Knjiga apstrakata - Hemijski fakultet - Univerzitet u Beogradu
Knjiga apstrakata - Hemijski fakultet - Univerzitet u Beogradu
Knjiga apstrakata - Hemijski fakultet - Univerzitet u Beogradu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KNJIGA APSTRAKATA<br />
14-16. novembar 2012. godine<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
Beograd, Srbija<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong><br />
PRVI NAUČNI SIMPOZIJUM SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM<br />
TEORIJA I PRAKSA NAUKE U DRUŠTVU:<br />
OD KRIZE KA DRUŠTVU ZNANJA<br />
SA OBELEŽAVANJEM 40 GODINA KATEDRE ZA NASTAVU HEMIJE
<strong>Knjiga</strong> <strong>apstrakata</strong>│<br />
Prvi naučni simpozijum sa međunarodnim učešćem<br />
TEORIJA I PRAKSA NAUKE U DRUŠTVU:<br />
OD KRIZE KA DRUŠTVU ZNANJA<br />
SA OBELEŽAVANJEM 40 GODINA KATEDRE ZA NASTAVU HEMIJE<br />
14 - 16. novembar 2012. godine, Beograd, Srbija<br />
Book of Abstracts │<br />
The first scientific symposium with international participation<br />
THEORY AND PRACTICE OF SCIENCE IN SOCIETY:<br />
FROM CRISES TO KNOWLEDGE SOCIETY<br />
WITH 40 YEARS OF THE DEPARTMENT FOR CHEMICAL EDUCATION<br />
14 th – 16 th November 2012, Belgrade, Serbia
Izdaje│Published by<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong><br />
Studentski trg 12-16, 11000 Beograd, Srbija<br />
tel. 011 / 3282-111; www.chem.bg.ac.rs<br />
Za izdavača│For Publisher<br />
Branimir Jovančićević, dekan Hemijskog <strong>fakultet</strong>a<br />
Urednici │ Editors<br />
Dragica Trivić<br />
Dragan Bulatović<br />
Vojin Krsmanović<br />
Dizajn │Design<br />
Danica Stojiljković<br />
Zorana Đorđević<br />
Tehnički urednici /Tehnical Editors<br />
Danica Stojiljković<br />
Zorana Đorđević<br />
Biljana Tomašević<br />
Darinka Radenković<br />
Katarina Putica<br />
Igor Matijašević<br />
ISBN 978-86-7220-050-8
UVOD│___________________________________________________________________<br />
Prvi naučni simpozijum sa međunarodnim učešćem “Teorija i praksa nauke u društvu<br />
– od krize ka društvu znanja” organizuje se u cilju integracije savremenih znanja o teoriji i<br />
praksi nauke u društvu, kroz disciplinarne i multidisciplinarne pristupe u oblasti nauke.<br />
Obuhvaćen je širok spektar tema radi sveobuhvatnijeg prikaza inovativnih pristupa u razvoju<br />
teorije i prakse naučnog istraživanja i razumevanja statusa nauke u društvu u okvirima<br />
društvenih i kulturnih procesa.<br />
Na Simpozijumu učestvuju istraživači iz oblasti prirodnih, društvenih, tehničkotehnoloških<br />
nauka i multidisciplinarnih nauka. Namera je da se preispitaju odnosi<br />
obrazovanje – nauka – tehnologija – ekonomija - kultura – društvo, razmotre mogućnosti za<br />
izlazak iz raznih kriza (svetske i domaće ekonomske krize, problema tranzicije, moralne<br />
krize, ali i potcenjivanja obrazovanja, nauke i kulture u našem društvu) i pruže smernice kako<br />
dostići društvo znanja koje je sinonim za 21. vek.<br />
Prema cilju Simpozijuma izazovi i predlozi rešenja razmatraju se u okviru pet tema:<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
uloga nauke i tehnologije u društvu<br />
uticaj nauke i tehnologije na životnu sredinu<br />
obrazovanje i nauka<br />
kultura i nauka<br />
multidisciplinarnost u nauci<br />
Prilozi na ovom Simpozijumu pružaju mogućnost da se o budućim koracima razmišlja<br />
i iz ugla dobrih rešenja iz prošlosti u oblasti obrazovanja i nauke, kao važnom resursu koji se<br />
stalno zanemaruje nametanjem ideje da sva dobra rešenja počinju od određenog sadašnjeg<br />
trenutka.<br />
Razmatranjem odnosa obrazovanje – nauka – tehnologija – ekonomija – kultura –<br />
društvo, u susretu i razmeni rezultata različitih disciplina, pokrećemo dijalog koji bi trebalo<br />
da dodatnim korišćenjem postojećih resursa pruži nove matrice i osnovu za donošenje odluka<br />
u navedenim domenima, bitnim za izlazak iz krize i razvoj društva.<br />
U okviru Simpozijuma obeležava se 40 godina rada Katedre za nastavu hemije<br />
Hemijskog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. U protekle četiri decenije na Katedri su<br />
izvođena istraživanja u dva glavna pravca: istraživanje razvoja nauke i nastave hemije u<br />
Srbiji i istraživanja u oblasti savremenog obrazovanja u hemiji (nastavni programi, standardi<br />
postignuća učenika i nastavnog procesa, opremljenost škola, nastavna sredstva, udžbenici,<br />
metode nastave i učenja i praćenja i vrednovanja postignuća, obrazovanje i profesionalni<br />
razvoj nastavnika hemije). Kroz istraživanja na Katedri nastojalo se da se obezbede valjani i<br />
pouzdani podaci za donošenje odluka u vezi s aktuelnim pitanjima nastave i učenja hemije na<br />
svim nivoima.<br />
Predsednik Naučnog odbora<br />
Dragica Trivić
PREFACE│________________________________________________________________<br />
The goal of the Symposium Theory and practice of science in society: from crises to<br />
knowledge society is to connect theory and practice of different scientific disciplines as well<br />
as the reflections regarding the development of scientific culture of research, quality of<br />
education and development of the society.<br />
The main characteristic of Symposium is the multidisciplinary approach to the<br />
connections among education – science – technology – economy – culture – society.<br />
Anticipation of the possibilities of science and technology as well as their creative application<br />
could help us to prevail various crises (world and domestic economic crises, moral crises,<br />
problems of transition, underestimation of education, science and culture, etc.) and reach the<br />
knowledge society – the synonym for the 21 st Century.<br />
The main topics of the Symposium are:<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
The role of science and technology in the society<br />
The influence of science and technology on environment<br />
Science and education<br />
Culture and science<br />
Multidisciplinary science approach<br />
The Symposium offers historical point of view on the process of education and<br />
science development in Serbia, despite the fact that these valuable resources of data are<br />
continuously neglected.<br />
With this Symposium we aim to start a dialogue about the relations among education<br />
– science – technology – economy – culture – society and to establish the new and more<br />
effective matrix for decision making that will lead to the development of the society.<br />
In this year we are celebrating 40 years of the Department of Chemistry Education at<br />
the Faculty of Chemistry of the University of Belgrade. During the past four decades the<br />
research at the Department were performed in two main areas: (i) research of the<br />
development of science and chemistry education in Serbia and (ii) research in the field of<br />
modern chemistry education (curricula, standards of students’ achievements and<br />
teaching/learning process, school equipment, teaching aids, textbooks, methods of<br />
teaching/learning and monitoring/evaluation of achievements, initial education and<br />
professional development of chemistry teachers). The valid and reliable data for decisionmaking<br />
related to actual issues from chemistry teaching/learning domain at all levels of<br />
education are provided by researches on Department.<br />
Chairperson of the Scientific Committee<br />
Dragica Trivić
NAUČNI ODBOR│<br />
SCIENTIFIC COMMITTEE _________________________________________________<br />
Snežana Bojović, <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Dragan Bulatović, Filozofski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Milan Ćirković, Astronomska opservatorija u <strong>Beogradu</strong><br />
Vladimir Janković, Institut za filozofiju i društvenu teoriju u <strong>Beogradu</strong><br />
Branimir Jovančićević, <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Vojin Krsmanović, <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Vigor Majić, Istraživačka stanica Petnica, Valjevo<br />
Aleksandar Sedmak, Mašinski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Svetozar Sinđelić, Filozofski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
Dragica Trivić, <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Predsednik Naučnog odbora<br />
ORGANIZACIONI ODBOR│<br />
ORGANIZING COMMITTEE________________________________________________<br />
Vojin Krsmanović, Predsednik Organizacionog odbora<br />
Zorana Đorđević<br />
Igor Matijašević<br />
Predrag Milosavljević<br />
Milan Popadić<br />
Katarina Putica<br />
Biljana Tomašević<br />
Danica Stojiljković<br />
Darinka Radenković<br />
Bojan Tomić<br />
IZVRŠNI ODBOR<br />
EXECUTIVE COMMITTEE_________________________________________________<br />
Zorana Đorđević<br />
Vojin Krsmanović<br />
Igor Matijašević<br />
Katarina Putica<br />
Danica Stojiljković<br />
Bojan Tomić
SADRŽAJ│CONTENTS_____________________________________________________<br />
PLENARNA PREDAVANJA│<br />
PLENARY LECTURES___________________________________________________..P..<br />
SUSRET OBRAZOVANJA I NAUKE - UTISCI O STUDENTIMA NA TMF U<br />
BEOGRADU<br />
Ivanka G. Popović<br />
│11<br />
NAUKA I DRUŠTVO U 19. VEKU<br />
Snežana D. Bojović<br />
NASTAVA HEMIJE U SRBIJI - SAN I JAVA<br />
Ivan Gutman, Jelena Đurđević<br />
│12<br />
│13<br />
MOGUĆNOSTI I PREPREKE U KREIRANJU OBRAZOVNE POLITIKE ZASNOVANE<br />
NA REZULTATIMA PISA TESTIRANJA – ISKUSTVA U SRBIJI, REGIONU I SVETU<br />
Dragica Pavlović, Aleksandar Baucal<br />
│14<br />
NAUČNO OPISMENJAVANJE SVAKOG DETETA - PREDUSLOV RAZVOJA<br />
SVAKOG DRUŠTVA<br />
Stevan Jokić<br />
│15<br />
INSTRUCTIVISM AND CONSTRUCTIVISM: A DIALECTIC OPPOSITION<br />
Denis M. Zhilin<br />
│16<br />
ISTRAŽIVAČKA STANICA PETNICA – 30 GODINA RADA SA MLADIM<br />
TALENTIMA<br />
Nina Jevtić, Vigor Majić<br />
│18<br />
SEKCIJSKA PREDAVANJA│<br />
KEY NOTE LECTURES _________________________________________________..S..<br />
OBRAZOVANJE U OBLASTI HEMIJE – ODGOVORI ZA BUDUĆNOST<br />
Dragica D. Trivić<br />
│20<br />
VELIKI HADRONSKI SUDARAČ U CERNU<br />
Jovan Puzović<br />
USPESI I NEUSPESI NAUKE I TEHNOLOGIJE U XXI VEKU<br />
Vojin Krsmanović<br />
│21<br />
│22<br />
KRITIČKI OSVRT NA PISA TESTOVE: ZABLUDE, GREŠKE I „ZADNJE“ NAMERE<br />
Aleksandar T. Lipkovski<br />
│23<br />
EKOLOGIJA U SRBIJI: MOJ POGLED NA STVARNOST<br />
Ilija Brčeski<br />
│24<br />
THE HIGH-PERFORMANCE COMPUTING INFRASTRUCTURE FOR SOUTH EAST<br />
EUROPE’S RESEARCH COMMUNITIES<br />
Aleksandar Belić<br />
│25<br />
KRIZA ZNANJA KAO KRIZA PAMĆENJA. PRILOG LEGITIMNOSTI<br />
TRANSDISCIPLINARNOG NAUČNOG RAZUMEVANJA.<br />
Dragan Bulatović<br />
│26
SAOPŠTENJA│PRESENTATIONS ___________________________________________<br />
ULOGA NAUKE I TEHNOLOGIJE U DRUŠTVU│<br />
THE ROLE OF SCIENCE AND TECHNOLOGY IN THE SOCIETY___________.T1.<br />
MOŽE LI NAUKA DA POMOGNE SRPSKOM DRUŠTVU?<br />
Branislav R. Simonović<br />
│28<br />
RESEARCH AND DEVELOPMENT SPENDING: INTERPLAY OF POLITICS,<br />
ECONOMY AND SCIENCE – A MATHEMATICAL COMPARATIVE STUDY GIJE U<br />
S. Prekovic, B.D. Petrovic, M. Prekovic, K. Matijasevic, M. Novakovic, D. Lovren │29<br />
INTEGRATED MANAGEMENT OF SCIENTIFIC RESOURCES<br />
B.D. Petrovic, M. Djukic, M. Novakovic, Z. Lovren, S. Prekovic<br />
│30<br />
KONCEPT NAUKA I DRUŠTVO U SISTEMU JAVNOG ANGAŽOVANjA NAUKE<br />
Predrag D. Milosavljević, Danica M. Stojiljković<br />
│31<br />
TRŽIŠTA OBVEZNICA I DUŽNIČKA KRIZA<br />
Dušan Krsmanović<br />
│32<br />
REINFORCEMENT OF THE FCUB TOWARDS BECOMING A CENTRE OF<br />
EXCELLENCE IN THE REGION OF WB FOR MOLECULAR BIOTECHNOLOGY AND<br />
FOOD RESEARCH<br />
Tanja Ćirković Veličković<br />
│33<br />
A<br />
UTICAJ NAUKE I TEHNOLOGIJE NA ŽIVOTNU SREDINU│<br />
THE INFLUENCE OF SCIENCE AND TECHNOLOGY ON ENVIRONMENT___.T2.<br />
ŽIVOTNA SREDINA I ASPEKTI DRUŠTVENO-EKOLOŠKE RAZMENE UKE I<br />
Danica M. Stojiljković, Jelena Ristić Trajković<br />
│35<br />
UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA ODLAGANJA ČVRSTOG OTPADA U CILJU<br />
ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE – STUDIJA SLUČAJA: EKOLOŠKO UPRAVLJANJE U<br />
OPŠTINI MAJDANPEK TEHNO<br />
Svetlana D. Mitović, Bojana S. Novović, Miloš M. Okiljević<br />
│36<br />
10 GODINA REGIONALNIH MEĐULABORATORIJSKIH ISPITIVANJA U<br />
JUGOISTOČNOJ EVROPI: ODREĐIVANJE ARSENA, BAKRA I KADMIJUMA U<br />
VODI<br />
V.D. Krsmanović, M. Todorović, D. Manojlović, D. Trbović, B. Dojčinović,<br />
J. Mutić, A. Voulgaropoulos │37<br />
OBRAZOVANJE I NAUKA│<br />
SCIENCE AND EDUCATION_____________________________________________.T3.<br />
VREDNOVANJE NAUČNOG RADA NAUČNIKA NA UNIVERZITETIMA U SRBIJI<br />
Lela Vujošević, Ivan Gutman<br />
│39<br />
KONCEPT „STUDENT U CENTRU UČENJA“ U SRBIJI: LEGISLATIVA I PRIMENA<br />
Vera T. Dondur, Aleksandar S. Jović<br />
│40<br />
DISCUSSION: THE DEVELOPMENT OF THIS SKILL IN INQUIRYBASED SCIENCE<br />
TEACHING METHODOLOGIES<br />
E. Szostak, E. Odrowąż, I. Maciejowska │41
OD NAUČNIH SAZNANJA DO OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA U SISTEMU<br />
UNIVERZITETSKOG OBRAZOVANJA<br />
Emina M. Kopas-Vukašinović<br />
│42<br />
OSETLJIVOST STUDENATA PEDAGOŠKIH FAKULTETA NA SOCIOKULTURNU<br />
RAZLIČITOST ROMSKIH UČENIKA<br />
Sunčica V. Macura<br />
│43<br />
ZASTUPLJENOST STRUČNIH I METODIČKIH SADRŽAJA U OBRAZOVANJU<br />
NASTAVNIKA PREDMETA PRIRODNIH NAUKA<br />
Milica V. Marušić, Vladeta D. Milin<br />
│44<br />
NEKI ASPEKTI NASTAVE MATEMATIKE I PRIRODNIH NAUKA IZ UGLA<br />
NASTAVNIKA I UČENIKA<br />
Snežana I. Mirkov, Nataša Z. Lalić-Vučetić<br />
│45<br />
FUNKCIONALIZACIJA NASTAVNIH SADRŽAJA O KARBOKSILNIM KISELINAMA<br />
K. B. Putica, D. M. Radenković, D. D. Trivić │46<br />
SAVREMENI KURIKULUM NASTAVE HEMIJE<br />
Biljana I. Tomašević, Dragica D. Trivić<br />
│47<br />
OBRAZOVNA I VASPITNA VREDNOST SADRŽAJA ISTORIJE PRIRODNIH NAUKA<br />
Darinka M. Radenković, Katarina B. Putica, Dragica D. Trivić<br />
│48<br />
NAUČNA SARADNjA IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I REPUBLIKE FRANCUSKE<br />
Dragan D. Manojlović, Milica N. Sentić, Milena M. Milutinović, Nešo Šojić │49<br />
KULTURA I NAUKA│<br />
CULTURE AND SCIENCE ___________________________________________ _.T4.<br />
UNIVERZITETSKO NASLEĐE KAO/U PROCES/U OBRAZOVANJA: PREDLOZI<br />
ZA EFIKASNIJU PROFESIONALNU EDUKACIJU<br />
Milica Božić Marojević<br />
│51<br />
RAZLIČITI VIDOVI INTERPRETACIJE NAUKE – PRIMER SPIRITUALIZMA<br />
Milena B. Gnjatović, Isidora M. Stanković<br />
│52<br />
HEMIJSKI PREGLED, ŠEZDESET GODINA<br />
Branko J. Drakulić, Ratko M. Jankov<br />
│53<br />
THE HUGE AMMOUNT OF DATA AND STRUCTURES, IS THERE SOME SENSE<br />
BEHIND? ON SCIENCE TEACHING IN THE SCHOOLS, THE CHEMIST VIEW<br />
Branko J. Drakulić<br />
│54<br />
UČENICI U MUZEJU HEMIJE<br />
Jasminka N. Korolija, Aleksandar Đorđević, Igor Matijašević<br />
PRAVNA SVOJINA ZAJEDNIČKIH PROSTORA<br />
Marija B. Martinović, Zorana Z. Đorđević<br />
│55<br />
│56<br />
PRINCIPI ODRŽIVOSTI: KULTURNO NASLEĐE PIVNICA NEGOTINSKE<br />
KRAJINE<br />
Zorana Z. Đorđević, Marija B. Martinović<br />
│57
MULTIDISCIPLINARNOST U NAUCI│<br />
MULTIDISCIPLINARITY IN SCIENCE___________________________________ .T5.<br />
MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP KAO OSNOV ZA UNAPREĐIVANJE ZNANJA O<br />
KULTURNOM NASLEĐU<br />
D. D. Korolija-Crkvenjakov, M. Stojanović-Marić, V. Andrić, M. Gajić-Kvaščev │59<br />
PROBLEM RAZUMEVANJA I IMPLEMENTACIJE MULTIDISCIPLINARNIH I<br />
INTEGRATIVNIH STUDIJA<br />
Predrag D. Milosavljević<br />
│60<br />
HUMANISTIČKO OBRAZOVANJE KAO PONUDA OBJEDINJENOG DISKURSA O<br />
SVETU<br />
Angelina R. Milosavljević<br />
│61<br />
KONCEPT PORODIČNIH SLIČNOSTI U SAVREMENOJ NAUCI. SLUČAJ<br />
STUDIJA BAŠTINE<br />
Milan Popadić<br />
│62<br />
MULTIDISCIPLINARNOST KAO PUT RAZUMEVANJA MUZEOLOŠKE<br />
VREDNOSTI IDENTITETA<br />
Milena V. Štatkić<br />
│63<br />
MULTIDISCIPLINARNOST SVETLOSTI KAO TEME OD ZNAČAJA ZA<br />
DRUŠTVO<br />
Bojan M. Tomić<br />
│64<br />
ZNAČAJ MULTIDISCIPLINARNOG PRISTUPA U KONCIPIRANJU SAVREMENIH<br />
PROSTORA ZA UČENJE<br />
Danica Stojiljković, Igor Matijašević<br />
│65<br />
LISTA UČESNIKA│LIST OF PARTICIPANTS_________________________________<br />
│66
PLENARNA PREDAVANJA │PLENARY LECTURES ___________ ..P..<br />
.<br />
SUSRET OBRAZOVANJA I NAUKE - UTISCI O STUDENTIMA NA TMF U<br />
BEOGRADU<br />
Ivanka G. Popović<br />
NAUKA I DRUŠTVO U 19. VEKU<br />
Snežana D. Bojović<br />
NASTAVA HEMIJE U SRBIJI - SAN I JAVA<br />
Ivan Gutman, Jelena Đurđević<br />
MOGUĆNOSTI I PREPREKE U KREIRANJU OBRAZOVNE POLITIKE<br />
ZASNOVANE NA REZULTATIMA PISA TESTIRANJA – ISKUSTVA U SRBIJI,<br />
REGIONU I SVETU<br />
Dragica Pavlović, Aleksandar Baucal<br />
NAUČNO OPISMENJAVANJE SVAKOG DETETA - PREDUSLOV RAZVOJA<br />
SVAKOG DRUŠTVA<br />
Stevan Jokić<br />
INSTRUCTIVISM AND CONSTRUCTIVISM: A DIALECTIC OPPOSITION<br />
Denis M. Zhilin<br />
ISTRAŽIVAČKA STANICA PETNICA – 30 GODINA RADA SA MLADIM<br />
TALENTIMA<br />
Nina Jevtić, Vigor Majić
SUSRET OBRAZOVANJA I NAUKE - UTISCI O STUDENTIMA NA TMF U<br />
BEOGRADU<br />
Ivanka G. Popović<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
Tehnološko-metalurški <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong> (TMF) je najuspešnija naučnoistraživačka<br />
organizacija među <strong>fakultet</strong>ima tehničko-tehnološke grupacije <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong>. Studenti master, a naročito doktorskih studija su intenzivno uključeni u naučna<br />
istraživanja kroz rad na međunarodnim ili nacionalnim projektima. Oko 120 poslediplomaca<br />
je zaposleno kao istraživači na TMF ili Inovacionom centru TMF. Studenti svih nivoa studija<br />
se podstiču da učestvuju u istraživačkim aktivnostima. Iako je globalni trend opadanja<br />
interesovanja za studije tehničkih i prirodnih nauka zahvatio i našu zemlju, TMF poslednjih<br />
pet godina beleži konstantan rast prijavljenih kandidata na ukupno šest akreditovanih<br />
studijskih programa (Hemijsko inženjerstvo, Inženjerstvo zaštite životne sredine,<br />
Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologija, Inženjerstvo materijala, Metalurško inženjerstvo,<br />
Tekstilna tehnologija). Prosečna srednja ocena tokom srednješkolskog obrazovanja budućih<br />
brucoša TMF svake školske godine raste. Nažalost, studenti tokom prve godine studiranja na<br />
TMF ne pokazuju zadovoljavajući nivo znanja. Prolaznost sa prve na drugu godinu studija je<br />
manja od proseka <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. Ulazno znanje brucoša iz fundamentalnih<br />
predmeta, hemije, fizike i matematike, iz godine u godinu je sve slabije, te je TMF bio<br />
primoran pre nekoliko godina da prilagodi predmete iz prvog semestra i uvede obnavljanja<br />
srednješkolskih znanja radi dovođenja brucoša na isti početni nivo znanja. Opšti je utisak da<br />
veliki broj studenata dolazi na prvu godinu bez formiranih radnih navika, savladanih<br />
osnovnih tehnika učenja, bez sposobnosti da racionalno rasporedi svoje vreme i odredi<br />
prioritete u učenju. U odnosu na svoje kolege od pre 10 ili 20 godina, brucoši deluju manje<br />
