojima se odlagališni plin nastaje nekontrolirano i nije ga moguće u potpunosti iskoristiti 

• zbog većeg sadržaja metana, veća kalorijska moć odlagališnog plina, proizvedenog u 

„bioreaktorskom“ odlagalištu, u odnosu na odlagališni plin koji je spontano nastao u 

konvencionalnom odlagalištu. 

• optimizacija korisnog receptivnog prostora odlagališta; zbog povećane gustoće i smanjene 

zapremine odloženog otpada uslijed ubrzane razgradnje, vrijeme aktivnog korištenja 

„bioreaktorskog“ odlagališta produljuje se u odnosu na konvencionalna odlagališta 

• ostvarenje mogućnosti dodatnih prihoda od aktivnog otplinjavanja; naime, odlagališni plin 

kod „bioreaktorskog“ odlagališta započinje nastajati ranije nego u slučaju konvencionalnih 

odlagališta, čime se s jedne strane omogućuje ostvarivanje dobiti od aktivnog otplinjavanja 

u ranijoj fazi korištenja odlagališta, a s druge – zbog smanjene emisije odlagališnog plina u 

vrijeme zatvaranja i nakon zatvaranja odlagališta – smanjuju se troškovi održavanja 

odlagališta 

• smanjenenje toksičnosti procjedne vode i odloženog otpada u „bioreaktorskom“ 

odlagalištu, čime se u slučaju eventualnog onečišćenja podzemne vode smanjuje opasnost 

po okoliš i zdravlje ljudi 




• zatvoreno „bioreaktorsko“ odlagalište, u kojemu je završio proces degradacije otpada, više 

ne predstavlja rizik po okoliš, pa se nakon zatvaranja odlagališta omogućuje rana uporaba 

okolnog zemljišta u druge svrhe. 

Tlocrt dna iskopa odlagališta neopasnog otpada s razdjelnim nasipima dan je u Prilogu 5. 

4.2.2. Dio odlagališta neopasnog otpada za odlaganje neopasnog proizvodnog otpada 

U drugom dijelu odlagališta, namijenjenom odlaganju neopasnog proizvodnog otpada, otpad će se 

odlagati redosljedno po potfaznim razvojnim zonama odlagališta (1A, 1B, 1C), ali ovdje neće biti 

potrebe za izgradnju manjih modularnih prostora (polja, kazeta, ćelija), iako će se i u ovom dijelu 

odlagališta nastojati tijekom odlaganja otpada izbjeći pojava nastanka većih otvorenih 

odlagališnih površina. Dio odlagališta za odlaganje neopasnog proizvodnog otpada bit će od 

„bioreaktorskog“ dijela odlagališnog prostora fizički odijeljen odgovarajućom pregradnom 

nasipnom stijenkom, dok će se oko samog odlagališta podići 50 m širok zaštitni pojas, koji će se 

postupno razvijati istovremeno s faznim širenjem odlagališta. 

4.2.3. Brtveni sustavi odlagališta neopasnog otpada 

U cilju zaštite okoliša, a suglasno uvjetima iz „Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, 

kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“ (Narodne novine, 117/07), u oba dijela 

odlagališta ugradit će se jedinstven, istovrstan temeljni (donji) i završni (gornji) brtveni sustav. 

Prvom zaštitnom strukturom u najvećoj će se mogućoj mjeri spriječiti eventualni prodor 

procjednih voda iz tijela odlagališta u podzemlje, osobito u podzemne vode, posebno tijekom 

aktivnog rada odlagališta, kada još neće biti postavljen završni pokrovni sustav. Druga zaštitna 

struktura onemogućit će prodor oborinskih voda u odlagalište (ili zatvoreni dio odlagališta) i tako 

spriječiti nastajanje procjednih voda u tijelu odlagališta. 

4.2.3. 1. Temeljni (donji) brtveni sustav 

Temeljni (donji) brtveni sustav bit će opremljen geosintetičkim slojem gline (GCL) 6 , koji će 

funkcionalno zamijeniti regulativom propisani 1 m debeli sloj (prirodne) gline koeficijenta filtracije 

k=10 ‐9 m/s. Brtvljenje će biti provedeno tzv. tlačnom metodom, kako u podlozi brtvenog sloja ne bi 

nastali pregibi, nabori ili neravnine. Ovaj će brtveni sustav na dnu tijela odlagališta te na 

pokosima odlagališta, u presjeku imati sljedeću strukturu (slijedom odozdo prema gore): 

• (pripremljeno tlo u bazi građevine) 

• zaravnavajući sloj debljine 50 cm 

• geosintetički sloj gline ‐ GCL (k ≤ 10 ‐9 m/s) 

• geomembrana HDPE debljine 2,5 mm 

• zaštitni geotekstil gustoće 1.200 g/cm 2 (na odlagalištu za neopasni proizvodni otpad) 

