You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA<br />
IZRADA NACIONALNE STRATEGIJE I AKCIJSKOGA PLANA ZAŠTITE<br />
BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI<br />
Na Konferenciji UN o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992, Hrvatska je<br />
zajedno sa 157 zemalja potpisala Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Konvencija je stupila<br />
na snagu 29. prosinca 1993. godine, a 5. siječnja <strong>1997</strong>. godine Hrvatska je postala punopravna<br />
stranka Konvencije. Za Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti određen je<br />
29. prosinac.<br />
Biološka raznolikost o kojoj se u ovoj rubrici već pisalo (11-12/94), raznolikost je života<br />
na Zemlji gdje su obuhvaćeni svi geni, životinjski i biljni svijet te ekološki sustavi i krajolici.<br />
To su šume, travnjaci, močvare, vode na kopnu, mora, tlo, usjevi, domaće životinje, divlje<br />
životinje i mikroorganizmi.<br />
Donošenje Konvencije o biološkoj raznolikosti ima čvrsti temelj u spoznaji o današnjem<br />
stanju uništavanja i nestajanja živog svijeta. Do danas je opisano 1.063.100 životinjskih<br />
vrsta, 344.300 biljnih vrsta i 11.200 mikroorganizama. Pretpostavlja se kako ukupan broj<br />
vrsta na Zemlji iznosi od 10 do 30 milijuna, a drži se kako svake godine nestaje oko 40.000<br />
vrsta, medu kojima je najviše onih koje još nisu opisane, a s njima nestaju i mogućnosti njihova<br />
korištenja u medicini i dr.<br />
Glavni ciljevi Konvencije su očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Djelatnosti<br />
koje koriste prirodu kao stoje šumarstvo i lovstvo, potrebno je uključiti u mjere zaštite<br />
biološke raznolikosti. Spomenutu strategiju Hrvatska će donijeti tijekom <strong>1997</strong>. godine.<br />
Za šume se osniva posebna radna skupina, koja bi trebala napraviti nacrt strategije i akcijskog<br />
plana zaštite hrvatskih šumskih ekosustava.<br />
Izradu Nacionalne strategije vodi Služba za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kulture<br />
Republike Hrvatske. Kako su naše šume u svojem najvećem dijelu slične prirodnima i kako<br />
Hrvatska ima više očuvanih prašuma, podaci koje će izraditi Radna grupa za šume i lovstvo,<br />
zasigurno će biti velik doprinos biološkoj raznolikosti europskih šuma.<br />
Želim, međutim, pripomenuti, kako je Nacionalna strategija biološke raznolikosti zakasnila<br />
u odnosu na Strategiju i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, jer su mnogi<br />
hrvatski prostori očuvane prirode kao npr. Velebit i srednja Podravina, predviđeni, uz već<br />
postojeću zaštitu prirode (park prirode, biogenetski rezervat, zaštićeni krajolik i dr.), za buduće<br />
elektrane.<br />
Tako se u srednjoj Podravini, gdje svaki vodotehnički zahvat izaziva promjene vodnih<br />
odnosa, predviđaju hidroelektrane snage od 120 do 200 MW, koje će uvelike utjecati na šume<br />
i dakako na smanjenje biološke raznolikosti. Iz spomenute Strategije i Programa vidljiv<br />
je sraz između zaštite prirodne baštine i prostorno-razvojnog i planskog usmjerenja energetskog<br />
sustava, što se razumnim dogovorom može izbjeći.<br />
U vremenu od 23. do 27. lipnja og. zasjedala je Opća skupština UN u New Yorku na kojoj<br />
se raspravljalo o provedbi Agende 21 (Program za 21. stoljeće), donesene na već spomenutoj<br />
Konferenciji UN-a u Rio de Janeiru. Na Skupu sudjeluje i naše izaslanstvo, i već se na<br />
samom početku čulo o katastrofalnim posljedicama neprovođenja Konvencije o biološkoj<br />
raznolikosti, jer se broj nestalih vrsta popeo na 50.000 godišnje. Podsjetimo se kako je Hrvatska<br />
predviđena za očuvanje genetskog blaga što se danas čini beznačajnim, a što nas uskoro<br />
