Strength of structures and components.pdf - FESB
Strength of structures and components.pdf - FESB Strength of structures and components.pdf - FESB
ε * a,e ekvivalentna amplituda stvarnih deformacija ε * a,1 amplituda glavnih stvarnih deformacija 1 ε * a,2 amplituda glavnih stvarnih deformacija 2 ε * a,3 amplituda glavnih stvarnih deformacija 3. Sada se dinamička čvrstoća, granična naprezanja i vijek trajanja računaju prema izrazima za jednoosno stanje naprezanja, poglavlje 1.8.1.2.3.4, i za jednoosno stanje deformacija, poglavlje 1.8.1.2.4. 1.8.1.3.6. Čvrstoća pri povišenim temperaturama Osnovna značajka dinamičke čvrstoće pri povišenim temperaturama jest da Wöhlerova krivulja nema horizontalni dio - dakle trajna dinamička čvrstoća ne postoji. U tom slučaju proračuni čvrstoće se provode na isti način kao za vremensku dinamičku čvrstoću pri normalnoj temperaturi. Jedini uvjet jest da je potrebno imati Wöhlerovu krivulju i karakteristike statičke čvrstoće za tu, određenu temperaturu. Međutim, povišene temperature pogoduju i procesu puzanja, kojega ciklička promjena naprezanja dodatno ubrzava. Dakle, u kritičnim točkama strojnog dijela istovremeno djeluju dva procesa, koji neovisno jedan od drugome, vode zajedničkom cilju: lomu. Pri tome nije presudno da li je ciklička promjena naprezanja i deformacija uzrokovana promjenom opterećenja (klasični zamor), ili promjenom temperature (toplinski zamor, npr. kod hlađenih lopatica plinskih turbina). Naime, u oba slučaja osnovu proračuna čvrstoće čini pravilo o linearnom gomilanju oštećenja od različitih mehanizama oštećenja: n t D = u D + D = st N + t (1.150) gr D u ukupno oštećenje strojnog dijela u kritičnom presjeku, u trenutku loma D u ≈ 1 D oštećenje strojnog dijela zbog zamora materijala D st oštećenje strojnog dijela zbog cikličkog puzanja n ukupni broj ciklusa naprezanja N broj ciklusa do loma t [h] ukupno vrijeme puzanja, t = n/f f [h -1 ] frekvencija ciklusa, broj ciklusa u jedinici vremena u kojoj se mjeri t t gr [h] vrijeme do kvazistatičkog loma zbog puzanja na nivou amplitude cikličkog naprezanja. Kod diskretno promjenjivih režima opterećenja, koji rezultiraju s promjenjivim amplitudama naprezanja, čvrstoća se računa prema izrazu n t i j ∑ + ∑ = Du (1.151) i Ni j tj, gr t j [h] vrijeme cikličkog puzanja na nivou j-og nivoa naprezanja t j,gr [h] vrijeme do kvazistatičkog loma zbog puzanja na nivou j-og nivoa cikličkog naprezanja n i , N i , D u kao gore.