• drenažni sloj debljine 50 cm (kameni granulat 16/32 mm) 

• georešetka 

• (sloj finog otpada) 

6 

GCL = „Geosynthetic Composite Liner“ 




U „bioreaktorskom“ dijelu odlagališta je posebno važno osigurati učinkovito i stalno djelovanje 

drenažnog sloja. Koeficijent propusnosti drenažnog sloja kod „bioreaktorskih“ odlagališta ne bi 

trebao biti manji od 1 cm/s (10 ‐2 m/s). U tom dijelu odlagališta posebno je važno voditi brigu o 

integritetu cjelokupnog temeljnog (donjeg) brtvenog sustava, kao i drenažnih cijevi koje su u 

velikim odlagalištima podložne različitim deformacijama, jer se dovođenjem filtrata (procjedne 

vode) u tijelo odlagališta znatno povećava masa otpada. 

Ugradnja zaštitnog sloja,se u „bioreaktorskom“ dijelu odlagališta ne preporučuje, budući da taj 

sloj djeluje kao brtveni sloj na filtrat, obogaćen suspendiranim česticama i mikroorganizmima. 

Umjesto ugradnje zaštitnog sloja, u tom se dijelu odlagališta predlaže polaganje unaprijed 

odabranog otpada izravno na drenažni sloj. 

4.2.3. 2. Završni (gornji) brtveni sustav 

Završni (gornji) brtveni sustav odlagališta neopasnog otpada u presjeku (odozdo prema gore) 

imat će sljedeću strukturu: 

• (izravnavajući sloj otpada) 

• drenažni sloj za odlagališni plin debljine 30 cm 

• geosintetički sloj gline – GCL (k ≤ 10 ‐9 m/s) 

• geomembrana debljine 1,5 mm 

• geotekstil 

• drenažna rešetka 

• drenažni filtrirajući sloj za odvodnju (spojen na drenažni cjevovod u bazi prekrivnog sustava) 

• rekultivacijski sloj (vegetativno tlo debljine 70 cm i humus debljine 30 cm) 

Za „bioreaktorski“ dio odlagališta preporučuje se odgoda ugradnje završnog brtvenog sustava sve do 

trenutka dok ne završi veći dio procesa slijeganja u odloženom otpadu. Ukoliko se izgradnji 

završnog brtvenog sustava pristupi ranije, osim slijeganja otpada, potrebno je voditi računa i o 

povećanoj proizvodnji plina. Naime, povećana proizvodnja plina može tijekom izvedbe 

završnog (gornjeg) brtvenog sloja imati nepovoljan učinak ukoliko se ne uspostavi i sloj za 

drenažu plina. U tom slučaju dolazi do povećanog pritiska na geomembranu i, posljedično, 

njezinog izdizanja te pojave lokalnih nakupina plina, kao i do lokalnog narušavanja integriteta 

završnog brtvenog sustava. 

Zbog specifičnosti otpada za odlaganje, glavne razlike između „bioreaktorskog“ dijela odlagališta i 

dijela odlagališta za neopasni proizvodni otpad očituju se u osobinama predviđenih sustava za 

otplinjavanje: u „bioreaktorskom“ dijelu postavit će se aktivni sustav otplinjavanja, dok će se u 

dijelu za odlaganje neopasnog proizvodnog otpada izgraditi pasivni sustav otplinjavanja. Budući 

da se zbog omogućenja rada sustava aktivnog otplinjavanja prostora u kojemu je odložen otpad, 

ne smiju unutar odlagališnog tijela koristiti umjetne folije i slični materijali, otpad u 

„bioreaktorskom“ dijelu odlagališta dnevno će se prekrivati inertnim obrađenim građevnim 

otpadom, dok će se u odlagalištu neopasnog otpada za dnevno prekrivanje otpada – a u svrhu što 

racionalnijeg korištenja prostornih kapaciteta – za dnevnu prekrivku rabiti sintetička LDPE folija. 

Pored toga, u „bioreaktorskom“ dijelu odlagališta izgradit će se sustav za dovođenje dodatne 

vode u zatvorene module, što u dijelu odlagališta za neopasni proizvodni otpad neće biti 

potrebno. 

Tlocrtni prikaz završnog sloja na dijelu odlagališta neopasnog otpada u sektoru „1 A“, nalazi se u 

Prilogu 6. 




4.2.4. Površina i receptivni kapacitet odlagališta po fazama razvoja (širenja) 

Odlagalište neopasnog otpada na kraju prve faze izgradnje zauzimat će površinu od oko 

77.000 m 2 (7,7 ha). Zbog racionalnijeg gospodarenja, ali i nastojanja da tijekom korištenja 

odlagališta bude što manje otvorenih odlagališnih površina, odlagalište će se unutar prve faze 

izgradnje postupno širiti kroz tri potfaze, tako da će se na kraju prve faze izgradnje sastojati od 

triju zona – 1A, 1B i 1 C (tablica 4.2.4‐1.). Zone će se graditi, otvarati i puniti otpadom 

sukcesivno: nakon što se jedna zona napuni otpadom i zatvori, otvara se sljedeća. 

