Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog - Učiteljski ...

Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog i 

predškolskog odgoja i obrazovanja 

Osijek, 2011. 

1

Naziv programa 

Nositelj programa 

Izvoditelj programa 

Vrsta programa 

Trajanje programa 

OPĆE INFORMACIJE 

Razlikovni program za upis na diplomski studij 

Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 

Učiteljski fakultet u Osijeku 

Odsjek za cjeloživotno obrazovanje 

Razlikovna edukacija u postupku stjecanja 

akademskog naziva 

1 semestar – 30 ECTS kreditinih bodova 

Uvjeti upisa na program 

Zainteresirani kandidati za upis na ovaj program 

moraju ispunjavati najmanje tri (3) od navedenih 

uvjeta: 

• Završen dvogodišnji stručni studij za 

odgojitelja predškolske djece ili završen 

trogodišnji stručni studij za odgojitelja 

predškolske djece 

• Prosjek ocjena iznad (3,5) 

• Preporuka 2 nastavnika sa studija 

• Nagrada dekana ili rektora za uspjeh na 

studiju 

• Odgojitelji mentori i odgojitelji savjetnici u 

predškolskim ustanovama 

• Zapaženi dokumentirani rezultati u 

djelatnosti predškolskog odgoja (izaganje 

na stručno znanstvenim skupovima, 

objavljen stručni ili znanstveni 

rad,suradnik na projektu,predavanje ili 

radionica u Agenciji za odgoj i 

obrazovanje) 

• Mentori- vanjski suradnici Učiteljskog 

fakulteta 

Optimalni broj polaznika 50 

Način završetka programa 

Program završava polaganjem svih propisanih 

ispita nakon čega se polaznicima izdaje potvrda 

2

Razlozi za pokretanje programa 

Pokretanje Razlikovnog programa za upis na diplomski studij Ranog i predškolskog 

odgoja i obrazovanja usko je povezan sa činjenicom da se na Učiteljskom fakultetu 

Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, u ak. god. 2009./10. započeo izvoditi sveučilišni 

preddiplomski studij Rani i i predškolski odgoj i obrazovanje. 

Obrazovanje odgojitelja predškolske djece jedino je u okviru odgojno-obrazovne struke 

koje se do sada realiziralo izvođenjem stručnih studija u trajanju od šest semestara 

kojima se stječe 180 ECTS bodova. Radi osiguravanja jednakih preduvjeta za 

horizontalnu i vertikalnu prohodnost, svim ljudima treba osigurati jednakost u pristupu 

obrazovanju. Zato se u strateškim dokumentima (Plan sustava odgoja i obrazovanja 

2005-2010) posebno ističe da će se poduzimati mjere za osiguranje jednakih mogućnosti 

pristupa visokoškolskom obrazovanju za sve. Ustavno je pravo svakoga na visokoškolsko 

obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima (čl. 65. Ustava RH.). Svatko mora imati 

jednako pravo na odgoj i obrazovanje te osposobljavanje prema vlastitim sposobnostima, 

potrebama i individualnom razvoju. Ostvarivanje dostupnosti obrazovanja jedan je od 

elemenata uspješnog sprječavanja društvene isključenosti. 

Isto tako, pokretanje ovog Razlikovnog programa pokazalo se neophodnim iz razloga 

što nove znanstvene spoznaje kojima se tumači suvremeno djetinjstvo afirmiraju 

drugačiji pogled na dijete, njegov institucionalni odgoj i obrazovanje. 

Program studija temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama, a u skladu je s 

određenjem djelatnosti i ciljeva predškolskoga odgoja određenima Zakonom o 

predškolskom odgoju i naobrazbi. 

Člankom 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne 

novine” broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04- pročišćeni tekst) određuju se uvjeti pod 

kojima se može upisati diplomski studij (5) Osobe koje su završile stručni studij mogu 

upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj 

studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Odsjek za 

cjeloživotno obrazovanje Učiteljskog fakulteta u Osijeku, odredio je opće uvjete za upis 

na diplomske studije Sveučilišta u Osijeku u akademskoj godini 2011./2012. Slijedom 

navedenog, posebno se uređuju uvjeti upisa sa stručnog na sveučilišni diplomski studij. 