može dovesti u središte Svijeta. To nam zasigurno neće uspjeti ako onečistimo okoliš.<br />
Prof. dr. sc. B. Prpić<br />
Naslovna stranica - Front page:<br />
Park-šuma Maksimir<br />
Maksimir Park Forest<br />
(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)<br />
Naklada 1600 primjeraka
UDK630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332<br />
CODEN SULIAB<br />
ŠUMARSKI<br />
<strong>LIST</strong><br />
Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva<br />
Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate<br />
Uređivački savjet:<br />
1. Mr. sc. Darko Beuk 9.<br />
2. Prof. dr. sc.Mladen Figurić 10.<br />
3. Dr. sc. Joso Gračan 11.<br />
4. Tomislav Lešković, dipl. inž. 12.<br />
5. Božidar Longin, dipl. inž. 13.<br />
6. Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik 14.<br />
7. Adam Pavlović, dipl. inž. 15.<br />
8. Mr. sc. Ivan Pentek<br />
Željko Perković, dipl. inž.<br />
Prof. dr. sc. Branimir Prpić<br />
Zvonko Rožić, dipl. inž.<br />
Tomislav Starčević, dipl. inž.<br />
Nadan Sirotić, dipl. inž.<br />
Mr. sc. Ivan Volf<br />
Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić<br />
Uređivački odbor po znansrvcno-st ručnim područjima:<br />
/. Šumski ekosustavi<br />
Izv. prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija<br />
šuma<br />
Dr. sc. Petar Rastovski, fiziologija i prehrana šumskog<br />
drveća<br />
Prof. dr. sc. Ante Krstinić, genetika i oplemenjivanje<br />
šumskog drveća<br />
Dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija<br />
Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo<br />
2. Uzgajanje šuma i hortikultura<br />
Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo<br />
Doc. dr. sc. Ante Tomašević, kraške šume<br />
Dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode<br />
3. Iskorišćivanje šuma<br />
Izv. prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice<br />
Dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva<br />
Dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska prerada drva<br />
Glavni i odgovorni urednik - prof. dr. sc. Branimir Prpić<br />
Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum.<br />
Lektor - Dijana Sekulić-Blažina<br />
4. Zaštita šuma<br />
Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Prof. dr. sc.Milan Glavaš, šumarska fitopatologija<br />
Mr. sc.Boris Hrašovec, šumarska entomologija<br />
Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari<br />
5. Izmjera šuma<br />
Prof. dr. sc. Ankica Pranjić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, šumarska biometrika<br />
Zvonimir Kalafadžić, dipl. inž. šum. i geod., geodezija<br />
6. Uređivanje šuma<br />
Mr. sc. Gašpar Fabijanić, urednik područja<br />
Urednici znanstvenih grana:<br />
Dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i šumarska ekonomika<br />
Branko Meštrić, dipl. inž. šum., informatika u šumarstvu<br />
7. Šumarska politika<br />
Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., povijest šumarstva i bibliografija<br />
Hranislav Jakovac, dipl. inž. šum., staleške vijesti<br />
Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,<br />
općekorisne funkcije šuma<br />
Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.<br />
Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,<br />
Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama<br />
zavisno o odluci uredništva.<br />
Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.<br />
Na osnovi mišljenja Ministarstva informiranja Republike Hrvatske<br />
br. 523-91-2 od06. 03. 1991. časopis »Šumarski list« smatraše<br />
proizvodom iz točke 1 tar. broja 8 Tarife osnovog poreza na promet.
