Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog - Učiteljski ...
Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog - Učiteljski ...
Razlikovni program za upis na diplomski studij Ranog - Učiteljski ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Razlikovni</strong> <strong>program</strong> <strong>za</strong> <strong>upis</strong> <strong>na</strong> <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong> <strong>Ranog</strong> i<br />
predškolskog odgoja i obrazovanja<br />
Osijek, 2011.<br />
1
Naziv <strong>program</strong>a<br />
Nositelj <strong>program</strong>a<br />
Izvoditelj <strong>program</strong>a<br />
Vrsta <strong>program</strong>a<br />
Trajanje <strong>program</strong>a<br />
OPĆE INFORMACIJE<br />
<strong>Razlikovni</strong> <strong>program</strong> <strong>za</strong> <strong>upis</strong> <strong>na</strong> <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong><br />
<strong>Ranog</strong> i predškolskog odgoja i obrazovanja<br />
<strong>Učiteljski</strong> fakultet u Osijeku<br />
Odsjek <strong>za</strong> cjeloživotno obrazovanje<br />
Razlikov<strong>na</strong> edukacija u postupku stjecanja<br />
akademskog <strong>na</strong>ziva<br />
1 semestar – 30 ECTS kreditinih bodova<br />
Uvjeti <strong>upis</strong>a <strong>na</strong> <strong>program</strong><br />
Zainteresirani kandidati <strong>za</strong> <strong>upis</strong> <strong>na</strong> ovaj <strong>program</strong><br />
moraju ispunjavati <strong>na</strong>jmanje tri (3) od <strong>na</strong>vedenih<br />
uvjeta:<br />
• Završen dvogodišnji stručni <strong>studij</strong> <strong>za</strong><br />
odgojitelja predškolske djece ili <strong>za</strong>vršen<br />
trogodišnji stručni <strong>studij</strong> <strong>za</strong> odgojitelja<br />
predškolske djece<br />
• Prosjek ocje<strong>na</strong> iz<strong>na</strong>d (3,5)<br />
• Preporuka 2 <strong>na</strong>stavnika sa <strong>studij</strong>a<br />
• Nagrada deka<strong>na</strong> ili rektora <strong>za</strong> uspjeh <strong>na</strong><br />
<strong>studij</strong>u<br />
• Odgojitelji mentori i odgojitelji savjetnici u<br />
predškolskim ustanovama<br />
• Zapaženi dokumentirani rezultati u<br />
djelatnosti predškolskog odgoja (i<strong>za</strong>ganje<br />
<strong>na</strong> stručno z<strong>na</strong>nstvenim skupovima,<br />
objavljen stručni ili z<strong>na</strong>nstveni<br />
rad,suradnik <strong>na</strong> projektu,predavanje ili<br />
radionica u Agenciji <strong>za</strong> odgoj i<br />
obrazovanje)<br />
• Mentori- vanjski suradnici Učiteljskog<br />
fakulteta<br />
Optimalni broj polaznika 50<br />
Način <strong>za</strong>vršetka <strong>program</strong>a<br />
Program <strong>za</strong>vršava polaganjem svih propisanih<br />
ispita <strong>na</strong>kon čega se polaznicima izdaje potvrda<br />
2
Razlozi <strong>za</strong> pokretanje <strong>program</strong>a<br />
Pokretanje Razlikovnog <strong>program</strong>a <strong>za</strong> <strong>upis</strong> <strong>na</strong> <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong> <strong>Ranog</strong> i predškolskog<br />
odgoja i obrazovanja usko je pove<strong>za</strong>n sa činjenicom da se <strong>na</strong> Učiteljskom fakultetu<br />
Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku, u ak. god. 2009./10. <strong>za</strong>počeo izvoditi sveučilišni<br />
pred<strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong> Rani i i predškolski odgoj i obrazovanje.<br />
Obrazovanje odgojitelja predškolske djece jedino je u okviru odgojno-obrazovne struke<br />
koje se do sada realiziralo izvođenjem stručnih <strong>studij</strong>a u trajanju od šest semestara<br />
kojima se stječe 180 ECTS bodova. Radi osiguravanja jed<strong>na</strong>kih preduvjeta <strong>za</strong><br />
horizontalnu i vertikalnu prohodnost, svim ljudima treba osigurati jed<strong>na</strong>kost u pristupu<br />
obrazovanju. Zato se u strateškim dokumentima (Plan sustava odgoja i obrazovanja<br />
2005-2010) posebno ističe da će se poduzimati mjere <strong>za</strong> osiguranje jed<strong>na</strong>kih mogućnosti<br />
pristupa visokoškolskom obrazovanju <strong>za</strong> sve. Ustavno je pravo svakoga <strong>na</strong> visokoškolsko<br />
obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima (čl. 65. Ustava RH.). Svatko mora imati<br />
jed<strong>na</strong>ko pravo <strong>na</strong> odgoj i obrazovanje te osposobljavanje prema vlastitim sposobnostima,<br />
potrebama i individualnom razvoju. Ostvarivanje dostupnosti obrazovanja jedan je od<br />
eleme<strong>na</strong>ta uspješnog sprječavanja društvene isključenosti.<br />
Isto tako, pokretanje ovog Razlikovnog <strong>program</strong>a poka<strong>za</strong>lo se neophodnim iz razloga<br />
što nove z<strong>na</strong>nstvene spoz<strong>na</strong>je kojima se tumači suvremeno djetinjstvo afirmiraju<br />
drugačiji pogled <strong>na</strong> dijete, njegov institucio<strong>na</strong>lni odgoj i obrazovanje.<br />
Program <strong>studij</strong>a temelji se <strong>na</strong> suvremenim z<strong>na</strong>nstvenim spoz<strong>na</strong>jama, a u skladu je s<br />
određenjem djelatnosti i ciljeva predškolskoga odgoja određenima Zakonom o<br />
predškolskom odgoju i <strong>na</strong>obrazbi.<br />
