35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
35 Slog - Univerzitetska biblioteka "Svetozar MarkoviÄ"
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Recepcija matematiåkih spektara – izbor<br />
213. ORLOV, Konstantin<br />
Méthode spectrale pratique d’évaluation numérique des déterminants et de<br />
résolution du système d’équations linéaires / Constantin Orloff. // Vesnik<br />
Druãtva matematiåara i fiziåara Narodne Republike Srbije. –<br />
God. 5, br. 1–2 (1953), str. 17–45.<br />
Å 700<br />
214. Application des spectres mathématiques à la résolution des équations<br />
différentielles ordinaires / Constantin Orloff. // Vesnik Druãtva matematiåara<br />
i fiziåara Narodne Republike Srbije. – God. 9, br. 3–4<br />
(1957), str. 283–294.<br />
Å 700<br />
215. MIHAJLOVIÑ, Borivoj<br />
Numeriåko reãavawe sistema linearnih jednaåina primenom matematiåkih<br />
spektara / Borivoj Mihaloviñ. // Vesnik Druãtva matematiåara<br />
i fiziåara Narodne Republike Srbije. – God. 12 (1960),<br />
str. 83–90.<br />
Å 700<br />
216. IVANOVIÑ, Branislav<br />
Moguñnost primene matematiåkih spektara Mihajla Petroviña u statistiåkoj<br />
analizi / Branislav Ivanoviñ. // Statistiåka revija. – God. 14, br. 4 (1964), str.<br />
257–264.<br />
Å 1 453<br />
217. MIHAJLOVIÑ, Borivoj<br />
Primena modifikovanih pseudospektara (spektri Mihaila Petroviña) na metodu<br />
Lobaåevski-Grefe i izrada programa na “Algolu 60” / Borivoj Mihajloviñ.<br />
// Matematiåki vesnik. – Kw. 3 (18), sv. 2 (1966), str. 101–104.<br />
Å 700<br />
Iako nije zaæivela na pravi naåin, ostajuñi predmet interesovawa samo<br />
nekolicine matematiåara (meœu kojima je Konstantin Orlov), teorija<br />
matematiåkih spekatara tretira se kao “anticipacija dva znaåajna<br />
matematiåka principa”: prvi je linearizacija podataka jednog problema<br />
tokom wegove raåunarske obrade, a drugi je postupak “gedelizacije”<br />
odnosno koriãñewe prirodnih brojeva za izraæavawe svih simbola,<br />
formula, teorema i dokaza matematiåke teorije. (D. Adamoviñ)<br />
45