SADRŽAJ - CONTENTS<br />
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS<br />
UDK630*231+236.001(Pirtttf nigra Am.)<br />
P i n t a r i ć, K. : Analiza strukture i kvalitete prirodnog mladika crnog bora<br />
The Analysis of the Structure and Quality of the Natural Black Pine Young Growth 215<br />
UDK630* 272+249 : 630* 652+907.001<br />
Matić,S.,Prpić,B: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funkcije park-šuma<br />
na području grada Zagreba<br />
The Programe of Tending and Maintenance Ecological and Social Functions of the Zagreb Park Forest 225<br />
UDK630* 312+379 : 630* 419.001<br />
Bojanin,S., Krpan, A. P. B.: Prilagodba tehnologije rada privlačenja drva zaštiti šuma<br />
Die anpassung der arbeitstecnologie des holzrückens der waldschonung 243<br />
UDK630* 165.001 (Larix decidua Mill.)<br />
P e r i ć, Z.: Međuklonske i unutarklonske razlike u sjemenskoj plantaži europskog ariša<br />
{Larix decidua Mili.) kraj Bjelovara<br />
Interclonal and Clonal Differences in a Seed Orchard of European Larch {Larix decidua Mill.) near Bjelovar 253<br />
UDK630* 175.272: 181.2.001<br />
Jurković,M.,Jurković-Bevilacqua,B.: Prilog introdukciji i aklimatizaciji drvenastih egzota<br />
-listače-u zagrebačkim parkovima<br />
The Contribution to the Introduction and Acclimatization of Exotic Woody Plants<br />
- Deciduous Trees in Parks of Zagreb 269<br />
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS<br />
UDK630* 279: 232.1<br />
Đurasović, P.: Unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje<br />
The Introduction of the Exotic Trees and Shurbs in the Region of Dubrovnik 277<br />
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS<br />
UDK630*628<br />
N e k v a p i 1, N. : Gospodarenje šumama gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja - Klisa"<br />
Forest Management of the "Bastaji Forest - Krivaja - Klisa" 291<br />
IZ DNEVNOG TISKA - Vjesnik: Najstarije šumarsko glasilo u Europi<br />
Vjesnik - F u c k s, R. : Europska veza za hrvatsku znanost 300<br />
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA - Lisjak, Z.: Osvrti na inicijativu za izdvajanje šumskog transporta<br />
(faze II) iz jedinstvenog tehnološkog procesa proizvodnje šumskih sortimenata 301<br />
KNJIGE I ČASOPISI<br />
K1 e p a c, D.: H. Kramer, Chr. Katsch - Individuelles Wachstum von Waldbäumen in Abhängingkeit<br />
von natürlichen und anthropogenen Einflüssen; 302<br />
H. Kramer, J. Banks, R. James - Eukaliptusnaturwälder in Australien; 302<br />
H. Kramer - Zur Läuterung bei Douglasie; 302<br />
Grupa autora - L'Érable à sucre; 302<br />
Z. Majcen - Coupe de jardinage et coupe de succession dans cinq secteurs forestiers.<br />
Accriossement quinquennal en surface terrière et état de la régénération 303<br />
Serdarušić,A:D. Klepac - Novi sistem uređivanja prebornih šuma 303<br />
Piškorić,0.: AA.VV.-Pedunculate oak in Croatia 304<br />
F rk o v i ć, A.: Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske - sisavci 304<br />
P i š k o r i ć, O.: N. Weigl - Östrereichs forstwirtschaft in der zwischenkrigszeit 1918-1938,; 306<br />
Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi Kultura hrvata kroz 1000 godina 307<br />
NOVI DOKTORI ZNANOSTI - Glavaš, M.; Danko Diminić 308<br />
- Glavaš, M.: Boris Hrašovec 311<br />