Tablica 4.2.4‐1. Zone širenja odlagališta neopasnog otpada u prvoj fazi razvoja odlagališta 

Odlagališne zone 

u prvoj fazi razvoja 

Bazna površina 

(m 2 ) 

Gornja površina 

(m 2 ) 

Receptivni 

kapacitet (m 3 ) 

Prosječna predviđena 

debljina odloženog 

otpada (m) 

1 A 27.500 32.000 380.000 13 

1 B 22.397 25.133 530.300 22 

1 C 27.137 40.085 572.500 17 

U k u p n o 77.034 97.218 1.482.000 ‐ 

Ukupan predviđeni bruto‐receptivni kapacitet svih triju zona za odlaganje u prvoj fazi 

izgradnje odlagališta neopasnog otpada iznosi 1.482.800 m 3 , a što predstavlja 43% ukupno 

procijenjenog kapaciteta, potrebnog za sav otpad koji bi se u razmatranom 30‐godišnjem razdoblju 

trebao odložiti na odlagališnim prostorima CZGO „Marišćina“. 




4.3. POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ ODLAGALIŠNOG 

PLINA (BIOPLINA) 

Izmjenama i dopunama projektne dokumentacije, u okviru radne zone CZGO „Marišćina“ predviđa 

se uspostavljanje postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina 

(bioplina). Naime, kao što je prethodno opisano, predviđeno je da se odlagališni plin (bioplin), 

nastao kontroliranom anaerobnom razgradnjom biorazgradivog otpada u „bioreaktorskom“ dijelu 

odlagališta koristi za proizvodnju električne energije, koja će se preko električnih vodova i 

opreme za prijenos električne energije proslijeđivati u interni ili javni sustav elektrodistribucije. 

Postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina, površine oko 390 m 2 , 

izgradit će se u prostoru (kontejnerima) odgovarajuće zapremine. Planira se da rad postrojenja 

započne nakon razdoblja od oko pet godina nakon početka odlaganja metanogene frakcije 

biograzgradivog komunalnog otpada u „bioreaktorski“ dio odlagališta neopasnog otpada. 

Naime, tek se tada mogu u odlagalištu očekivati odgovarajuće količine odlagališnog plina 

(bioplina), a koje biti dovoljne za njegovo energetsko iskorištavanje. Pri tome treba voditi 

računa o činjenici da u odlagališnom plinu, koji se sastoji pretežno od metana (CH4) i ugljik– 

diokisda (CO2), minimalni udio metana za energetsko iskorištavanje mora iznositi 40%. 

4.3.1. Koncept rada postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog 

plina (bioplina) 

Glavni dijelovi postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina (bioplina) su 

plinsko‐crpna stanica i osnovni modul (motor i generator). 

Plinsko‐crpna stanica, kapaciteta 60‐300 Nm 3 /h, uz podtlak od 60 mbar i instaliranu snagu od 

5,5 kW, cijevnim će sustavom (spojenim na odzračnike), u kojemu će vladati uvjeti podtlaka, biti 

spojena s vertikalnim cijevima u oknima za otplinjavanje „bioreaktorskog“ odlagališta 7 . Na taj 

će se način odlagališni plin odvoditi iz odlagališta (puhalo) i preko plinsko‐crpne stanice 

usmjeravati u osnovni modul, u kojemu će se, aktiviranjem motora i radom generatora stvarati 

električna energija. Spomenuti sustav cjevovoda spaja „bioreaktorsko” odlagalište s plinskocrpnom 

stanicom, a opremljen je tzv. kondenzacijskim loncima, u kojima se izdvaja voda. Voda je 

prirodni konstituent odlagališnog plina: kondenzira se prilikom hlađenja bioplina i, ako se ne 

ukloni, može prekinuti tok plina u pregibima cijevi. Neposredno prije ulaza u plinsko‐crpnu 

stanicu, na cjevovodima se ugrađuju ventili za interventno zatvaranje toka plina u slučajevima 

remonta, kvara, požara ili sličnih stanja unutar postrojenja za proizvodnju električne energije. 

