Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAŠTITA ŽRTAVA I PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA U SRBIJI<br />
Službe za koordinaciju mogu da ostvare pravo na primarnu zdravstvenu<br />
zaštitu, što je jedna od najurgentnijih potreba po izlasku iz situacije <strong>trgovine</strong><br />
<strong>ljudima</strong>. Veliki broj zdravstvenih ustanova nije upoznat sa ovom procedurom,<br />
a pojavljuje se i problem stigmatizacije prilikom korišćenja ovog prava. Osim<br />
toga, prava iz oblasti sekundarne i tercijerne zdravstvene zaštite su žrtvama<br />
potpuno nedostupna.<br />
• Čak i sa rešenim građanskopravnim statusom u nekoj od opština u Srbiji,<br />
žrtve koje su u programima asistencije u Beogradu pravo na zdravs-tvenu zaštitu<br />
ne mogu da ostvare.<br />
• Do upućivanja na programe nevladinih organizacija, žrtve nemaju informacije<br />
o toku pretkrivičnog i krivičnog postupka — fazama, nadležnim institucijama,<br />
svom statusu, broju predmeta, o tome šta se od njih očekuje i slično.<br />
Nemaju ni obezbeđenu pravnu pomoć, te su najčešće i tretirane kao sredstvo<br />
za postizanje cilja krivičnog gonjenja (osude trgovca). Bez angažmana<br />
i pomoći nevladinih organizacija, uplašene su i često nerado učestvuju u samom<br />
postupku.<br />
• Izuzetno je mali broj škola za obrazovanje odraslih van Beograda, te<br />
je održivo uključivanje žrtava dodatno otežano.<br />
• Nacionalna služba zapošljavanja nema posebne programe namenjene<br />
žrtvama, što ih, uz činjenicu da su često bez adekvatnih kvalifikacija, čini<br />
apsolutno nekonkurentnim na tržištu rada, što zatim do kraja onemogućava<br />
socijalno uključivanje i održava žrtve u stanju socijalne potrebe duže nego što<br />
je neophodno (za potrebe oporavka).<br />
S tim u vezi stoje i sledeće preporuke:<br />
• Za potrebe rešavanja građanskopravnog statusa žrtava <strong>trgovine</strong><br />
<strong>ljudima</strong> državljana RS bez mesta prebivališta (odnosno prijave prebivališta),<br />
preko Ministarstva unutrašnjih poslova utvrditi određeni broj adresa za prijavu<br />
prebivališta na teritoriji cele Republike Srbije (npr. adrese centara za socijalni<br />
rad).<br />
• Za potrebe regulisanja prava iz domena primarne, sekundarne i tercijerne<br />
zdravstvene zaštite, neophodno je zakonom ili podzakonskim aktima<br />
regulisati pravo na besplatnu primarnu, sekundarnu i tercijernu zdravstvenu<br />
zaštitu žrtava domaćih državljana, na način na koji je to pravo u domenu primarne<br />
zdravstvene zaštite regulisano za strane žrtve.<br />
• Uz prethodno navedeno, u cilju izbegavanja moguće stigmatizacije,<br />
dosadašnju praksu izdavanja potvrde o statusu od strane Službe je potrebno<br />
zameniti sistemskim rešenjem — izdavanjem zdravstvenih knjižica s nekom od<br />
već postojećih šifara osiguranja, na zahtev Službe.<br />
• Osnažiti kapacitete obrazovnih ustanova za obrazovanje odraslih da<br />
u sistem uključe veći broj žrtava <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> sa cele teritorije Republike<br />
Srbije.<br />
• Osnažiti kapacitete Zavoda za bolesti zavisnosti za rad sa žrtvama<br />
<strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> i predstavnike uključiti u rad Republičkog tima za borbu protiv<br />
<strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> kako bi na što adekvatniji način izvodili programe s ovom<br />
osetljivom grupom.<br />
142