Strength of structures and components.pdf - FESB

pri čemu treba biti ispunjen i uvjet max(σ i ) ≤ R D .
Kod cikličkih naprezanja s kontinuirano promjenjivim amplitudama, kao što su slučajna
naprezanja (slika 1.44), pomoću razrađenih metoda (kao što je npr. tzv. metoda kišnih kapi),
formiraju se spektri naprezanja. To su krivulje koje prikazuju relativne vrijednosti naprezanja, ili
češće, relativne vrijednosti amplitude naprezanja poredane po veličini, u ovisnosti o broju
doživljenih ciklusa. Ako se na apcisi nanesu relativne vrijednosti broja ciklusa, one predstavljaju
kumulativnu frekvenciju pojavljivanja amplitude naprezanja određene veličine. Uočeno je da
svakoj vrsti slučajnih opterećenja pripada sličan, karakterističan spektar. DIN 15018 i ISO 4301/1
su standardizirali neke karakteristične spektre naprezanja, slika 1.46. Za te i druge karakteristične
spektre naprezanja provode se ispitivanja na zamor, metodologijom istom kao za Wöhlerovu
krivulju. Dobivena krivulja naziva se krivuljom zamaranja ili krivuljom vijeka trajanja, a za isti
strojni dio paralelna je Wöhlerovoj krivulji, tj. nagib m im je isti. Na slici 1.47 shematski su
prikazana tri karakteristična spektra naprezanja sa pripadajućim povijestima naprezanja, te
krivulje vijeka trajanja za svakog od njih. Može se uočiti da strojni dio izložen cikličkim
opterećenjima s amplitudom koja se mijenja po stacionarno slučajnoj raspodjeli (Gaussovoj) ima
vijek trajanja oko 250 puta veći od vijeka trajanja istog strojnog dijela izloženog opterećenju
konstantne amplitude, a deset puta manji od vijeka trajanja pri kvazi-stacionarnoj (log-normalnoj)
raspodjeli opterećenja.
s
s
a
b
3/3
s
c
s
d
2/3
1/3
0/3
0 1/6 2/6 3/6 4/6 5/6 6/6
log /log 10 6
Slika 1.46: Standardni spektri naprezanja prema DIN 15018 i ISO 4301/1