35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
267. MUZEN, Petar V.<br />
O bazama neprekidnih funkcija / Petar Muzen. // Glas Srpske kraqevske<br />
akademije. – Kw. 178, prvi razred, br. 88 (1939), str. 87–126.<br />
PÅ I/3<br />
Petar Muzen (1912), saradnik Astronomske opservatorije u Beogradu.<br />
Doktorirao 1937. godine. Za vreme Drugog svetskog rata otiãao je u SAD,<br />
gde je radio u NASA, u departmanu za teorijsku mehaniku.<br />
268. MARKOVIÑ, Dragoqub<br />
Granice korena algebarskih jednaåina / Dragoqub Markoviñ // Glas<br />
Srpske kraqevske akademije. – Kw. 181, prvi razred, br. 90 (1939),<br />
str. 115–130.<br />
PÅ I/3<br />
Dragoqub Markoviñ (1903–1965), profesor Univerziteta u Beogradu.<br />
Doktorirao 1939. godine. Ima zapaæene rezultate iz teorije polinoma i<br />
statistike.<br />
269. AVAKUMOVIÑ, Vojislav G.<br />
O ponaãawu Laplace-ovih integrala na rubu konvergencije : teza /<br />
Vojislav G. Avakumoviñ. – Beograd : Mlada Srbija, 1940<br />
Liåna <strong>biblioteka</strong> prof. dr Dragana Trifunoviña<br />
Vojislav Avakumoviñ (1910–1990) profesor tehniåkog fakulteta u<br />
Beogradu i Viãe pedagoãke ãkole u Novom Sadu, dopisni ålan SANU.<br />
Emigrirao je u Nemaåku i prestao da se bavi nauånim radom 1957. godine.<br />
Primewena matematika<br />
Interesovawe Mihaila Petroviña za druge nauåne oblasti izvan matematike,<br />
pa åak i zapaæena afirmacija u nekima od wih, ponovo svedoåe<br />
o wegovom integralnom i univerzalnom pogledu na svet. Meœutim,<br />
åiwenica da je Petroviñ objavqivao i radove iz fizike, mehanike ili<br />
hemije ne bi trebalo da zaåuœuje ako se uzme u obzir ãkolski sistem s<br />
kraja 19. veka koji je podrazumevao sticawe znawa iz svih prirodnih<br />
nauka: u sredwoj ãkoli Petroviñ je najpre pokazao interesovawe za<br />
hemiju i radove Sime Lozaniña. Posle dve godine studija u Parizu<br />
diplomirao je matematiåke nauke (Licence ès Sciences mathématiques), a<br />
godinu dana kasnije stekao je i zvawe diplomiranog fiziåara (Licence ès<br />
Sciences physiques). Petroviñevo uåewe o fenomenoloãkom preslikavawu<br />
i analogijama izmeœu disparantnih pojava, pri åemu se koriste<br />
primeri iz fizike, mehanike i hemije, mogla je da bude struktuirana na<br />
taj naåin upravo zato ãto je Petroviñ ove nauke poznavao.<br />
Na ovom mestu navodimo samo neke radove iz ovih oblasti, koji su ilustrativni<br />
za svaku od wih, upuñujuñi na pomenutu Bibliografiju koja<br />
sadræi potpun popis radova. One oblasti za koje <strong>Univerzitetska</strong> <strong>biblioteka</strong><br />
ne poseduje literaturu (raåunari, kriptografija, patenti), a<br />
koje zasluæuju da budu prikazane, predstavili smo tekstualnim i<br />
likovnim materijalom.<br />
55