22.10.2014 Views

35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

267. MUZEN, Petar V.<br />

O bazama neprekidnih funkcija / Petar Muzen. // Glas Srpske kraqevske<br />

akademije. – Kw. 178, prvi razred, br. 88 (1939), str. 87–126.<br />

PÅ I/3<br />

Petar Muzen (1912), saradnik Astronomske opservatorije u Beogradu.<br />

Doktorirao 1937. godine. Za vreme Drugog svetskog rata otiãao je u SAD,<br />

gde je radio u NASA, u departmanu za teorijsku mehaniku.<br />

268. MARKOVIÑ, Dragoqub<br />

Granice korena algebarskih jednaåina / Dragoqub Markoviñ // Glas<br />

Srpske kraqevske akademije. – Kw. 181, prvi razred, br. 90 (1939),<br />

str. 115–130.<br />

PÅ I/3<br />

Dragoqub Markoviñ (1903–1965), profesor Univerziteta u Beogradu.<br />

Doktorirao 1939. godine. Ima zapaæene rezultate iz teorije polinoma i<br />

statistike.<br />

269. AVAKUMOVIÑ, Vojislav G.<br />

O ponaãawu Laplace-ovih integrala na rubu konvergencije : teza /<br />

Vojislav G. Avakumoviñ. – Beograd : Mlada Srbija, 1940<br />

Liåna <strong>biblioteka</strong> prof. dr Dragana Trifunoviña<br />

Vojislav Avakumoviñ (1910–1990) profesor tehniåkog fakulteta u<br />

Beogradu i Viãe pedagoãke ãkole u Novom Sadu, dopisni ålan SANU.<br />

Emigrirao je u Nemaåku i prestao da se bavi nauånim radom 1957. godine.<br />

Primewena matematika<br />

Interesovawe Mihaila Petroviña za druge nauåne oblasti izvan matematike,<br />

pa åak i zapaæena afirmacija u nekima od wih, ponovo svedoåe<br />

o wegovom integralnom i univerzalnom pogledu na svet. Meœutim,<br />

åiwenica da je Petroviñ objavqivao i radove iz fizike, mehanike ili<br />

hemije ne bi trebalo da zaåuœuje ako se uzme u obzir ãkolski sistem s<br />

kraja 19. veka koji je podrazumevao sticawe znawa iz svih prirodnih<br />

nauka: u sredwoj ãkoli Petroviñ je najpre pokazao interesovawe za<br />

hemiju i radove Sime Lozaniña. Posle dve godine studija u Parizu<br />

diplomirao je matematiåke nauke (Licence ès Sciences mathématiques), a<br />

godinu dana kasnije stekao je i zvawe diplomiranog fiziåara (Licence ès<br />

Sciences physiques). Petroviñevo uåewe o fenomenoloãkom preslikavawu<br />

i analogijama izmeœu disparantnih pojava, pri åemu se koriste<br />

primeri iz fizike, mehanike i hemije, mogla je da bude struktuirana na<br />

taj naåin upravo zato ãto je Petroviñ ove nauke poznavao.<br />

Na ovom mestu navodimo samo neke radove iz ovih oblasti, koji su ilustrativni<br />

za svaku od wih, upuñujuñi na pomenutu Bibliografiju koja<br />

sadræi potpun popis radova. One oblasti za koje <strong>Univerzitetska</strong> <strong>biblioteka</strong><br />

ne poseduje literaturu (raåunari, kriptografija, patenti), a<br />

koje zasluæuju da budu prikazane, predstavili smo tekstualnim i<br />

likovnim materijalom.<br />

55

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!