Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Zastita zrtava i prevencija trgovine ljudima - UN.GIFT.HUB - UN ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZAŠTITA ŽRTAVA I PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA U SRBIJI<br />
Na preglede kod ginekologa sam išla jednom mesečno. Vodio me je<br />
čovek koji me je držao (trafiker). Tamo sam imala četiri abortusa. Niko me nikad<br />
ništa nije pitao - nikom to nije bilo neobično (dvadesetdvogodišnja devojka, žrtva<br />
<strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong>, o svom životu u protekle četiri godine).<br />
U dom zdravlja sam išla kad se razbolim da mi daju lek. I toliko (žena koja<br />
je trpela višegodišnje nasilje od strane partnera).<br />
Prvobitna namera je i bila da se sazna da li bi potencijalne žrtve bile<br />
spremne da se za pomoć obrate imenovanim institucijama ukoliko bi se našle<br />
u situaciji eksploatacije ili druge potrebe za zaštitom. Na navedenom uzorku je<br />
moguće uočiti da potencijalne žrtve i žrtve ne prepoznaju ulogu centara za socijalni<br />
rad, zdravstvenih institucija i škola u sistemu detekcije, pa čak ni u sistemu<br />
direktne asistencije (osim onih uloga u pružanju najosnovnijih usluga iz svoje<br />
nadležnosti: u centru se dobija MOP, u školi se uči, u domu zdravlja se dobijaju<br />
lekovi).<br />
Sa druge strane, čak i nezavisno od toga da li su imali ličnih neprijatnih<br />
iskustava sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (9% ispitanika<br />
iz grupe žrtava i potencijalnih žrtava sa kojima je direktno komunicirano kroz<br />
dubinske intervjue pominje prethodna neprijatna iskustva — neprimerenu komunikaciju,<br />
nepotrebno legitimisanje, verbalno nasilje i slično), 85% ispitanika bi se<br />
obratilo (ili se već obratilo) policiji kako bi sami bili zaštićeni ili kako bi zaštitili<br />
decu i/ili članove porodice.<br />
Potencijalne žrtve o kojima su dobijani podaci od organizacija koje s njima<br />
primarno sarađuju (Centar za integraciju mladih, u slučaju dece koja su uključena<br />
u život i rad na ulici i dece bez roditeljskog staranja) upravo ovu organizaciju i<br />
navode kao najreferentniju u oblasti zaštite/zbrinjavanja/pružanja pomoći, a sa<br />
centrima za socijalni rad i drugim ustanovama socijalne zaštite imaju negativna<br />
prethodna iskustva i isključuju saradnju s njima u slučaju kada bi im zaštita bila<br />
neophodna.<br />
Za fazu detekcije je od izuzetnog značaja i uključivanje drugih aktera koji<br />
po prirodi svog profesionalnog angažmana mogu da dođu u kontakt sa žrtvama<br />
<strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> i/ili potencijalnim žrtvama. Tokom istraživanja je utvrđeno da<br />
su to aktivisti Crvenog krsta Srbije: “Ukoliko se aktivisti sreću sa žrtvama, oni to<br />
ne znaju. Mogli bi da pomognu u sistemu upućivanja ukoliko bi umeli da ih prepoznaju,<br />
odnosno ako bi temeljno poznavali indikatore koji upućuju na to da je<br />
osoba potencijalna žrtva <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> i imali znanja o kanalima komunikacije.<br />
Takođe je potrebno razvijati kapacitete za detekciju u drugim službama pomoći<br />
— na primer, u Narodnoj kuhinji.”<br />
Na osnovu svega prethodno iznetog, kao i napomena profesionalaca<br />
koji su učestvovali u istraživanju, moguće je formulisati sledeće preporuke za<br />
unapređenje sistema detekcije:<br />
• Kreirati specifične indikatore kao osnov za detekciju žrtava od strane<br />
profesionalaca iz sistema socijalne zaštite, zdravstvenog i obrazovnog sistema<br />
• Usavršiti upitnike za intervjuisanje ciljne populacije organizacija<br />
angažovanih u oblasti zaštite manjinskih i marginalizovanih grupa mapiranih kao<br />
najizloženije riziku od <strong>trgovine</strong> <strong>ljudima</strong> u cilju bolje detekcije žrtava i potencijalnih<br />
114