Člankom 77. Zako<strong>na</strong> o z<strong>na</strong>nstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (“Narodne<br />
novine” broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04- pročišćeni tekst) određuju se uvjeti pod<br />
kojima se može <strong>upis</strong>ati <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong> (5) Osobe koje su <strong>za</strong>vršile stručni <strong>studij</strong> mogu<br />
<strong>upis</strong>ati <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong> ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj<br />
<strong>studij</strong>, pri čemu se <strong>upis</strong> može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Odsjek <strong>za</strong><br />
cjeloživotno obrazovanje Učiteljskog fakulteta u Osijeku, odredio je opće uvjete <strong>za</strong> <strong>upis</strong><br />
<strong>na</strong> diplomske <strong>studij</strong>e Sveučilišta u Osijeku u akademskoj godini 2011./2012. Slijedom<br />
<strong>na</strong>vedenog, posebno se uređuju uvjeti <strong>upis</strong>a sa stručnog <strong>na</strong> sveučilišni <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong>.<br />
Tada je uvjet prijave <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj <strong>za</strong> <strong>upis</strong> <strong>za</strong>vršeni odgovarajući kreditirani <strong>program</strong><br />
cjeloživotnog učenja kojim se stječe do 30 ECTS-a, kroz koji je moguće primjereno<br />
<strong>na</strong>dok<strong>na</strong>diti kompetencije koje omogućuju <strong>upis</strong> <strong>na</strong> sveučilišni <strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong>.<br />
Iz tih razloga <strong>Učiteljski</strong> fakultet u Osijeku pokrenuo je <strong>na</strong>vedeni <strong>program</strong> cjeloživotnog<br />
učenja.<br />
3
Ishodi učenja <strong>program</strong>a ( kompetencije koje polaznik stječe <strong>za</strong>vršetak <strong>program</strong>a)<br />
Nakon <strong>za</strong>vršenog <strong>program</strong>a polaznici će:<br />
(opće generičke kompetencije):<br />
• imati sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i <strong>na</strong>predovanja<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kritičkog i samokritičkog propitivanja z<strong>na</strong>nstvenih isti<strong>na</strong>;<br />
• posjedovati kapacitet <strong>za</strong> učenje kao pretpostavku <strong>za</strong> generiranje novih ideja i <strong>za</strong><br />
prilagodljivost novim situacijama;<br />
• razviti sposobnost refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke<br />
svojih postignuća;<br />
• pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja <strong>za</strong>laganjem <strong>za</strong><br />
osobni profesio<strong>na</strong>lnii razvoj<br />
• samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja<br />
posti<strong>za</strong>ti <strong>na</strong>predak tijekom <strong>program</strong>a<br />
• poka<strong>za</strong>ti vještinu upravljanja informacijama iz različitih izvora primjenom<br />
odgovarajućih resursa <strong>za</strong> učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih<br />
tehnologija) utemeljenu <strong>na</strong> poz<strong>na</strong>vanju <strong>na</strong>prednijih dostignuća u području <strong>studij</strong>a<br />
ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja;<br />
(specifične kompetencije):<br />
• učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajnorazvojni,<br />
po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu <strong>na</strong> njihove<br />
sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te <strong>na</strong> tim osnovama ostvarivati<br />
integriranu odgojno-obrazovnu praksu;<br />
• demonstrirati z<strong>na</strong>nje o različitim teorijskim gledištima i praktičnoj primjeni u<br />
<strong>studij</strong>ama kojima se tumači „institucio<strong>na</strong>lno djetinjstvo“<br />
• biti osposobljeni <strong>za</strong> poz<strong>na</strong>vanje i primjenu novih strategija u di<strong>za</strong>jniranju<br />
integriranoga kurikula koji će biti odgovor <strong>na</strong> suvremene spoz<strong>na</strong>je o razvojnim<br />
učincima izvanobiteljskoga ranoga i predškolskoga odgoja kao sredine po mjeri<br />
djeteta;<br />
• poz<strong>na</strong>vati i razumjeti <strong>na</strong>jnovije z<strong>na</strong>nstvene spoz<strong>na</strong>je o prirodi učenja djeteta u<br />
ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijali<strong>za</strong>cije;<br />
• demonstrirati z<strong>na</strong>nje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti<br />
kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora <strong>na</strong><br />
njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;<br />
• demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrednovati i<br />
samovrednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u<br />
funkciji stalne tendencije rasta kvalitete<br />
• demonstrirati z<strong>na</strong>nje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega<br />
djeteta u ranom djetinjstvu.<br />
4
Procje<strong>na</strong> svrhovitosti s obzirom <strong>na</strong> potrebe tržište rada u javnom i privatnom<br />
sektoru<br />
Svrhovitost <strong>program</strong>a cjeloživotnog učenja kojim se omogućuje <strong>upis</strong> <strong>na</strong> sveučilišni<br />