zrelo i često su bez jasnog određenja zašto studiraju. Na višim godinama studija, zahvaljujući<br />
angažovanju nastavnika i saradnika u dinamičnoj akademskoj i stimulativnoj naučnoistraživačkoj<br />
atmosferi, radu u malim grupama i prirodnom sazrevanju studenata, odnos<br />
studenata prema radu i studiranju se menja i akademski uspeh studenata TMF je bolji od<br />
proseka BU. Sa napredovanjem savremenih tehnologija i novim zahtevima poslodavaca,<br />
ishodi učenja na TMF se menjaju. Uz savladavanje osnovnih principa, ključni je zahtev da se<br />
diplomirani studenti osposobe da tokom celog radnog veka samostalno unapređuju svoja<br />
znanja. Buduće interesovanje za studije na TMF i srodnim <strong>fakultet</strong>ima u mnogome zavisi i od<br />
mogućnosti srpske proizvodne privrede da u dogledno vreme otvori nova radna mesta (na šta<br />
akademska zajednica ne može da utiče). Dalje opadanje ulaznih znanja budućih brucoša<br />
ozbiljno preti da ugrozi kvalitet studija na svim <strong>fakultet</strong>ima u zemlji. Za akademsku zajednicu<br />
je od životnog interesa da se kvalitet osnovnog i srednjeg obrazovanja u Srbiji poboljša.<br />
Najefikasnije rešenje bi bilo ulaganje u usavršavanje i podmlađivanje prosvetnih kadrova i<br />
usvajanje viših pragova znanja u osnovnoj i srednjoj školi. Bez ovakvih dugoročnih<br />
aktivnosti Srbija će se udaljavati od vizije društva znanja.<br />
Ključne reči: kvalitet studija, ulazna znanja brucoša, ishodi učenja<br />
11
NAUKA I DRUŠTVO U 19. VEKU<br />
Snežana D. Bojović<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
sbojovic@chem.bg.ac.rs<br />
Nauka i kultura su važan stub svake države i bez dobro obrazovane elite nema napredovanja i<br />
modernizacije države i društva. Srbija je takvu elitu imala krajem 19. i početkom 20. veka.<br />
Nastajanjem srpske države u 19. veku razvijali su se školstvo, nauka i kultura. Stvaranje nacionalne<br />
elite počelo je slanjem prvih državnih pitomaca na inostrane univerzitete 1839. godine. Krajem 19.<br />
veka oko 70% ove elite školovano je u inostranstvu. Poslednjih godina 19. veka u <strong>Beogradu</strong> se okupio<br />
jedan broj obrazovanih ljudi sa diplomama najboljih evropskih univerziteta koji je činio kreativnu<br />
naučnu elitu sposobnu da u svoju zemlju prenese evropsku nauku i kulturu i da državu modernizuje.<br />
Novine nisu prenošene mehanički. Postojala je jasna vizija ekonomskog, kulturnog i naučnog razvoja.<br />
U <strong>Beogradu</strong> su osnivana naučna i stručna društva, pokretani časopisi, školovan naučni podmladak i<br />
pripremani uslovi za prerastanje Velike škole u <strong>Univerzitet</strong>. Period od 90-ih godina 19. veka do Prvog<br />
svetskog rata jeste i vreme u kome je zemlja najbrže napredovala i iz zaostalog, patrijarhalnog društva<br />
pretvarala se u modernu građansku državu. Ko je činio našu elitu i ko su ljudi koji su postavili temelje<br />
srpske nauke i kulture? Dat je pregled razvoja naučnih disciplina koje su se razvile u 19. veku i<br />
početkom 20. veka (klimatologija, botanika, zoologija, mineralogija, geologija, hemija, matematika,<br />
astronomija) i navedeni su osnovni podaci iz biografije i bibliografije naučnika koji su postavili<br />
temelje ovih disciplina. Stvaranje elite nije moguće bez odgovarajućih uslova, pre svega podrške i<br />
razumevanja vlasti. Polupismeni srpski državnici znali su da je za razvoj države potrebno odškolovati<br />
darovite i sposobne mlade ljude a po povratku sa prestižnih evropskih škola postavljali su ih na<br />
najviše naučne, političke i društvene funkcije. Naučnici su imali slobodu da organiziju i proširuju<br />
svoju disciplinu, da modernizuju školu i unose novine iz razvijenog sveta. Mladim ljudima<br />
poveravane su visoke državničke dužnosti u koje su oni unosili stečeno znanje, na taj način vraćajući<br />
dug državi koja ih je školovala. Za razliiku od perioda između dva rata kada se najveći broj naučnih<br />
disciplina nije razvijao, i perioda posle Drugoga svetskog rata kada su velikim reformama<br />
obrazovanje i nauka reorganizovani i često zaustavljani, u periodu koji pomenjemo školstvo se<br />
razvijalo pravolinijski. Nije bilo prekida i zaostajanja, srednjoškolska i univerzitetska nastava stalno<br />
su se širile i unapređivale, naučna i stručna elita se svake godine uvećavala povratkom državnih<br />
stipendista školovanih na najboljim evropskim školama, obrazovani i sposobni ljudi, pre svega<br />
profesori Velike škole, povremeno su bivali na čelu najvažnijih institucija i zauzimali državničke<br />
dužnosti. Sve to je činilo da zemlja brzo napreduje i da se iz nerazvijenog brzo pređe u razvijeno<br />
društvo i modernu državu.<br />
Ključne reči: srpska nauka i kultura, obrazovanje, školstvo<br />
12
NASTAVA HEMIJE U SRBIJI - SAN I JAVA<br />
Ivan Gutman, Jelena Đurđević<br />
Prirodno-matematički <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u Kragujevcu, Srbija<br />
gutman@kg.ac.rs, jdjurdjevic@kg.ac.rs<br />
U uvodnom delu članka analizirani su standardi za učenička postignuća u nastavi hemije,<br />
odnosno hemijska znanja koje bi učenik trebalo da poseduje na kraju svog školovanja. Sa tim<br />
znanjima (ili bez njih) neki od takvih mladih ljudi odlučuju se da studiraju hemiju. Na osnovu<br />
višedecenijskog iskustva jednog od autora, mogu se formulisati određeni zaključci o<br />
stvarnom (pred)znanju studenata hemije, kao i o načinu na koji su oni u prethodnom<br />
školovanju naviknuti da savlađuju novo gradivo. Primećeno je sledeće:<br />
Studenti su dobro uvežbani da reprodukuju (ponekad vrlo komplikovano i teško)<br />
gradivo, često bez ikakvog razumevanja, dakle čisto verbalno.<br />
Studenti nemaju veštinu da povezuju pojedine delove gradiva, nego svaku nastavnu<br />
jedinicu uče samu za sebe.<br />
Studenti pokazuju zaprepašćujuću nesposobnost da (napamet) naučeno gradivo<br />
povežu sa onim sa čime se sreću u svakodnevnom životu.<br />
Studenti nisu obavešteni (niti ih naročito zanima) da se ono o čemu slušaju na<br />
predavanjima primenjuje u (hemijskoj) industriji.<br />
Postoje indicije da (neki) studenti imaju poteškoća da razumeju pročitani tekst.<br />
Navedena opažanja biće ilustrovana primerima iz prakse, a neka su proverena testiranjem u<br />
osnovnim i srednjim školama, i na <strong>fakultet</strong>ima. Smatramo da navedeni nedostaci potiču od<br />
načina rada sa učenicima u osnovnoj i srednjoj školi, a naročito zbog načina provere znanja,<br />
ocenjivanja i nagrađivanja. Znajući za ove nedostatke, koji se ispoljavaju i na<br />
univerzitetskom nivou, mogli bi se preduzeti koraci da se oni svedu na najmanju moguću<br />
meru. Predložićemo neke konkretne korake u tom pravcu.<br />
Ključne reči: nastava hemije, standardi nastave hemije, iskustvo iz prakse<br />
13
MOGUĆNOSTI I PREPREKE U KREIRANJU OBRAZOVNE POLITIKE<br />
ZASNOVANE NA REZULTATIMA PISA TESTIRANJA – ISKUSTVA U SRBIJI,<br />
REGIONU I SVETU<br />
Dragica Pavlović, Aleksandar Baucal<br />
Filozofski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, Srbija<br />
dpavlovi@f.bg.ac.rs, abaucal@f.bg.ac.rs<br />
U ovom radu razmatraćemo kako nalazi međunarodne studije obrazovnih postignuća<br />
OECD/PISA (Programme for International Student Assessment) mogu da pomognu da se<br />
unapredi preduniverzitetsko obrazovanje u domenu prirodnih nauka, preciznije, da se poveća<br />
njegova relevantnost za društvo, kvalitet, pravednost i efikasnost. U trogodišnjim intervalima<br />
PISA studija ispituje u kojoj meri su učenici na uzrastu od 15 godina razvili znanja i veštine<br />
neophodne za nastavak školovanja, profesionalni razvoj i odgovorno učešće u društvu<br />
(čitalačka, matematička i prirodno-naučna pismenost). PISA zadacima se ne ispituje u kojoj<br />
meri su učenici u stanju da reprodukuju programom predviđene sadržaja, već da li su razvili<br />
funkcionalna znanja koja im omogućavaju da naučeno primenjuju u različitim situacijama i<br />
da kritički promišljaju različite sadržaje i događaje. Podaci o postignuću se saopštavaju na<br />
standardizovanoj skali čiji je prosek 500, a standardna devijacija 100 poena. Skala je<br />
podeljena i na šest kvalitativno različith nivoa postignuća koji opisuju kojim tipom znanja i<br />
kognitivnih veština su učenici ovladali. Smatra se da su funkcionalno pismeni oni učenici čija<br />
su postignuća na drugom i višim nivoima. U PISA 2009 studiji učenici iz Srbije su, u<br />
proseku, imali ujednačena postignuća u sva tri ispitivana domena (oko 442 poena) što je za<br />
oko 60 poena niže u odnosu na OECD zemlje – ova razlika odgovara efektu jedne i po godine<br />
školovanja i to u zemljama OECD-a. U oblasti prirodnih nauka, svaki treći učenik iz Srbije<br />
ostvaruje postignuća ispod granice funkcionalne pismenosti (nalazi se ispod nivoa 2). S druge<br />
strane, svega 8% učenika dostiže nivo 4 ili više od toga, na kojima se nalaze zahtevi koji<br />
traže angažovanje viših oblika mišljenja. Pravednost obrazovanja u domenu prirodnih nauka<br />
u Srbiji je relativno viša nego u drugim zemljama – razlike u postignućima učenika različitog<br />
socio-ekonomskog statusa su manje nego u drugim zemljama i ne postoji razlika u<br />
postignućima dečaka i devojčica. Na internacionalnom planu PISA nalazi se koriste da se<br />
identifikuju obrazovne politike koje su povezane sa kvalitetnim i pravednim obrazovanjem. U<br />
drugim zemljama PISA rezultati se koriste za praćenje razvoja obrazovanja i za planiranje<br />
reformskih procesa što će biti ilustrovano primerima Poljske, Nemačke i Finske. U radu će,<br />
takođe biti analizirani i različiti načini na koje je korišćena PISA u Srbiji u periodu od 2003.<br />
do 2012. godine (pokretanje javne i stručne debate, evaluacija obrazovnog sistema,<br />
sekundarna istraživanja, predlozi novih politika, razvoj novih standarda obrazovnih<br />
postignuća itd.), kao i dileme koje prate upotrebu PISA rezultata u Srbiji.<br />
Ključne reči: PISA, funkcionalna pismenost, obrazovna politika, praćenje i evaluacija<br />
obrazovanja<br />
14
NAUČNO OPISMENJAVANJE SVAKOG DETETA- PREDUSLOV RAZVOJA<br />
SVAKOG DRUŠTVA<br />
Stevan Jokić, Institut VINČA, Beograd, Srbija<br />
sjokic@vin.bg.ac.rs<br />
Naučno opismenjavanje svakog deteta je preduslov njegovog uspešnog uključivanja u<br />
izazove sa kojima će se suočiti u 21. veku a u tome značajnu ulogu ima naučna zajednica. U<br />
Srbiji je veliki doprinos na ovom planu ostvaren projektom Ruka u testu (La main à la pâte)<br />
koji, promovišući pedagogiju zasnovanu na ponašanju naučnika u laboratoriji i radoznalosti<br />
deteta uzrasta od 4-11 godina, nastoji da realizuje naučno opismenjavanje sve dece, a ne<br />
samo talenata. Pozivajući nastavnike da implementiraju istraživački (Inquiry Based Science<br />
Education – IBSME) metod u realizaciji naučnih sadržaja u osnovnoj i srednjoj školi nastoji<br />
da ostvari: istinsku reformu na polju naučnog opismenjavanja čitave populacije đaka u<br />
osnovnoj i srednjoj školi, koristeći i razmenjujući pozitivna iskustva dobre prakse, treningom<br />
nastavnika, on-line projektima i diseminacijom; stimuliše i podrži eksperimentalni pristup<br />
naučnom obrazovanju u kome se odgovor na postavljene hipoteze dobija zajedničkim radom<br />
učenika i nastavnika. Na ovaj način se podstiče prirodna radoznalost učenika, koja se<br />
manifestuje kroz postavljanje pitanja o realnom svetu, fenomenima ili objektima.<br />
Nastavnicima su za realizaciju ovog poduhvata dati resursi u vidu knjiga: Zrnca nauka1-9,<br />
Predavanje nauka u školi, Otkrivanje sveta u predškolskoj ustanovi; kolaborativni i interdisciplinarni<br />
projekti: Tragovima Eratostena; Evropa otkrića; Živeti sa Suncem; Klima, moja<br />
planeta i ja!; besplatnih eksperimentalnih kompleta; priloga u Prosvetnom pregledu; vebsajt<br />
http://rukautestu.vinca.rs koji je, kao poluogledalo Francuskog sajta (www.inrp.fr/lama,), u<br />
upotrebi (za srpsko govorno područje) od kraja 2008, a nastavnici na njemu mogu naći i<br />
besplatno preuzeti veliki broj resursa neophodnih za rad u odeljenju; seminari za više od 3000<br />
nastanika i studenata nastavničkih <strong>fakultet</strong>a. Sve ove aktivnosti se odvijaju i u okviru: EU-<br />
FP7 FIBO-NAČI projekta u kome sada učestvuje više od 50 evropskih zemalja; skupova za<br />
Jugoistočnu Evropu o obrazovanju http://rukautestu.vin.bg.ac.rs/handson4/. Ostvareno je i<br />
partnerstvo: Institut VINČA-<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>; Srpska akademija nauka i umetnosti;<br />
Društvo fizičara Srbije; Ministarstvo za prosvetu i nauči razvoj; Zavod za udžbenike;<br />
Prosvetni pregled; IAP- Globalna mreža akademija nauka; ALLEA- Asocijacija Evropskih<br />
akademija nauka; Francuska ambasada u Srbiji; potpisan ugovor SANU-<strong>Univerzitet</strong> u<br />
<strong>Beogradu</strong>-Francuska akademija nauka. Institu Vinča je posredstvom projekta Ruka u testu<br />
priznat u EU kao Referentni centar u oblasti obrazovanja, a dobijena je i internacionalna<br />
nagrada purKwa za naučno opismenjavanje dece planete.<br />
Ključne reči: Naučno opismenjavanje, inkvajeri, Ruka u testu<br />
15
INSTRUCTIVISM AND CONSTRUCTIVISM: A DIALECTIC OPPOSITION<br />
Denis M. Zhilin<br />
Moscow Institute for Open Education; School #192 (Moscow), zhila2000@mail.ru<br />
Two educational strategies can be distinguished. The older one presumes that knowledge is<br />
transferred from a teacher to a student [1,2]. We shall call this strategy “instructivism”. The<br />
newer one presumes, that knowledge is constructed in human mind [3,4]. This strategy is<br />
called “constructivism”. They are compared in the table below.<br />
Criterion for comparison Instructivism Constructivism<br />
Basic presumption Knowledge is transferred<br />
from a teacher to a students<br />
Knowledge is constructed in the<br />
mind of a student<br />
Central object Content Student<br />
The role of a teacher A source of knowledge An organizer of knowledge<br />
constructing<br />
Teaching tools Instructional materials Learning environment [6]<br />
How to improve teaching Organization of transferred<br />
knowledge<br />
Organization of learning<br />
activities<br />
Basic psychological Cognitive<br />
Personal development<br />
theories<br />
Requirements to<br />
knowledge<br />
Knowledge reproduces<br />
reality<br />
Fits reality (as a key fits a lock)<br />
[5]<br />
Assessment<br />
Reproduction of facts and Problem solving<br />
procedures<br />
We are spectators of very long fight (even “educational wars”) between instructivism and<br />
constructivism. Both sides show many claims and some evidence that their strategy is better<br />
than the opposite. Currently constructivism (in forms of inquiry based learning, project-based<br />
learning, discovery learning etc.) is implemented in many Western countries, but it did not<br />
improve the quality of education (chemical at least) there. So, we can see that instructivism<br />
and constructivism are in conflict. On the other hand they are not thinkable without each<br />
other – each key feature of instructivism has its constructivistic opposition. Thus they<br />
together form a kind of unity. Simultaneous conflict and unity between two essences allows<br />
to regard them as dialectic opposites (if we turn the first Engels' laws of dialectics – “the<br />
unity and conflict of opposites” – to the definition of a dialectic opposites). The conflict<br />
between dialectic opposites leads to gradual accumulation of of quantitative changes that<br />
once turn into qualitative changes (2 nd law) by means of “negation of the negation” (3 rd law).<br />
It means that “educational wars” will lead to negation of constructivism with renaissance of<br />
instructivism. However it will be at a new level of system development. What will be the<br />
features of the new level? Each “qualitative change” in dialectic development is a formation<br />
of a new border, more complicated than the previous one. For intsructivism and<br />
constructivism it would be a new, more reasonable border of their application. In reality there<br />
is no opposition between them: they compliment each other (see table below).<br />
Criterion for Why instructivism can not exist Why constructivism can not exist<br />
opposition<br />
Basic<br />
presumption<br />
without constructivism<br />
Transmission of knowledge can<br />
be effective only if they are<br />
constructed in the mind of<br />
recipient<br />
without instructivism<br />
One needs some “raw material” to<br />
construct the knowledge from. This<br />
raw material is transmitted.<br />
16
Central object Where to store content if not in<br />
students mind?<br />
What to store in students mind if not<br />
content?<br />
The role of a<br />
teacher<br />
What is the reason for knowledge<br />
if it is not accessible by a<br />
student?<br />
How a teacher can organize a<br />
construction of knowledge if he does<br />
not know what to construct?<br />
Teaching tools Instructional materials can be<br />
applied in a certain learning<br />
Learning environment should contain<br />
instructional materials<br />
environment<br />
How to improve<br />
teaching<br />
The acquisition of knowledge is<br />
an activity<br />
The activity should be directed to<br />
acquisition of knowledge<br />
Basic psychological<br />
theories<br />
Cognition leads to formation of<br />
new cognitive structures meaning<br />
Personal development is also a<br />
cognitive development<br />
to cognitive development<br />
Requirements to<br />
knowledge<br />
The absolute reproduction of<br />
reality is impossible, because it<br />
To fit mead to reproduce with some<br />
changes<br />
requires unlimited resources<br />
Assessment Facts and procedures can be<br />
reproduced in activity – problem<br />
To solve problems a student should<br />
know facts and procedures<br />
solving for example<br />
It means that for effective teaching we don’t need neither “pure” instructivistic, nor “pure”<br />
constructivistic approaches – we need their dialectical combination, we need to use them in<br />
inseparable connections. Sometimes the approaches can be more constructivistic, sometimes<br />
– more instructivistic – depending on particular purposes. For example, a student could easily<br />
construct simple concepts such as a concept of acid or base – they should be taught in rather<br />
constructivistic ways. But students generally are not able to construct a structure of atom<br />
themselves – it should be transmitted in instructivistic way. These dialectic approaches is not<br />
a fantasy – they are elaborating. Instructions leading to cognitive conflict [6] and scaffolding<br />
learning [7] are the examples. Dialectics allows us to answer Kirschner’s question “Why<br />
Minimal Guidance During Instruction Does Not Work” [1]: because it is used without a<br />
proper border.<br />
[1] Kirscner P.A., Sweller J, Klark R.E. Why Minimal Guidance During Instruction Does Not<br />