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI - P rp i ć, B: Prof. dr. sc. Mladen Stjepan F i g u r i ć 313<br />
Prof. dr. sc. Joso Vukelić 314<br />
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA -Jakovac,H.: Zapisnik sa 12. sjednice U.O. HŠD-a 315<br />
- Jakovac, H: Zapisnik sa Godišnje (101) skupštine HŠD-a 319<br />
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI - Prpić, B: Svečana skupština AŠZ 333<br />
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNE - Meštrović, A.: Priopćenje 337<br />
IN MEMORIAM - Lapaine, M., Franges, S.: Prof. dr. sc. Paško Lovrić (1931-<strong>1997</strong>) 339<br />
- Starčević,T:Mr.sc.IvanĐuričić (1934-<strong>1997</strong>) 340<br />
Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
UDK 630* 231+236.001(«ni« nigra Arn.)<br />
ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA<br />
THE ANALYSIS OF THE STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BLACK PINE<br />
YOUNG GROWTH<br />
Konrad PINTARIĆ*<br />
SAŽETAK: U prirodnoj sastojim crnog bora (Pimis nigra,), u kojoj se<br />
provodi stablimično korištenje drvne mase, u prirodnom pomlatka u fazi<br />
mladika (gornja visina oko 2 m) analiziranje utjecaj zasjenjenosti krošnjama<br />
stabala matične sastojine na razvoj, strukturu i kvalitetu prirodnog podmlatka.<br />
Proučavanje je provedeno na primjernim plohama na kojima posljednjih<br />
15-20 godina nije bilo nikakve sječe. U tom razdoblju prirodni pomladak nije<br />
njegovan.<br />
Pokazalo se da u čistim sastojinama crnog bora, nakon uvođenja procesa<br />
prirodne obnove pod zastorom krošanja stabala matične sastojine, specijalno<br />
pomladno razdoblje ne bi trebalo biti duže od 10 godina, a da bi dovršni sijek<br />
trebalo provesti kada prirodni pomladak dostigne visinu od 0.5 m.<br />
Samo izuzetno, ukoliko se želi proizvesti još deblja stabla, može se ostaviti<br />
15-20 najkvalitetnijih stabala po hektaru, u kom bi se slučaju ta stabla posjekla<br />
na kraju drugog produkcijskog perioda, kako bi se izbjegle štete na stablima<br />
obnovljene sastojine. Razmak između ovih pričuvaka bi bio 20-25 metara.<br />
Na taj način dobio bi se dodatni volumniprirast.<br />
Ključne<br />
rij eč i : Pinus nigra, mladik, struktura, kvaliteta.<br />
UVOD<br />
Od ukupne površine visokih šuma, koja u Bosni i<br />
Hercegovini iznosi oko 1,13 milijuna hektara, na šume<br />
običnog i crnog bora otpada oko 86.000 hektara. Od<br />
ove površine, na bolje uvjete staništa otpada oko<br />
65.000 hektara (Matić et al., 1971). U ovim, kao i u<br />
ostalim visokim šumama provodila se isključivo stablimična<br />
sječa stabala (stablimični "prebor") uz isključivo<br />
prirodnu obnovu. Zahvaljujući povoljnim uvjetima staništa,<br />
prirodna obnova je zadovoljavajuća.<br />
Međutim, glede činjenice da je u šumama crnog bora<br />
specijalno pomladno razdoblje veoma dugo, prirodni<br />
pomladak se dugo vremena nalazi pod većom ili manjom<br />
zasjenom krošanja stabala matične sastojine.<br />
Crni borje vrsta polusjene, a u posebnim uvjetima<br />
staništa i vrsta drveća koja zahtijeva znatno više svjetla,<br />
tako da se duže zasjenjivanje negativno odražava na razvoj<br />
i kvalitetu stabala obnovljene sastojine.<br />
* Prof. dr. sc. Konrad Pintarić, Edhema Mulabdića 7,<br />
Sarajevo, Bosna i Hercegovina<br />
Cilj ovih istraživanja bio jeu mladiku crnog bora<br />