<strong>diplomski</strong> <strong>studij</strong> izuzetno je opravda<strong>na</strong>. Ta se opravdanost može odraditi <strong>na</strong> dvije<br />
razine: Prva predstavlja mogućnost ostvarivanja cjeloživotnog učenja kao procesa<br />
učenja radi osobnog razvoja i stjecanja novih z<strong>na</strong>nja. Naime, u djelatnoj praksi<br />
predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj isključivo djeluju odgojitelji sa <strong>za</strong>vršenim<br />
stručnim <strong>studij</strong>em predškolskog odgoja u trogodišnjem trajanju kojim se stječe 180<br />
ECTS bodova ( ili <strong>studij</strong>ima koji su izjed<strong>na</strong>čeni s takvim <strong>studij</strong>em). Mnogi istaknuti<br />
stručnjaci iz prakse već dugo i kontinuirano pokazuju interes <strong>za</strong> <strong>na</strong>stavkom <strong>studij</strong>a <strong>na</strong><br />
višim razi<strong>na</strong>ma te su se u tom smislu obraćali Učiteljskom fakultetu u Osijeku u <strong>na</strong>mjeri<br />
da ostvare svoj cilj. Do sada im takva mogućnost nije bila ostvariva. Otvaranjem<br />
mogućnosti <strong>upis</strong>a <strong>na</strong> sveučilišne diplomske <strong>studij</strong>e i u tom smislu pokretanje <strong>program</strong>a<br />
cjeloživotnog učenja kroz kojeg je moguće primjereno <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>diti kompetencije koje će<br />
im omogućiti <strong>upis</strong>, <strong>za</strong> ove je stručnjake izrazito važan moment u razvoju njihove<br />
profesio<strong>na</strong>lne karijere.S druge strane, podi<strong>za</strong>nje obrazovne razine stručnjaka <strong>za</strong> svaku<br />
djelatnost predstavlja kvalitativan pomak kojim se ujedno <strong>na</strong>jefikasnije pomiču granice<br />
razvoja te djelatnosti. Sustav predškolskog odgoja u cjelini veoma će mnogo dobiti<br />
ukoliko se u njemu <strong>na</strong>laze stručnjaci s obrazovnom razinom primjerenom magistru<br />
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Iz tog razloga držimo da pokretanje<br />
<strong>program</strong>a cjeloživotnog učenja predstavlja anticipaciju razvoja <strong>za</strong> cjelokupni sustav<br />
predškolskog odgoja i obrazovanja Republici Hrvatskoj.<br />
OPIS PROGRAMA<br />
Struktura <strong>program</strong>a,ritam pohađanja i obveze polaznika<br />
Strukturu <strong>program</strong>a cjeloživotnog učenja čini 6 kolegija u ukupnom opterećenju od 30<br />
ECTS bodova, odnosno 840 <strong>na</strong>stavnih sati. Odabir kolegija sačinjen je uvažavanjem<br />
činjenice da se radi o svojevrsnoj <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>di kompetencija (generičkih ispecifičnih) u<br />
kontekstu razlikovnih z<strong>na</strong>čajki i posebnosti u vrsnoći <strong>program</strong>a <strong>studij</strong>a (stručni -<br />
sveučilišni). Na taj <strong>na</strong>čin <strong>program</strong> se odmiče od razlikovnog i predstavlja <strong>za</strong>sebnu<br />
<strong>za</strong>okruženu cjelinu <strong>za</strong>vršetkom kojeg polaznici postižu razinu i vrsnoću kompetencija<br />
primjerenu prediplomskoj razini sveučilišnih <strong>studij</strong>a. Predmeti su planski strukturirani<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da slijede logičnu strukturu visokoškolske didaktike primjerne posebnostima<br />
prirode <strong>program</strong>a i procesima učenja odraslih u okviru kojih se izvode (cjeloživotno<br />
učenje).U tom smislu kolegiji su i raspoređeni unutar jednog semestra. Polaznici su<br />
obvezni izvršavati sve obveze propisane <strong>program</strong>om cjeloživotnog učenja<br />
5
POPIS KOLEGIJA<br />
KOLEGIJ NOSITELJ P S V ECTS<br />
1. Sociologija odgoja i Prof. dr. sc. A. Šundalić 2 0 1 3<br />
obrazovanja<br />
2. Rani i predškolski<br />
kurikulum i institucijski<br />
kontekst<br />
Izv. prof. dr. sc.<br />
V.Mli<strong>na</strong>rević<br />
2 1 1 5<br />
3. Psihologija učenja i<br />
poučavanja<br />
4. Teorijsko metodologijske<br />
osnove istraživanja<br />
odgoja i obrazovanja<br />
Izv.prof. dr. sc. M. Duran 2 1 1 5<br />
Prof. dr. sc. S. Irović 2 1 1 5<br />
5. Integrirani predškolski<br />
kurikulum(teorijski dio<br />
integriranog predšk.<br />
kurikula, kineziologije,<br />
teorije glazbe i likovne<br />
kulture)<br />
Prof. dr. sc. S.Irović<br />
Izv. prof.dr.sc. V.Mli<strong>na</strong>rević<br />
Izv.prof. art. mr.sc.V.Brešan<br />
dr.sc. Mara Šumanović<br />
Doc.art.mr.sc. A.Radočaj<br />
Jerković<br />
5 0 5 9<br />
6. Matematička kultura i<br />
komunikacija<br />
Izv.prof.dr.sc. M.Pavleković 1 1 1 3<br />
Ukupno 14 4 10 30 ECTS<br />
6
OPIS KOLEGIJA<br />
1. SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA<br />
Opće informacije<br />
Nositelj kolegija<br />
Naziv kolegija<br />
Semestar<br />
Bodov<strong>na</strong> vrijednost i <strong>na</strong>čin izvođenja<br />
<strong>na</strong>stave<br />
prof. dr. sc. Antun Šundalić<br />
SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA<br />
ECTS koeficijent opterecenja<br />
polaznika<br />
Broj sati (P+V+S)<br />
2+0+1<br />
3<br />
1. OPIS KOLEGIJA<br />
1.1. Ciljevi kolegija<br />
Zadaća <strong>na</strong>stave je upoz<strong>na</strong>vanje polaznika s odgojnim i obrazovnim sustavom, njegovom organi<strong>za</strong>cijom,<br />