Tada je uvjet prijave na natječaj za upis završeni odgovarajući kreditirani program 

cjeloživotnog učenja kojim se stječe do 30 ECTS-a, kroz koji je moguće primjereno 

nadoknaditi kompetencije koje omogućuju upis na sveučilišni diplomski studij. 

Iz tih razloga Učiteljski fakultet u Osijeku pokrenuo je navedeni program cjeloživotnog 

učenja. 

3

Ishodi učenja programa ( kompetencije koje polaznik stječe završetak programa) 

Nakon završenog programa polaznici će: 

(opće generičke kompetencije): 

• imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja 

na način kritičkog i samokritičkog propitivanja znanstvenih istina; 

• posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za 

prilagodljivost novim situacijama; 

• razviti sposobnost refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke 

svojih postignuća; 

• pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za 

osobni profesionalnii razvoj 

• samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja 

postizati napredak tijekom programa 

• pokazati vještinu upravljanja informacijama iz različitih izvora primjenom 

odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih 

tehnologija) utemeljenu na poznavanju naprednijih dostignuća u području studija 

ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja; 

(specifične kompetencije): 

• učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajnorazvojni, 

po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove 

sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati 

integriranu odgojno-obrazovnu praksu; 

• demonstrirati znanje o različitim teorijskim gledištima i praktičnoj primjeni u 

studijama kojima se tumači „institucionalno djetinjstvo“ 

• biti osposobljeni za poznavanje i primjenu novih strategija u dizajniranju 

integriranoga kurikula koji će biti odgovor na suvremene spoznaje o razvojnim 

učincima izvanobiteljskoga ranoga i predškolskoga odgoja kao sredine po mjeri 

djeteta; 

• poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u 

ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije; 

• demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti 

kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na 

njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe; 

• demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrednovati i 

samovrednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u 

funkciji stalne tendencije rasta kvalitete 

• demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega 

djeteta u ranom djetinjstvu. 

4

Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržište rada u javnom i privatnom 

sektoru 

Svrhovitost programa cjeloživotnog učenja kojim se omogućuje upis na sveučilišni 

diplomski studij izuzetno je opravdana. Ta se opravdanost može odraditi na dvije 

razine: Prva predstavlja mogućnost ostvarivanja cjeloživotnog učenja kao procesa 

učenja radi osobnog razvoja i stjecanja novih znanja. Naime, u djelatnoj praksi 

predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj isključivo djeluju odgojitelji sa završenim 

stručnim studijem predškolskog odgoja u trogodišnjem trajanju kojim se stječe 180 

ECTS bodova ( ili studijima koji su izjednačeni s takvim studijem). Mnogi istaknuti 

stručnjaci iz prakse već dugo i kontinuirano pokazuju interes za nastavkom studija na 

višim razinama te su se u tom smislu obraćali Učiteljskom fakultetu u Osijeku u namjeri 

da ostvare svoj cilj. Do sada im takva mogućnost nije bila ostvariva. Otvaranjem 

mogućnosti upisa na sveučilišne diplomske studije i u tom smislu pokretanje programa 

cjeloživotnog učenja kroz kojeg je moguće primjereno nadoknaditi kompetencije koje će 

im omogućiti upis, za ove je stručnjake izrazito važan moment u razvoju njihove 

profesionalne karijere.S druge strane, podizanje obrazovne razine stručnjaka za svaku 

djelatnost predstavlja kvalitativan pomak kojim se ujedno najefikasnije pomiču granice 

razvoja te djelatnosti. Sustav predškolskog odgoja u cjelini veoma će mnogo dobiti 

ukoliko se u njemu nalaze stručnjaci s obrazovnom razinom primjerenom magistru 

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Iz tog razloga držimo da pokretanje 

programa cjeloživotnog učenja predstavlja anticipaciju razvoja za cjelokupni sustav 

predškolskog odgoja i obrazovanja Republici Hrvatskoj. 