Work: An Analysis of the Failure of Constructivist, Discovery, Problem-Based, Experiential,<br />
and Inquiry-Based Teaching // Educational Psychologist. 2006. 41. №2. p. 75–86.<br />
[2] Sawier R.K. Optimising learning implications of learning sciences research. OECD. 2008.<br />
URL:http://www.oecd.org/dataoecd/39/52/40554221.pdf.<br />
[3] von Glasersfeld E. Constructivism in Education // The International Encyclopedia of<br />
Education, Supplement Vol.1. /T. Husen & T. N. Postlethwaite (eds.) Oxford/New York:<br />
Pergamon Press, 1989. p.162–163. URL:http://www.vonglasersfeld.com/114<br />
[4] von Glasersfeld, E. Questions and Answers about Radical Constructivism // Scope,<br />
sequence, and coordination of secondary school science, Vol. II: Relevant research / M. K.<br />
Pearsall (ed.) Washington, D.C.: The National Science Teachers Association, 1992. p. 169-<br />
182.<br />
[5] von Glasersfeld, E. An Introduction to Radical Constructivism. In: The lnvented Reality:<br />
How Do We Know What We Relize We Know?" / P. Watzlawiek (ed.) N.Y.: Nortan, 1984,<br />
pp. 16-38.<br />
[6] Limon, M. On the cognitive conflict as an instructional strategy for conceptual change: a<br />
critical appraisal. Learning and Instruction. 2001. 11. p. 357–380.<br />
[7] McNeill K.L., Lizotte D.J., Krajcik J., Marx R.W. Supporting Students’ Construction of<br />
Scientific Explanations by Fading Scaffolds in Instructional Materials. The Journal of the<br />
Learning Sciences. 2006. 15. 2. p. 153–191.<br />
17
ISTRAŽIVAČKA STANICA PETNICA – 30 GODINA RADA SA MLADIM<br />
TALENTIMA<br />
Nina Jevtić, Vigor Majić<br />
Istraživačka stanica Petnica, Valjevo, Srbija,<br />
nina@petnica.rs, vigor@petnica.rs<br />
U radu su predstavljeni ključni momenti formiranja i kasnijeg razvoja Istraživačke stanice<br />
Petnica kao profesionalne organizacije usmerene na vanškolski rad sa učenicima srednjih<br />
škola koji pokazuju visok stepen interesovanja i sposobnosti za nauku i istraživački rad. Dat<br />
je pregled osnovnih iskustava i modela rada koji u ovoj oblasti postoje u svetu i funkcionalna<br />
organizacija programa koji se izvode u Istraživačkoj stanici Petnica. Detaljnije je prikazana<br />
organizacija rada sa učenicima u oblasti hemije. Takođe, predstavljena su iskustva u radu sa<br />
nastavnicima osnovnih i srednjih škola, kao i model organizacije rada sa studentima. U toku<br />
trideset godina neprekidne aktivnosti, Istraživačka stanica Petnica organizovala je blizu 3000<br />
seminara, kurseva i naučnih kampova kroz koje je prošlo oko 45,000 učenika i preko 3,000<br />
nastavnika. Osnovna zamisao ukupnog rada sa mladima jeste da im se omogući učenje kroz<br />
istraživanje, tj. da kroz samostalni i grupni rad na konkretnim malim projektima koji<br />
zahtevaju planiranje i obavljanje određenih istraživačkih procedura, učesnici ovladaju<br />
osnovnim tehnikama planiranja, pripreme i organizacije eksperimentalnog postupka,<br />
neposrednog prikupljanja podataka kroz procese posmatranja, merenja i vođenja<br />
odgovarajuće dokumentacije, ali i formulacije rezultata, pisanja rada, konsultacije sa stručnim<br />
saradnicima i prezentacije rezultata u standardnim formama kao što su poster, usmeno<br />
izlaganje sa ili bez korišćenja ilustracija. U izboru tema za učeničke istraživačke projekte<br />
velika sloboda je ostavljena samim učenicima kako bi se podstakli da razmišljaju o najširem<br />
spektru mogućih problema. Istaknuta su i iskustva u podsticanju višedisciplinarnih tema i<br />
projekata gde se učenici navode da komuniciraju, sarađuju i zajednički planiraju sa kolegama<br />
koji se bave drugim naučnim oblastima. Takođe, autori su predstavili projekat proširenja<br />
kapaciteta Istraživačke stanice Petnica i ciljeve razvoja programa u narednom periodu sa<br />
posebnim osvrtom na programe u oblasti hemije i srodnih disciplina.<br />
Ključne reči: petnica, talenti, naučno obrazovanje<br />
18
SEKCIJSKA PREDAVANJA│KEY NOTE LECTURES____________..S..<br />
OBRAZOVANJE U OBLASTI HEMIJE – ODGOVORI ZA BUDUĆNOST<br />
Dragica D. Trivić<br />
VELIKI HADRONSKI SUDARAČ U CERNU<br />
Jovan Puzović<br />
USPESI I NEUSPESI NAUKE I TEHNOLOGIJE U XXI VEKU<br />
Vojin Krsmanović<br />
KRITIČKI OSVRT NA PISA TESTOVE: ZABLUDE, GREŠKE I „ZADNJE“<br />
NAMERE<br />
Aleksandar T. Lipkovski<br />
EKOLOGIJA U SRBIJI: MOJ POGLED NA STVARNOST<br />
Ilija Brčeski<br />
THE HIGH-PERFORMANCE COMPUTING INFRASTRUCTURE FOR SOUTH<br />
EAST EUROPE’S RESEARCH COMMUNITIES<br />
Aleksandar Belić<br />
KRIZA ZNANJA KAO KRIZA PAMĆENJA. PRILOG LEGITIMNOSTI<br />
TRANSDISCIPLINARNOG NAUČNOG RAZUMEVANJA.<br />
Dragan Bulatović
OBRAZOVANJE U OBLASTI HEMIJE – ODGOVORI ZA BUDUĆNOST<br />
Dragica D. Trivić<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
dtrivic@chem.bg.ac.rs<br />
Jedan od cilјeva obrazovnih sistema u svetu jeste pripremanјe mladih da se uspešno suoče sa<br />
izazovima informacionog društva i da izvuku maksimalne dobiti iz informacionih<br />
tehnologija. Okruženјe mladih izvan škole danas je medijski i tehnološki bogato, sa brižlјivo<br />
oblikovanim informacijama tako da se nametnu mladom čoveku. Nasuprot tome, najčešća<br />
reakcija nastavnika danas u našim školama jeste da su mladi nezainteresovani za učenјe koje<br />
škola nudi, iako je uloga škole da pripremi mlade da postanu aktivni članovi društva i nosioci<br />
dalјeg razvoja. I više od toga. U kompetitivnom i dinamičkom okruženјu u 21. veku očekuje<br />
se da obrazovanјe „otklјuča“ kreativni i inovativni potencijal svakog pojedinca kao podlogu<br />
za dalјi individualni razvoj i razvoj društva u celini. Kreativnost kao proizvod i/ili proces koji<br />
predstavlјa ravnotežu originalnosti i vrednosti, uspostavlјanјe neočekivanih veza, stvaranјe<br />
novih, odgovarajućih ideja, prepoznaje se kao vid konstruisanјa znanјa, čije podsticanјe ima<br />
pozitivan uticaj na znanјe i sposobnosti pojedinca, nјegovo upravlјanјe sopstvenim učenјem i<br />
razvojom.<br />
Podaci međunarodnog ispitivanјa PISA 2009 (Programme for International Student<br />
Assessment) pokazali su da je oko 34% petnaestogodišnјaka u Srbiji funkcionalno nepismeno<br />
u domenu prirodnih nauka. Zašto je naučna pismenost svakog pojedinca važna? Ne samo<br />
zbog stvaranja budućeg naučnog kadra i veze između nauke i opšteg ekonomskog<br />
blagostanјa, već i zato što viši nivo naučne pismenosti stanovništva (razumevanјe cilјeva<br />
nauke, procesa i mogućnosti) obezbeđuje veću podršku nauci i realna očekivanјa od nauke.<br />
Naučna pismenost je važna prednost za svakog pojedinca koji živi i profesionalno se realizuje<br />
u okruženјu kojim dominira nauka i tehnologija.<br />
Važno je pomenuti još jedan segment realnosti: promenlјivo tržište rada, koje zahteva bržu<br />
reakciju obrazovnog sistema za formiranјe potrebnih kompetencija mladih.<br />
U ocrtanoj realnosti neophodno je preispitivanje kakve kompetencije stiču mladi<br />
obrazovanјem u domenu hemije na osnovnoškolskom nivou, kakve na srednјoškolskom<br />
nivou, a kakve su kompetencije mladih nakon univerzitetskog obrazovanјa. Koliko one<br />
omogućavaju mladom čoveku da zadovolјi svoje potrebe u savremenom društvu, koliko<br />
odgovaraju potrebama tržišta rada, da li one obezbeđuju razvoj društva. Uz to, nerazdvojno je<br />
preispitivanje kvaliteta obrazovanјa i profesionalnog razvoja nastavnika hemije i nјihovih<br />
kompetencija, kao i selekcije onih koji će imati privilegiju da oblikuju buduće društvo kroz<br />
proces obrazovanјa mladih.<br />
U ovom radu tragamo za odgovorima kojima obrazovanјe nudi kvalitetniju budućnost<br />
pojedincu i društvu.<br />
Klјučne reči: hemija, naučna pismenost, kreativnost, inovativnost<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
20
VELIKI HADRONSKI SUDARAČ U CERNU<br />
Jovan Puzović<br />
Fizički <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, Srbija<br />
puzovic@ff.bg.ac.rs<br />
21
USPESI I NEUSPESI NAUKE I TEHNOLOGIJE U XXI VEKU<br />
V.D. Krsmanović<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
vobel@chem.bg.ac.rs<br />
Već više vekova od nauke i tehnologije se očekuje da uspešno rešavaju ključna pitanja<br />
čovečanstva kao što su zdravlje, proizvodnja hrane, snabdevanje vodom i energijom, kao i da<br />
nam omoguće bolji kvalitet života. Poslednjih trideset-četrdeset godina ta očekivanja<br />
uključuju i očuvanje životne sredine. Naročito u slučaju većih prirodnih katastrofa (uragan,<br />
cunami, poplave, požari) od nauke i tehnologije se očekuju da nas zaštite, omoguće što brže<br />
otklanjanje posledica i vraćanje života u normalu. To su očekivanja, ali ona nisu uvek u<br />
skladu sa realnim dešavanjima. U toku poslednjih deset godina bilo je više primera da nauka i<br />
tehnologija kao i šira društvena zajednica nisu bili na visini zadatka i da su rezultati bili ispod<br />
realno mogućih. Globalna ekonomska kriza je svakako najveći neuspeh ne samo ekonomske<br />
nauke (koja nije predvidela krizu i koja daje protivurečne savete kako da se efekti krize<br />
smanje ili eliminišu) već i institucija države. Ima i drugih neuspeha nauke i tehnologije.<br />
Uragan Katarina je opustošio Nju Orleans, a kasnije analize su pokazale da su mnoge<br />
institucije i službe reagovale ispod svojih mogućnosti tako da se posledice i danas osećaju.<br />
Slično se dešava i sa uraganom Sendi koji je ugrožava državu Njujork i istočnu obalu SAD.<br />
Veliki neuspeh je i naftna mrlja u Meksičkom zalivu sa posledicama koje još uvek nisu<br />
otklonjene. Postoje kontroverze oko gajenja i upotrebe genetski modifikovane hrane.<br />
Evidentni su problemi sa globalnim zagrevanjem, ali i pored brojnih skupova i Kjoto<br />
protokola neke značajne zemlje ne pokazuju spremnost za rešavanje ovog problema. Smatra<br />
se da su suše većeg obima nego ranije jedna od posledica, kao i veći intenzitet uragana koji se<br />
povremeno javljaju. Tranzicija od upotrebe fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije<br />
ide sporo. Ima odredjenog napretka u proizvodnji elektromobila i hibridnih automobila, ali<br />
oni su još uvek suviše skupi. U medicini nije bilo značajnijeg napretka u lečenju raka i side,<br />
ali se za različite terapije sve više koriste matične ćelije. Obim transplantacija organa je<br />
takođe povećan. Međutim, vrhunski medicinski stručnjaci dali su pogrešne prognoze za<br />
ptičiji i svinjski grip (okolnosti i razlozi se još istražuju). Uspesi nauke i tehnologiju su<br />
otkriće „božje čestice“ u CERN-u, slanje robotskog vozila „Kjuriositi“ („Curiosity“) da<br />
detaljnije istražuje planetu Mars, kao i značajna usavršavanja kompjutera i mobilnih telefona.<br />
Napredak u oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija uticao je na društvene<br />
promene i način života. Obrazovano je više globalnih i lokalnih društvrnih mreža sa<br />
različitim namenama. Sadašnja situacija uporediće se sa nekim predviđanjima poznatih<br />
autora [1,2].<br />
Ključne reči:Globalna ekonomska kriza, Globalno zagrevanje, CERN, Matične ćelije,<br />
Genetski modifikovana hrana, Elektomobil, Svinjski grip, Kompjuteri, Mobilni telefoni<br />
Literatura<br />
[1] A. Huxley, Brave New World, Chatto and Windus, London, England,1932.<br />
[2] G. Orwell, Nineteen Eighy-Four, Secker and Warburg, London, England, 1949.<br />
22
KRITIČKI OSVRT NA PISA TESTOVE: ZABLUDE, GREŠKE I „ZADNJE“<br />
NAMERE<br />
Aleksandar T. Lipkovski<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong> – Matematički <strong>fakultet</strong>, Srbija<br />
acal@matf.bg.ac.rs<br />
Poslednjih godina se u vezi sa uspehom (ili neuspehom) raznih zemalja na PISA testiranju<br />
podiže mnogo prašine. Pri tome se samim PISA testovima pristupa apologetski, bez iole<br />
ozbiljnije kritičke note, kao da se radi o bogomdanom instrumentu za utvrđivanje<br />
„pismenosti“ đaka. Polazeći od stanovišta da naučni pristup bilo kom problemu mora sadržati<br />
i kritičku analizu autor će, na osnovu oskudnog javno dostupnog materijala o PISA testiranju<br />
i testovima, a u skladu sa srpskom školskom tradicijom u nastavi matematike, u ovom<br />
saopštenju prikazati neke zablude i greške u vezi sa PISA testiranjem u Srbiji. Biće takođe<br />
prezentovana autorova razmišljanja o tome šta se iza PISA testova u stvari krije.<br />
Ključne reči: PISA testiranje, nastava matematike<br />
23
EKOLOGIJA U SRBIJI: MOJ POGLED NA STVARNOST<br />
Ilija Brčeski<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, Srbija<br />
ibrceski@chem.bg.ac.rs<br />
24
THE HIGH-PERFORMANCE COMPUTING INFRASTRUCTURE FOR SOUTH<br />
EAST EUROPE’S RESEARCH COMMUNITIES<br />
Aleksandar Belić<br />
Institute of Physics Belgrade, University of Belgrade, Serbia<br />
abelic@ipb.ac.rs<br />
The HP-SEE project, High-Performance Computing Infrastructure for South East Europe’s<br />
Research Communities, link existing and upcoming high performance computing facilities in<br />
South East Europe in a common infrastructure, and provide operational solutions for it.<br />
Project receives European Commition support through FP7 under the "Research<br />
Infrastructures" action. The HP-SEE aspires to contribute to the stabilisation and<br />
development of South-East Europe, by overcoming fragmentation in Europe and stimulating<br />
e-Infrastructure development and adoption by new virtual research communities, thus<br />
enabling collaborative high-quality research across a spectrum of scientific fields.<br />
Breif overwiev of the project, as well as thier social impact, will be descused in my talk.<br />
25
KRIZA ZNANJA KAO KRIZA PAMĆENJA.<br />
Prilog legitimnosti transdisciplinarnog naučnog razumevanja<br />
Dragan J. Bulatović<br />
Filozofski <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Srbija,<br />
dbulatov@f.bg.ac.rs<br />
U radu će se raspravljati o krizi znanja kao humanističkom problemu razumevanja sveta.<br />
Ovaj odnos će se postaviti kao ključni za objašnjenje takozvanih revolucija u nauci.<br />
Učestalost novih istraživačkih paradigmi kao karakteristika razvoja nauke i filozofije od<br />
sredinom XX veka pokreće rasprave o modelima racionalnog objašnjenja sveta i modelima<br />
njihovih razumevanja i prihvatanja. U tom novootvorenom prostoru susreću se različita<br />
disciplinarna iskustva čije nasleđe je objašnjivo iz pozicije umeća pamćenja. Heritologija,<br />
kao teorija ovog poslednjeg, nastupa sa jednim, istorijski utišavanim modus saznanja<br />
celovitosti sveta, koji se imenom predstavnosti, nudi diskurzivnom objašnjenju kao<br />
komplementaran. Upravo u toj subordinaciji vidim izrazit slučaj transdisciplinarnosti kao<br />
nade napredak racionalnog znanja.<br />
Ključne reči: kriza, nauka, heritologija, patrimonium<br />
26
ULOGA NAUKE I TEHNOLOGIJE U DRUŠTVU│<br />
THE ROLE OF SCIENCE AND TECHNOLOGY IN THE SOCIETY .T1.<br />
MOŽE LI NAUKA DA POMOGNE SRPSKOM DRUŠTVU?<br />
Branislav R. Simonović<br />
RESEARCH AND DEVELOPMENT SPENDING: INTERPLAY OF POLITICS,<br />
ECONOMY AND SCIENCE – A MATHEMATICAL COMPARATIVE STUDY<br />
S. Prekovic, B.D. Petrovic, M. Prekovic, K. Matijasevic, M. Novakovic, D. Lovren<br />
INTEGRATED MANAGEMENT OF SCIENTIFIC RESOURCES<br />
B.D. Petrovic, M. Djukic, M. Novakovic, Z. Lovren, S. Prekovic<br />
KONCEPT NAUKA I DRUŠTVO U SISTEMU JAVNOG ANGAŽOVANjA NAUKE<br />
Predrag D. Milosavljević, Danica M. Stojiljković<br />
TRŽIŠTA OBVEZNICA I DUŽNIČKA KRIZA<br />
Dušan Krsmanović<br />
REINFORCEMENT OF THE FCUB TOWARDS BECOMING A CENTRE OF<br />
EXCELLENCE IN THE REGION OF WB FOR MOLECULAR BIOTECHNOLOGY<br />
AND FOOD RESEARCH<br />
Tanja Ćirković Veličković
MOŽE LI NAUKA DA POMOGNE SRPSKOM DRUŠTVU?<br />
Branislav R. Simonović<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Institut za opštu i fizičku hemiju, Beograd, Srbija<br />
bsimonovic@iofh.bg.ac.rs<br />
U radu je navedeno nekoliko primera iz strateških dokumenata Republike Srbije iz kojih se<br />
vidi koje probleme treba da rešava nauka u narednih nekoliko godina. U Nacionalnom<br />
programu za poljoprivredu planira se „integralna proizvodnja“. U Strategiji razvoja<br />
saobraćaja planira se ulaganje od 6,2 milijarde evra u narednih nekoliko godina za održavanje<br />
i izgradnju puteva. U Strategiji razvoja energetike govori se o „naučno-tehnološkom<br />
zaostajanju“, pa o energetskoj efikasnosti. Strategijom o uvođenju čistije proizvodnje u RS<br />
predviđa se uvođenje novih, čistijih tehnologija. U Nacionalnoj strategiji održivog korišćenja<br />
prirodnih resursa nabrajaju se pravci tehnološkog razvoja. Nacionalni program zaštite životne<br />
sredine, između ostalog, navodi problem prečišćavanja otpadnih voda koji treba hitno<br />
rešavati. Poražavajući kvalitet vode za piće (u preko 55% vodovoda u Srbiji voda za piće je<br />
fizičko-hemijski ili mikrobiološki neispravna), pa je i taj problem više nego hitan za<br />
rešavanje. Za rešavanje navedenih problema neophodno je uključivanje domaće nauke. I<br />
logično bi bilo da svi ovi, a i mnogi drugi ovde nenavedeni problemi s kojima se Srbija<br />
suočava i koje mora da rešava u narednih nekoliko godina, budu makar „teme za<br />
razmišljanje“, ako ne i dobar deo programa rada Ministarstva za nauku i tehnološki razvoja ili<br />
sadašnjeg Ministarstva prosvete i nauke. Ali, Ministarstvo za nauku ima svoju Strategiju<br />
naučnog i tehnološkog razvoja RS do 2015. godine. U njoj se navodi „ključna uloga naučnoistraživačkog<br />
(NI) i istraživačko-razvojnog (IR) rada i inovacionih aktivnosti u celini kao<br />
motora rasta zaposlenosti i konkurentnosti, rezultata NI i IR rada i inovacija kao temelja<br />
razvoja ekonomije i društva države“. Iako se u pomenutoj Strategiji „usklađenost sa<br />
strategijom razvoja zemlje“ pominje kao prvi kriterijum za određivanje naučnih prioriteta RS,<br />
nijedan od napred pomenutih problema, koji su navedeni u strateškim dokumentima drugih<br />
ministarstava nije našao mesto u Strategiji naučnog i tehnološkog razvoja RS. U strategiji<br />
naučnog razvoja Japana, na primer, koji ima BDP od blizu 6.000 milijardi $, jedna od<br />
primarnih oblasti razvoja jeste „nanotehnologija i materijali“. U Srbiji, koja ima BDP od oko<br />
40 milijardi $ (dakle 150 puta manji od japanskog) „prioritetna oblast“ jesu nanonauke, a o<br />
nanotehnologijama nema ni pomena. U srpskoj Strategiji ne pominju se građevinski<br />
materijali, asfalti i sl., a Srbija planira ulaganje od preko 6 milijardi evra samo u puteve. Iako<br />
se kao slabost srpske privrede navodi to što „dominiraju proizvodi niže faze prerade,<br />
uglavnom sirovine i poluproizvodi“, u Strategiji se ne navode kao primarne teme tehnologije<br />
za više faze prerade prehrambenih sirovina. Iako je kao jedan od većih problema u Srbiji<br />
neispravnost vode za piće, Strategija naučnog i tehnološkog razvoja do 2015. godine ni to ne<br />
priznaje. Na pitanje postavljeno u naslovu ovog rada autori Strategije odložili su odgovor<br />
barem do 2015. godine. Autor ovog rada daje neke predloge kako da nauka pomogne<br />
srpskom društvu i pre 2015. godine.<br />
Ključne reči: nauka, tehnologija, razvoj, strategija<br />
28
RESEARCH AND DEVELOPMENT SPENDING: INTERPLAY OF POLITICS,<br />