unutarnjom strukturom, teorijskim <strong>za</strong>snivanjem obrazovanja u modernom društvu i socijalnopovijesnom<br />
razvoju te z<strong>na</strong>čenjem <strong>za</strong> kulturu društva i razvoj pojedi<strong>na</strong>ca. Cilj <strong>na</strong>stave je stjecanje z<strong>na</strong>nja o<br />
važnosti obrazovanja u modernom društvu.<br />
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –<br />
z<strong>na</strong>nja/vješti<strong>na</strong>):<br />
Biti osposobljeni <strong>za</strong> preuzimanje odgovornosti u procesima daljne osobne i profesio<strong>na</strong>lne afirmacije<br />
svojeg stručnog profila uz istovremeno promicanje z<strong>na</strong>čaja stručnog područja rada; graditi bliske,<br />
povjerljive i recipročne odnose sa roditeljima razvojem suradnje <strong>na</strong> partnerskoj razini; aktivno se<br />
angažirati u posti<strong>za</strong>nju kvalitetnije i intenzivnije sudjelovanje lokalne <strong>za</strong>jednice u životu dječjeg vrtića.<br />
1.3. Sadržaj kolegija<br />
TEORIJSKI I POVIJESNI PREGLED - Sociologija odgoja i obrazovanja: <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k i razvoj; Pojam obrazovanja<br />
(i odgoja); Sociologijski pristup i relevantne teorijske koncepcije.<br />
DRUŠTVENI KONTEKST OBRAZOVANJA - Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, idustrijali<strong>za</strong>cija,<br />
moderni<strong>za</strong>cija, obrazovanje u antici, novovjeko obrazovanje); Društveni karakter obrazovanja,<br />
socijali<strong>za</strong>cija, društvene vrijednosti, konflikti i kontrola, socijalni konsenzus u obrazovanju; Uloga obitelji i<br />
škole u odgoju; Društvene i obrazovne nejed<strong>na</strong>kosti.<br />
INSTITUCIONALNI SUSTAV OBRAZOVANJA - Škola kao organi<strong>za</strong>cija: suvremene tendencije i funkcije;<br />
Sveučilište u povijesti i da<strong>na</strong>s: Hrvatska i svijet; Obrazovni curriculum: javne i privatne škole;<br />
Obrazovanje i ideologija reprodukcija kulture; Studenti i studentske udruge;<br />
EDUKACIJA I SOCIJALNE PROMJENE - Obrazovanje i društve<strong>na</strong> pokretljivost (mobilnost, diferencijacija i<br />
selekcija); Obrazovanje i društve<strong>na</strong> reprodukcija (sloj<strong>na</strong>, profesio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>); Obrazovanje i <strong>za</strong>pošljavanje;<br />
Edukacija kao komunikacija.<br />
OBRAZOVANJE I KULTURA - Obrazovanje i demokracija; Ekološka edukacija; Religijska kultura, vjerski<br />
odgoj; Edukacija i multikulturno društvo.<br />
OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKE PROMJENE - Moderni<strong>za</strong>cija i promjene u obrazovanju; Kri<strong>za</strong> obrazovanja;<br />
7
Promjene modernog društva i obrazovne reforme; Alter<strong>na</strong>tivno obrazovanje; Obrazovanje <strong>za</strong> budućnost.<br />
1.4. Način izvođenja <strong>na</strong>stave Predavanja Samostalni <strong>za</strong>daci<br />
Semi<strong>na</strong>ri i radionice<br />
Vježbe<br />
Obrazovanje <strong>na</strong> daljinu<br />
Terenska <strong>na</strong>stava<br />
Multimedija i mreža<br />
Mentorski rad<br />
Konzultativni rad<br />
Ostalo<br />
1.5. Dodatno pojašnjenje <strong>na</strong>či<strong>na</strong> izvođenja <strong>na</strong>stave i usvajanja z<strong>na</strong>nja:<br />
2. OBVEZE POLAZNIKA<br />
2.1. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika<br />
Pohađanje <strong>na</strong>stave Aktivnost u <strong>na</strong>stavi Semi<strong>na</strong>rski rad<br />
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej<br />
Portfolio Kontinuira<strong>na</strong> provjera z<strong>na</strong>nja Istraživanje<br />
Praktični rad<br />
2.2. Obvez<strong>na</strong> literatura<br />
• Ben-David, J. (1986)Uloga z<strong>na</strong>nstvenika u društvu. Zagreb: Školska knjiga.<br />
• Cifrić, I. (1990) Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.<br />
• Giddens, A (2007.) Sociologija, Zagreb, Nakladni <strong>za</strong>vod Globus.<br />
• Lesourne, J. (1993)Obrazovanje i društvo. I<strong>za</strong>zovi 2ooo. godine. Zagreb: Educa.<br />
• Pilić, Š. (ur.) (2008.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije, Split, Biblioteka školskog vjesnika.<br />
• Vrgoč, H. (ur.)(1994.) Obitelj – škola – društvo, Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor.<br />
2.3. Dopunska literatura<br />
8
2. RANI I PREDŠKOLSKI KURIKULUM I INSTITUCIJSKI KONTEKST<br />
Opće informacije<br />
Nositelj kolegija<br />
Naziv kolegija<br />
Semestar<br />
Bodov<strong>na</strong> vrijednost i <strong>na</strong>čin izvođenja<br />
<strong>na</strong>stave<br />
Izv. prof.dr.sc. Vesnica Mli<strong>na</strong>rević<br />
RANI I PREDŠKOLSKI KURIKULUM I<br />
INSTITUCIJSKI KONTEKST<br />
ECTS koeficijent opterecenja<br />
polaznika<br />
Broj sati (P+V+S)<br />
2+1+1<br />
5<br />
1. OPIS KOLEGIJA<br />
1.1. Ciljevi kolegija<br />
Osposobljavanje polaznika <strong>za</strong> integrirani pristup cjelovitom dječjem razvoju i učenju utemeljenom <strong>na</strong><br />
prirodnoj z<strong>na</strong>tiželji, aktivnom, istraživačkom i stvaralačkom odnosu djeteta prema svijetu koji ga<br />
okružuje. Kurikulum ranog I predškolskog odgoja treba biti fleksibilan i otvoren, sukonstruiran i<br />
prilagođen individualnim razlikama među djecom, ali i posebnostima svake skupine, vrtića (kulture). Na<br />