U cilju sigurnog rada, uz postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina postavlja 

se visokotemperaturna baklja za spaljivanje odlagališnog plina (1.000‐1.200 o C), koja će se kao 

kompaktna jedinica podići na betonskoj podlozi. Baklja se aktivirati samo u posebnim 

slučajevima, poput kvara na postrojenju za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina, 

obavljanja servisa (remonta) postrojenja, stanja u kojima su nastale nedovoljne količine 

odlagališnog plina u “bioreaktorskom” odlagalištu za gospodarski opravdan rad postrojenja za 

proizvodnju električne energije, izvanrednih stanja (požar) i sl. U takvim se slučajevima postojeće 

količine odlagališnog plina iz sigurnosnih razloga moraju spaljivati na baklji. 

7 

Temperatura tijela „bioreaktorskog” odlagališta, u kojemu anaerobnom razgradnjom otpada nastaje odlagališni plin, 

iznosi oko 50 0 C. 




Procjenuje se da će se za potrebe energetskog iskorištavanja očekivanih količina odlagališnog 

plina na lokaciji CZGO „Marišćina“ postaviti plinski motor snage 1 MW. Motor će se postaviti 

u „tankvanu“, čija zapremina mora biti veća od ukupne zapremine motornog ulja, kako ne bi 

došlo do nekontroliranog izlijevanja ulja u okoliš. Crpni sustav motora izvest će se na način da 

spriječi iskrenje i proboj plamena, pri čemu će se morati osigurati da razina buke ne premaši 

granice propisane zakonom. U ispušni sustav može se ugraditi izmjenjivač topline, čime će se 

ostvariti mogućnost iskorištenja otpadne topline ispušnih plinova (kogeneracija). 

Plinski motor i generator najčešće su povezani elastičnom spojkom s prirubnicama. Na taj će se 

način smanjiti vibracije između motora i generatora. Motor će biti opremljen uređajem za 

kontrolu i mjerenje parametara rada motora. Automatski sustavi za regulaciju vrtnje, 

temperature vode i ulja izvest će se tako da u slučaju promjene postavljenih vrijednosti 

parametara isključe rad motora, a plin preusmjere prema baklji. Bit će neophodno uspostaviti 

daljinski nadzor rada motora, kako bi se motor u slučaju opasnosti mogao sigurno i odmah 

isključiti. Potrebno je, također, predvidjeti i odgovarajući sustav protupožarne zaštite. 

Upravljanje i kontrola rada motora i generatora provodit će se u samom postrojenju za 

proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina. Upravljačko sučelje nalazit će se unutar 

upravljačkog ormarića ili u kontrolnoj prostoriji. Preko upravljačkog sučelja nadzirat će se rad 

motora i generatora, odnosno provoditi kontrola temperature motora, motornog ulja i 

rashladne vode, tlaka i sastava plina, temperature ispušnih plinova te osnovnih parametara 

rada generatora (napon, temperatura navoja i ležaja, radna i jalova snaga, frekvencija i broj 

okretaja motora i generatora). Motor će se u svakom trenutku, prema potrebi, moći kontrolirano 

i sigurno uključivati i isključivati. 




5. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ 

Prednosti uvođenja novih tehnoloških jedinica u CZGO „Marišćina“ već su ranije istaknute, a u 

nastavku će se dati ocjena utjecaja na okoliš izmjena i dopuna projekta, koje su prethodno opisane 

u poglavlju 4. ovog Elaborata. 

Pri ocjeni utjecaja na okoliš uzeto je u obzir da se nove tehnološke jedinice postavljaju unutar 

zone CZGO „Marišćina“, u kojoj će biti osposobljeni pomoćni objekti i prateća infrastruktura, a 

koji su od značaja i za funkcioniranje novih jedinica te su obrađeni u predmetnoj SUO. Na 

temelju SUO proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš, a mjere zaštite okoliša i program 

praćenje stanja okoliša propisani su u Rješenju, kojim je namjeravani zahvat ‐ građevina za 


Primorsko–goranske županije na lokaciji Marišćina u općini Viškovo – prihvatljiv za okoliš uz 

primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša (Klasa: UP/I 351‐02/00‐06/31, 

Urbroj: 531‐05/03‐10 od 31. ožujka 2003.). 

5.1. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA 

Uspostava novih tehnoloških jedinica uključuje provedbu: (a) pripremnih radova, (b) izgradnje 

objekata (građevina) i (c) postavljanje stacionarne i mobilne opreme tijekom kojih će se izvoditi 

zemljani, betonski, armirački i montažni radovi sa svom potrebnom mehanizacijom i opremom. 

To su uobičajeni radovi kod izgradnje objekata te se smatraju rutinskim građevinskim 

radovima. Tijekom pripreme i gradnje novih tehnoloških jedinica CZGO „Marišćina“ ne 

očekuju se dodatni utjecaji na okoliš s obzirom na utjecaje koji su opisani u SUO, a tijekom 

njihove pripreme i građenja navedenih objekata provodit će se mjere zaštite, propisane izdanim 

Rješenjem. 