ECONOMY AND SCIENCE – A MATHEMATICAL COMPARATIVE STUDY<br />
S. Prekovic 1,2 , B.D. Petrovic 3 , M. Prekovic 4 , K. Matijasevic 5 , M. Novakovic 1 , D. Lovren 6<br />
1 Faculty of Biology, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
2 Faculty for Physical Chemistry, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
3 The Ohio State University, Columbus, United States of America<br />
4 Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
5 Faculty of Economics, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
6 Faculty of Mathematics, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
stefan.prekovic@gmail.com<br />
Research and development (R&D) can be defined in two ways – one way suggests that the<br />
primary function of a R&D group is development of new products, and the other states that<br />
expanding the pool of scientific and technological knowledge which is then used for<br />
fabricating new products, services and such is its primary function. The matter of financing<br />
R&D has been viewed as a tough to finance activity in a freely competitive market place ever<br />
since articles of Nelson (1959) and Arrow (1962), even though the idea came long before that<br />
by Schumpeter (1942). The problem arises from a fact that the knowledge obtained as a<br />
primary output of R&D investment is a knowledge that can be used by anyone. On the other<br />
hand investment in R&D leads to development of new drugs, new solutions in biomedicine<br />
and pharmacy, as well as technical and social science which leads to improvement in healthcare,<br />
industry, life quality etc. Governments and other corporations run processes through<br />
which the research projects are evaluated and only the best of those are selected to receive<br />
findings. We examined how the allocation of money to R&D for 11 countries changed over<br />
the years (from 1996 to 2011) and its correlation to changes in inflation, and GDP per capita<br />
(PPP), as well as some other parameters. Also, we had examined the relationship of political<br />
leaders and their opinions on R&D. Furthermore, we discussed how social views influence<br />
funding of R&D. In this study data gathered from several sources (UNESCO Institute for<br />
statistics, World intellectual property organization, etc.) was analyzed by means of statistical<br />
and mathematical analysis (using OriginPro ver. 8.5 software) - histogram analysis, line<br />
plotting, 3-dimensional plotting, etc. Besides that, some economical tools were employed.<br />
The given data suggested that there is a rising tendency to allocate higher GDP% to R&D<br />
over the course of last 16 years, on the other hand for some countries analyzed the change in<br />
money input was not that high due to inflation index (CPI) change. Also, we pointed out that<br />
political view, current economic and social situation had influence on money allocation to<br />
R&D. After this research, we shall strongly suggest on doing more thorough mathematical<br />
analyses of all the data that can be obtained on R&D financing – for a specific country,<br />
region or the whole world.<br />
Keywords: research and development, GDP allocation, economy, mathematical study<br />
29
INTEGRATED MANAGEMENT OF SCIENTIFIC RESOURCES<br />
B.D. Petrovic 1 , M. Djukic 2 , M. Novakovic 3 , Z. Lovren 4 , S. Prekovic 3,5<br />
1 The Ohio State University, Columbus, United States of America<br />
2 Faculty of Economics, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
3 Faculty of Biology, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
4 Faculty of Pharmacy, University of Belgrade, Belgrade, Serbia<br />
5 Faculty for Physical Chemistry, University of Belgrade, Belgrade Serbia<br />
stefan.prekovic@gmail.com<br />
Integrated Management of Scientific Resources (IMSR) is one of the key features of the<br />
strategies of scientific/technological development applied in most developed countries. We<br />
live in a society where many no more distinguish basic and applied research, but rather speak<br />
about basic applied research and applied basic research. For the society to take advantage of<br />
the output of research activities it is essential to establish and support network(s) effectively<br />
connecting science and education with virtually all the other fields of activities in a society<br />
important for its further progress (including but not limited to a coordinated, science-based<br />
response to all major issues). Bearing in mind that many societies nowadays are in the stage<br />
of development (developing countries), IMSR could help overcome challenges. For instance,<br />
connecting a scientific institute with industry-oriented companies would require a great<br />
amount of reorganization within the institute in order to establish a system of management<br />
(internally) and representing its interests (externally) compatible to most market-based<br />
principles that should be incorporated in the policies and decision-making processes within<br />
any successful company. Of course, it would be ideal to have a straight division of labor:<br />
hired scientific personnel should deal with scientific topics, while hired organizational<br />
personnel should deal with non-scientific issues. In order to preserve competitiveness of all<br />
specifically organized institutions of high interest, governments might try to support their<br />
scientific community during the transition period. Support should be based on the principles<br />
of IMSR (both in management of material and human resources), meaning that all institutions<br />
must be organized in a similar manner that enables to track the investment, but not to<br />
interfere with internal affairs. Additionally, this would help reduce costs, make those<br />
institutions more productive, increase the access to resources (where possible by sharing<br />
resource allocation to multiple users), boost cooperation between subjects. As a long-term<br />
measurement it would be of great benefit to interconnect the educational system and produce<br />
personnel trained for management, but familiar with the principles of scientific research and<br />
organizational system aspects of scientific institutions (it is notable that very few universities<br />
worldwide offer degrees such as “Management in Science” or coupled degrees). Other than<br />
more efficient networking, many more benefits would be gained, increasing the value of<br />
scientific work. As an obvious example, many of our colleagues throughout the world are<br />
continuously complaining that they almost cannot do what their job actually is (conduct<br />
research/experiments and interpret results) because they are loaded with paperwork,<br />
administrative jobs, finances. This is one of the most common current problems in scientific<br />
organizations – managing is done by scientists, while science is done “on the fly”.<br />
Implementing the approach perhaps requires some one-time, no-return investments in<br />
science. However, much is possible to do even without large digits, if there is will. And, of<br />
course, when available, money should be invested likewise, for it would mean investing in<br />
our future.<br />
Keywords: strategic management, science, research, integration.<br />
30
KONCEPT NAUKA I DRUŠTVO U SISTEMU JAVNOG ANGAŽOVANjA<br />
NAUKE<br />
Predrag D. Milosavljević 1 , Danica M. Stojiljković 2<br />
1<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Studije pri <strong>Univerzitet</strong>u, Istorija i filozofija prirodnih nauka i<br />
tehnologija, Srbija, pmilosavljevic@gmail.com<br />
2<br />
Institut za multidisciplinarna istraživanja, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija,<br />
danicarch@yahoo.com<br />
Nauka se ne dešava na marginama društva već zauzima bitno mesto u njenom razvoju,<br />
svakodnevnim aktivnostima i potrebama savremenog čoveka. Važnu ulogu u uspostavljanju<br />
višeg nivoa javnog razumevanja nauke, posebno kada je reč o razvoju naučne kulture i<br />
ekonomije znanja, čine koncepti i prilagođeni sistemi predstavljanja naučnih dostignuća u<br />
okviru svih obrazovnih nivoa i praksi. Jedan od koncepata koji objedinjava napore<br />
usaglašavanja naučnog razvoja i društvene inkluzije programa baziranih na podizanju nivoa<br />
javne percepcije, prihvatanja i participacije nauke, predstavlja sistem „nauka i društvo“.<br />
Koncept „nauka i društvo“ u najširem smislu obuhvata sistematizovani angažman stručnih<br />
kadrova u pružanju i razmeni informacija o razvoju i implenmentaciji nauke i tehnologije u<br />
procesima društvenog i privrednog razvoja. U tom smislu među osnovnim ciljevima koncepta<br />
je da nauka postane organizovano angažovana u procesima kreiranja društvnih koncepcija, a<br />
javnost informisana i uključena u procese naučnog razvoja. Ovaj rad ima za cilj da ukaže na<br />
potrebu za prevazilaženjem društveno izolovane nauke, koja rezultira zatvorenim<br />
(institucionalnim) procesima bavljenja naučnim radom i pretežno disciplinarnom<br />
cirkulacijom naučnih rezultata. Društva sa takvom vrstom „sekularizacije znanja“ i<br />
uspostavljenih sistema sa ograničenim javnim pristupom naučnom fundusu onemogućavaju<br />
opšti razvoj javne svesti i osposobljenosti (intelektualne, privredne, komunikacione, itd.)<br />
građana u ostvarivanju višeg nivoa kvaliteta života i upravljanja privrednim resursima. Stoga,<br />
cilj ovog rada je da ukaže na značaj uspostavljanja sistema otvorenog javnog pristupa<br />
naučnom fundusu, sa kojim bi bio omogućen viši stepen umrežavanja stručnih kadrova, kao i<br />
podizanja građanske svesti u svrhu podizanja nivoa konkurentnosti i građanskog angažovanja<br />
u procesima rešavanja društvenih problema. Svakodnevne potrebe savremenog društva,<br />
bazirane na uspostavljanju sistema regionalno i globalno umreženih komunikacija ukazale su<br />
da napredak u nauci i tehnologiji nije i ne može da bude cilj sami po sebi, već da je potrebno<br />
da sa njim bude obuhvaćen razvoj sveukupne populacije, čime bi se podstakla uloga aktivnog<br />
i društveno odgovorog pojedinca.<br />
Ključne reči: nauka i društvo, javni angažman nauke, ekonomija znanja, naučna<br />
konkurentnost, naučno umrežavanje<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
31
TRŽIŠTA OBVEZNICA I DUŽNIČKA KRIZA<br />
Dušan Krsmanović<br />
Beogradska bankarska akademija, Fakultet za bankarstvo, osiguranje i finansije,<br />
Beograd, Srbija,<br />
k.dusan@hotmail.com<br />
Rad je podeljen u dva dela. U prvom delu opisane su osnovne vrste dužničkih instrumenata sa<br />
akcentom na državne hartije. Sadržane su još mnoge stvari sa teorijskog aspekta koje su<br />
relevantne za dužničke hartije od vrednosti. Država se zadužuje u najvećem broju slučajeva<br />
emitovanjem državnih hartija od vrednosti. Tematika drugog dela rada odnosi se na tržišta<br />
državnih obveznica u Evropi i sve više aktuelnom problemu prezaduženosti velikog broja<br />
država. Zbog ovih problema finansijska tržišta u Evropi i svetu su nestabilna, a svetskoj<br />
ekonomiji preti još veća recesija.<br />
Ključne reči: Tržište obveznica, Dužnička kriza, Nestabilnost tržišta, Finansijsko tržište<br />
32
REINFORCEMENT OF THE FCUB TOWARDS BECOMING A CENTRE OF<br />
EXCELLENCE IN THE REGION OF WB FOR MOLECULAR BIOTECHNOLOGY<br />
AND FOOD RESEARCH<br />
Tanja Ćirković Veličković<br />
University of Belgrade, Faculty of Chemistry, Department of Biochemistry, Belgrade, Serbia<br />
tvelickovi@chem.bg.ac.rs<br />
The FCUB ERA project (www.fcub_era.rs), financed through the FP7 platform of the EU,<br />
was proposed in order to enable the Faculty of Chemistry, University Belgrade (FCUB) to<br />
become more integrated into the European Research Area and to fully unlock its research<br />
potential and started its implementation in July 2010. The proposed project duration is three<br />
years.<br />
Following a set of coherent measures, massive mobilization of the facilities’ research<br />
potential was achieved through exchange and collaboration with and an active role of the<br />
outstanding EU partner institutions (VTT, Finland, KI, Sweden, INRA, France, RCB,<br />
Germany, RWTH, Germany, PPMB, Bulgaria and IRAS, the Netherlands). Strategic<br />
partnerships have been developed with EU research institutions active in Food, Agriculture,<br />
Fisheries & Biotechnology thematic priority domain of FP7.<br />
The project has fully achieved its objectives and goals for the period of first 18 months.<br />
Summarizing objectives and achievements so far, research capacity of the institutions has<br />
been improved by hiring experienced researchers, all the planned major equipment was<br />
purchased and already implemented by FCUB research groups, joint articles have been<br />
published with EU supporting institutions and new joint project proposals have been<br />
submitted for financing within various funding schemes (FP7, bilateral and spin-off national<br />
projects). The FCUB organized two international workshops, attended by more than 140<br />
researchers from the country, WB region and EU. More than 30 seminars have been<br />
organized at the FCUB as a follow up of short term training and scientific research missions,<br />
know-how exchanges with EU supporting institutions and invited lecturers from other<br />
research institutions and industry in Serbia. Most importantly, the quality of research<br />
publications for the period 2010-2011 has already been improved for the planned 30%<br />
comparing to the period before the start-up of the project (2007-2009), as well as the average<br />
number of published articles for 93% (42.5 for the period 2010-2011 comparing to 22<br />
articles/year for the period 2007-2009), with total IF being 177,7. The total number of articles<br />
in high quality journals (IF above 2.0) for the period 2010-2011 was 45 and increased four<br />
times when comparing it to the previous period. The average IF of journals in which the<br />
FCUB research groups published during the period 2010-2011 was 2,09.<br />
Significantly improved research and capacity of the facilities through FCUB ERA project<br />
should contribute to regional economic and social development in the area of food research<br />
and molecular biotechnology, with a vision to improve public awareness on food safety and<br />
health effects of food. The institution improved quality of its research and capacity to<br />
participate in FP7 projects in order to become an integral part of ERA.<br />
33
UTICAJ NAUKE I TEHNOLOGIJE NA ŽIVOTNU SREDINU│<br />
THE INFLUENCE OF SCIENCE AND TECHNOLOGY ON<br />
ENVIRONMENT_____________________________________________.T2.<br />
ŽIVOTNA SREDINA I ASPEKTI DRUŠTVENO-EKOLOŠKE RAZMENE<br />
Danica M. Stojiljković, Jelena Ristić Trajković<br />
UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA ODLAGANJA ČVRSTOG OTPADA U CILJU<br />
ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE – STUDIJA SLUČAJA: EKOLOŠKO<br />
UPRAVLJANJE U OPŠTINI MAJDANPEK<br />
Svetlana D. Mitrović, Bojana S. Novović, Miloš M. Okiljević<br />
10 GODINA REGIONALNIH MEĐULABORATORIJSKIH ISPITIVANJA U<br />
JUGOISTOČNOJ EVROPI: ODREĐIVANJE ARSENA, BAKRA I KADMIJUMA<br />
U VODI<br />
V.D. Krsmanović, M. Todorović, D. Manojlović, D. Trbović, B. Dojčinović,<br />
J. Mutić, A. Voulgaropoulos
ŽIVOTNA SREDINA I ASPEKTI DRUŠTVENO-EKOLOŠKE RAZMENE<br />
Danica M. Stojiljković 1 , Jelena Ristić Trajković 2<br />
1<br />
Institut za multidisciplinarna istraživanja, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija,<br />
2<br />
Arhitektonski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
danicarch@yahoo.com, arch.jelena.ristic@gmail.com<br />
Održivi razvoj i zaštita životne sredine, kao i problemi resursnih i biotehnoloških ograničenja<br />
rasta grada, samo su neka od urbanističkih tema koja su postala aktualna, ako ne i ključna za<br />
život i budućnost svakog velikog grada i svakog odgovornog društva. Diskusije o globalnim<br />
problemima životne sredine i o mogućnosti za „održivu“ budućnost uobičajeno ignorišu<br />
urbano poreklo mnogih problema u okviru pitanja zaštite životne sredine. Prirodni ili<br />
ekološki uslovi i procesi ne deluju odvojeno od društvenih procesa, stoga su postojeći<br />
društveni i prirodni uslovi uvek rezultat složene transformacije postojeće konfiguracije koje<br />
su same po sebi i prirodne i društvene. Jedna od glavnih karakteristika savremenog urbanog<br />
života je sveprisutna potreba za društveno i materijalno metabolisanom prirodom u cilju<br />
održivog urbanog života. Zato, ne bi trebalo da čudi, da je u praksi svakodnevnog života<br />
urbana priroda osnovno materijalno i simboličko dobro koje produbljuje urbane društvene<br />
klasne i polne konflikte i borbe, kao i kulturne podele oko njegove upotrebe i kontrole.<br />
Prostorna raspodela ograničenih prirodnih resursa tesno je uzročno-posledično povezana sa<br />
problemima neujednačenih urbanih društveno-ekoloških promena. U tom smislu sastavni deo<br />
ekoloških studija postala su i pitanja društvene pravde. Ovaj rad postavlja pitanja destrukcije i<br />
transformacije prirode kroz procese urbanizacije sa istorijsko-materijalističkog gledišta, pre<br />
nego iz savremene perspektive pokreta za pravdu životne sredine. S obzirom da su glavni<br />
problemi životne sredine u bliskoj vezi sa procesom urbanizacije glavni cilj ovog rada je da<br />
istraži umrežene procese društveno-ekološke razmene koji omogućavaju da se sagledaju i<br />
razumeju povezani ekonomski, politički, društveni i ekološki procesi koji formiraju urbane<br />
pejzaže.<br />
Ključne reči: životna sredina, društveno-ekološka razmena, urbanizacija, neujednačen urbani<br />
razvoj, održivi razvoj<br />
Izvod predstavlja doprinos projektima OI 179048 i TR 36034 koji su finansirani od strane<br />
Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
35
UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA ODLAGANJA ČVRSTOG OTPADA U CILJU<br />
ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE – STUDIJA SLUČAJA: EKOLOŠKO<br />
UPRAVLJANJE U OPŠTINI MAJDANPEK<br />
Svetlana D. Mitrović, Bojana S Novović, Miloš M Okiljević<br />
Ekonomski institut, Beograd, Republika Srbija<br />
svetlana.mitrovic@ecinst.org.rs,<br />
bojana.novovic@ecinst.org.rs<br />
milos.okiljevic@ecinst.org.rs<br />
Cilj Strategije upravljanja otpadom je da predloži smernice za stvaranje uslova racionalnog i<br />
održivog upravljanja otpadom, uz poštovanje osnovnih principa i zahteva zaštite životne<br />
sredine. Održivo upravljanje otpadom podrazumeva primenu sistema koji su ekološki<br />
efikasniji, ekonomski isplativiji i društveno prihvatljiviji za određeni region, shodno<br />
individualnim okolnostima. Opštinu Majdanpek karakterišu s jedne strane prirodne resursi i<br />
potencijali od nacionalnog značaja, a s druge strane rudarstvo i nekontrolisano odlaganje<br />
otpada. U ovom području pored niza prirodnih resursa, nalazi se i Nacionalni park „Đerdap“<br />