taj <strong>na</strong>čin suvremeno shvaćanje kurikuluma implicira sukonstruiranje z<strong>na</strong>nja i mijenjanje institucijskog<br />
konteksta u uvjetima svakodnevne prakse<br />
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –<br />
z<strong>na</strong>nja/vješti<strong>na</strong>):<br />
Očekuje se da ce polaznik <strong>na</strong>kon položenog ispita raspolagati sa slijedecim kompetencijama:<br />
Opće kompetencije:<br />
- biti osposobljen <strong>za</strong> primjenu z<strong>na</strong>nja u praksi u integriranom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i<br />
obrazovanja<br />
- iskazivati istraživacke vještine i kontinuiranu sposobnost ucenja u osmišljavanju situacija i poticaja koji<br />
ce biti u skladu s djecjom prirodom<br />
- demonstrirati sposobnost prilagodavanja novim i neocekivanim situacijama <strong>na</strong> <strong>na</strong>cin aktivne primjene<br />
stecenih z<strong>na</strong>nja, vješti<strong>na</strong> i sposobnosti<br />
- osvijestiti potrebu kontinuiranog ucenja, proširivanja strucnih i profesio<strong>na</strong>lnih kompetencija<br />
- razviti sposobnosti refleksivnog prakticara koji kontinuirano vrednuje ucinke svojih postignuca<br />
Specificne kompetencije:<br />
- objasniti i interpretirati projekt kao model cjelovitog integriranog ucenja<br />
- razlikovati raznovrsne uloge odgajatelja u djecjim aktivnostima i projektima<br />
- izraditi i prezentirati projekt vrtica (organi<strong>za</strong>cija prostora i materijala) koji je u skladu s djecjom<br />
prirodom I <strong>za</strong>htjevima procesno orijentirane arhitekture<br />
- demonstrirati z<strong>na</strong>nje ucinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom<br />
djetinjstvu<br />
- ucinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri sve<br />
djece I svakog djeteta posebno, u odnosu <strong>na</strong> njihove sposobnosti, mogucnosti, potrebe i interese te <strong>na</strong> tim<br />
osnovama ostvarivati, istraživati, mijenjati kurikuklum i institucijski kontekst , kulturu vrtica<br />
- demonstrirati z<strong>na</strong>nje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogucnosti kao pretpostavci<br />
konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora <strong>na</strong> njegove razvojne i odgojno-obrazovne<br />
potrebe;<br />
9
- samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikulum u ukupnosti svih razvojnih<br />
podrucja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezicno-komunikacijskom te istraživacko-spoz<strong>na</strong>jnom),<br />
koristeci aktivnosti I materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumaci djecji<br />
razvoj.<br />
- razviti sposobnost promišljanja novih strategija u sukonstruiranju integriranog kurikuluma kao odgovor<br />
<strong>na</strong> suvremene spoz<strong>na</strong>je o djetetu i djetinjstvu.<br />
1.3. Sadržaj kolegija<br />
1. Učenje djeteta rane i predškolske dobi.<br />
2. Projekt kao model cjelovitog integriranog učenja, <strong>za</strong>jednički rad djece, odgajatelja, roditelja i lokalne<br />
<strong>za</strong>jednice.<br />
3. Uloga dokumentacije u praćenju, razumijevanju, poticanju suradničkog učenja djece.<br />
4. Uloga odgojitelja u kreiranju, promatranju, poticanju i evaluiranju dječjeg iskustvenog učenja.<br />
5. Mješovite odgojne skupine i suradničko učenje djece.<br />
6. Kurikulum, tradicio<strong>na</strong>lno i suvremeno određenje.<br />
7. Ovisnost institucijskog konteksta o orijentaciji kurikuluma.<br />
8. Kontekst ustanove <strong>za</strong> rani i predškolski odgoj i obrazovanje.<br />
9. Dimenzije institucijskog konteksta.<br />
10. Sukonstruiranje z<strong>na</strong>nja i mijenjanje institucijskog konteksta.<br />
11. Kultura dječjeg vrtića<br />
1.4. Način izvođenja <strong>na</strong>stave Predavanja Samostalni <strong>za</strong>daci<br />
Semi<strong>na</strong>ri i radionice<br />
Vježbe<br />
Obrazovanje <strong>na</strong> daljinu<br />
Terenska <strong>na</strong>stava<br />
Multimedija i mreža<br />
Mentorski rad<br />
Konzultativni rad<br />
Ostalo<br />
1.5. Dodatno pojašnjenje <strong>na</strong>či<strong>na</strong> izvođenja <strong>na</strong>stave i usvajanja z<strong>na</strong>nja:<br />
Dio obave<strong>za</strong> polaznici ce moci realizirati u svojim maticnim ustanovama, iznositi primjere dobre prakse<br />
koji ce se priz<strong>na</strong>vati u ko<strong>na</strong>cnoj raspodjeli bodova unutar kolegija. Ukoliko bude moguce pojedini dijelovi<br />
sadržaja mogu se realizirati kao oblik terenske <strong>na</strong>stave u ustanovama polaznika.<br />
2. OBVEZE POLAZNIKA<br />
2.1. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika<br />
Pohađanje <strong>na</strong>stave Aktivnost u <strong>na</strong>stavi Semi<strong>na</strong>rski rad<br />
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej<br />
Portfolio Kontinuira<strong>na</strong> provjera z<strong>na</strong>nja Istraživanje<br />
Praktični rad<br />
2.2.Obvez<strong>na</strong> literatura<br />
• Petrovic-Sočo, B. (2007), Kontekst ustanove <strong>za</strong> rani odgoj i obrazovanje: Zagreb: Mali<br />
profesor.<br />
• Miljak, A. (2009), Življenje djece u vrtiću. Zagreb: SM Naklada d.o.o.<br />