5.2. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA 

5.2.1. Mogući utjecaji na vode 

Otpadne vode koje nastaju primjenom tehnologije opisane u poglavlju 2. ovog Elaborata, a s 

kojima se mora upravljati na način propisan „Zakonom o vodama“ (Narodne novine, 107/95; 

150/05), su procjedne vode i oborinske vode. 

Procjedne vode nastajat će: 

• za vrijeme rada MBO postrojenja, tijekom mehaničko–biološke obrade otpada, i to kod 

prijema otpada i tijekom procesa biosušenja; procjenjuje se da će godišnje nastati oko 700 

m 3 tih procjednih tehnoloških voda 

• tijekom rada MBO postrojenja, pri obradi otpadnih plinova u prostoru bioflitra; 

procjenjuje se da će redovnim radom biofitra godišnje nastajati oko 1.300 m 3 procjednih 

tehnoloških voda 

• sa područja čitavog odlagališta neopasnog otpada godišnje će nastajati oko 10.000 m 3 

procjednih voda. 

Sustav odvodnje procjednih voda koje nastaju u MBO postrojenju bit će izveden na način da se 

procjedne vode procjeđuju kroz perforirane podove i otječu prema prihvatnom spremniku 

procjednih voda, odakle se posebnim cjevovodom upućuju na konačnu obradu u uređaj za 

pročišćavanje otpadnih voda, koji će se nalaziti na području CZGO „Marišćina“. 




Procjedne vode odvodit će se s odlagališta neopasnog otpada odgovarajućim sustavom za 

odvodnju procjednih voda, koji se postavlja pri izgradnji temeljnog brtvenog sustava. Namjena 

tog sustava je osigurati takve okolnosti u kojima će se količina nastalih procjednih voda, 

akumuliranih na dnu odlagališta, smanjiti na najmanju moguću mjeru. Sustav se sastoji od 

drenažnog cjevovoda za prihvat i odvodnju procjednih voda s odlagališnog prostora do bazena za 

prihvat procjednih voda, a odatle će se te vode cijevima odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih 

voda „in situ“. 

Jedna od prednosti „bioreaktorskog“ odlagališta je recirkuliranjem procjednih voda smanjivanje 

sadržaja štetnih i opasnih tvari u njima. To je posljedica okolnosti da dio soli i teških metala 

zaostaje u odloženom stabiliziranom materijalu unutar tijela odlagališta (tj. u „bioreaktorskom“ 

modulu). Time se smanjuju i troškovi zbrinjavanja, odnosno potrebe obrade procjednih voda iz 

odlagališta. Pored toga, planirani fazni razvoj odlagališta neopasnog otpada, u okviru kojega će 

se svaka od predviđene tri zone odlagališta (1A, 1B, 1C) kao dijela prve faze razvoja odlagališnog 

prostora, graditi i zatvarati sukcesivno, tj. nakon što prethodna zona bude u potpunosti 

zapunjena otpadom. Takav način širenja odlagališta odabran je upravo iz razloga da se 

minimiziraju otvorene površine tijela odlagališta i time smanji količina nastalih procjednih 

voda, bez obzira na neizbježno povećanje količine površinskih (oborinskih) voda koje će se 

morati odvoditi s prostora za odlaganje otpada. 

Plan odvodnje procjednih voda u sektoru „1 A“ odlagališta neopasnog otpada nalazi se u 

Prilogu 7. 

Oborinske vode nastajat će: 

• na području MBO postrojenja, 40.000 m 3 neonečišćenih oborinskih voda godišnje 

• na području odlagališta otpada, oko 300.000 m 3 godišnje 

Oborinske otpadne vode, koje nastaju na čistim površinama (npr. krovne plohe MBO postrojenja), 

sakupljat će se separatnim sustavom odvodnje te infiltrirati u podzemlje preko upojnih bunara, 

odnosno putem irigacijskog polja na način da se ne ugrozi okolno zemljište i građevine. 

Oborinske vode s tijela odlagališta otpada će se, iz sigurnosnih razloga, odvoditi odvojeno od 

procjednih voda, izvučenih iz temeljnog brtvenog sustava odlagališta neopasnog otpada. 

Oborinske (površinske) vode, otjecat će dijelom površinski, a dijelom kroz geodrenažni sloj 

završnog brtvenog sustava u obodne kanale, izgrađene oko cijelog tijela odlagališta, a odatle će se 

odvoditi u bazen za oborinske vode. Nakon kontrole relevantnih parametara ove će se vode ili 

preko upojnih bunara izravno ispuštati u okoliš (ako su vrijednosti relevantnih parametara u 

granicama regulativom dopuštenih) ili će se odvoditi u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 

te nakon pročišćavanja, preko upojnih bunara ispuštati u okoliš. 

Uspostavom gore opisanog odvojenog sustava odvodnje procjednih i oborinskih voda 

procjenjuje se da neće doći do utjecaja na vode uvođenjem novih tehnoloških jedinica u CZGO 

„Marišćina“. 