čija područja prema Zakonu o nacionalnim parkovima podležu I, II i III stepenu zaštite. Jedan<br />
od izvora zagađenja je čvrst otpad sa teritorije opštine Majdanpek koji se odlaže na<br />
kontrolisanim i divljim deponijama. Postoji oko 25 divljih deponija od čega 12 se nalazi blizu<br />
vodenih tokova reka. Odlaže se komunalni, industrijski i medicinski otpad. Ekološko<br />
upravljanje odlaganjem čvrstog otpada se sastoji od sinhronizovanih aktivnosti na praćenju<br />
kvaliteta i zagađenja prirodnih resursa, izgradnje potrebne infrastrukture i unapređenja<br />
zakonske regulative. Cilj rada je da identifikuje probleme deponovanja otpada i faktore rizika<br />
koji imaju uticaj na životnu sredinu, kao i da pruži predloge za ekološko upravljanje<br />
odlaganja otpada u opštini Majdanpek.<br />
Ključne reči: odlaganje otpada, zaštita životne sredine, prirodni resursi, ekološko upravljanje<br />
LITERATURA<br />
[1] Jeffrey K. Seadon, Sustainable waste management systems, Journal of Cleaner<br />
Production,Volume 18, Issues 16–17, November 2010, Pages 1639-1651<br />
[2] Jordačijević Srđan, Jovanović Larisa, Radosavljević Života, Anđelković Maja, Koncept<br />
integralnog održivog upravljanja otpadom, Ecologica, 2010, vol. 17, br. 58, str. 237-244<br />
[3] Svetlana Mitrović, Milanka Vico Stevanović, Bojana Novović, Zaštita životne sredine i<br />
održivi razvoj turizma u slivu reke Dunav, Sedmi naučni skup Turizam: izazovi i mogućnosti,<br />
Trebinje, 2012<br />
[4]Vlada Republike Srbije, Strategija upravljanja otpadom za period 2010-2019. godine,<br />
2009<br />
36
10 GODINA REGIONALNIH MEĐULABORATORIJSKIH ISPITIVANJA U<br />
JUGOISTOČNOJ EVROPI: ODREĐIVANJE ARSENA, BAKRA I<br />
KADMIJUMA U VODI<br />
V.D. Krsmanović 1 , M. Todorović 1 , D. Manojlović 1 , D. Trbović 1 , B. Dojčinović 1 ,<br />
J. Mutić 1 , A. Voulgaropoulos 2<br />
1<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
2<br />
<strong>Hemijski</strong> odsek, Aristotelov <strong>Univerzitet</strong> u Solunu, Grčka<br />
vobel@chem.bg.ac.rs, mtodorovic@chem.bg.ac.rs, manojlo@chem.bg.ac.rs,<br />
dejana@inmesbgd.com, jmutic@chem.bg.ac.rs, bmatic@chem.bg.ac.rs,<br />
voulgaro@chem.auth.gr<br />
Međulaboratorijska uporedna ispitivanja su značajna za poboljšanje kvaliteta analiza,<br />
akreditaciju laboratorija i uvođenje sistema kvaliteta zasnovanog na međunarodnim<br />
standardima ISO 9000 [1]. U skladu sa svetskim iskustvima, na Hemijskom <strong>fakultet</strong>u<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, iniciran je dugoročni projekat međulaboratorijskih uporednih<br />
ispitivanja, sa ciljem da se poboljša kvalitet hemijskih analiza vode. U saradnji sa vodećim<br />
laboratorijama iz Grčke i Rumunije u periodu od 2002. do 2012. godine organizovano je<br />
osam regionalnih međulaboratorijskih ispitivanja vode na kojima je učestvovalo preko 60<br />
laboratorija iz Jugoistočne evrope. Jedanaest laboratorija je bilo iz Rumunije, po tri<br />
laboratorije iz Crne Gore, Grčke i Republike Srpske a ostale su bile iz Srbije. Zadatak<br />
učesnika na svim regionalnim međulaboratorijskim ispitivanjima bio je da odrede elemente u<br />
tragovima: Al, As, Cd, Cu, Mn, Fe, Pb i Zn. Učesnici su mogli samostalno da izaberu<br />
analitičke metode i elemente (nisu morali da odrede sadržaj svih elemenata u uzorcima).<br />
Pored toga na pojedinim regionalnim međulaboratorijskim ispitivanjima određivani su i drugi<br />
parametri kvaliteta vode: hlorid, sulfat, fosfat, nitrit, nitrat, amonijum jon, fenol i hemijska<br />
potrošnja kiseonika. U ovom radu prikazani su rezultati određivanja arsena, bakra i<br />
kadmijuma. Rezultati svih učesnika su analizirani prema metodologiji koja je primenjena<br />
prilikom međunarodnih međulaboratorijskih ispitivanja vode koja je organizovao Institut za<br />
referentne materijale i merenja Evropske zajednice [2].<br />
Ključne reči: Međulaboratorijsko ispitivanje, Voda, Elementi u tragovima, Arsen, Bakar,<br />
Kadmijum<br />
LITERATURA<br />
[1] B. E Broderick, W. P. Cofino, et al. in EUROANALYSIS VII - Reviews on Analytical<br />
Chemistry, pp. 523-542. Springer - Verlag, Wien, 1991<br />
[2] I. Papadakis, E. Poulsen, P. Taylor, L. Van Nevel, P. De Bièvre, The International<br />
Measurement Evaluation Programme (IMEP) IMEP-9: Trace elements in water - Report to<br />
Participants, Institute for Reference Materials and Measurements (IRMM), European<br />
Commission-JRC, Geel, Belgium, 1999.<br />
37
OBRAZOVANJE I NAUKA │SCIENCE AND EDUCATION________.T3.<br />
VREDNOVANJE NAUČNOG RADA NAUČNIKA NA UNIVERZITETIMA U SRBIJI<br />
Lela Vujošević, Ivan Gutman<br />
KONCEPT „STUDENT U CENTRU UČENJA“ U SRBIJI: LEGISLATIVA I<br />
PRIMENA<br />
Vera T. Dondur, Aleksandar S. Jović<br />
DISCUSSION: THE DEVELOPMENT OF THIS SKILL IN INQUIRYBASED<br />
SCIENCE TEACHING METHODOLOGIES<br />
E. Szostak, E. Odrowąż, I. Maciejowska<br />
OD NAUČNIH SAZNANJA DO OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA U SISTEMU<br />
UNIVERZITETSKOG OBRAZOVANJA<br />
Emina M. Kopas-Vukašinović<br />
OSETLJIVOST STUDENATA PEDAGOŠKIH FAKULTETA NA SOCIOKULTURNU<br />
RAZLIČITOST ROMSKIH UČENIKA<br />
Sunčica V. Macura<br />
ZASTUPLJENOST STRUČNIH I METODIČKIH SADRŽAJA U OBRAZOVANJU<br />
NASTAVNIKA PREDMETA PRIRODNIH NAUKA<br />
Milica V. Marušić, Vladeta D. Milin<br />
NEKI ASPEKTI NASTAVE MATEMATIKE I PRIRODNIH NAUKA IZ UGLA<br />
NASTAVNIKA I UČENIKA<br />
Snežana I. Mirkov, Nataša Z. Lalić-Vučetić<br />
FUNKCIONALIZACIJA NASTAVNIH SADRŽAJA O KARBOKSILNIM<br />
KISELINAMA<br />
K. B. Putica, D. M. Radenković, D. D. Trivić<br />
SAVREMENI KURIKULUM NASTAVE HEMIJE<br />
Biljana I. Tomašević, Dragica D. Trivić<br />
OBRAZOVNA I VASPITNA VREDNOST SADRŽAJA ISTORIJE PRIRODNIH<br />
NAUKA<br />
Darinka M. Radenković, Katarina B. Putica, Dragica D. Trivić<br />
NAUČNA SARADNjA IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I REPUBLIKE FRANCUSKE<br />
Dragan D. Manojlović, Milica N. Sentić, Milena M. Milutinović, Nešo Šojić
VREDNOVANJE NAUČNOG RADA NAUČNIKA NA UNIVERZITETIMA U SRBIJI<br />
Lela Vujošević 1 , Ivan Gutman 2<br />
1 Centar za naučnoistraživački rad SANU i <strong>Univerzitet</strong>a u Kragujevcu, Srbija<br />
2 Prirodno-matematički <strong>fakultet</strong>, Kragujevac, Srbija<br />
lela@kg.ac.rs, gutman@kg.ac.rs<br />
U radu se predstavlja istorijat izgradnje i primene kriterijuma za vrednovanje rezultata<br />
naučnog rada, koji su tokom istorije ljudskog znanja uvek bili određeni datim epistemološkim<br />
okvirom formiranim unutar postojećih institucija (institucionalizovanog znanja) i vladajućeg<br />
diskursa. Analizira se način formiranja i primena kriterijuma za vrednovanje naučnog rada<br />
na univerzitetima u Srbiji, od pojave prvih visokoškolskih institucija u 19. veku do danas,<br />
uzimajući u obzir i uticaj drugih društava, kao i savremeni proces globalizacije. Konačno,<br />
ukazuje na elemente za kritiku postojećih kriterijuma za vrednovanje naučnog rada na<br />
univerzitetima u Srbiji, naročito sa stanovištva neophodnosti razgraničavanja načina<br />
vrednovanja naučnih rezultata pojedinih grupa nauka i navode se primeri društveno<br />
neželjenih posledica koje je primena tih kriterijuma proizvodila.<br />
Ključne reči: vrednovanje naučnog rada, kriterijumi<br />
39
KONCEPT „STUDENT U CENTRU UČENJA“ U SRBIJI: LEGISLATIVA I<br />
PRIMENA<br />
Vera T. Dondur, Aleksandar S. Jović<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong> – Fakultet za fizičku hemiju, Beograd, Srbija<br />
edondur@ffh.bg.ac.rs, aleksandar.jovic@ffh.bg.ac.rs<br />
Jedan od osnovnih ciljeva Bolonjskog procesa je osiguranje kvaliteta, odnosno efikasnosti<br />
visokog obrazovanja, što je zasnovano na promeni paradigme visokog obrazovanja, tj.<br />
prelaskom sa tradicionalne paradigme podučavanja na novu paradigmu učenja. Koncept<br />
„student u centru učenja“ podrazumeva: individualno učenje, učenje u malim grupama,<br />
razvoj nastavničkih kompetencija nastavnog osoblja, ocenjivanje studenata bazirano na<br />
ishodima učenja, uvođenje ECTS-a, priznavanje ranije stečenih znanja i veština, jasno<br />
definisanje ishoda učenja, studentsku evaluaciju nastavnog procesa, prilagođen odnos broja<br />
studenata i nastavnika za kvalitetnu nastavu, aktivnu ulogu studenata u procesu učenja i<br />
naravno razvoj kulture kvaliteta. Iako odgovarajući zakon jeste potreban, nije i dovoljan<br />
uslov za suštinsku reformu visokog obrazovanja. Nema sumnje da i danas, u visokom<br />
obrazovanju preovlađuje tradicionalna paradigma. Uspeh započete reforme visokog<br />
obrazovanja može se obezbediti samo uz komplementarnost obe reformske komponente:<br />
sistemsko-organizacione (spoljašnje) i pedagoško-didaktičke, tj. nastavne (unutrašnje).<br />
Ključne reči: Student u centru učenja, visoko obrazovanje, Bolonjska deklaracija, ishodi<br />
učenja, paradigma<br />
40
DISCUSSION: THE DEVELOPMENT OF THIS SKILL IN INQUIRY-BASED<br />
SCIENCE TEACHING METHODOLOGIES<br />
E. Szostak, E. Odrowąż, I. Maciejowska<br />
Department of Chemical Education, Faculty of Chemistry, Jagiellonian University,<br />
Krakow, Poland<br />
szostak@chemia.nj.edu.pl<br />
ESTABLISH [1] – European Science and Technology in Action: Building Links with<br />
Industry, School and Home is a four year pan-European project funded by the European<br />
Union’s Seventh Framework Programme (FP7). A specific aims of this project is to reinforce<br />
the links between school education and external world, so as to raise the level of scientific<br />
knowledge of teachers and their students, and increase students’ intrinsic motivation to<br />
science and technology. Inquiry-based science education (IBSE) has been selected as the<br />
methodology to facilitate this type of teaching and learning [2]. In order to achieve this set<br />
aim, it is necessary to prepare the teaching staff to be involved in IBSE [3-5]. Across Europe<br />
teachers and students have begun to adopt the IBSE methodology, facilitated by many<br />
projects including ESTABLISH. In Poland, the ESTABLISH teachers training included inter<br />
alia, two summer schools during which teachers can deepen the knowledge and<br />
understanding of how to apply the IBSE strategy into their own teaching practices. Selected<br />
because of their importance in contemporary society life, are the abilities to discuss, to argue<br />
and to draw connections[6]. Those skills requires the use of specific rules. During the<br />
ESTABLISH training, teachers were tasked with creating a list of rules to help them lead a<br />
“good discussion” in their classroom. They tried to follow those rules discussing many hot<br />
and current topics, for example nuclear energy or use of supplements to lose weight<br />
(Chitosan). The advantages and disadvantages of developing this skill (discussion) as part of<br />
this teaching method were examined by participants of summer school. At the end of classes<br />
teachers shared their experiences of working with proposed method and collectively created a<br />
list of discussion topics they thought would be interesting for students that can be<br />
implemented in Polish schools. In the presentation, our experiences, remarks and conclusions<br />
from working with summer schools' teachers of the ESTABLISH project will be shared.<br />
REFERENCES:<br />
[1] http://www.establish-fp7.eu<br />
[2] M. Rocard et al. Science Education Now: A renewed pedagogy for the Future of Europe,<br />
2007.<br />
[3] E. Szostak, Jak uczniowie mogą doświadczyć czym jest nauka? Projekt Establish,<br />
Nauczanie Przedmiotów przyrodniczych. Biuletyn Polskiego stowarzyszenia nauczycieli<br />
przedmiotów przyrodniczych, Nr 35 (3/2010) pp 49-50.<br />
[4] I. Maciejowska, Nauczanie przedmiotów przyrodniczych przez dociekanie naukowe oraz<br />
współpraca z przemysłem – bazą projektu Establish, Nauczanie Przedmiotów<br />
przyrodniczych. Biuletyn Polskiego stowarzyszenia nauczycieli przedmiotów<br />
przyrodniczych, Nr 35 (3/2010) pp 45-48<br />
[5] E. Odrowąż, Konsorcjum ESTABLISH, Projekt ESTABLISH – kształcenie przez<br />
odkrywanie, Chemia w szkole, 6, 2010, pp 17-18<br />
[6] E. Odrowąż, Dyskusja metoda skutecznego porozumiewania się, In: Nauczanie<br />
przedmiotów przyrodniczych kształtujące postawy i umiejętności badawcze uczniów, UJ<br />
Kraków 2012, pp 37-40<br />
41
OD NAUČNIH SAZNANJA DO OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA U SISTEMU<br />
UNIVERZITETSKOG OBRAZOVANJA<br />
Emina M. Kopas-Vukašinović<br />
Pedagoški <strong>fakultet</strong>, Jagodina, Srbija<br />
emina.kopas@pefja.kg.ac.rs<br />
U radu je razmotren problem obrazovnih postignuća studenata u sistemu njihovog<br />
univerzitetskog obrazovanja, a u kontekstu aktuelnih naučnih saznanja u oblasti pedagoških<br />
disciplina. Naučni, tehnički i tehnološki razvoj određuje permanentno unapređivanje naučnih<br />
saznanja, za koja je nužno pretpostaviti njihovu primenljivost u praksi, radi njenog daljeg<br />
razvoja. To podrazumeva da su u sistemu univerzitetskog obrazovanja studentima dostupne<br />
informacije o aktuelnim naučnim saznanjima, u savremenom didaktičko-metodičkom<br />
kontekstu organizacije nastave, a u cilju njihovog osposobljavanja za primenu stečenih znanja<br />
u praksi, po završetku studija, kao i spremnost za dalje samoobrazovanje u struci kojom se<br />
bave. Ove pretpostavke podrazumevaju tri pravca delovanja univerzitetskih nastavnika. Prvi<br />
pravac podrazumeva aktualizaciju kurikuluma u odnosu na savremena naučna saznanja u<br />
određenoj oblasti. Drugi pravac delovanja nastavnika podrazumeva kvalitetnu didaktičkometodičku<br />
organizaciju nastavnih aktivnosti, koja bi trebalo da prati savremene pedagoške<br />
trendove, naučno proverene i dokazane, u cilju podsticanja interesovanja studenata za<br />
nastavne aktivnosti, njihovog osposobljavanja za kvalitetno usvajanje nastavnih sadržaja i<br />
sticanje funkcionalnih znanja. Treći pravac delovanja podrazumeva osposobljenost studenata<br />
za transfer stečenih znanja i njihovu primenu u praksi. U nameri da se istraže pomenuti pravci<br />
delovanja univerzitetskih nastavnika, određen je cilj istraživanja, da se utvrdi aktuelnost<br />
naučnih saznanja koja izučavaju studenti Pedagoškog <strong>fakultet</strong>a u Jagodini, koliko je<br />
didaktičko-metodička organizacija nastavnih aktivnosti usmerena na osposobljavanje<br />
studenata za kvalitetno usvajanje nastavnih sadržaja i sticanje funkcionalnih znanja,<br />
primenljivih u praksi. Za potrebe ovog pedagoškog istraživanja je korišćena deskriptivna<br />
metoda, primenom postupka analize sadržaja dokumenata i prosuđivanja. Rezultati<br />
istraživanja potvrđuju aktuelnost naučnih saznanja koja studenti izučavaju kroz nastavne<br />
programe, uz potrebu pronalaženja boljih mogućnosti povezivanja nastavnih sadržaja, u cilju<br />
stvaranja sistema funkcionalnih znanja, primenljivih u praksi, što određuje kvalitet njihovih<br />
obrazovnih postignuća u sistemu univerzitetskog obrazovanja.<br />
Ključne reči: naučna saznanja, obrazovna postignuća, univerzitetsko obrazovanje,<br />
didaktičko-metodička organizacija nastave, pedagoške discipline.<br />
42
OSETLJIVOST STUDENATA PEDAGOŠKIH FAKULTETA NA<br />
SOCIOKULTURNU RAZLIČITOST ROMSKIH UČENIKA<br />
Sunčica V. Macura<br />
Pedagoški <strong>fakultet</strong> u Jagodini, Jagodina, Srbija<br />
suncicamacura@gmail.com<br />
Etnički sastav populacije učenika u našim osnovnim školama se menja u poslednjih nekoliko godina,<br />
jer su u većoj meri nego ranije u obrazovni sistem uključena i deca romske nacionalne manjine. Sa<br />
povećanom heterogenošću odeljenja raste i svest o izazovima koje učiteljima donosi tema poštovanja<br />
sociokulturne različitosti učenika. Isto tako, povećava se i potreba za istraživanjem i razvijanjem<br />
interkulturalne osetljivosti studenata pedagoških <strong>fakultet</strong>a - budućih učitelja tokom njihovih<br />
inicijalnih studija, što je i osnovna tema ovog rada. Interkulturalna osetljivost učitelja se određuju kao<br />
sklop komponenti koje čine pozitivan odnos prema učenicima iz različitih kulturnih grupa; svest o<br />
vlastitoj odgovornosti za unošenje promena u obrazovanje; poznavanje stila života učenika i njihovih<br />
porodica. Međutim, rezultati mnogih istraživanja u oblasti obrazovanja učitelja, pokazuju da studenti<br />
budući učitelji ulaze u profesionalno obrazovanje sa predrasudama prema kulturama koje su različite<br />
od njihove, da su često nesvesni ovih predrasuda i da ne razumeju uticaj kulture na uverenja, stavove i<br />
vrednosti, kao ni uticaj ovih faktora na vaspitanje i obrazovanje dece. Cilj našeg istraživanja je bio da<br />
se ispita osetljivost budućih učitelja na sociokulturnu različitost romskih učenika. Konkretno, želeli<br />
smo da utvrdimo stavove i uverenja studenata u vezi tri grupe pitanja: karakteristike romske<br />
populacije kao marginalizovane grupe u Srbiji; strategije nastave/učenja koje su prilagođene<br />
potrebama romskih učenika; i vidovi saradnje sa romskim roditeljima. U istraživanju je učestvovalo<br />
ukupno 205 studenata prve godine, i to 62 studenata Pedagoškog <strong>fakultet</strong>a u Jagodini i 143 studenata<br />
Učiteljskog <strong>fakultet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>. Za prikupljanje podataka korišćen je namenski konstruisan upitnik.<br />
Rezultati istraživanja pokazali su da je nešto više od polovine studenata na početku svog<br />
profesionalnog obrazovanja informisano o razmerama siromaštva Roma u Srbiji, da većina ima<br />
afirmativne stavove prema inkluziji romske dece i strategijama nastavnog rada koje su prilagođene<br />
potrebama romskih učenika, a da je skoro dve trećine studenata svesno postojanja diskriminacije<br />
romskih učenika u obrazovanju. S druge strane, većina studenata nije spremna da stupi u bližu<br />
interkaciju sa romskim porodicama koja uključuje kućne posete i druge manje formalne oblike<br />
saradnje, što ukazuje na postojanje socijalne distance prema pripadnicima romske nacionalne<br />
manjine. Međutim, upravo ovi oblici saradnje imaju najveći potencijal da se upozna stil života<br />
romskih učenika i njihovih porodica, razvija razumevanje načina uticaja kulture na učenje i formira<br />
etnorelativistički odnos prema kulturnim razlikama. Nalazi istraživanja pokazuju da studenati donekle<br />
prepoznaju sociokulturnu različitost romskih učenika, ali je ne prihvataju u toj meri da bi se složili sa<br />
postupcima koji odstupaju od uobičajenih obrazaca ponašanja učitelja u praksi. Dobijeni rezultati<br />
nalažu aktivno traženje delotvornih načina da se programi inicijalnog obrazovanja učitelja usmere ka<br />
razvijanju vrednosti koje podržavaju interkulturalizam.<br />
Ključne reči: interkulturalna osetljivost, studenti budući učitelji, romski učenici, socijalna distanca,<br />
inicijalno obrazovanje učitelja.<br />
43
ZASTUPLJENOST STRUČNIH I METODIČKIH SADRŽAJA U OBRAZOVANJU<br />
NASTAVNIKA PREDMETA PRIRODNIH NAUKA 1<br />
Milica V. Marušić, Vladeta D. Milin<br />
Institut za pedagoška istraživanja, Beograd, Srbija<br />