utvrditi utjecaj stupnja zasjenjivanja na prirašćivanje,<br />
strukturu i kvalitetu jedinki, i eventualnu preporuku za<br />
daljnji postupak u procesu prirodne obnove ovih šuma.<br />
Uvjeti staništa<br />
Klima. Za obilježavanje klimatskih uvjeta, poslužila<br />
je meteorološka stanica Višegrad (344 mm), koja se<br />
nalazi na oko 5 km od objekta, koji se nalazi na oko 400<br />
m nadmorske visine.<br />
Prosječna godišnja temperatura oznosi 10.4°C, prosječna<br />
temperatura najhladnijeg mjeseca -2,5°C, prosječna<br />
godišnja amplituda temperature 23,6°C. Prosječna<br />
temperatura po godišnjim dobima i u razdoblju od<br />
V do IX iznosila je:<br />
zima proljeće ljeto jesen V-IX<br />
t°C -0,1 10,7 20,1 11,1 18,4<br />
Apsolutna maksimalna temperatura iznosila je<br />
38,8°C, a apsolutna minimalna -24,2°C.<br />
215
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
Prosječna godišnja količina oborina je 710 mm, a<br />
po godišnjim dobima i u razdoblju od V do IX mjeseca<br />
bila je:<br />
zima proljeće ljeto jesen V-IX<br />
mm 151 177 193 189 318<br />
% 21 25 27 27 45<br />
Vrijednost indeksa suše po De Martonne-u, u ljetnom<br />
razdoblju (VII, VIII i IX) približava se graničnoj<br />
vrijednosti od 20, koju je De Marronne označio kao<br />
granicu između humidne (iznad 20) i aridne (ispod 20)<br />
/24,21 i 26/klime.<br />
Temperature, oborine i njihov raspored ukazuju na<br />
kontinentalni karakter klime.<br />
Tlo. Matični supstrat je gabro, na kome se razvilo<br />
smeđe tlo, koje je jako glinovito, plastično i slabo propusno<br />
za vodu. Kako nema kremena, s napredovanjem<br />
evolucije tla, frakcija pijeska se stalno gubi, tako da sadržaj<br />
gline stalno raste. Ovaj tip tla uvijek je zasićen bazama<br />
i ima približno neutraslnu reakciju.<br />
Vegatacija. Ove čiste šume crnoga bora spadaju u<br />
trajnu zajednicu Ericeto-pinetum Nigrae, koja po svom<br />
sastavu sadrži listopadne elemente.<br />
Sastojinske prilike. Prirodna čista sastojina crnog<br />
bora (Pinus nigra) veoma heterogene strukture u kojoj<br />
se provodi stablimična sječa.<br />
Cilj proizvodnje: Maksimalna količina najvrijednije<br />
drvne mase uz održavanje ili povećanje plodnosti<br />
tla i zažtitu tla od nepovoljnih klimatskih utjecaja.<br />
Metoda rada<br />
U višegradskom području, u odjelu 2 gospodarske<br />
jedinice "Rzav - Varda", u prirodnom mladiku koji se<br />
nalazi u prirodnoj sastojini crnog bora u kojoj posljednjih<br />
15-20 godina nisu provađane nikakve sječe, analiziranje<br />
razvoj mladika u različitim uvjetima osvjetljenja<br />
i to:<br />
Stupanj osvjetljenja<br />
A: mladik pod zastorom krošanja stabala matične<br />
sastojine ravnomjerno prekinutog sklopa; sklop<br />
sastojine 0.5-0.6,<br />
B: mladik pod zastorom krošanja stabala matične<br />
sastojine; sklop sastojine 0.3-0.4,<br />
C: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 7-8 m<br />
od ruba krošanja matične sastojine,<br />
D: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 10-15<br />
m od ruba krošanja stabala matične sastojine,<br />
E: mladik u sredini skupine koja se nalazi na 20-25<br />
m od ruba krošanja stabala matične sastojine,<br />
F: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala<br />
matične sastojine; udaljenost primjernih ploha<br />
mladika od stabala matične sastojine oko 30 m,<br />