5.2.2. Mogući utjecaji na zrak 

S obzirom na primijenjenu tehnologiju, emisija u zrak nastaju: 

• tijekom procesa mehaničko‐biološke obrade otpada u MBO postrojenju i 

• na „bioreaktorskom“ dijelu odlagališta. 




Mehaničko‐biološkom obradom otpada u MBO postrojenju emisije u zrak nastaju prolaskom 

zraka iz unutrašnjosti postrojenja kroz biofiltre i kroz tzv. vrećasti filtar. Emisije plinovitih 

produkata i lebdećih čestica iz pojedinih dijelova MBO postrojenja (sabirna jama, postrojenje za 

automatsku selekciju ulaznog otpada, postrojenje za biostabilizaciju frakcije



zrak u okolici odlagališta, a onečišćenje se zračnim strujama (vjetrom) može proširiti i na veće 

udaljenosti. 

Na području predmetnog zahvata biorazgradivi komunalni otpad (koji je u neobrađenom stanju 

izvor neugodnih mirisa) planira se obrađivati tehnologijom mehaničko‐biološke obrade s 

proizvodnjom metanogene (biorazgradive) komponente, koja se u prosušenom, higijeniziranom i 

stabiliziranom stanju odlaže na odlagalište. S obzirom da se biorazgradiva frakcija procesa 

mehaničko‐biološke obrade komunalnog otpada odlaže u „bioreaktorskom“ odlagalištu u 

prosušenom, higijeniziranom i stabiliziranom stanju, ona sadrži vrlo malo vlage. Stoga se 

procesi razgradnje za vrijeme odlaganja ili uopće ne odvijaju ili se odvijaju tek u neznatnoj 

mjeri, pa su emisije neugodnih mirisa pri odlaganju tako obrađenog otpada beznačajne. 

Postoji mogućnost da zbog neadekvatnog održavanja plinsko‐crpne stanice i baklje dođe do 

nekontroliranog istjecanja plina iz tijela odlagališta neopasnog otpada. Međutim, stabilizirani i 

prosušeni otpad, odložen u „bioreaktorskom“ odlagalištu, proizvodi vrlo male količine plina 

sve do trenutka dok se odlagališni modul (kazeta) ne zatvori i proces aktivira dodavanjem 

vode, pa stoga čak i u opisanom slučaju ne bi došlo do značajnijih emisija u zrak i opasnosti za 

okoliš i zdravlje ljudi. Dakle, emisije neugodnih mirisa s prostora „bioreaktorskog“ odlagališta iz 

opisanih su razloga minimalne. U manjoj mjeri one su moguće samo u ljetnom dijelu godine, i to 

za vrijeme jačih strujanja zračnih masa u krugu do 200 m oko lokacije zahvata. 

5.2.3. Utjecaj buke 

Glavni stacionarni izvor buke na području zahvata je MBO postrojenje. Podaci o snazi izvora 

buke u takvim postrojenjima koja djeluju u zemljama EU pokazuju da pri propisnom radu 

postrojenja buka na samom izvoru (tj. neposredno uz neke pogonske elemente), koji se nalaze 

unutar građevine postrojenja, može doseći jakost od 80 dB(A). Na temelju tog podatka (a 

zanemarujući činjenicu da se izvor buke nalazi u zatvorenom prostoru), model (proračun) 

širenja buke, izračunat prema izrazu 

gdje 

L = L0 ‐20 log10 (r/r0) 

L0 = intezitet na izvoru buke 

L = buka na određenoj udaljenosti od izvora 

r = udaljenost od izvora buke 

r0 = početna udaljenost 

pokazuje sljedeće karakteristike, odnosno opadanje snage buke povećanjem udaljenosti od 

njenog izvora u uvjetima otvorenog prostora (slika 5.2.3‐1). 

U cilju učinkovite zaštite od buke potrebno je provesti mjerenje buke tijekom pokusnog rada 

postrojenja kako bi se sa sigurnošću utvrdilo stanje okoliša s obzirom na utjecaj buke. 


Razina buke (dBA) 



70,0 

65,0 

60,0 55,6 

55,0 

50,0 

49,5 

46,0 

43,5 

41,6 

40,0 

38,7 

37,5 

36,5 35,6 34,7 34,0 33,3 32,6 32,0 31,5 31,0 30,5 30,0 29,5 

45,0 

40,0 

35,0 

30,0 

25,0 

20,0 

Udaljenost (m) 

Slika 5.2.3‐1. Krivulja opadanja razine buke povećanjem udaljenosti od izvora buke 

(za izvor buke od 80 dB (A)) 

5.3. MOGUĆI UTJECAJI U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE 

Utjecaji u slučaju moguće ekološke nesreće definirani su kao posljedice nekontroliranog slijeda 

događanja tijekom aktivnosti u razmatranim tehnološkim jedinicama. 