mmarusic@rcub.bg.ac.rs, vmilin@rcub.bg.ac.rs<br />
Zaključci različitih istraživanja ukazuju na neprilagođenost sadržaja programa obrazovanja<br />
nastavnika u našoj zemlji brojnim ulogama nastavnika u vaspitno-obrazovnom procesu. Ova<br />
neprilagođenost se odnosi, pored ostalog, na nedovoljnu zastupljenost didaktičko-metodičkih<br />
sadržaja. U ovom radu smo ispitivali sadržaje programa inicijalnog obrazovanja nastavnika i<br />
programa njihovog profesionalnog usavršavanja. Empirijsku građu čine podaci koji su<br />
prikupljeni u međunarodnom istraživanju TIMSS 2007, a odnose se na nastavnike predmeta<br />
prirodnih nauka koji predaju u osmom razredu osnovne škole. Cilj našeg rada bio je<br />
utvrđivanje zastupljenosti stručnih i metodičkih sadržaja u obrazovanju nastavnika predmeta<br />
prirodnih nauka u Srbiji i njihove usklađenosti sa teorijski zasnovanim preporukama i sa<br />
praksama koje postoje u drugim zemljama. U skladu s tim, proučavali smo prikupljene<br />
podatke za našu zemlju i uporedili ih sa podacima iz zemalja iz okruženja koje pripadaju<br />
Evropskoj uniji: Mađarska, Slovenija, Bugarska i Rumunija. Analizom podataka za Srbiju<br />
utvrđeno je da je čak 99% nastavnika iz uzorka imalo stručne sadržaje u okviru inicijalnog<br />
obrazovanja. Međutim, metodičke sadržaje (eng. Education – Science) u inicijalnom<br />
obrazovanju imalo je manje od četvrtine naših nastavnika (24%). U okviru programa<br />
profesionalnog usavršavanja u Srbiji, dve trećine nastavnika (63%) je pohađalo seminare koji<br />
su usmereni na stručne sadržaje, a trećina nastavnika (33%) seminare o didaktičkometodičkim<br />
sadržajima (eng. Science Pedagogy/ Instruction). Na osnovu ovih podataka,<br />
može se zaključiti da u našoj zemlji u obrazovanju nastavnika predmeta prirodnih nauka<br />
dominiraju stručni sadržaji (naročito u okviru inicijalnog obrazovanja), u odnosu na<br />
didaktičko-metodičke sadržaje. Poređenjem sa drugim zemljama, primećuje se da postoji<br />
slična zastupljenost stručnih sadržaja, ali da je u obrazovanju naših nastavnika zastupljeno<br />
manje didaktičko-metodičkih sadržaja nego što je to slučaj u svim analiziranim zemljama iz<br />
okruženja. Na osnovu toga možemo zaključiti da dominacija stručnih u odnosu na metodičke<br />
sadržaje u našoj zemlji ne odgovara ni teorijski zasnovanim preporukama, ali nije u skladu ni<br />
sa trendom koji se primećuje u zemaljama u okruženju. Međutim, s obzirom na to da se<br />
predstavljeni rezultati zasnivaju na istraživanju realizovanom pre uvođenja obaveznih<br />
psihološko-pedagoško i didaktičko-metodičkih predmeta u inicijalno obrazovanje nastavnika<br />
u našoj zemlji, potrebno je dalje istraživati da li su postignute potrebne promene u pogledu<br />
zastupljenosti stručnih i metodičkih sadržaja u obrazovanju nastavnika.<br />
Ključne reči: programi obrazovanja nastavnika, stručni i metodički sadržaji obrazovanja<br />
nastavnika, nastavnici predmeta prirodnih nauka, TIMSS<br />
1 Članak predstavlja rezultat rada na projektima „Od podsticanja inicijative, saradnje, stvaralaštva u obrazovanju<br />
do novih uloga i identiteta u društvu (br. 179034) i „Unapređivanje kvaliteta i dostupnosti obrazovanja u<br />
procesima modernizacije Srbije“ (br. 47008), koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja<br />
Republike Srbije (2011-2014).<br />
44
NEKI ASPEKTI NASTAVE MATEMATIKE I PRIRODNIH NAUKA IZ UGLA<br />
NASTAVNIKA I UČENIKA<br />
Snežana I. Mirkov, Nataša Z. Lalić-Vučetić<br />
Institut za pedagoška istraživanja, Beograd, Srbija<br />
smirkov@rcub.bg.ac.rs, nlalic@rcub.bg.ac.rs<br />
Rad je nastao kao rezultat naknadnog promišljanja i pokušaja da se izvrši sinteza podataka<br />
dobijenih od nastavnika i učenika u okviru istraživanja TIMSS 2007. Analizirani su nalazi o<br />
očekivanjima i procenama nastavnika vezanim za uspeh učenika i za želju učenika da budu<br />
uspešni, kao i o faktorima koji otežavaju izvođenje nastave, a odnose se na učenike. Svoja<br />
očekivanja vezana za učenička postignuća nastavnici opažaju kao važan faktor u nastavi, iako<br />
smatraju da učenici i njihova motivisanost za uspeh imaju veću ulogu u ostvarivanju<br />
postignuća. Nastavnici u većoj meri izdvajaju rad sa učenicima sa različitim sposobnostima<br />
za učenje, nezainteresovanost učenika i nedisciplinovane učenike kao važne probleme u<br />
realizaciji nastave. Precizniji uvid u stavove učenika prema nastavnim predmetima može<br />
doprineti razjašnjavanju problema vezanih za motivaciju i za disciplinu. Naši učenici<br />
izražavaju pozitivnije stavove prema matematici, biologiji i geografiji, ali i manje pozitivne<br />
stavove prema hemiji, u odnosu na učenike iz dve uspešne zemlje u okruženju. Većina<br />
učenika iz Srbije izražava visok nivo samoefikasnosti u matematici, biologiji i geografiji, a<br />
oko polovine njih smatra sebe uspešnim u hemiji i fizici. Većina učenika visoko vrednuje sve<br />
ispitivane nastavne predmete sa stanovišta mogućnosti primene znanja u svakodnevnom<br />
životu. Imajući u vidu probleme u nastavi vezane za nezainteresovanost učenika i za<br />
disciplinu koje ističu nastavnici, značajni su podaci da oko polovine ispitanih učenika smatra<br />
matematiku i fiziku dosadnim, a oko trećine njih smatra biologiju i geografiju dosadnim. Viši<br />
nivo obrazovanja roditelja povezan je sa višim postignućem učenika u matematici i u<br />
prirodnim naukama, što je u skladu sa nalazima drugih istraživanja koji ukazuju da<br />
pridavanje većeg značaja obrazovanju i odnos prema školi i učenju roditelja višeg<br />
obrazovnog nivoa deluju podsticajno na odnos učenika prema školi, na ambicije, motivaciju i<br />
na angažovanje učenika u učenju. Tome u prilog govore i podaci prema kojima je nivo<br />
obrazovanja roditelja povezan sa različitim aspektima stavova učenika prema matematici.<br />
Iako stavovi učenika prema nastavnim predmetima u maloj meri doprinose predviđanju<br />
njihovih obrazovnih aspiracija, obrazovne aspiracije učenika povezane su sa vrednovanjem<br />
matematike. Razmotrene su mogućnosti usavršavanja nastavnog procesa kako bi se sticala<br />
kvalitetnija znanja u matematici i prirodnim naukama, ali i podsticalo razvijanje kod učenika<br />
takvog sistema vrednosti koji bi mogao doprineti poboljšanju statusa nauke u društvu koje se<br />
nastoji razvijati kao društvo znanja.<br />
Ključne reči: nastava matematike i prirodnih nauka, očekivanja nastavnika, problemi u<br />
nastavi, stavovi učenika prema nastavnim predmetima, nivo obrazovanja roditelja.<br />
45
FUNKCIONALIZACIJA NASTAVNIH SADRŽAJA O KARBOKSILNIM<br />
KISELINAMA<br />
K. B. Putica 1 , D. M. Radenković 1 , D. D. Trivić 2<br />
1<br />
Inovacioni centar Hemijskog <strong>fakultet</strong>a, Beograd, Srbija<br />
2 <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, Beograd, Srbija<br />
puticakatarina@gmail.com, darinka@chem.bg.ac.rs, dtrivic@chem.bg.ac.rs<br />
Istraživanja [1, 2, 3, 4] su pokazala da se učenici srednjih škola suočavaju s problemima u<br />
učenju gradiva organske hemije, posebno s primenom ovih znanja u različitim kontekstima.<br />
Jedan od osnovnih uzroka je sama koncepcija nastave organske hemije, koja se prvenstveno<br />
svodi na izlaganje akademskih znanja u gotovom vidu [2, 3]. U situacijama kada se<br />
učenicima prenosi obimno i kompleksno gradivo, najčešće motivacija za učenje nije velika.<br />
Akademska znanja iz organske hemije nisu od velikog značaja učenicima, ukoliko oni ne<br />
uviđaju kako mogu da ih iskoriste za unapređivanje kvaliteta svakodnevnog života i pripremu<br />
za bavljenje budućom profesijom [1, 3, 4]. Da bismo utvrdili da li izlaganje gradiva organske<br />
hemije u kontekstu svakodnevnog života i različitih profesija može da doprinese poboljšanju<br />
učeničkih postignuća i funkcionalizaciji stečenih znanja, sproveli smo pedagoški eksperiment<br />
sa paralelnim grupama, sa učenicima trećeg razreda gimnazije prirodno-matematičkog smera,<br />
u kome je ovaj inovativni pristup nastavi iskorišćen za obradu nastavne teme Karboksilne<br />
kiseline. Utvrdili smo da primena ovog pristupa dovodi do statistički značajnog poboljšanja<br />
učeničkih postignuća i njihove sposobnosti za primenu stečenih znanja iz ove oblasti<br />
organske hemije u različitim životnim kontekstima.<br />
Ključne reči: nastava organske hemije, karboksilne kiseline, funkcionalizacija znanja<br />
LITERATURA<br />
[1] E. R. Casiday, D. Holten, R. Krathen, F. R. Frey, Blood-Chemistry Tutorials: Teaching<br />
Biological Applications of Organic Chemistry Material, Journal of Chemical Education, 78<br />
(9), 1210-1215, 2001.<br />
[2] J. P. Gutwill-Wise, The Impact of Contex-Based Learning in Organic Chemistry Courses:<br />
An Early Evaluation, Journal of Chemical Education, 78 (5), 684-690, 2001.<br />
[3] M. Burmeister, I. Eilks., Education for Sustainable Development (ESD) and secondary<br />
school chemistry education, Chemistry Education Research and Practice, 13(2), DOI:<br />
10.1039/c1rp90060a, 2012.<br />
[4] A. Hofstein, M. Kesner, Industrial chemistry and school chemistry: Making chemistry<br />
studies more relevant, International Journal of Science Education, 28, 1017–1039, 2006.<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
46
SAVREMENI KURIKULUM NASTAVE HEMIJE<br />
Biljana I. Tomašević, Dragica D. Trivić<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
bsteljic@chem.bg.ac.rs, dtrivic@chem.bg.ac.rs<br />
Svako savremeno društvo teži stvaranju moderno obrazovane populacije, osposobljene i<br />
motivisane za stalno učenje i primenu stečenog znanja. Nema dileme da svako ko želi<br />
opstanak i napredak u budućnosti mora kvalitetnim i efikasnim obrazovanjem da stvori taj<br />
najvažniji resurs i potencijal. Naše društvo je, nakon godina različitih kriza i problema,<br />
mnogo izgubilo i na ovom polju. O tome govore i rezultati međunarodnih testiranja u koja<br />
smo uključeni poslednjih godina. Postignuća naših učenika ukazuju na nedovoljnu naučnu<br />
pismenost, posebno za funkcionalnu primenu znanja koja je ispod regionalnog i<br />
međunarodnog proseka. Znanja su uglavnom reproduktivnog tipa, a manje od 1% učenika je<br />
u najvišim kategorijama znanja. Hemija kao nastavni predmet je izuzetno važan činilac u<br />
postizanju naučne pismenosti. Za slabe rezultate koji su postigli našli učenici možemo naći<br />
razloge u neusklađenim, obimnim planovima i programima, nedovoljnom povezivanju i<br />
primeni znanja i maloj zastupljenosti modernih oblika rada u školi 1. Način da se ovo<br />
prevaziđe je priprema i primena savremenog kurikuluma hemije koji će kroz svoje sadržaje<br />
doprinositi razumevanju prirodno-naučnih pojmova i procesa iz svakodnevnog života.<br />
Koncipiranje savremenog kurikuluma hemije treba da obezbedi usvajanje i razumevanje<br />
sadržaja i pojmova koji će omogućiti razumevanje strukture supstanci, svojstava i primene,<br />
praćenje i razumevanja međusobne povezanosti hemije/prirodnih nauka sa svim segmentima<br />
društva i ljudskih delatnosti, sagledavanje pozitivnih i negativnih efekata naučnog i<br />
tehnološkog razvoja na životnu sredinu i ostale oblasti, dometa i ograničenja nauke sa<br />
stanovišta industrije, etike i životne sredine i donošenje prihvatljivih odluka u oblasti nauke i<br />
tehnologije, ličnog, lokalnog ili nacionalnog značaja. Takođe kroz nastavu hemije, primenom<br />
istraživačkih, eksperimentalnih metoda važno je stimulisati više mentalne procese, razvijati<br />
radoznalost, kreativnost, motivaciju i interesovanje za posmatranje i izučavanje sveta koji nas<br />
okružuje. Takvim pristupom će kurikulum hemije svakako najviše doprineti sticanju<br />
kompetencija koje se odnose na matematičko-naučno-tehnološku pismenost. Ali savremeni<br />
kurikulum hemije mora uzeti u obzir i ostale kompetencije, proklamovane kao ključne za<br />
celoživotno učenje 2. Predloženi oblici nastave/učenja i provere znanja osim<br />
osposobljavanja za funkcionalnu primenu znanja iz hemije treba da omoguće i jačanje ostalih<br />
kompetencija kao što su komunikacija i izražavanje, sposobnost efektivnog i efikasnog<br />
učenja, društvena i građanska odgovornost, osećaj za inicijativu i preduzetništvo i kulturna<br />
svesnost.<br />
Ključne reči: hemija, naučna pismenost, kurikulum, kompetencije<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
LITERATURA<br />
1 Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine,<br />
http://www.mpn.gov.rs/sajt/index.php<br />
2 Key Competences for Lifelong Learning, European Reference Framework, Luxembourg:<br />
Office for Official Publications of the European Communities, 2007<br />
47
OBRAZOVNA I VASPITNA VREDNOST SADRŽAJA ISTORIJE PRIRODNIH<br />
NAUKA<br />
Darinka M. Radenković 1 , Katarina B. Putica 1 , Dragica D. Trivić 2<br />
1 Inovacioni centar Hemijskog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
2 <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
darinka@chem.bg.ac.rs, puticakatarina@gmail.com, dtrivic@chem.bg.ac.rs<br />
Osamdesetih godina prošlog veka američki naučni odbor je istakao neraskidivost veze<br />
između razvoja nauke i razvoja tehnologije. S obzirom na tehnološki napredak društva u<br />
kojem živimo učenici se u školama moraju osposobljavati za razumevanje tehnoloških<br />
inovacija i njihovog uticaja na kvalitet života, kao i za kritičko procenjivanje društvenih<br />
pitanja koja obuhvataju posledice razvoja tehnologije [1]. Da bi razumeli nauku i tehnologiju<br />
savremenog i budućeg doba, učenici treba da razumeju razvoj nauke i tehnologije u prošlosti.<br />
Na primer, kroz odgovarajuće epizode iz istorije prirodnih nauka, učenici mogu sagledati<br />
kako tehnologija traži odgovore nauke da bi se razvijala ili, kako se razvijala sposobnost<br />
čoveka da uoči problem koji je značajan za istraživanje i čije rešavanje doprinosi razvoju<br />
nauke, a samim tim i tehnologije. U ovom radu se govori o potencijalima sadržaja istorije<br />
prirodnih nauka za obrazovanje i vaspitanje učenika. Razmatra se uticaj sadržaja iz istorije<br />
prirodnih nauka na razumevanje pojmova iz savremenih prirodnih nauka, kao i uticaj na<br />
razvoj psiho-fizičkih sposobnosti i formiranje pogleda na svet kod učenika.<br />
Ključne reči: istorija prirodnih nauka, vaspitanje, obrazovanje, nastava, učenik<br />
LITERATURA<br />
[1] National Science Board, Educating American for the 21st century, Washington, D.C.:<br />
U.S. Government Printing Office, (1983).<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
48
NAUČNA SARADNJA IZMEĐU<br />
REPUBLIKE SRBIJE I REPUBLIKE FRANCUSKE<br />
Dragan D. Manojlović 1 , Milica N. Sentić1, 2 ,<br />
Milena M. Milutinović1, 2 , Nešo Šojić 2<br />
1 <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>,<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, Srbija<br />
2 <strong>Univerzitet</strong> Bordo 1, Bordo, Francuska<br />
milena@chem.bg.ac.rs,manojlo@chem.bg.ac.rs,msentic@ipb.fr, sojic@enscbp.fr<br />
Saradnja između Laboratorije profesora D. Manojlovića sa Katedre za analitičku hemiju<br />
Hemijskog <strong>fakultet</strong>a i Laboratorije profesora N. Šojića na <strong>Univerzitet</strong>a u Bordou ostvarena je<br />
2008. godine u okviru programa „Pavle Savić” preko programa saradnje „Partnerstvo Hubert<br />
Curien” (PHC) i rada na projektu „Mreža makroporoznih ultramikroelektroda koje se<br />
primenjuju za analizu tragova metalnih jona u životnoj sredini” (No: 337-00-00286/2007-<br />
02/10). Uspešna realizacija projekta ostvarena je objavljivanjem naučnih radova u prestižnim<br />
i visoko rangiranim časopisima AdvancedSynthesis&Catalysis, 2008, 350, 29 i<br />
Electrochimica Acta, 2010, 55, 965. Milena Milutinović je uradila i odbranila doktorsku<br />
disertaciju „Elektrogenerisana hemiluminiscentna detekcija zasnovana na redoks hidrogelu<br />
imobilizovanom unapređenim metodama” pod rukovodstvom mentora sa oba univerziteta. Iz<br />
te disertacije objavljeno je nekoliko radova u naučnim časopisima sa izuzetno visokim impakt<br />
faktorom (Spectra Analyse, 2010, 275, 43; Chemical Communications 2011, 47, 9125;<br />
Bioelectrochemistry 2011, 82, 63), što svedoči o uspešnosti naučne saradnje. Projekat „Pavle<br />
Savić” za 2010-2011. godinu pod nazivom „Elektrohemiluminiscetni biosenzori koji se<br />
koriste istovremeno za veći broj imunoeseja” doprineo je izradi ove doktorske teze i učvrstio<br />
saradnju dve istraživačke grupe. Dinamična i uspešna saradnja nastavljena je od novembra<br />
2011. godine izradom druge doktorske disertacije sa dvojnim mentorstvom (doktorantkinja<br />
Milica Sentić). Kombinovanjem iskustva srpskog i francuskog tima mladim istraživačima<br />
komentorskih studija omogućena je izvrsna obuka u trenutno vodećoj oblasti istraživanja,koja<br />
uključuje i obuku u većem broju elektroanalitičkih tehnika. Ambiciozno planiran i realizovan<br />
projekat omogućio je da se u veoma kratkom roku objavi rad u prestižnom svetskom<br />
naučnom časopisu Angewandte Chemie International Edition sa impakt faktorom 13,455 (M.<br />
Sentic, G. Loget, D. Manojlovic, A. Kuhn, N. Sojic, Light-Emitting Electrochemical<br />
Swimmers, Angew. Chem. Int. Ed. 2012, DOI:10.1002/anie.201206227). Program „Pavle<br />
Savić” za 2012-2013. godinu pod nazivom „Multianalitna detekcija zagađivača sa novim<br />
elektrohemijskim sistemima” (No: 680-00-132/2012-09/17) po treći put pruža podršku ovoj<br />
saradnji. Iznete činjenice ukazuju na obostranu želju usmerenu u pravcu nastavka uspešne<br />
naučne saradnje između Srbije i Francuske.<br />
Ključne reči: <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u Bordou, naučna saradnja<br />
Republike Srbije i Republike Francuske, projekat „Pavle Savić”<br />
49
KULTURA I NAUKA │CULTURE AND SCIENCE<br />
.T4.<br />
UNIVERZITETSKO NASLEĐE KAO/U PROCES/U OBRAZOVANJA: PREDLOZI<br />
ZA EFIKASNIJU PROFESIONALNU EDUKACIJU<br />
Milica Božić Marojević<br />
RAZLIČITI VIDOVI INTERPRETACIJE NAUKE – PRIMER SPIRITUALIZMA<br />
Milena B. Gnjatović, Isidora M. Stanković<br />
HEMIJSKI PREGLED, ŠEZDESET GODINA<br />
Branko J. Drakulić, Ratko M. Jankov<br />
THE HUGE AMMOUNT OF DATA AND STRUCTURES, IS THERE SOME SENSE<br />
BEHIND? ON SCIENCE TEACHING IN THE SCHOOLS, THE CHEMIST VIEW<br />
Branko J. Drakulić<br />
UČENICI U MUZEJU HEMIJE<br />
Jasminka N. Korolija, Aleksandar Đorđević, Igor Matijašević<br />
PRAVNA SVOJINA ZAJEDNIČKIH PROSTORA<br />
Marija B. Martinović, Zorana Z. Đorđević<br />
PRINCIPI ODRŽIVOSTI: KULTURNO NASLEĐE PIVNICA NEGOTINSKE<br />
KRAJINE<br />
Zorana Z. Đorđević, Marija B. Martinović
UNIVERZITETSKO NASLEĐE KAO/U PROCES/U OBRAZOVANJA:<br />
PREDLOZI ZA EFIKASNIJU PROFESIONALNU EDUKACIJU<br />
Milica Božić Marojević<br />
Centar za muzeologiju i heritologiju Filozofskog <strong>fakultet</strong>a <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
mbozic@f.bg.ac.rs<br />
Prošlost je budućnost sadašnjosti.<br />
(japanska poslovica)<br />
Definišući pojmove univerziteta i nasleđa, polazeći od geneze, te preko vizije budućeg<br />
razvoja, u radu se razmatra njihova upotreba u procesu obrazovanja i daju predlozi za<br />