OPIS PROGRAMA 

Struktura programa,ritam pohađanja i obveze polaznika 

Strukturu programa cjeloživotnog učenja čini 6 kolegija u ukupnom opterećenju od 30 

ECTS bodova, odnosno 840 nastavnih sati. Odabir kolegija sačinjen je uvažavanjem 

činjenice da se radi o svojevrsnoj nadoknadi kompetencija (generičkih ispecifičnih) u 

kontekstu razlikovnih značajki i posebnosti u vrsnoći programa studija (stručni - 

sveučilišni). Na taj način program se odmiče od razlikovnog i predstavlja zasebnu 

zaokruženu cjelinu završetkom kojeg polaznici postižu razinu i vrsnoću kompetencija 

primjerenu prediplomskoj razini sveučilišnih studija. Predmeti su planski strukturirani 

na način da slijede logičnu strukturu visokoškolske didaktike primjerne posebnostima 

prirode programa i procesima učenja odraslih u okviru kojih se izvode (cjeloživotno 

učenje).U tom smislu kolegiji su i raspoređeni unutar jednog semestra. Polaznici su 

obvezni izvršavati sve obveze propisane programom cjeloživotnog učenja 

5

POPIS KOLEGIJA 

KOLEGIJ NOSITELJ P S V ECTS 

1. Sociologija odgoja i Prof. dr. sc. A. Šundalić 2 0 1 3 

obrazovanja 

2. Rani i predškolski 

kurikulum i institucijski 

kontekst 

Izv. prof. dr. sc. 

V.Mlinarević 

2 1 1 5 

3. Psihologija učenja i 

poučavanja 

4. Teorijsko metodologijske 

osnove istraživanja 

odgoja i obrazovanja 

Izv.prof. dr. sc. M. Duran 2 1 1 5 

Prof. dr. sc. S. Irović 2 1 1 5 

5. Integrirani predškolski 

kurikulum(teorijski dio 

integriranog predšk. 

kurikula, kineziologije, 

teorije glazbe i likovne 

kulture) 

Prof. dr. sc. S.Irović 

Izv. prof.dr.sc. V.Mlinarević 

Izv.prof. art. mr.sc.V.Brešan 

dr.sc. Mara Šumanović 

Doc.art.mr.sc. A.Radočaj 

Jerković 

5 0 5 9 

6. Matematička kultura i 

komunikacija 

Izv.prof.dr.sc. M.Pavleković 1 1 1 3 

Ukupno 14 4 10 30 ECTS 

6

OPIS KOLEGIJA 

1. SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 

Opće informacije 

Nositelj kolegija 

Naziv kolegija 

Semestar 

Bodovna vrijednost i način izvođenja 

nastave 

prof. dr. sc. Antun Šundalić 

SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 

ECTS koeficijent opterecenja 

polaznika 

Broj sati (P+V+S) 

2+0+1 

3 

1. OPIS KOLEGIJA 

1.1. Ciljevi kolegija 

Zadaća nastave je upoznavanje polaznika s odgojnim i obrazovnim sustavom, njegovom organizacijom, 

unutarnjom strukturom, teorijskim zasnivanjem obrazovanja u modernom društvu i socijalnopovijesnom 

razvoju te značenjem za kulturu društva i razvoj pojedinaca. Cilj nastave je stjecanje znanja o 

važnosti obrazovanja u modernom društvu. 

1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – 

znanja/vještina): 

Biti osposobljeni za preuzimanje odgovornosti u procesima daljne osobne i profesionalne afirmacije 

svojeg stručnog profila uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada; graditi bliske, 

povjerljive i recipročne odnose sa roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini; aktivno se 

angažirati u postizanju kvalitetnije i intenzivnije sudjelovanje lokalne zajednice u životu dječjeg vrtića. 

1.3. Sadržaj kolegija 

TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED - Sociologija odgoja i obrazovanja: nastanak i razvoj; Pojam obrazovanja 

(i odgoja); Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije. 

DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA - Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, idustrijalizacija, 

modernizacija, obrazovanje u antici, novovjeko obrazovanje); Društveni karakter obrazovanja, 

socijalizacija, društvene vrijednosti, konflikti i kontrola, socijalni konsenzus u obrazovanju; Uloga obitelji i 

škole u odgoju; Društvene i obrazovne nejednakosti. 

INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA - Škola kao organizacija: suvremene tendencije i funkcije; 

Sveučilište u povijesti i danas: Hrvatska i svijet; Obrazovni curriculum: javne i privatne škole; 

Obrazovanje i ideologija reprodukcija kulture; Studenti i studentske udruge; 

EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE - Obrazovanje i društvena pokretljivost (mobilnost, diferencijacija i 

selekcija); Obrazovanje i društvena reprodukcija (slojna, profesionalna); Obrazovanje i zapošljavanje; 

Edukacija kao komunikacija. 

OBRAZOVANJE I KULTURA - Obrazovanje i demokracija; Ekološka edukacija; Religijska kultura, vjerski 

odgoj; Edukacija i multikulturno društvo. 

OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE - Modernizacija i promjene u obrazovanju; Kriza obrazovanja; 

7

Promjene modernog društva i obrazovne reforme; Alternativno obrazovanje; Obrazovanje za budućnost. 

1.4. Način izvođenja nastave Predavanja Samostalni zadaci 

Seminari i radionice 

Vježbe 

Obrazovanje na daljinu 

Terenska nastava 

Multimedija i mreža 

Mentorski rad 

Konzultativni rad 

Ostalo 

1.5. Dodatno pojašnjenje načina izvođenja nastave i usvajanja znanja: 

2. OBVEZE POLAZNIKA 

2.1. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika 

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad 

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej 

Portfolio Kontinuirana provjera znanja Istraživanje 

Praktični rad 

2.2. Obvezna literatura 

• Ben-David, J. (1986)Uloga znanstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga. 

• Cifrić, I. (1990) Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine. 

• Giddens, A (2007.) Sociologija, Zagreb, Nakladni zavod Globus. 

• Lesourne, J. (1993)Obrazovanje i društvo. Izazovi 2ooo. godine. Zagreb: Educa. 

• Pilić, Š. (ur.) (2008.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split, Biblioteka školskog vjesnika. 

• Vrgoč, H. (ur.)(1994.) Obitelj – škola – društvo, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor. 

2.3. Dopunska literatura 

8

2. RANI I PREDŠKOLSKI KURIKULUM I INSTITUCIJSKI KONTEKST 




Semestar 



Izv. prof.dr.sc. Vesnica Mlinarević 

RANI I PREDŠKOLSKI KURIKULUM I 

INSTITUCIJSKI KONTEKST 


polaznika 


2+1+1 

5 



Osposobljavanje polaznika za integrirani pristup cjelovitom dječjem razvoju i učenju utemeljenom na 

prirodnoj znatiželji, aktivnom, istraživačkom i stvaralačkom odnosu djeteta prema svijetu koji ga 

okružuje. Kurikulum ranog I predškolskog odgoja treba biti fleksibilan i otvoren, sukonstruiran i 

prilagođen individualnim razlikama među djecom, ali i posebnostima svake skupine, vrtića (kulture). Na 

taj način suvremeno shvaćanje kurikuluma implicira sukonstruiranje znanja i mijenjanje institucijskog 

konteksta u uvjetima svakodnevne prakse 



Očekuje se da ce polaznik nakon položenog ispita raspolagati sa slijedecim kompetencijama: 

Opće kompetencije: 

- biti osposobljen za primjenu znanja u praksi u integriranom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i 

obrazovanja 

- iskazivati istraživacke vještine i kontinuiranu sposobnost ucenja u osmišljavanju situacija i poticaja koji 

ce biti u skladu s djecjom prirodom 

- demonstrirati sposobnost prilagodavanja novim i neocekivanim situacijama na nacin aktivne primjene 

stecenih znanja, vještina i sposobnosti 

- osvijestiti potrebu kontinuiranog ucenja, proširivanja strucnih i profesionalnih kompetencija 