G: mladik se nalazi izvan zastora krošanja stabala<br />
matične sastojine; udaljenost primjernih ploha<br />
mladika od stabala matične sastojine 50-60 m.<br />
U svim stupnjevima osvjetjenja postavljene su po tri<br />
primjerne plohe veličine 8 m 2 (2m x 4m), a na svim jedinkama<br />
vršena su slijedeća mjerenja odnosno ocjene:<br />
- visine u posljednjih pet godina s točnošću od 1 cm,<br />
- debljine u vratu korijena (na 10 cm od zemlje)<br />
u mm,<br />
- duljina posljednjeg ljetorasta u cm,<br />
- debljina posljednjeg ljetorasta u osnovi i na sredini<br />
u mm,<br />
- prosječna duljina grana u posljedjem pršljenu,<br />
- prosječna debljina grana u osnovi i u sredini na<br />
posljednjem pršljenu,<br />
- starost jedinki koje se nalaze u okvirima gornje<br />
visine mladika (20% najviših stabalaca) i<br />
- kvaliteta jedinki.<br />
Na temelju mjerenja obračunati su i:<br />
- koeficijent vitkosti,<br />
- vitkost grana i<br />
- odnos duljine posljednjeg ljetorasta prema prosječnoj<br />
duljini grana u posljednjem pršljenu.<br />
Za sve navedene parametre obračunate su srednje<br />
vrijednosti i srednja pogreška mjerenja. Pri utvrđevanju<br />
ovisnosti pojedinih parametara od stupnja zasjenjenosti<br />
primijenjena je linearna regresija uz obračunati stupanj<br />
određenosti i korelaciju ranga.<br />
stupanj<br />
zasjenjenosti<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
1975 1976<br />
s r e d<br />
120±12<br />
102±30<br />
141±10<br />
71±13<br />
45±10<br />
64±18<br />
60±09<br />
Visine i visinski prirast<br />
Srednje visine analiziranih stabala bile su sljedeće:<br />
127±11<br />
118±01<br />
151±10<br />
95±09<br />
71±10<br />
88±14<br />
90±07<br />
g o d i<br />
1977<br />
i j a vi<br />
143±13<br />
132±03<br />
163±09<br />
119±05<br />
100±11<br />
112±11<br />
122±07<br />
cm<br />
n a<br />
1978<br />
s i n a<br />
150±14<br />
147±04<br />
174±08<br />
142±02<br />
137±09<br />
143±10<br />
157±06<br />
1979 1979<br />
gornja visina<br />
159±13<br />
159±05<br />
185±08<br />
162±01<br />
171±07<br />
172±14<br />
188±08<br />
221±10<br />
202±08<br />
232±05<br />
202±10<br />
208±03<br />
209±15<br />
229±19<br />
216
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 215-224<br />
zasjenjenost<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
1976<br />
7.3±0.8<br />
15.3±2.3<br />
10.0±0.5<br />
24.0±3.7<br />
25.7±0.7<br />
23.7±5.0<br />
30.0±2.5<br />
visinski prirast u godini<br />
1977 1978<br />
cm<br />
12.7±2.2<br />
14.7+1.9<br />
11.7±0.8<br />
24.0±3.6<br />
29.3+1.7<br />
24.3±5.7<br />
32.0±2.8<br />
Linearna jednadžba visinskog prirasta u razdoblju<br />
od 1976. do 1979. godine za pojedine stupnjeve zasjenjenosti<br />
iznosila je:<br />
Stupanj<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
Y =<br />
Y =<br />
Y =<br />
Y =<br />
Y =<br />
Y =<br />
Y =<br />
10.65<br />
12.0<br />
10.05<br />
19.8<br />
23.35<br />
21.2<br />
30.35<br />
-0.33 x;<br />
-0.90 x;<br />
-0.21 x;<br />
+ 1.21 x;<br />
+3.26 x;<br />
+2.35 x;<br />
+0.66 x;<br />
r = 0.19<br />
r = 0.87<br />
r = 0.33<br />
r = 0.90<br />
r = 0.84<br />
r = 0.84<br />
r = 0.43<br />
Debljine nisu mjerene u vratu korijena, nego na visini<br />
od 0,10 m od zemlje, jer se u vratu korijena javljaju<br />
prilične nepravilnosti kojih nema ili su vrlo rijetke na<br />
