Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Zajednički program <strong>UN</strong>HCR, <strong>UN</strong>ODC i IOM za borbu protiv <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> u Srbiji<br />
denim parametrima biće predstavljeni podaci do kojih se došlo kako analizom<br />
izveštaja kojima raspolažu relevantni akteri, tako i putem fokus-grupnih intervjua i<br />
upitnika koji su popunjavani u centrima za socijalni radi i sudovima za prekršaje.<br />
Neophodno je pomenuti i to da je analiza statističkih podataka MUP-a<br />
za period pre 2006. godine otežana, s obzirom na to da je do 1. 1. 2006. (kada<br />
je na snagu stupio Krivični zakonik) u okvire <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> moglo ući i delo<br />
krijumčarenja ljudi. Sa druge strane, jasno je da se analiza vezana za viktimološku<br />
dimenziju fenomena ne može dosledno izvesti samo na osnovu podataka koji<br />
se odnose na samu inkriminaciju <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong>, već da fokus mora biti širi<br />
zbog toga što još uvek postoji mogućnost da delo koje u suštini jeste trgovina<br />
<strong>ljudima</strong> ne bude kvalifikovano kao takvo iz različitih razloga (npr. zbog nedostatka<br />
dokaza ili problema sa tumačenjem obeležja dela). Uostalom, u aktuelnom<br />
sistemu zaštite žrtava <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> ne insistira se na formalnoj identifikaciji<br />
koju donosi krivični postupak za delo <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong>, te žrtva <strong>trgovine</strong> ne mora<br />
biti i oštećena krivičnim delom, već može (i mora) biti tretirana kao žrtva i ako<br />
krivični postupak nije vođen ili je obustavljen.<br />
Na samom početku treba istaći da je jedan od velikih problema u<br />
unapređenju mehanizama za suprotstavljanje trgovini <strong>ljudima</strong> i zaštitu žrtava<br />
upravo nedostatak jedinstvenog pristupa praćenju i analizi trendova u trgovini<br />
<strong>ljudima</strong> među ključnim akterima. Tako se najčešće citiraju podaci Službe za<br />
koordinaciju zaštite žrtava <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> i MUP-a, mada i druge organizacije<br />
raspolažu svojim evidencijama, odnosno izveštajima sa drugačijim podacima. Sve<br />
pomenute statistike se razlikuju na prvom mestu po broju žrtava koji prezentuju,<br />
ali i po drugim varijablama, pa je veliki problem izvođenje u potpunosti validnih<br />
zaključaka, mada su i oni koji se mogu izvesti dovoljni da posluže kao putokaz za<br />
dalje usavršavanje politika zaštite žrtava (i uopšte suprotstavljanja trgovini <strong>ljudima</strong>).<br />
A već sama konstatacija da sistem prikupljanja podataka nije dobar ukazuje<br />
na potrebu za rešavanjem jednog važnog problema.<br />
Tako Služba za koordinaciju zaštite žrtava <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> raspolaže podacima<br />
o broju žrtava, osnovnim parametrima profila, metodama regrutacije i<br />
vrstama eksploatacije, dok MUP vodi evidencije vezane za krivična dela, odnosno<br />
krivične prijave i oštećena lica, ali i raspolaže podacima o uzrastu i državljanstvu<br />
žrtava i tipu eksploatacije. I nevladine organizacije koje se bave zaštitom žrtava<br />
<strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> (ili potencijalnim žrtvama) imaju svoje izveštaje i podatke koje<br />
vode u zavisnosti od delatnosti kojima se bave, odnosno usluga koje pružaju, i<br />
naravno internih pravila vezanih za prikupljanje i evidentiranje podataka. Tako se<br />
podaci različitih aktera značajno razlikuju, pa njihovo upoređivanje i analiziranje<br />
otvara mogućnosti različitih interpretacija i zaključivanja. Na primer: “NVO ASTRA<br />
je tokom 2008. godine identifikovala 16 žrtava <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong>, ali je, kako stoji<br />
u izveštaju Službe za koordinaciju zaštite žrtava <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong>, samo jedna<br />
žrtva bila upućena na Službu, odnosno, Služba je o njoj obaveštena i uključena u<br />
koordinaciju aktivnosti pružanja potrebnih oblika pomoći i podrške. To upućuje<br />
na zaključak da podaci za preostalih 15 žrtava koje je identifikovala NVO ASTRA<br />
postoje u evidenciji ove nevladine organizacije, ali ne i Službe” 63 , a ovo otvara<br />
pitanje i identifikacije i funkcionisanja samog mehanizma upućivanja.<br />
Odnedavno podatke o žrtvama <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> prikuplja i Republički<br />
zavod za socijalnu zaštitu. Naime, Zavod, u skladu sa svojim programom rada,<br />
63<br />
V. Nikolić-Ristanović, S.Ćopić, Pomoć i podrška ženama žrtvama <strong>trgovine</strong> u Srbiji, Viktimološko društvo Srbije, Beograd, 2010, str. 72.<br />
53