- razviti sposobnosti refleksivnog prakticara koji kontinuirano vrednuje ucinke svojih postignuca 

Specificne kompetencije: 

- objasniti i interpretirati projekt kao model cjelovitog integriranog ucenja 

- razlikovati raznovrsne uloge odgajatelja u djecjim aktivnostima i projektima 

- izraditi i prezentirati projekt vrtica (organizacija prostora i materijala) koji je u skladu s djecjom 

prirodom I zahtjevima procesno orijentirane arhitekture 

- demonstrirati znanje ucinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom 

djetinjstvu 

- ucinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri sve 

djece I svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogucnosti, potrebe i interese te na tim 

osnovama ostvarivati, istraživati, mijenjati kurikuklum i institucijski kontekst , kulturu vrtica 

- demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogucnosti kao pretpostavci 

konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne 

potrebe; 

9

- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih 

podrucja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezicno-komunikacijskom te istraživacko-spoznajnom), 

koristeci aktivnosti I materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumaci djecji 

razvoj. 

- razviti sposobnost promišljanja novih strategija u sukonstruiranju integriranog kurikuluma kao odgovor 

na suvremene spoznaje o djetetu i djetinjstvu. 


1. Učenje djeteta rane i predškolske dobi. 

2. Projekt kao model cjelovitog integriranog učenja, zajednički rad djece, odgajatelja, roditelja i lokalne 

zajednice. 

3. Uloga dokumentacije u praćenju, razumijevanju, poticanju suradničkog učenja djece. 

4. Uloga odgojitelja u kreiranju, promatranju, poticanju i evaluiranju dječjeg iskustvenog učenja. 

5. Mješovite odgojne skupine i suradničko učenje djece. 

6. Kurikulum, tradicionalno i suvremeno određenje. 

7. Ovisnost institucijskog konteksta o orijentaciji kurikuluma. 

8. Kontekst ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. 

9. Dimenzije institucijskog konteksta. 

10. Sukonstruiranje znanja i mijenjanje institucijskog konteksta. 

11. Kultura dječjeg vrtića 



Vježbe 




Mentorski rad 


Ostalo 


Dio obaveza polaznici ce moci realizirati u svojim maticnim ustanovama, iznositi primjere dobre prakse 

koji ce se priznavati u konacnoj raspodjeli bodova unutar kolegija. Ukoliko bude moguce pojedini dijelovi 

sadržaja mogu se realizirati kao oblik terenske nastave u ustanovama polaznika. 







2.2.Obvezna literatura 

• Petrovic-Sočo, B. (2007), Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje: Zagreb: Mali 

profesor. 

• Miljak, A. (2009), Življenje djece u vrtiću. Zagreb: SM Naklada d.o.o. 

• Ljubetic, M. (2009), Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine. 

• Miljak, A. i Vujicic, L. (2002), Vrtić u skladu s djecjom prirodom «Djecja kuca». Rovinj: DV Neven. 

• Miljak,A. (2009), Integracijski pristup u ranom odgoju i obrazovanju na konceptualnoj i/ili 

djelatnoj razini. Zbornik radova: Integracijski pristup kao nacelo u radu s djecom predškolske 

dobi. Str.11-21. 

2.3.Dopunska literatura 

• Gopnik, A. i sur. (2003), Znanstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa. 

• Petrovic-Sočo, B. (2009), Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića. Zagreb: Mali 

profesor. 

• Vujičić, L., Duh, M. (ur.) (2009), Interdisciplinarni pristup učenju - put ka kvalitetnije obrazovanju 

djeteta.Rijeka:Zambelli 

10

3. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA 




Semestar 



Izv.prof.dr.sc. Mirjana Duran 

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA 


polaznika 


2+1+1 

5 



Upoznati temelje psihologije učenja i poučavanja u razvojnom kontekstu. 



Koristiti doprinose suvremene kognitivne psihologije za organizaciju učenja i razvoja u predškolskim 

ustanovama. 


Učenje (uvjetovanje, teorije socijalnog učenja, kognitivne teorije učenja). Učenje, inteligencija i kognitivni 

stilovi. Učenje i razvoj. Učenje kroz igru. 