• Ljubetic, M. (2009), Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.<br />
• Miljak, A. i Vujicic, L. (2002), Vrtić u skladu s djecjom prirodom «Djecja kuca». Rovinj: DV Neven.<br />
• Miljak,A. (2009), Integracijski pristup u ranom odgoju i obrazovanju <strong>na</strong> konceptualnoj i/ili<br />
djelatnoj razini. Zbornik radova: Integracijski pristup kao <strong>na</strong>celo u radu s djecom predškolske<br />
dobi. Str.11-21.<br />
2.3.Dopunska literatura<br />
• Gopnik, A. i sur. (2003), Z<strong>na</strong>nstvenik u kolijevci. Zagreb: Educa.<br />
• Petrovic-Sočo, B. (2009), Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića. Zagreb: Mali<br />
profesor.<br />
• Vujičić, L., Duh, M. (ur.) (2009), Interdiscipli<strong>na</strong>rni pristup učenju - put ka kvalitetnije obrazovanju<br />
djeteta.Rijeka:Zambelli<br />
10
3. PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA<br />
Opće informacije<br />
Nositelj kolegija<br />
Naziv kolegija<br />
Semestar<br />
Bodov<strong>na</strong> vrijednost i <strong>na</strong>čin izvođenja<br />
<strong>na</strong>stave<br />
Izv.prof.dr.sc. Mirja<strong>na</strong> Duran<br />
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA<br />
ECTS koeficijent opterecenja<br />
polaznika<br />
Broj sati (P+V+S)<br />
2+1+1<br />
5<br />
1. OPIS KOLEGIJA<br />
1.1. Ciljevi kolegija<br />
Upoz<strong>na</strong>ti temelje psihologije učenja i poučavanja u razvojnom kontekstu.<br />
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –<br />
z<strong>na</strong>nja/vješti<strong>na</strong>):<br />
Koristiti doprinose suvremene kognitivne psihologije <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju učenja i razvoja u predškolskim<br />
ustanovama.<br />
1.3. Sadržaj kolegija<br />
Učenje (uvjetovanje, teorije socijalnog učenja, kognitivne teorije učenja). Učenje, inteligencija i kognitivni<br />
stilovi. Učenje i razvoj. Učenje kroz igru.<br />
Pamćenje i <strong>za</strong>boravljanje. Pamćenje u ranom djetinjstvu i razvojne promjene (strategije, skriptovi,<br />
metamemorija itd.). Poučavanje pamćenju. Inteligencija. Eksperimentalne intervencije. Individualne<br />
razlike u kognitivnom razvoju. Kuć<strong>na</strong> okoli<strong>na</strong> i kognitivni razvoj. Dječji vrtić i drugi oblici skrbi o<br />
predškolskoj djeci i kognitivni razvoj. Utjecaj motivacije <strong>na</strong> učenje. Školske sposobnosti. Zrelost djece <strong>za</strong><br />
pola<strong>za</strong>k u školu<br />
1.4. Način izvođenja <strong>na</strong>stave Predavanja Samostalni <strong>za</strong>daci<br />
Semi<strong>na</strong>ri i radionice<br />
Vježbe<br />
Obrazovanje <strong>na</strong> daljinu<br />
Terenska <strong>na</strong>stava<br />
Multimedija i mreža<br />
Mentorski rad<br />
Konzultativni rad<br />
Ostalo<br />
1.5. Dodatno pojašnjenje <strong>na</strong>či<strong>na</strong> izvođenja <strong>na</strong>stave i usvajanja z<strong>na</strong>nja:<br />
2. OBVEZE POLAZNIKA<br />
2.1. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika<br />
Pohađanje <strong>na</strong>stave Aktivnost u <strong>na</strong>stavi Semi<strong>na</strong>rski rad<br />
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej<br />
Portfolio Kontinuira<strong>na</strong> provjera z<strong>na</strong>nja Istraživanje<br />
Praktični rad<br />
11
2.2. Obvez<strong>na</strong> literatura<br />
• Vasta, R. , Haith, M. M. Miller, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.<br />
(Odabra<strong>na</strong> poglavlja)<br />
• Berk, E. L. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Odabra<strong>na</strong><br />
poglavlja)<br />
• Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. Jastrebarsko Naklada Slap. (odabra<strong>na</strong> poglavlja<br />
• Wood. D. (1995). Kako djeca misle i uče. Educa, Zagreb. (odabra<strong>na</strong> poglavlja)<br />
2.3. Dopunska literatura<br />
• Howe, M. J. A. (2002). Psihologija učenja. Jastrebarsko. Naklada Slap.<br />
• Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete <strong>za</strong> školu. Zagreb: Školska knjiga.<br />
• Do<strong>na</strong>ldson, M. (1982) Um deteta. Beograd: Zavod <strong>za</strong> udžbenike i <strong>na</strong>stav<strong>na</strong> sredstva<br />
12
4.TEORIJSKO METODOLOGIJSKE OSNOVE ISTRAŽIVANJA ODGOJA I<br />
OBRAZOVANJA<br />
Opće informacije<br />
Nositelj kolegija<br />
Naziv kolegija<br />
Semestar<br />
Bodov<strong>na</strong> vrijednost i <strong>na</strong>čin izvođenja<br />
<strong>na</strong>stave<br />
Prof.dr.sc. Stanislava Irović<br />
TEORIJSKO METODOLOGIJSKE OSNOVE<br />
ISTRAŽIVANJA ODGOJA I OBRAZOVANJA<br />
ECTS koeficijent opterecenja<br />
polaznika<br />
Broj sati (P+V+S)<br />
2+1+1<br />
5<br />
1. OPIS PKOLEGIJA<br />
1.1. Ciljevi kolegija<br />
Na temelju upoz<strong>na</strong>vanja i razumijevanja teorijskih orijentacija u poimanju odgoja i obrazovanja, polaznici<br />
grade kompetenciju shvaćanja i interpretiranja pojma odgoja i obrazovanja te ovladavaju odgojnim i<br />
obrazovnim strategijama, metodama i postupcima. Uvođenje stude<strong>na</strong>ta u razumijevanje kvantitativnih i<br />
kvalitativnih pristupa istraživanju pedagoških pojava te osposobljavanje <strong>za</strong> samostalno provođenje<br />
jednostavnih istraživanja u predškolskoj praksi. Ovladavanje formalnim i neformalnim tehnikama<br />