Do značajne akcidentne situacije može doći i pojavom požara ili eksplozije u MBO postrojenju, 

kao i poremećajima u tehnološkom procesu, a što bi moglo uzrokovati nekontrolirano 

ispuštanje otpadnih voda na lokaciji zahvata i, posljedično, negativne učinke na okoliš. 

MBO postrojenje bit će opremljeno sustavom automatske kontrole upravljanja mehaničkom i 

biološkom obradom otpada, koji će biti izravno povezan sa strojevima/uređajima u postrojenju, 

a služit će za nadzor i upravljanje automatskim ulaznim vratima za prijem otpada, sustavom 

rasvjete, crpnim sustavom, nadzornim sustavima i dr. Računalski sustav kontrole automatskim 

načinom upravljanja opremom predstavlja ključ za postizanje visokog standarda učinkovitosti 

rada postrojenja. Budući da se sustavom kontrole rada i upravljanja postrojenjem nadziru i 

snimaju sve aktivnosti, njime se stalno, bez prekida, može kontrolirati i tehnološki proces. Time 

se osigurava visoka razina kontrole stanja okoliša, upravljanja tehnološkim procesom i 

upravljanja emisijama. 

5.4. MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ NAKON PRESTANKA RADA ZAHVATA 

Ne očekuju se dodatni utjecaji na okoliš u odnosu na utjecaju opisane u SUO. Nakon prestanka 

rada će se, obzirom na tada važeću zakonsku regulativu i stanje okolnog područja, prilagoditi 

mjere i aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša. 




6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA 

Za Izmjene i dopune projekta CZGO „Marišćina“ predlažu se dodatne mjere zaštite okoliša 

tijekom korištenja zahvata i program praćenja stanja okoliša, koje je potrebno provoditi uz sve 

već utvrđene mjere zaštite i program praćenja stanja okoliša, kako je propisano Rješenjem kojim 

je namjeravani zahvat ‐ građevina za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog 

tehnološkog otpada s područja Primorsko – goranske županije na lokaciji Marišćina u Općini Viškovo, 

prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša (Klasa: 

UP/I 351‐02/00‐06/31, Urbroj: 531‐05/03‐10 od 31. ožujka 2003. g.). 

6.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA 

1. Istovar otpada u halu za prijem otpada MBO postrojenja treba obavljati brzo i uz 

aktiviranje tzv. topova „vodene zavjese“ („vodene magle“), postavljenih iznad 

automatiziranih ulazno‐izlaznih vratiju u halu. 

2. MBO postrojenje treba biti opremljeno uređajima za pročišćavanje otpadnog zraka 

(biofiltar), a hala za prijem otpada treba biti izvedena u stanju podtlaka. 

3. Tijekom ručnog sortiranja frakcije komunalnog otpada veće od 150 mm radna kabina treba 

biti klimatizirana i nalaziti se u stanju podtlaka; u radnoj kabini treba osigurati 10 izmjena 

kompletnog zraka na sat. 

4. Tijekom procesa biostabilizacije (aerobne razgradnje) frakcije otpada manje od 150 mm, 

proces treba održavati u zatvorenom prostoru koji je u stanju podtlaka, pri čemu 

karakteristike uređaja za odsisavanje moraju biti takve da jamče ostvarenje radne atmosfere 

bez prašine i para te onemogućuju slobodan izlaz stranih (neugodnih) mirisa i prašine u 

atmosferu. 

5. Odsisani zrak treba, nakon prolaza kroz otpad, obraditi biofiltrima koje nakon zasićenja 

treba obrađivati na isti način kao i frakciju otpada, manju od 150 mm, te ih miješanjem s 

otpadom pretvoriti u biostabilizirani otpad. 

6. Prašinu nastalu u procesu proizvodnje alternativnog goriva (GIO/RDF/SRF) treba, 

primjenom sustava za odsisavanje održavati pod kontrolom, tj. osigurati da oni dijelovi 

postrojenja koji stvaraju prašinu stalno budu u stanju podtlaka, a sakupljena prašina treba 

se odvoditi prema vrećastom filtru, na kojemu se izdvajaju čestice prašine, uz istovremeno 

ispuštanje pročišćenog zraka u atmosferu. 

7. Tijekom pokusnog rada MBO postrojenja treba izmjeriti razinu buke u vanjskom okolišu, a 

rezultate mjerenja usporediti s propisanim dopuštenim vrijednostima za dnevno i noćno 

razdoblje. U slučaju prekoračenja propisanih razina buke treba poduzeti dodatne mjere u 

cilju smanjenja buke, odnosno postizanja propisima dozvoljene razine buke. 