Pamćenje i zaboravljanje. Pamćenje u ranom djetinjstvu i razvojne promjene (strategije, skriptovi, 

metamemorija itd.). Poučavanje pamćenju. Inteligencija. Eksperimentalne intervencije. Individualne 

razlike u kognitivnom razvoju. Kućna okolina i kognitivni razvoj. Dječji vrtić i drugi oblici skrbi o 

predškolskoj djeci i kognitivni razvoj. Utjecaj motivacije na učenje. Školske sposobnosti. Zrelost djece za 

polazak u školu 



Vježbe 




Mentorski rad 


Ostalo 








11


• Vasta, R. , Haith, M. M. Miller, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. 

(Odabrana poglavlja) 

• Berk, E. L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana 

poglavlja) 

• Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko Naklada Slap. (odabrana poglavlja 

• Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Educa, Zagreb. (odabrana poglavlja) 


• Howe, M. J. A. (2002). Psihologija učenja. Jastrebarsko. Naklada Slap. 

• Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga. 

• Donaldson, M. (1982) Um deteta. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva 

12

4.TEORIJSKO METODOLOGIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA ODGOJA I 

OBRAZOVANJA 




Semestar 



Prof.dr.sc. Stanislava Irović 

TEORIJSKO METODOLOGIJSKE OSNOVE 

ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA 


polaznika 


2+1+1 

5 

1. OPIS PKOLEGIJA 


Na temelju upoznavanja i razumijevanja teorijskih orijentacija u poimanju odgoja i obrazovanja, polaznici 

grade kompetenciju shvaćanja i interpretiranja pojma odgoja i obrazovanja te ovladavaju odgojnim i 

obrazovnim strategijama, metodama i postupcima. Uvođenje studenata u razumijevanje kvantitativnih i 

kvalitativnih pristupa istraživanju pedagoških pojava te osposobljavanje za samostalno provođenje 

jednostavnih istraživanja u predškolskoj praksi. Ovladavanje formalnim i neformalnim tehnikama 

prikupljanja podataka. Osposobljavanje za analizu i interpretaciju podataka. Izgradnja etičnosti u provođenju 

istraživanja i korištenju podataka istraživanja: objektivnost, povjerljivost, poštovanje osobnosti ispitanika. 

Osposobljavanje za za praćenje i razumijevanje empirijskih podataka u stručnoj literaturi te za prezentaciju 

rezultata istraživanja. 



Posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove 

situacije; demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju 

profesionalnog polja rada; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na 

način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti. 


Metodologija pedagoških istraživanja u sustavu pedagogijskih disciplina, u sustavu izobrazbe 

predškolskog učitelja i u njegovoj pedagoškoj djelatnosti. Kvalitativni i kvantitativni pristup istraživanju. 

Vrste istraživanja: Temeljna i primijenjena. Razvojna i akcijska. Deskriptivna i kauzalna. Transverzalna i 

longitudinalna. Empirijska eksperimentalna i empirijska neeksperimentalna istraživanja. Istraživanja 

povijesti, sadašnjosti i budućnosti odgoja i obrazovanja. Etape istraživanja. Projekt istraživanja. Postupci i 

instrumenti prikupljanja podataka: Vrste, karakteristike, primjena. Eksperimentalna, 

kvazieksperimentalna, ex-post-facto i akcijska istraživanja. Etnografski postupci. Studija slučaja. 

Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Interpretacija rezultata. Pogreške u interpretaciji. 

Znanstvene teorije (hipotetičke i provjerene), znanstvene zakonitosti. Izvješće o istraživanju. Vrste 

izvješća. Izrada izvješća. Objavljivanje. Primjena rezultata istraživanja. 


13


Vježbe 




Mentorski rad 


Ostalo 









• Halmi, S. (1995) Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea. 

• Leipzig, J., Leh, J. (1998) Proučavanje djece pomoću promatranja i bilježenja. Zagreb: Udruga 

roditelja Korak po korak. 