prikupljanja podataka. Osposobljavanje <strong>za</strong> a<strong>na</strong>lizu i interpretaciju podataka. Izgradnja etičnosti u provođenju<br />
istraživanja i korištenju podataka istraživanja: objektivnost, povjerljivost, poštovanje osobnosti ispitanika.<br />
Osposobljavanje <strong>za</strong> <strong>za</strong> praćenje i razumijevanje empirijskih podataka u stručnoj literaturi te <strong>za</strong> prezentaciju<br />
rezultata istraživanja.<br />
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –<br />
z<strong>na</strong>nja/vješti<strong>na</strong>):<br />
Posjedovati kapacitet <strong>za</strong> učenje kao pretpostavku <strong>za</strong> generiranje novih ideja i <strong>za</strong> prilagodljivost <strong>na</strong> nove<br />
situacije; demonstrirati posjedovanje osobnih kvaliteta ličnosti i dispozicija i njihovu refleksiju u razvoju<br />
profesio<strong>na</strong>lnog polja rada; demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>čin aktivne primjene stečenih z<strong>na</strong>nja, vješti<strong>na</strong> i sposobnosti.<br />
1.3. Sadržaj kolegija<br />
Metodologija pedagoških istraživanja u sustavu pedagogijskih discipli<strong>na</strong>, u sustavu izobrazbe<br />
predškolskog učitelja i u njegovoj pedagoškoj djelatnosti. Kvalitativni i kvantitativni pristup istraživanju.<br />
Vrste istraživanja: Temelj<strong>na</strong> i primijenje<strong>na</strong>. Razvoj<strong>na</strong> i akcijska. Deskriptiv<strong>na</strong> i kau<strong>za</strong>l<strong>na</strong>. Transver<strong>za</strong>l<strong>na</strong> i<br />
longitudi<strong>na</strong>l<strong>na</strong>. Empirijska eksperimental<strong>na</strong> i empirijska neeksperimental<strong>na</strong> istraživanja. Istraživanja<br />
povijesti, sadašnjosti i budućnosti odgoja i obrazovanja. Etape istraživanja. Projekt istraživanja. Postupci i<br />
instrumenti prikupljanja podataka: Vrste, karakteristike, primje<strong>na</strong>. Eksperimental<strong>na</strong>,<br />
kvazieksperimental<strong>na</strong>, ex-post-facto i akcijska istraživanja. Etnografski postupci. Studija slučaja.<br />
Kvalitativ<strong>na</strong> i kvantitativ<strong>na</strong> a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> podataka. Interpretacija rezultata. Pogreške u interpretaciji.<br />
Z<strong>na</strong>nstvene teorije (hipotetičke i provjerene), z<strong>na</strong>nstvene <strong>za</strong>konitosti. Izvješće o istraživanju. Vrste<br />
izvješća. Izrada izvješća. Objavljivanje. Primje<strong>na</strong> rezultata istraživanja.<br />
1.4. Način izvođenja <strong>na</strong>stave Predavanja Samostalni <strong>za</strong>daci<br />
13
Semi<strong>na</strong>ri i radionice<br />
Vježbe<br />
Obrazovanje <strong>na</strong> daljinu<br />
Terenska <strong>na</strong>stava<br />
Multimedija i mreža<br />
Mentorski rad<br />
Konzultativni rad<br />
Ostalo<br />
1.5. Dodatno pojašnjenje <strong>na</strong>či<strong>na</strong> izvođenja <strong>na</strong>stave i usvajanja z<strong>na</strong>nja:<br />
2. OBVEZE POLAZNIKA<br />
2.1. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika<br />
Pohađanje <strong>na</strong>stave Aktivnost u <strong>na</strong>stavi Semi<strong>na</strong>rski rad<br />
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej<br />
Portfolio Kontinuira<strong>na</strong> provjera z<strong>na</strong>nja Istraživanje<br />
Praktični rad<br />
2.2. Obvez<strong>na</strong> literatura<br />
• Halmi, S. (1995) Metodologija istraživanja u socijalnom radu. Zagreb: Alinea.<br />
• Leipzig, J., Leh, J. (1998) Proučavanje djece pomoću promatranja i bilježenja. Zagreb: Udruga<br />
roditelja Korak po korak.<br />
• Matijević, M., Mužić, V. , Jokić, M. (2003) Istraživati i objaviti - elementi metodološke pismenosti u<br />
pedagogiji. Zagreb: HPKZ.<br />
• Mužić, V. (2004.) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno izdanje).<br />
Zagreb: Educa.<br />
2.3. Dopunska literatura<br />
• Cohen, L., Manion, L. (1997). Research methods in education. 4. London, New York: Routledge.<br />
• Matijević, M. (2002) Metodološka pitanja didaktike (71-97), U: Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.<br />
14
5. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM<br />
Opće informacije<br />
Nositelji kolegija<br />
Naziv kolegija<br />
Semestar<br />
Bodov<strong>na</strong> vrijednost i <strong>na</strong>čin izvođenja<br />
<strong>na</strong>stave<br />
Prof.dr.sc. Stanislava Irović<br />
Izv.prof. dr.sc. Vesnica Mli<strong>na</strong>rević<br />
Izv.prof.art.mr.sc.V.Brešan<br />
dr.sc. Mara Šumanović<br />
Doc.art.mr.sc. A.Radočaj Jerković<br />
INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM<br />
ECTS koeficijent opterecenja<br />
polaznika<br />
Broj sati (P+V+S)<br />
5+0+5<br />
9<br />
1. OPIS KOLEGIJA<br />
1.1. Ciljevi kolegija<br />
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –<br />
z<strong>na</strong>nja/vješti<strong>na</strong>):<br />
3.3. Sadržaj kolegija<br />
3.4. Način izvođenja <strong>na</strong>stave Predavanja Samostalni <strong>za</strong>daci<br />
Semi<strong>na</strong>ri i radionice<br />
Vježbe<br />
Obrazovanje <strong>na</strong> daljinu<br />
Terenska <strong>na</strong>stava<br />
Multimedija i mreža<br />
Mentorski rad<br />
Konzultativni rad<br />
Ostalo<br />