efikasniju karijernu edukaciju. Kroz multidisciplinarni pristup, sagledavaju se mogućnosti<br />
negovanja profesionalaca, čija bi, pre svega praktična znanja, doprinela poboljšanju sve<br />
prisutnijeg potcenjenog statusa obrazovanja u kulturi, nauci i umetnosti. Evropske<br />
konvencije i naučne definicije su temelj, ali one nisu dovoljne. Cilj ovog rada je da pomoću<br />
vidova baštinjenja i primera dobre prakse - bilo da je reč o zbirkama, zadužbinama,<br />
virtuelnim ili „pravim“ muzejima - pokaže značaj univerzitetskog nasleđa u kreiranju novih<br />
naučnih naraštaja. Budući da je formiranje „modernih“ zbirki i muzeja od Luvra do danas,<br />
dovelo do temeljnog redefinisanja kulture, muzejska postavka postaje nov način da se<br />
upravlja znanjem i obrazovanjem.Možda nije ključno istaći da će stručnjaci odnegovani na<br />
univerzitetskoj baštini imati bolje rezultate od onih koji to nisu. Međutim, ako je društvo<br />
znanja sinonim za XXI vek, teško je osporiti ulogu nasleđa u sledećem: kad, primera radi,<br />
budući stomatolog u zbirci Srpskog lekarskog društva otkrije da je najstarija plomba za koju<br />
nauka zna pronađena u Trgovištu, u grobnici staroj 1000 godina, da li će mu biti sve jedno<br />
na koji način će je on jednoga dana stavljati? Teret istorijske naracije ne mora nužno da bude<br />
kamen oko vrata. Zašto da ne bude podsticaj? Tu treba tražiti polazište za utvrđivanje<br />
značaja univerzitetske baštine u edukaciji – kao u materijalu koji će u studentu da probudi<br />
odnos prema zanimanju, te profesionalnu, pa ako hoćete i javnu odgovornost, koja uključuje<br />
i čuvanje, nadogradnju tog nasleđa i prenošenje na buduće generacije.<br />
Ključne reči: univerzitetsko nasleđe, obrazovanje, profesionalno usavršavanje,<br />
univerzitetski muzej, Internet<br />
51
RAZLIČITI VIDOVI INTERPRETACIJE NAUKE – PRIMER SPIRITUALIZMA<br />
Milena B. Gnjatović, Isidora M. Stanković<br />
Filozofski <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Centar za muzeologiju i heritologiju,<br />
Beograd, Srbija<br />
gnjatovic.milena@gmail.com, isidora.s@live.com.<br />
Polazeći od nekoliko definicija koje pojašnjavaju pojam nauke biće ustanovljena i glavna<br />
teza ovog rada, a ona je da za nauku ne možemo smatrati samo one egzaktne i<br />
opšteprihvaćene, već i svaki drugi sistematski oblik bavljenja jednim problemom ili skupom<br />
pojava – dakle i one nauke koje se bave kulturom i ne mogu se dokazivati, već samo<br />
opisivati. Ispitujući jedan od istorijskih fenomena – spiritualizam, koji se javlja u 19. veku<br />
paralelno sa razvojem ideje o neprikosnovenosti ljudskog razuma i izučavanjem prirodnih<br />
nauka, biće ustanovljeno kako se jedan duhovni i religiološki fenomen može shvatiti kao<br />
nauka. Glavni primeri u radu biće fotografija i slikarstvo, u kojima je najmaterijalnije bila<br />
iskazana ideja spiritualizma. Ovaj kulturni fenomen je tražio način da svoja verovanja o<br />
komunikaciji sa „drugim svetom“ putem različitih medijuma, naučno objasni i počne da<br />
koristi osvešćenost i racionalnost modernog društva u ime duhovnosti. Ono što je bilo<br />
zajedničko svim magijskim tradicijama, pa i spiritualizmu, jeste tendencija ovladavanja i<br />
upoznavanja sveta prirode, upravo korišćenjem egzaktnih metoda koje bi objasnile duhovno.<br />
Otuda, spiritualna fotografija je, kao jedan vid materijalizacije duha, bila posmatrana kao<br />
način naučnog dokazivanja medijacije sa svetom umrlih. Ipak, pojava ovakve fotografije<br />
desila se paralelno sa drugim tehničkim otkrićima 19. veka koja su transformisala percepciju<br />
vizuelnog sveta. Međutim, poimanje ovih izuma imalo je dva lica – jedan koji je težio<br />
detaljnijem razumevanju sveta prirode, i drugi interpretiran kao intimno povezan sa<br />
spiritualnim.<br />
Ključne reči: spiritualizam, spiritualna fotografija, duhovnost, egzaktne i kulturne nauke<br />
52
HEMIJSKI PREGLED, ŠEZDESET GODINA<br />
Branko J. Drakulić, Ratko M. Jankov<br />
Redakcija Hemijskog Pregleda, Srpsko Hemijsko Društvo, Beograd, Srbija<br />
bdrakuli@chem.bg.ac.rs, rjankov@chem.bg.ac.rs<br />
<strong>Hemijski</strong> pregled (HP) je časopis koji izdaje Srpsko hemijsko društvo (SHD). Prvi broj je<br />
izašao 1950. godine, kao 'Hemiski Pregled'. Urednici prvog broja časopisa su kao svrhu<br />
postojanja žurnala naveli Da bi naši stručnjaci hemičari kako oni koji rade u industriji tako i<br />
oni koji rade kao nastavnici hemije u našim školama, mogli da rade što uspešnije svoj posao<br />
neophodno je potrebno da budu svestrano obavešteni o najnovijim tekovinama nauke i<br />
tehnike i da budu međusobno što tešnje povezani kako bi mogli što svestranije da<br />
raspravljaju o problemima na koje u toku svoga rada nailaze. U nastavku tog teksta koji je<br />
štampan u prvom broju se ističe kako je solidno obrazovan i dobro obavešten hemičar jedan<br />
od važnih činilaca razvoja socijalističkog društva. Ako uporedite te prve brojeve HP sa<br />
brojevima izdatim ove godine videćete da su rubrike vrlo slične. Časopis je donosio i sada<br />
donosi pregledne radove na određenu temu, izveštaje sa stručnih skupova, deo koji je<br />
posvećen nastavi hemije u školama. Posle šezdeset godina cilj žurnala je isti, ali su se<br />
vremena značajno promenila. Ovo je priča o našem pokušaju da održimo tradiciju časopisa i<br />
čitaocima ponudimo raznovrsne teme obrađene u obliku kratkih preglednih radova koje će<br />
lako i sa interesovanjem čitati i koji će im, svakako, biti korisni. Radeći zajedno na svakom<br />
broju HP u poslednjih nekoliko godina autori žele da u ovom saopštenju daju svoje viđenje<br />
sadržaja časopisa i svrhe njegovog postojanja. Kratko će biti izložene novine koje smo uveli,<br />
kao i ono što tek planiramo da uradimo. Iz godine u godinu sve više i više informacija i<br />
tekstova vezanih za hemiju i srodne discipline su slobodno dostupni preko interneta i<br />
uporedivi su sa sadržajima koje HP nudi čitaocima. Poznavanje engleskog jezika, na kome je<br />
većina takvih informacija dostupna, odavno više nije prepreka većini naših čitalaca... Onima<br />
koji saslušaju našu priču obećavamo da ih nećemo opterećivati objektivnim problemima<br />
(nedostatkom kvalitetnih tekstova, nedovoljnim finansiranjem – na kraju krajeva sve ovo<br />
radimo dobrovoljno i besplatno) i subjektivnim slabostima. Ispričaćemo priču o časopisu<br />
koji ima tradiciju, tekstovima koji prolaze recenziju i time trebaju da obezbede informacije<br />
kojima čitaoci mogu da veruju, dostupnom stilu pisanja, na čemu insistiramo, osvrnućemo se<br />
na elektronsku verziju časopisa (PDF i html), kojima je svima besplatno dostupna, naslovne<br />
strane ‘papirne' verzije koje svake godine predstavljaju mali grafički artwork. Razmotrićemo<br />
mogućnosti koje elektronsko komuniciranje preko interneta nudi, a koje veliki svetski<br />
izdavači uveliko koriste i videti šta od toga može unaprediti HP.<br />
53
THE HUGE AMMOUNT OF DATA AND STRUCTURES, IS THERE SOME SENSE<br />
BEHIND? ON SCIENCE TEACHING IN THE SCHOOLS, THE CHEMIST VIEW<br />
Branko J. Drakulić<br />
Department of Chemistry - IChTM, University of Belgrade, Serbia<br />
bdrakuli@chem.bg.ac.rs<br />
In the first part of the text the huge number of data on small organic molecules, along with<br />
their experimentally obtained physico-chemical properties and biological activities recorded<br />
in ‘chemical’ databases will be emphasized. After that some novel knowledge on intra-<br />
/inter- molecular interactions will be described, as the example of both the relations between<br />
structures and their properties, and the novel knowledge that arise from the analysis of<br />
experimental results which are systematically stored in databases. In the last part of the text,<br />
the author view on the possible improvements of the teaching natural science, and general<br />
benefits of such approach will be given.<br />
Keywords: Chemical databases, Chemical structures, Interactions, Science teaching<br />
54
UČENICI U MUZEJU HEMIJE<br />
Jasminka N. Korolija, Aleksandar Đorđević, Igor Matijašević<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
korolija@chem.bg.ac.rs, alek2102@gmail.com, igormat@chem.bg.ac.rs<br />
Već decenijama u svetu se organizuju posete učenika različitih uzrasta svim vrstama<br />
nacionalnih muzeja. Te posete su sastavni deo školskih programa i imaju veliku obrazovnu i<br />
vaspitnu ulogu. U današnјe vreme kada jedan od važnih principa savremenog obrazovanјa<br />
predstavlјa povezivanјe nauke, tehnologije i društva, učeničke posete muzejima sve više<br />
dobijaju na značaju. Vaspitna uloga ovih poseta je takođe velika jer se učenici kroz nјih<br />
upoznaju sa kulturnom i naučnom baštinom svoje zemlјe. Uče se koliko je važno sakupiti<br />
baštinu, učiniti je dostupnom građanima i koliko ju je važno sačuvati za buduće generacije.<br />
Nasleđe hemičara naše zemlјe čuva se u Muzeju hemije (Zbirci velikana srpske hemije).<br />
Ovaj mali Muzej je dragoceno svedočanstvo o razvoju hemijske nauke i nastave hemije u<br />
Srbiji od sedamdesetih godina 19. veka do danas. U muzeju se mogu videti dokumenta i<br />
oprema prve hemijske laboratorije na Liceju i Velikoj školi, knјige iz 19. veka (među nјima i<br />
naši prvi hemijski udžbenici), dokumenta, prepiska i fotografije naših značajnih hemičara i<br />
drugi predmeti iz nјihove ostavštine. Sačuvano je oko 2000 neorganskih i organskih<br />
supstanci u originalnom pakovanјu sa Liceja i Velike škole, što značajno obogaćuje ovu<br />
naučnu i kulturnu ostavštinu. U muzeju postoje različiti instrumenti, aparati, grejna tela,<br />
aparature i delovi aparatura koje su u prošlosti upotreblјavane u hemijskim laboratorijama,<br />
zbirke ruda i minerala koje su korišćene kao nastavno sredstvo. U programu rada Muzeja<br />
hemije obavlјaju se i aktivnosti za popularizaciju prirodnih nauka. U vezi s tim organizuju se<br />
grupne posete učenika osnovnih i srednјih škola iz Srbije. Od marta 2012. godine u<br />
navedenu aktivnost Muzeja uklјučeni su i studenti viših godina Hemijskog <strong>fakultet</strong>a. U<br />
okviru akcije Otvorene laboratorije čekaju učenike odvijaju se i grupne posete muzeju<br />
hemije u trajanјu od oko 60 minuta. Studenti „kustosi“ objašnјavaju eksponate, daju različite<br />
informacije vezane za rad i život srpskih hemičara, postavlјaju pitanјa i daju odgovore na<br />
pitanјa učenička. Na kraju posete učenici popunјavaju upitnik. Popunјavanјe upitnika je<br />
anonimno. U ovom radu su izneti rezultati anketiranјa 125 učenika osnovnih i srednјih škola.<br />
Odgovori na devet pitanјa, zatvorenog i otvorenog tipa, pružaju uvid u odnos učenika premu<br />
ovakvim posetama i korisnosti tih poseta u okviru osnovnoškolskog obrazovanјa. Poseta<br />
muzeju trebalo bi da ohrabri učenike da doživlјavaju muzej kao još jednu mogućnost za<br />
lično obrazovanјe van školskih klupa. Pretpostavka je da organizovane posete muzeju hemije<br />
mogu doprineti pozitivnom odnosu učenika premu hemiji kao nauci i školskom predmetu.<br />
Klјučne reči: muzej hemije, Učenici osnovnih škola, organizovana poseta, anketa<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
55
PRAVNA SVOJINA ZAJEDNIČKIH PROSTORA<br />
Marija B. Martinović 1 , Zorana Z. Đorđević 2<br />
1 Arhitektonski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, Srbija,<br />
2 <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Beograd, Srbija,<br />
marija.martinovic@gmail.com, zoranadjordjevic.arch@gmail.com<br />
Polazna teza istraživanja je da građena sredina nastaje kao posledica spleta uticaja različitih<br />
društveno-naučnih disciplina, sa ciljem da pokaže da arhitektura nije autonomni objekat<br />
nastao kao direktan rezultat građevinske prakse, već deo složene mreže društvenih disciplina<br />
koje utiču na funkcionisanje grada. U radu se analizira na koji način državno uređenje, sa<br />
određenim pravno-zakonskim okvirom, formira i menja gradsko okruženje. Promene u<br />
gradskom prostoru su prikazane na primerima iz Beograda, koji je tokom dvadesetog veka<br />
bio glavni grad u okviru nekoliko državnih sistema – najpre kraljevine, zatim socijalističke<br />
federativne republike, da bi se nakon raspada federacije tražio novi pravni okvir za saveznu<br />
državu. Period socijalističkog uređenja koji je trajao preko četiri decenije, imao je značajan<br />
uticaj na odnos privatnog i javnog, uvodeći nove kategorije zajedničkog i društvenog.<br />
Postavlja se pitanje kako se nove pravne kategorije čitaju u gradskom prostoru. Stoga je<br />
težište ovog rada proučavanje pomena zajedničkih prostora, kategorije koja nastaje između<br />
javnih i privatnih prostora. U zajedničke prostore spadaju zajedničke prostorije zgrade<br />
(holovi, vešernice, tavani, zajedničke terase i sl.) kao i dvorišta unutar bloka ili objekti<br />
namenjeni određenoj manjoj zajednici (mesne zajednice). Iako su ovi prostori u društvenoj<br />
svojini (kao i javni), njihovo održavanje, a često i dostupnost, ograničeno je na određenu<br />
grupu korisnika: stanare zgrade, stanovnike jednog gradskog bloka ili užeg susedstva. Nakon<br />
perioda socijalizma ponovo se menjaju vlasnički odnosi, postajući deo tendencije ka<br />
slobodnom tržištu i privatizaciji. Posledice ovakvih promena u pravno-svojinskim odnosima<br />
su danas vidljive u morfologiji Beograda i ogledaju se u nefunkcionalno izgrađenim<br />
gradskim područjima koja su nastala u prelaznim periodima između dva pravna sistema.<br />
Ključne reči: arhitektura, državno uređenje, zajednički prostori, svojina<br />
56
PRINCIPI ODRŽIVOSTI:<br />
KULTURNO NASLEĐE PIVNICA NEGOTINSKE KRAJINE<br />
Zorana Z. Đorđević 1 , Marija B. Martinović 2<br />
1 <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
2 Arhitektonski <strong>fakultet</strong>, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
zoranadjordjevic.arch@gmail.com, marija.martinovic@gmail.com<br />
Tradicija gajenja vinove loze u Negotinskoj krajini datira još iz doba Rimskog carstva.<br />
Pivnice predstavljaju jedinstvene arhitektonsko-urbanističke strukture, namenjene za<br />
spravljanje i čuvanje vina, podignute nedaleko od sela kao što su Štubik, Rogljevo, Rajac,<br />
Veljkovo, itd. Ovi sezonski objekti su korišćeni isključivo u vreme berbe grožđa, pri čemu<br />
značajan preokret u razvoju predstavlja pojava filoksere krajem XIX veka u Evropi. Kroz<br />
multidisciplinarni pristup, rad istražuje prirodni i socio-ekonomski kontekst razvoja pivnica,<br />
a takođe predstavlja i urbanističko-arhitektonsku analizu, upoređujući tri vinogradarska<br />
naselja: štubičke, rajačke i rogljevske pivnice. U nameri da odgovori na pitanje šta je održivo<br />
koriščenje pivnica, istražuje se njihov razvoj kroz poređenje istorijskih podataka i<br />
materijalnih činjenica. Cilj rada jeste da sažme pouke starih graditelja i vinara u vidu<br />
principa održivosti ugrađenih u kulturno nasleđe pivnica Negotinske krajine, kako bi se<br />
oživela neopravdano zapostavljena tema održivog nasleđa u naučnom diskursu u Srbiji.<br />
Ključne reči: održivost, arhitektura, kulturno nasleđe, pivnice<br />
57
MULTIDISCIPLINARNOST U NAUCI │<br />
MULTIDISCIPLINARITY IN SCIENCE_________________________.T5.<br />
MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP KAO OSNOV ZA UNAPREĐIVANJE ZNANJA O<br />
KULTURNOM NASLEĐU<br />
D. D. Korolija-Crkvenjakov, M. Stojanović-Marić, V. Andrić, M. Gajić-Kvaščev<br />
PROBLEM RAZUMEVANJA I IMPLEMENTACIJE MULTIDISCIPLINARNIH I<br />
INTEGRATIVNIH STUDIJA<br />
Predrag D. Milosavljević<br />
HUMANISTIČKO OBRAZOVANJE KAO PONUDA OBJEDINJENOG DISKURSA O<br />
SVETU<br />
Angelina R. Milosavljević<br />
KONCEPT PORODIČNIH SLIČNOSTI U SAVREMENOJ NAUCI. SLUČAJ<br />
STUDIJA BAŠTINE<br />
Milan Popadić<br />
MULTIDISCIPLINARNOST KAO PUT RAZUMEVANJA MUZEOLOŠKE<br />
VREDNOSTI IDENTITETA<br />
Milena V. Štatkić<br />
MULTIDISCIPLINARNOST SVETLOSTI KAO TEME OD ZNAČAJA ZA DRUŠTVO<br />
Bojan M. Tomić<br />
ZNAČAJ MULTIDISCIPLINARNOG PRISTUPA U KONCIPIRANJU SAVREMENIH<br />
PROSTORA ZA UČENJE<br />
Danica Stojiljković, Igor Matijašević
MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP KAO OSNOV ZA UNAPREĐIVANJE<br />
ZNANJA O KULTURNOM NASLEĐU<br />
D. D. Korolija-Crkvenjakov 1 , M. Stojanović-Marić 2 , V. Đ. Andrić 3 , M. D. Gajić-Kvaščev 3<br />
1 Galerija Matice srpske, Novi Sad, Srbija, 2 Narodni muzej, Beograd, Srbija,<br />
3 Institut za nuklearne nauke „Vinčaˮ, Beograd, Srbija<br />
daniela.korolija@gmail.com, milica65@live.com, velan@vinca.rs, gajicm@vin.bg.ac.rs<br />
Pojam kulturnog nasleđa i definicije šta ono predstavlja i obuhvata nastajale su i menjale se<br />
kroz vekove. Brojne međunarodne povelje, donesene pod okriljem UNESKO-a i srodnih<br />
organizacija, predstavljaju okvir za zaštitu kulturnog nasleđa, koja je prvo u posleratnoj<br />
Jugoslaviji, kao i danas u Srbiji, bazirana na ovim međunarodnim dokumentima. Savremene<br />
institucije zaštite kulturnog nasleđa razvijane su pod uticajima velikih evropskih centara,<br />
kroz projekte saradnje i specijalizacije stručnjaka. Tako je metodologija njihovog rada<br />
postala deo prakse zaštite kulturnog nasleđa u Srbiji. Ove institucije su već u međuratnom<br />
periodu u svoj redovan rad uvele laboratorije iz domena prirodnih nauka, sa stručnjacima<br />
koji su se specijalizovali za oblast kulturnog nasleđa. U Srbiji su posle II svetskog rata<br />
formirane laboratorije za fizičko-hemijska ispitivanja u Republičkom zavodu za zaštitu<br />
spomenika kulture i Narodnom muzeju u <strong>Beogradu</strong>. Posle početnih uspeha, dalji rad ovih<br />
specijalizovanih laboratorija bio je otežan, a razvoj usporen, tako da su i danas u Srbiji<br />
prirodne nauke nedovoljno uključene u oblasti proučavanja i zaštite kulturnog nasleđa. Deo<br />
uzroka leži u sistemu obrazovanja: stručnjaci koji rade u zaštiti kulturnog nasleđa<br />
tradicionalno su obrazovani na grupama filozofskih i arhitektonskih <strong>fakultet</strong>a i umetničkim<br />
akademijama. Obrazovanje konzervatora-restauratora razvijano je za oblast likovne<br />
umetnosti, dok za veliki broj specifičnih materijala ne postoje studijski smerovi. Dosadašnja<br />
praksa na prirodnim i tehničkim <strong>fakultet</strong>ima u Srbiji problemima proučavanja kulturnog<br />
nasleđa bavila se isključivo u okviru pojedinih predmeta. Situacija počinje da se menja u<br />
poslednjih nekoliko godina: formiraju se istraživačke grupe; uvode se, uglavnom na master<br />
studijama, specifični predmeti; akreditovane su master i doktorske studije i pojavljuju se<br />
prve master i doktorske teze, u najvećoj meri proistekle iz saradnje institucija kulture i<br />
naučnih instituta i <strong>fakultet</strong>a. Logična usmerenost stručnjaka društvenih, prirodnih i tehničkih<br />
nauka na zajednički rad u oblasti ispitivanja i zaštite kulturnog nasleđa proizilazi iz samog<br />
karaktera oblasti. Pokazuje se, na osnovu dobre prakse, da se do povećanja znanja o nasleđu<br />
dolazi sinergijom doprinosa svih članova multidisciplinarnog tima. Razumevanje problema,<br />