• Matijević, M., Mužić, V. , Jokić, M. (2003) Istraživati i objaviti - elementi metodološke pismenosti u 

pedagogiji. Zagreb: HPKZ. 

• Mužić, V. (2004.) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno izdanje). 

Zagreb: Educa. 


• Cohen, L., Manion, L. (1997). Research methods in education. 4. London, New York: Routledge. 

• Matijević, M. (2002) Metodološka pitanja didaktike (71-97), U: Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. 

14

5. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM 


Nositelji kolegija 


Semestar 



Prof.dr.sc. Stanislava Irović 

Izv.prof. dr.sc. Vesnica Mlinarević 

Izv.prof.art.mr.sc.V.Brešan 

dr.sc. Mara Šumanović 

Doc.art.mr.sc. A.Radočaj Jerković 

INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM 


polaznika 


5+0+5 

9 








Vježbe 




Mentorski rad 


Ostalo 








2.2.Obvezna literatura 

2.3.Dopunska literatura 

15

6. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA 




Semestar 



Izv.prof.dr.sc.Margita Pavleković 

MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA 


polaznika 


1+1+1 

3 



Upoznati studente s ulogom matematike u razvoju društva. Osposobiti studente za razumijevanje i 

ispravno korištenje matematičke komunikacije u svakodnevnom životu. Obnoviti i proširiti znanja 

studenata iz područja elementarne matematike nužno potrebnih za primjeren način uvođenja 

matematičkih pojmova djeci predškolske dobi. 



Demonstrirati znanje iz temeljnih matematičkih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi 

u svakodnevnom okruženju i primjeniti u profesionalnom polju rada na teorijskoj i praktičnoj razini. 


Elementi matematičke logike. Pojam suda. Operacije sa sudovima. Skupovi. Pojam skupa (podskup 

skupa, jednakost skupova, partitivni skup). Operacije sa skupovima (unija, presjek, komplement). 

Kartezijev produkt skupova. Relacije. Brojevi. Skup prirodnih brojeva. Zakoni računskih operacija u 

skupu prirodnih brojeva. Domišljato računanja izborom prikladne metode. Procjenjivanje točnosti 

ismislenosti rezultata. Induktivno zaključivanje. Oblici i prostor:Opisivanje položaja i smjera upotrebom 

svoje orijentacije i jednostavnih koordinata (npr. kvadratna mreža). Prepoznavanje i klasifikacija 

jednostavnih likova (trokut, četverokut, šesterokut i osmerokut). Skiciranje jednostavnih tijela i njihovih 

mreža (kocka, kvadar, valjak i stožac). Rješavanje problema u kontekstu položaja i smjera. Mjerenje. 

Mjerenje duljine, mase i tekućine kroz povijest. Uspoređivanje veličina. Mjerenje relativnim jedinicama, 

konstantnom nestandardnom jedinicom i standardnom jedinicom. 

Podatci. Korištenje simulacije za određivanje približne vjerojatnosti događanja. Provođenje 

jednostavnijih empirijskih istraživanja vjerojatnosti te procjena vjerojatnosti konkretnog slučajnog 

događaja. Pronalaženje svih kombinacija ili poretka u situacijama s malim brojem varijabli. Čitanje i 

predočavanje podataka stupčastim i kružnim dijagramima. 



Vježbe 




Mentorski rad 


Ostalo 


Predavanjima upoznajemo studente s važnosti matematičke komunikacije u svakodnevnom životu. 

16

Upućujemo ih na odgovarajuću literaturu i druge izvore informacija (web, vanjski mediji). okviru vježbi 

studenti će rješavati različite problemske zadatke. 








• Kurepa,S. (1975.) Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb 

• Polonijo,M.(2001) Mala geometrija, Profil, Zagreb 


• Strnad,J.(1990) Metrom i aršinom-Izlet u svijet najvećih i najmanjih razdaljina, Školska knjiga, 

Zagreb 

• Polonijo,M.(2009) Matematičke razbibrige za nove radoznalce, Element, Zagreb 

• Devide,V.(1988) Zabavna matematika, Školska knjiga, Zagreb 

17

Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog - Učiteljski ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?