3.5. Dodatno pojašnjenje <strong>na</strong>či<strong>na</strong> izvođenja <strong>na</strong>stave i usvajanja z<strong>na</strong>nja:<br />
4. OBVEZE POLAZNIKA<br />
4.3. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika<br />
Pohađanje <strong>na</strong>stave Aktivnost u <strong>na</strong>stavi Semi<strong>na</strong>rski rad<br />
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej<br />
Portfolio Kontinuira<strong>na</strong> provjera z<strong>na</strong>nja Istraživanje<br />
Praktični rad<br />
2.2.Obvez<strong>na</strong> literatura<br />
2.3.Dopunska literatura<br />
15
6. MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA<br />
Opće informacije<br />
Nositelj kolegija<br />
Naziv kolegija<br />
Semestar<br />
Bodov<strong>na</strong> vrijednost i <strong>na</strong>čin izvođenja<br />
<strong>na</strong>stave<br />
Izv.prof.dr.sc.Margita Pavleković<br />
MATEMATIČKA KULTURA I KOMUNIKACIJA<br />
ECTS koeficijent opterecenja<br />
polaznika<br />
Broj sati (P+V+S)<br />
1+1+1<br />
3<br />
1. OPIS KOLEGIJA<br />
1.1. Ciljevi kolegija<br />
Upoz<strong>na</strong>ti studente s ulogom matematike u razvoju društva. Osposobiti studente <strong>za</strong> razumijevanje i<br />
ispravno korištenje matematičke komunikacije u svakodnevnom životu. Obnoviti i proširiti z<strong>na</strong>nja<br />
stude<strong>na</strong>ta iz područja elementarne matematike nužno potrebnih <strong>za</strong> primjeren <strong>na</strong>čin uvođenja<br />
matematičkih pojmova djeci predškolske dobi.<br />
1.2. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija –<br />
z<strong>na</strong>nja/vješti<strong>na</strong>):<br />
Demonstrirati z<strong>na</strong>nje iz temeljnih matematičkih discipli<strong>na</strong> kojima se tumače <strong>za</strong>konitosti, pojave i procesi<br />
u svakodnevnom okruženju i primjeniti u profesio<strong>na</strong>lnom polju rada <strong>na</strong> teorijskoj i praktičnoj razini.<br />
1.3. Sadržaj kolegija<br />
Elementi matematičke logike. Pojam suda. Operacije sa sudovima. Skupovi. Pojam skupa (podskup<br />
skupa, jed<strong>na</strong>kost skupova, partitivni skup). Operacije sa skupovima (unija, presjek, komplement).<br />
Kartezijev produkt skupova. Relacije. Brojevi. Skup prirodnih brojeva. Zakoni računskih operacija u<br />
skupu prirodnih brojeva. Domišljato raču<strong>na</strong>nja izborom prikladne metode. Procjenjivanje točnosti<br />
ismislenosti rezultata. Induktivno <strong>za</strong>ključivanje. Oblici i prostor:Opisivanje položaja i smjera upotrebom<br />
svoje orijentacije i jednostavnih koordi<strong>na</strong>ta (npr. kvadrat<strong>na</strong> mreža). Prepoz<strong>na</strong>vanje i klasifikacija<br />
jednostavnih likova (trokut, četverokut, šesterokut i osmerokut). Skiciranje jednostavnih tijela i njihovih<br />
mreža (kocka, kvadar, valjak i stožac). Rješavanje problema u kontekstu položaja i smjera. Mjerenje.<br />
Mjerenje duljine, mase i tekućine kroz povijest. Uspoređivanje veliči<strong>na</strong>. Mjerenje relativnim jedinicama,<br />
konstantnom nestandardnom jedinicom i standardnom jedinicom.<br />
Podatci. Korištenje simulacije <strong>za</strong> određivanje približne vjerojatnosti događanja. Provođenje<br />
jednostavnijih empirijskih istraživanja vjerojatnosti te procje<strong>na</strong> vjerojatnosti konkretnog slučajnog<br />
događaja. Pro<strong>na</strong>laženje svih kombi<strong>na</strong>cija ili poretka u situacijama s malim brojem varijabli. Čitanje i<br />
predočavanje podataka stupčastim i kružnim dijagramima.<br />
1.4. Način izvođenja <strong>na</strong>stave Predavanja Samostalni <strong>za</strong>daci<br />
Semi<strong>na</strong>ri i radionice<br />
Vježbe<br />
Obrazovanje <strong>na</strong> daljinu<br />
Terenska <strong>na</strong>stava<br />
Multimedija i mreža<br />
Mentorski rad<br />
Konzultativni rad<br />
Ostalo<br />
1.5. Dodatno pojašnjenje <strong>na</strong>či<strong>na</strong> izvođenja <strong>na</strong>stave i usvajanja z<strong>na</strong>nja:<br />
Predavanjima upoz<strong>na</strong>jemo studente s važnosti matematičke komunikacije u svakodnevnom životu.<br />
16
Upućujemo ih <strong>na</strong> odgovarajuću literaturu i druge izvore informacija (web, vanjski mediji). okviru vježbi<br />
studenti će rješavati različite problemske <strong>za</strong>datke.<br />
2. OBVEZE POLAZNIKA<br />
2.1. Praćenje i ocjenjivanje rada polaznika<br />
Pohađanje <strong>na</strong>stave Aktivnost u <strong>na</strong>stavi Semi<strong>na</strong>rski rad<br />
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej<br />
Portfolio Kontinuira<strong>na</strong> provjera z<strong>na</strong>nja Istraživanje<br />
Praktični rad<br />
2.2. Obvez<strong>na</strong> literatura<br />
• Kurepa,S. (1975.) Uvod u matematiku, Tehnička knjiga, Zagreb<br />
• Polonijo,M.(2001) Mala geometrija, Profil, Zagreb<br />
2.3. Dopunska literatura<br />
• Str<strong>na</strong>d,J.(1990) Metrom i aršinom-Izlet u svijet <strong>na</strong>jvećih i <strong>na</strong>jmanjih razdalji<strong>na</strong>, Školska knjiga,<br />
Zagreb<br />
• Polonijo,M.(2009) Matematičke razbibrige <strong>za</strong> nove radoz<strong>na</strong>lce, Element, Zagreb<br />
• Devide,V.(1988) Zabav<strong>na</strong> matematika, Školska knjiga, Zagreb<br />
17