plodna komunikacija u toku istraživanja i dovoljno znanja iz „one druge oblastiˮ preduslovi<br />
su za ostvarivanje nove vrednosti u znanju o nasleđu. Primer koji o tome svedoči je i studija<br />
ikonostasa manastira Krušedola, na kojoj su radili stručnjaci različitih profila, oslanjajući se<br />
na raniju istorijsko‒umetničku studiju i postojeću dokumentaciju, uz primenu savremenih<br />
neinvazivnih analitičkih metoda ispitivanja materijala.<br />
Ključne reči: kulturno nasleđe, prirodne nauke, multidisciplinarnost<br />
59
PROBLEM RAZUMEVANJA I IMPLEMENTACIJE<br />
MULTIDISCIPLINARNIH I INTEGRATIVNIH STUDIJA<br />
Predrag D. Milosavljević<br />
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Studije pri <strong>Univerzitet</strong>u, Istorija i filozofija prirodnih nauka i<br />
tehnologija, Beograd, Srbija, pmilosavljevic@gmail.com<br />
Kumulativni aspekti naučnog razvoja i zahtevi za razvoj novih tehnologija, a posebno<br />
uspostavljanje novih naučnih paradigmi, zahtevaju viši stepen naučne integracije. Preduslov<br />
za uspostavljanje održivog sistema naučne integracije u osnovi se svodi na organizaciju<br />
studijskih programa u okviru kojih bi se omogućio i uslovio širi dijapazon metodoloških,<br />
teorijsko-istraživačkih i ostalih nivoa pristupa i opisa rezultata istraživanja kojim bi u isto<br />
vreme bile obuhvaćene sve tri oblasti: prirodno-matematičke, društvene-humanističke i<br />
tehničko-tehnološke. Pokretanje i učešće na integrativnim projektima podrazumeva<br />
uključivanje kadrova pripremljenih i obučenih za multidisciplinarna, interdisciplinarna,<br />
transdisciplinarna ili krosdisciplinarna istraživanja. Ovo se posebno odnosi na rukovođenje i<br />
umrežavanje različitih disciplinarnih pristupa u okviru određenog integrativnog programa ili<br />
šire koncipiranih aspekta i obuhvata društvenog angažmana i predstavljanja naučnih<br />
rezultata. Stoga, organizovanje studijskih programa sa integrativnim pristupom podrazumeva<br />
istovremeno angažovanje kadrova iz više naučnih oblasti i disciplina, posebno kada su u<br />
pitanju mentorski rad i vrednovanje studijsko-istraživačkog rada i naučne prakse u okviru<br />
pojedinačnog nastavnog predmeta ili integrativnog diskursa na nivo master i doktorskih<br />
studija. Na taj način se omogućava šire umrežavanje nastavnih i naučnih kadrova u okviru<br />
ustanova (<strong>fakultet</strong>a, instituta, univerziteta), dok se studentima omogućava širi pristup u<br />
analizi i razumevanju naučnih problema, ali i podsticanju uspostavljanja i rešavanja novih<br />
naučnih paradigmi. Cilj ovog rada je da ukaže na značaj razvoja i ulaganja u<br />
multidisciplinarne i integrativne studijske programe u okviru kojih bi na nivou <strong>Univerzitet</strong>a u<br />
<strong>Beogradu</strong> i međuuniverzitetske saradnje bili uspostavljeni kompleksniji stepen naučno<br />
istraživačke (među-disciplinarne) saradnje i specifični vidovi nastavno-naučnih praksi.<br />
Potrebe za proširivanjem i umrežavanjem postojećih znanja, ali i nacionalnih resursa i<br />
kadrova u savremeni kulturni kontekst i globalne naučne mreže, zahtevaju stručno<br />
usavršavanje i osposobljavanje za integrativne modele istraživanja koji svojim obuhvatom<br />
sagledavanja mogu da odgovore na sve kompleksnije vidove organizovanja u okviru timskog<br />
rada. Širi obuhvat naučnog sagledavanja omogućava da se prodube pristupi, značaj i<br />
razumevanje pojedinačnih ili opštih karakteristika naučnog i tehnološkog razvoja kao i<br />
održanja životne sredine, a u svrhu prevazilaženja postojećih naučnih problema i razvoja<br />
novih teorijskih okvira, tehnoloških rešenja i društvenih sistema.<br />
Ključne reči: integrativne studije, multidisciplinarna istraživanja, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>,<br />
naučna praksa, naučno umrežavanje<br />
60
HUMANISTIČKO OBRAZOVANJE KAO PONUDA OBJEDINJENOG DISKURSA<br />
O SVETU<br />
Angelina R. Milosavljević<br />
Akademija lepih umetnosti, Beograd, Srbija<br />
andjelijam@gmail.com<br />
Ideja univerziteta stara je koliko i čovekovo razmišljanje o funkciji znanja u svakodnevnom<br />
životu, odnosno o njegovoj upotrebljivosti. To je pitanje koje se danas čini aktuelnijim nego<br />
ikada ranije usled striktne podele između humanističkih, društvenih i prirodnih nauka. Ta<br />
podela nam je nametnuta potrebom najuže naučne specijalizacije, koja zauzvrat predstavlja<br />
proizvod nagomilanih znanja. Čini se da odgovor na to pitanje, koje izaziva sve veće dileme<br />
u savremenom društvu, možemo naći ukoliko se osvrnemo na istorijske kontekste koji su<br />
negovali ideju obrazovanja kao objedinjenog diskursa o svetu, koji nužno podrazumeva<br />
simbiozu svih naučnih disciplina, iako se pojedinac nesmetano mogao specijalizovati u<br />
jednoj. Ma koliko nam se renesansni koncept obrazovanja čini dalekim u temporalnom<br />
smislu, on itekako može biti aktuelan, makar zbog toga što se i krajem 14. i početkom 15.<br />
veka u istoriji univerziteta, odnosno obrazovanja kao prakse, dogodila promena koju je, sa<br />
jedne strane, donelo novo čitanje antičke istorijske literature. Sa druge strane – i mnogo<br />
značajnije – došlo je porasta broja učenih ljudi koji su "izlazili" sa evropskih univerziteta,<br />
slično onome što iskušavamo danas. Ti učeni ljudi nisu ostajali ni u službi srednjovekovnog<br />
univerzitetskog sistema niti u službi religijske ustanove za koju su se školovali, već su<br />
nameštenje nalazili na dvorovima nove evropske elite kojoj su morali prilagoditi kurikulume,<br />
pri čemu su imali obavezu da edukuju kao nosioce "modernih" vrednosti. Srednjovekovni<br />
sholastički model obrazovanja je pripremao pojedinca za život u zatvorenoj zajednici<br />
naučnika, i to je model koji je takođe morao biti prevaziđen krajem 20. veka. Novi model<br />
obrazovanja može biti sličan onom renesansnom, humanističkom, koji je svojom brigom za<br />
etiku, na prvom mestu, pripremao za život aktivne članove društva. Svojim modelom<br />
izvođenja nastave taj koncept je upućivao na multidisciplinarnost i interakciju između<br />
profesora i studenta, ali i neposredan susret sa predmetima njihovog proučavanja, a sve radi<br />
boljeg razumevanja funkcionisanja univerzuma čije je zakone pojedinac morao da upozna<br />
ukoliko je želeo da bude koristan član zajednice. Ta filozofija obrazovanja bila je naširoko<br />
obrazlagana i branjena u traktatima o obrazovanju. To je odnos i proces koji danas treba da<br />
rekonstruišemo ako uopšte ima budućnosti i opravdanja za dalje negovanje koncepta<br />
univerziteta.<br />
Ključne reči: univerzitet, renesansa, humanističko obrazovanje, traktati o obrazovanju, etika<br />
61
KONCEPT PORODIČNIH SLIČNOSTI U SAVREMENOJ NAUCI. SLUČAJ<br />
STUDIJA BAŠTINE<br />
Milan Popadić<br />
Filozofski <strong>fakultet</strong> <strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
milan_popadic@yahoo.com<br />
Koncept porodičnih sličnosti (eng. Family resemblance, nem. Familienähnlichkeit) izvorno<br />
je filozofska ideja koju je sredinom dvadesetog veka artikulisao Ludvig Vitgenštajn (Ludwig<br />
Wittgenstein). Koncept se odnosi na skup objekata koji su povezani ne zato što imaju jednu<br />
zajedničku osobinu već zbog toga što imaju različite sličnosti koje se delimično preklapaju.<br />
U tom kontesktu koncept porodičnih sličnosti koristio se u drugoj polovini 20. veka u<br />
različitim naučnim disciplinama, kako u prirodnim, tako i humanističkim i društvenim.<br />
Danas se i sam pojam nauke shvata kao pojam porodičnih sličnosti čime se povezujuju<br />
činioci poput naučne prakse, istorije nauke, nauke kao institucije i naučne metodologije. Na<br />
taj način je artikulisano promišljanje nauke u kojoj vlada „princip spontane koordinacije“<br />
(Polanji/Polanyi) naučnih rezultata i „međusobno rasetljavanje“ (Valzel/Walzel)<br />
pojedinačnih disciplina u cilju razumevanja ukupnog naučnog doprinosa. U ovom radu<br />
navedni koncept biće ilustrovan kroz analizu primera studija baštine, koje zahvaljujući svojoj<br />
međudisciplinarnoj prirodi predstavljaju gotovo laboratorijski slučaj za primenu koncepta<br />
porodičnih sličnosti.<br />
Ključne reči: porodične sličnosti, Family resemblance, Familienähnlichkeit, pojam nauke,<br />
studije baštine<br />
62
MULTIDISCIPLINARNOST KAO PUT RAZUMEVANJA MUZEOLOŠKE<br />
VREDNOSTI IDENTITETA<br />
Milena V. Štatkić<br />
Filozofski <strong>fakultet</strong>, odeljenje za Heritologiju, Ljubljana, Slovenija<br />
mshtatkich@yahoo.com<br />
Polje istraživanja ovog rada jeste nauka koja se bavi prepoznavanjem, očuvanjem i<br />
komuniciranjem nasleđa, tj. muzeologija, samim timi uticaj nasleđa na izgradnju identiteta<br />
kao jedne od prepoznatih muzeoloških vrednosti. Kroz istoriju su svi oblici delovanja, koji<br />
se bave pitanjima očuvanja nasleđa, pa sve do današnje ustanovljene institucije muzeja, imali<br />
drugačije kriterijume po kojima su ispunjavali svoju delatnost u zavisnosti od potreba<br />
korisnika.Ono što je uvek bilo isto i što se kroz istoriju nije menjalo je svrha muzeja, koja se<br />
temelji u cilju prenošenja poruka. Svojom dugovekovnom tradicijom, institucija muzeja je<br />
stekla određeni kredibilitet u društvu i samim tim što joj korisnici veruju, snosi odgovornost<br />
u načinu na koji prenosi poruke i postavljanju kriterijuma po kojima iste uzdiže na pijedastal<br />
vrednosti. Koncept skladištenja lepih i vrednih predmeta, kao i institucije koja zauzima<br />
ekskluzivistički, elitistički, pasivan i na prvi pogled politički neutralan stav je prevaziđen. U<br />
skladu sa tim će se cilj ovog rada ogledati u usvajanju novih koncepata muzeološke<br />
paradigme koja prepoznaje multikulturalnost i inkluziju manjinskih grupa i koja prepoznaje<br />
muzej kao prostor medijacije identiteta. Inspiraciona tačka ovog rada je poslanstvo muzeja u<br />
službi afirmacije identiteta, u svrsi integracije i demokratizacije društva. Obzirom da je<br />
problematika posmatrana iz ugla Nove muzeologije, a ne iz ugla artificijalne institucije<br />
prošlog veka, identitet kao vrednost ne može da se ograniči na predmet proučavanja<br />
humanističkih nauka. Identitet je skup neograničenog broja osobina i zaštita, čuvanje i<br />
komuniciranje istim podrazumeva primerenu širinu. Cilj ovog rada će biti da se<br />
multidisciplinarnim pristupom i korišćenjem metoda različitih nauka, osveži<br />
klasičnoposmatranje muzeoloških vrednosti i demonstrira njegova upotrebljivosti u<br />
savremenoj nauci i praksi. Obzirom da je savremeni muzej postao značajan edukativni<br />
centar, on mora da pruža multidisciplinarni pristup problemu identiteta i sintezu<br />
matematičkog, informatičkog, logičkog, sociološkog i psihološkog pristupa, zarad sticanja<br />
jasnijeg i kompleksijeg uvida u prošlost koja stvara samopoštovanje, učvršcuje identitet i<br />
potrebna je narodu da se homogenizuje.<br />
Ključne reči: Nasleđe, muzej, identitet, multidisciplinarnost<br />
63
MULTIDISCIPLINARNOST SVETLOSTI KAO TEME OD ZNAČAJA ZA<br />
DRUŠTVO<br />
Bojan M. Tomić<br />
Institut za multidisciplinarna istraživanja, Beograd, Srbija<br />
bojantomic@imsi.rs<br />
Tema svetlosti predstavljena je na osnovu rezultata pet multidisciplinarnih istraživanja.<br />
Nakon razmatranja opšteg značaja svetlosti, sledi prvo istraživanje bazirano na konceptu<br />
svetlosti u umetnosti (ikonopisu). Zatim se razrađuje tema ekspertize u okviru primera<br />
ekspertize u umetnosti (pozivanjem na projekat o svetlosti u crkvenoj umetnosti). Zadaci<br />
ekspertize u ovom projektu su metodološko i epistemološko obuhvatanje različitih oblasti iz<br />
kojih se predmet ekspertskog istraživanja sastoji i njihovo osavremenjavanje. Treći segment<br />
čine istraživanja vezana za svetlost kao budući činilac u obrazovanju. Ona se odnose na<br />
pitanje na koji način bi činjenica da je svetlost predmet interesovanja prirodnih i društvenih<br />
nauka, mogla uticati na poboljšanje kurseva u obrazovanju i usvajanje znanja. U četvrtom<br />
segmentu razmatrana je metodologija holografskih istraživanja kao primer savremene<br />
discipline neodvojive od pitanja proučavanja svetlosti, a koja poseduje mnogostruki<br />
potencijal za društvene nauke. Poslednje istraživanje koje je razrađeno tiče se svetlosti kao<br />
prilike za multidisciplinarnost u društvu.<br />
Ključne reči: svetlost, ekspertiza, obrazovanje, društvo, multidisciplinarnost<br />
64
ZNAČAJ MULTIDISCIPLINARNOG PRISTUPA U KONCIPIRANJU<br />
SAVREMENIH PROSTORA ZA UČENJE<br />
Danica Stojiljković 1 i Igor Matijašević 2<br />
1 Institut za multidisciplinarana istraživanja, <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
2 <strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong> u <strong>Beogradu</strong> <strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong>, Srbija<br />
danicarch@yahoo.com, igormatijasevic@googlemail.com<br />
Ovaj rad ističe značaj multidisciplinarnog pristupa u sistemu obrazovanja, prvenstveno u fazi<br />
koncipiranja prostora za učenje koji treba da pruži mogućnosti primene različitih metoda<br />
podučavanja i učenja kako bi se postigli željeni vaspitno-obrazovni ciljevi. Prostor za učenje<br />
predstavlja jedan od mnogih faktora u složenim odnosima nastave koji utiču na obrazovni<br />
ishod. Tradicionalno, prostori za učenje su projektovani od strane arhitekte i obično bez<br />
prisustva nastavnika (praktičara), odražavajući u tom trenutku savremene arhitektonske, ali<br />
ne i obrazovne imaginacije, što je često dovodilo do reprodukcije industrijskog modela<br />
učionica. Projektovanje savremenih prostora za učenje zasnovano je na arhitektonskim<br />
principima, ali i na savremenim shvatanjima procesa učenja i uloge nastavnika u tom<br />
procesu. Stoga, savremene potrebe prostora za učenja zahtevaju multidisciplinarni pristup<br />
projektovanja kroz uključivanje različitih disciplina od arhitekture, psihologije, pedagogije,<br />
sociologije, a poslednjih godina sve više uključuje i nauku o životnoj sredini, zdravlju i<br />
antropološki dizajn. Iako postoji više različitih disciplina koje daju drugačiju perspektivu o<br />
prostoru za učenje, potrebno je da različita polja konvergiraju zbog potrebe da se usredsrede<br />
na odnose između kontekstualnih, organizacionih, pedagoških i društvenih praksi različitih<br />
prostora učenja. Takođe, kako bi se omogućilo unapređenje procesa projektovanja<br />
obrazovnog okruženja neophodna je i zajednička saradnja sa korisnicima prostora. Ovaj rad<br />
ima za cilj da ukaže da je projektovanje prostora za učenja veoma komleksan proces, s<br />
obzirom da različiti korisnici imaju drugačiju percepciju prostora, kao i potrebe, i da se<br />
uspeh u projektovanju prostora za učenje nalazi u integraciji vizije prostorno-programskih<br />
aktivnosti sa arhitektonskim principima projektovanja.<br />
Ključne reči: projektovanje prostora za učenje, multidisciplinarni pristup, obrazovanje,<br />
teorije učenja<br />
Izvod je rezultat rada na projektu „Teorija i praksa nauke u društvu: multidisciplinarne,<br />
obrazovne i međugeneracijske perspektive“, broj 179048, čiju realizaciju finansira<br />
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.<br />
65
LISTA UČESNIKA│<br />
LIST OF PARTICIPANTS________________________________________<br />
1. A. Voulgaropoulos<br />
2. Aleksandar Baucal<br />
3. Aleksandar Belić<br />
4. Aleksandar Đorđević<br />
5. Aleksandar S. Jović<br />
6. Aleksandar T. Lipkovski<br />
7. Angelina R. Milosavljević<br />
8. B. Dojčinović<br />
9. B.D. Petrović<br />
10. Biljana I. Tomašević<br />
11. Bojan M. Tomić<br />
12. Bojana Novović<br />
13. Branislav R. Simonović<br />
14. Branko J. Drakulić<br />
15. D. Lovren<br />
16. D. Manojlović<br />
17. Đ. Prekovic<br />
18. D.Trbović<br />
19. Danica M. Stojiljković<br />
20. Daniela Korolija-Crkvenjakov<br />
21. Darinka. M. Radenković<br />
22. Denis M. Zhilin<br />
23. Dragan Bulatović<br />
24. Dragica Pavlović<br />
25. Dragica. D. Trivić<br />
26. Dušan Krsmanović<br />
27. E. Odrowąż<br />
28. E. Szostak<br />
29. Emina M. Kopas-Vukašinović<br />
30. I. Maciejowska<br />
31. Igor Matijašević<br />
32. Ilija Brčeski<br />
33. Isidora M. Stanković<br />
34. Ivan Gutman<br />
35. Ivanka Popović<br />
36. J. Mutić<br />
37. Jasminka N. Korolija<br />
38. Jelena Đurđević<br />
39. Jelena Ristić Trajković<br />
40. Jovan Puzović<br />
66
41. K. Matijašević<br />
42. Katarina. B. Putica<br />
43. Lela Vujošević<br />
44. M. D. Gajić-Kvaščev<br />
45. M. Djukić<br />
46. M. Preković<br />
47. M. Stojanović-Marić<br />
48. M. Todorović<br />
49. Marija B. Martinović<br />
50. Milan Popadić<br />
51. Milan Popadić<br />
52. Milca N. Sentić<br />
53. Milena B. Gnjatović<br />
54. Milena M. Milutinović<br />
55. Milena V. Štatkić<br />
56. Milica Božić Marojević<br />
57. Milica Novaković<br />
58. Milica V. Marušić<br />
59. Miloš Okiljević<br />
60. Nataša Z. Lalić-Vučetić<br />
61. Nešo Šojić<br />
62. Predrag D. Milosavljević<br />
63. Ratko M. Jankov<br />
64. Snežana Bojović<br />
65. Snežana I. Mirkov<br />
66. Stefan Preković<br />
67. Stevan Jokić<br />
68. Sunčica V. Macura<br />
69. Svetlana Mitrović<br />
70. Tanja Ćirković Veličković<br />
71. V. Đ. Andrić<br />
72. Vera T. Dondur<br />
73. Vladeta D. Milin<br />
74. Vojin Krsmanović<br />
75. Z. Lovren<br />
76. Zorana Z. Đorđević<br />
67
CIP - Каталогизација у публикацији<br />
Народна библиотека Србије, Београд<br />
001(082)<br />
НАУЧНИ симпозијум са међународним учешћем<br />
Теорија и пракса науке у друштву: од кризе ка<br />
друштву знања (1 ; 2012 ; Београд)<br />
<strong>Knjiga</strong> radova [Elektronski izvor] =<br />
Proceedings ; <strong>Knjiga</strong> <strong>apstrakata</strong> = Book of<br />
Abstracts / Prvi naučni simpozijum sa<br />
međunarodnim učešćem Teorija i praksa nauke u<br />
društvu: od krize ka društvu znanja, 14-16.<br />
novembar 2012. godine, Beograd, Srbija = The<br />
First Scientific Symposium with International<br />
Participation Theory and Practice of Science<br />
in Society: from Crises to Knowledge Society,<br />
14th-16th November 2012, Belgrade, Serbia ;<br />
[urednici, editors Dragica Trivić, Dragan<br />
Bulatović, Vojin Krsmanović]. - Beograd :<br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong>, 2012 (Beograd : I.<br />
Matijašević). - 1 elektronski optički disk<br />
(CD-ROM) ; 12 cm<br />
Sistemski zahtevi: Nisu navedeni. - Nasl. sa<br />
naslovnog ekrana. - "Sa obeležavanjem 40<br />
godina katedre za nastavu hemije = With 40<br />
Years of the Department for Chemical<br />
Education" --> naslovni ekran. - Radovi na<br />
srp. i engl. jeziku. - Tiraž 50. -<br />
Bibliografija uz svaki rad.<br />
ISBN 978-86-7220-050-8<br />
a) Наука - Зборници<br />
COBISS.SR-ID 194734092
<strong>Univerzitet</strong> u <strong>Beogradu</strong><br />
<strong>Hemijski</strong> <strong>fakultet</strong><br />
SPONZORI<br />
PROJEKAT 179048<br />
Ministarstva prosvete, nauke i<br />
tehnološkog razvoja<br />
PROJEKAT 777<br />
Hemijskog <strong>fakultet</strong>a<br />
<strong>Univerzitet</strong>a u <strong>Beogradu</strong>