Kod kontinuirano promjenjivih naprezanja sume prelaze u integrale, pa se za uvjet čvrstoće uzima izraz N t dn dt + = 1 N t ∫ ∫ . (1.152) 0 0 Za rješenje ovog integrala potrebni je imati krivulje zamaranja i puzanja za spektar naprezanja koji djeluje u kritičnoj točki elementa stroja ili konstrukcije. gr
- Page 1 and 2: Čvrstoća Čvrstoća je sposobnost
- Page 3 and 4: Ako se za izračun ekvivalentnog na
- Page 5 and 6: Tabela 1.7: Vrsta materijala Konstr
- Page 7 and 8: a) b) c) σ σ σ tvrdi čelik R eH
- Page 9 and 10: Prema dijagramu 1.25 omjer naprezan
- Page 11 and 12: 2 2 ⎛3π M ⎞ ⎛3 T ⎞ ⎜ ⎟
- Page 13 and 14: log Slika 1.28: Nestacionarno dugot
- Page 15 and 16: Slika 1.31 - Tri primjera trostruko
- Page 17 and 18: a) b) maksimalno naprezanje dinami
- Page 19 and 20: oj ciklusa Slika 1.36: Nastanak Smi
- Page 21 and 22: opruge, od zaostalih naprezanja od
- Page 23 and 24: isti način kao i za neograničenu
- Page 25 and 26: je najveće lokalno naprezanje za s
- Page 27 and 28: S povećanjem apsolutnih dimenzija
- Page 29 and 30: R -1D [N/mm 2 ] trajna dinamička
- Page 31 and 32: N gr broj ciklusa na granici vremen
- Page 33 and 34: Ako se jednadžbu (1.126) podijeli
- Page 35 and 36: pri čemu treba biti ispunjen i uvj
- Page 37 and 38: 1.8.1.3.4. Čvrstoća i trajnost st
- Page 39 and 40: σ' f [N/mm 2 ] koeficijent dinami
- Page 41 and 42: maksimalne vrijednosti stvarnih amp
- Page 43: tangencijalna naprezanja procjenjuj
ε * a,e ekvivalentna amplituda stvarnih deformacija<br />
ε * a,1 amplituda glavnih stvarnih deformacija 1<br />
ε * a,2 amplituda glavnih stvarnih deformacija 2<br />
ε * a,3 amplituda glavnih stvarnih deformacija 3.<br />
Sada se dinamička čvrstoća, granična naprezanja i vijek trajanja računaju prema izrazima za<br />
jednoosno stanje naprezanja, poglavlje 1.8.1.2.3.4, i za jednoosno stanje deformacija, poglavlje<br />
1.8.1.2.4.<br />
1.8.1.3.6. Čvrstoća pri povišenim temperaturama<br />
Osnovna značajka dinamičke čvrstoće pri povišenim temperaturama jest da Wöhlerova krivulja<br />
nema horizontalni dio - dakle trajna dinamička čvrstoća ne postoji. U tom slučaju proračuni<br />
čvrstoće se provode na isti način kao za vremensku dinamičku čvrstoću pri normalnoj<br />
temperaturi. Jedini uvjet jest da je potrebno imati Wöhlerovu krivulju i karakteristike statičke<br />
čvrstoće za tu, određenu temperaturu.<br />
Međutim, povišene temperature pogoduju i procesu puzanja, kojega ciklička promjena naprezanja<br />
dodatno ubrzava. Dakle, u kritičnim točkama strojnog dijela istovremeno djeluju dva procesa,<br />
koji neovisno jedan od drugome, vode zajedničkom cilju: lomu. Pri tome nije presudno da li je<br />
ciklička promjena naprezanja i deformacija uzrokovana promjenom opterećenja (klasični zamor),<br />
ili promjenom temperature (toplinski zamor, npr. kod hlađenih lopatica plinskih turbina). Naime,<br />
u oba slučaja osnovu proračuna čvrstoće čini pravilo o linearnom gomilanju oštećenja od<br />
različitih mehanizama oštećenja:<br />
n t<br />
D = u<br />
D + D = st<br />
N<br />
+ t<br />
(1.150)<br />
gr<br />
D u ukupno oštećenje strojnog dijela u kritičnom presjeku, u trenutku loma D u ≈ 1<br />
D<br />
oštećenje strojnog dijela zbog zamora materijala<br />
D st<br />
oštećenje strojnog dijela zbog cikličkog puzanja<br />
n<br />
ukupni broj ciklusa naprezanja<br />
N<br />
broj ciklusa do loma<br />
t [h] ukupno vrijeme puzanja, t = n/f<br />
f [h -1 ] frekvencija ciklusa, broj ciklusa u jedinici vremena u kojoj se mjeri t<br />
t gr [h] vrijeme do kvazistatičkog loma zbog puzanja na nivou amplitude cikličkog<br />
naprezanja.<br />
Kod diskretno promjenjivih režima opterećenja, koji rezultiraju s promjenjivim amplitudama<br />
naprezanja, čvrstoća se računa prema izrazu<br />
n<br />
t<br />
i<br />
j<br />
∑ + ∑ = Du<br />
(1.151)<br />
i Ni<br />
j tj,<br />
gr<br />
t j [h] vrijeme cikličkog puzanja na nivou j-og nivoa naprezanja<br />
t j,gr [h] vrijeme do kvazistatičkog loma zbog puzanja na nivou j-og nivoa cikličkog<br />
naprezanja<br />
n i , N i , D u<br />
kao gore.