8. Za odvodnju procjednih i oborinskih voda treba uspostaviti odvojeni sustav odvodnje na 

način da se procjedne otpadne vode odvode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „in 

situ“, uvjetno čiste oborinske otpadne vode s krovne polohe MBO postrojenja se preko 

upojnih bunara ispuštaju u podzemlje, dok se oborinske vode s tijela odlagališta, obodnim 

kanalima odvode u bazen za oborinske vode. Nakon kontrole relevantnih parametara te će 

se vode ili preko upojnih bunara izravno ispuštati u okoliš (ako su vrijednosti relevantnih 

parametara u granicama regulativom dopuštenih) ili će se odvoditi u uređaj za 

pročišćavanje otpadnih voda. 




7. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 

7.1. Tijekom korištenja odlagališta neopasnog otpada s „bioreaktorskim“ dijelom: 

• svaka tri mjeseca, odnosno četiri puta godišnje, potrebno je mjeriti donju granicu 

zapaljivosti u tijelu „bioreaktorskog“ odlagališta 

7.2. Klasifikacija i kvaliteta goriva iz otpada (GIO/RDF/SRF), i to ogrjevna vrijednost, sadržaj 

klora i sadržaj žive, kontrolirat će se jednom mjesečno (klasifikacija goriva mora se obaviti u 

skladu sa standardom CEN/TR 15359, a ogrjevna vrijednost prema standardu CEN/TS 

15400). 




Z A K L J U Č A K 

Nositelj zahvata pri realizaciji Izmjena i dopuna projekta CZGO „Marišćina“ mora uvažavati sve 

zakonske i podzakonske akte koji su relevantni za zahvat, uz primjenu gore navedenih mjera 

zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, kao i onih, propisanih prethodno dobivenim 

Rješenjem, kojim je namjeravani zahvat ‐ građevina za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i 

neopasnog tehnološkog otpada s područja Primorsko–goranske županije na lokaciji Marišćina u Općini 

Viškovo – prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja 

okoliša (Klasa: UP/I 351‐02/00‐06/31, Urbroj: 531‐05/03‐10 od 31. ožujka 2003. g.), te prethodno 

dobivene suglasnosti i dozvole u svezi građenja. 




POPIS PRILOGA 

Prilog 1. Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta (Županijske skupštine Primorskogoranske 

županije) 

Prilog 2. Tlocrtni prikaz Centra za gospodarenje otpadom Primorsko‐goranske županije (1:1.000) 

Prilog 3. Tlocrtni prikaz postrojenja za mehaničko‐biološku obradu otpada s pogonskom 

jedinicom za proizvodnju alternativnog goriva iz otpada (GIO/RDF) 

Prilog 4. Tlocrtni shematski prikaz unutrašnjosti postrojenja za mehaničko‐biološku obradu 

otpada na koti „0“ 

Prilog 5. Tlocrt dna iskopa odlagališta neopasnog otpada s razdjelnim nasipima (1:1.000) 

Prilog 6. Tlocrtni prikaz završnog sloja na dijelu odlagališta neopasnog otpada ‐ sektor „1A“ 

(1:500) 

Prilog 7. Plan odvodnje procjednih voda na dijelu odlagališta neopasnog otpada – sektor „1A“ 

(1:500) 




P R I L O Z I 

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša



Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izmjenu 

zahvata: građevina za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i 

neopasnog tehnološkog otpada s područja 

Primorsko‐goranske županije na lokaciji „Marišćina“ 

PRILOG 1: 

Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta 

(Županijske skupštine Primorsko‐goranske županije) 

Zagreb, prosinca 2009. g. 








PRILOG 2: 

Tlocrtni prikaz 

Centra za gospodarenje otpadom Primorsko‐goranske županije 

(1:1.000) 

Izradili: HIDROPLAN d.o.o za izgradnju i konzalting., Zagreb 

ECOINA za zaštitu okoliša d.o.o., Zagreb 









PRILOG 3: 

Tlocrtni prikaz 

postrojenja za mehaničko‐biološku obradu otpada 

s pogonskom jedinicom za proizvodnju 

alternativnog goriva iz otpada (GIO/RDF) 











PRILOG 4: 

Tlocrtni shematski prikaz unutrašnjosti 

postrojenja za mehaničko‐biološku obradu otpada 

na koti „0“ 











PRILOG 5: 

Tlocrt dna iskopa odlagališta neopasnog otpada 

s razdjelnim nasipima 

(1 : 1.000) 











PRILOG 6: 

Tlocrtni prikaz završnog sloja 

na dijelu odlagališta neopasnog otpada – sektor „1 A“ 

(1 : 500) 











PRILOG 7: 

Plan odvodnje procjednih voda 

na dijelu odlagališta neopasnog otpada – sektor „1 A“ 

(1 : 500)

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliÅ¡

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?