Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAŠTITA ŽRTAVA I PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA U SRBIJI<br />
Ispitanici u romskim naseljima su ponudili delimično drugačiju perspektivu.<br />
U jednom od naselja su isprva, kada su pitani o trgovini <strong>ljudima</strong>, dosledno<br />
navodili da ne znaju o čemu se radi, a potom su, kada su upitani šta misle da bi<br />
trgovina <strong>ljudima</strong> mogla da bude, (skoro svi ispitanici u naselju) odgovarali da je<br />
to “možda kad neko dođe kolima i odvede dete”. S obzirom na to da se odgovor<br />
ponavljao, postavljeno im je pitanje da li se to zaista i desilo, pa im je zato palo na<br />
pamet. Odgovorili su da se desilo dečaku iz naselja. O daljim mogućim implikacijama<br />
takvog odvođenja nisu ponudili jasnu sliku, pa to omogućava tumačenje da<br />
se u ovom slučaju trgovina <strong>ljudima</strong> delimično izjednačava s kidnapovanjem.<br />
Sticajem okolnosti, istraživački tim je bio u prilici da razgovara i s dečakom<br />
(starosti oko 12 godina) koji je zaista i bio odsutan iz naselja nekoliko nedelja (o<br />
čemu su roditelji obavestili policiju). On je situaciju u kojoj se našao opisao na<br />
sledeći način: “Bio sam u Ivanjici i radio za nekog čoveka na građevini. Čuo se s<br />
mojim tatom i došao po mene kolima.” Za izuzetno težak fizički posao je navodno<br />
dobio platu od dvesta dinara po danu i mogao je da izabere da li će tamo ostati<br />
ili ne. Po sopstvenim rečima, nije trpeo nasilje ni u jednom trenutku.<br />
S obzirom na specifičnost često prisutne rane udaje devojčica iz romske<br />
populacije, u naseljima je postavljeno i pitanje da li devojkama muževe treba da<br />
biraju roditelji ili treba same da se udaju. Svi ispitanici su dali društveno poželjne<br />
odgovore: “Naravno da treba da se udaš za onog koga voliš i to onda kad ti<br />
hoćeš”. U svakom slučaju, istraživanje ovog obima nije moglo da donese detaljnije<br />
nalaze u vezi sa specifičnim pojavama povezanim s trgovinom <strong>ljudima</strong> (kao što<br />
je prinudna udaja).<br />
Na pitanja o tome kako može da se spreči trgovina <strong>ljudima</strong>, ispitanici iz<br />
kolektivnih centara predlažu pozivanje policije u najvećem broju slučajeva, nešto<br />
ređe (kada im je fenomen objašnjen) ovu mogućnost pominju stanovnici romskih<br />
naselja, dok deca koja žive i rade na ulici i deca bez roditeljskog staranja (ako se<br />
ne opredeljuju za odgovore da bi zaštitu potražili od organizacija s kojima su u<br />
kontaktu, kao što je Centar za integraciju mladih) odgovaraju da ne bi mogli ništa<br />
da urade da se zaštite. Ovo svakako govori i o stepenu marginalizacije i diskriminacije<br />
kojima su deca izložena. Oni moguće mere prevencije i vide isključivo u<br />
svetlu rešavanja najurgentnijih problema koje imaju — mesto za spavanje, opšta<br />
bezbednost, sredstva za život (preživljavanje) i slično.<br />
U slučaju žena koje su trpele neke vidove nasilja, mogućnost prevencije<br />
se sagledava u kontekstu opšte zaštite od nasilja i kreiranja održivog okvira za tu<br />
zaštitu.<br />
Iznete teze o potrebama za formulisanjem specifičnih mera i aktivnosti<br />
u oblasti zaštite posebno ranjivih grupa, kao i u oblasti unapređivanja mehanizama<br />
za socijalno uključivanje i suzbijanje siromaštva, tako su našle potvrdu u<br />
istraživanju, na svim nivoima.<br />
90