visini od 0,10 m.<br />
Stupanj<br />
zasjenjenosti<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
Debljine<br />
Prema tome, ovisno o stupnju zasjenjenosti, krajem<br />
1979. godine prosječne visine variraju između 159 cm<br />
(stupanj A) i 188 cm (stupanj G), a gornje visine između<br />
202 i 229 cm.<br />
I pored razlika u visinama koje postoje između pojedinih<br />
stupnjeva zasjenjenosti, DUNCAN-ov "multiple<br />
rang test" pokazao je da su razlike neznatno signifikantne,<br />
što znači daje materijal po prosječnim visinama<br />
u 1979. godini prilično homogen. Ova početna<br />
homogenost omogućava da se pri daljnjoj analizi rezultata<br />
istraživanja bolje uoči utjecaj zasjenjenosti na istraživane<br />
parametre.<br />
Pada u oči daje u posljednje četiri godine kod stupnja<br />
zasjenjenosti "A" ukupno prirašćivanje u visinu bilo<br />
oko 40 cm, tj. oko 10 cm godišnje, dok je kod stupnja<br />
zasjenjenosti "G" ukupno prirašćivaje u visinu bilo 130<br />
cm, odnosno 32,5 cm godišnje, tj. preko tri puta više<br />
nego kod stupnja "A".<br />
U razdoblju od 1976. do 1979. godine, prosječni visinski<br />
prirast bio je:<br />
10.0+1.7<br />
14.7+1.5<br />
11.7±0.8<br />
23.0±2.9<br />
37.0+2.4<br />
31.0+7.7<br />
34.7±2.2<br />
1979<br />
9.3±1.3<br />
12.3+1.0<br />
10.7±0.5<br />
20.3±3.2<br />
34.0+1.6<br />
29.3±8.4<br />
31.3±3.1<br />
1976-1979<br />
39.3<br />
57.0<br />
44.1<br />
91.3<br />
126.0<br />
108.3<br />
128.0<br />
Kako se vidi, u posljednje četiri godine, kod stupnja<br />
zasjenjenosti "A" i "B" visinski prirast imao je tendenciju<br />
opadanja, dok je kod ostalih stupnjeva zasjenjenosti<br />
imao tendenciju porasta. Osim toga, vidljivo je da su i<br />
veličine visinskog prirasta kod pojedinih stupnjeva zasjenjenosti<br />
vrlo različite, da su najmanje kod stupnja<br />
"A" a najveće kod stupnja "G". Ukupan prirast u visinu<br />
za sve četiri godine bio je najmanji kod stupnja "A", a<br />
najveći kod stupnja "G".<br />
I korelacija ranga pokazala je da je u mladiku prirašćivanje<br />
u visinu ovisno od stupnja osvjetljenja, i u 74%<br />
slučajeva se veličina visinskog prirasta može objasniti<br />
stupnjem zasjenjenosti.<br />
Osim toga debljine su mjerene na 1/10 i na 1/3 visine te<br />
na visini od 1,3 m.<br />
Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne debljine biljaka<br />
iznosile su:<br />
visina mjerenja debljine<br />
0.1 m 1/10 visine 1/5 visine na 1.30 m<br />
debljina u milimetrima<br />
20.8+0.8<br />
23.3+1.2<br />
25.3+0.8<br />
32.0+0.9<br />
34.0+1.6<br />
40.7+5.4<br />
45.3+4.1<br />
18.3+1.0<br />
21.3+0.9<br />
22.3+0.9<br />
28.3+1.1<br />
31.0+1.3<br />
34.7+4.2<br />
39.7+4.0<br />
15.0+0.9<br />
18.0+0.9<br />
20.0+0.0<br />
24.3+0.8<br />
26.7+0.5<br />
30.0+4.2<br />
33.7+3.3<br />
10.7+0.7<br />
12.7+1.2<br />
11.3+1.6<br />
13.3+0.3<br />
14.7+0.7<br />
17.3+3.2<br />
18.0+1.3<br />
Vidi se da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti u<br />
svim mjerenim visinama povećavaju debljine, što je<br />
uvjetovano povećavanjem fotosinteze s povećanjem intenziteta<br />
osvjetljenosti. Kramer i Kozlovsky<br />
(1960) navode, da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja<br />
kod drveća dolazi do značajnih morfoloških pro-<br />
217
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
mjena. Razvoj korijena, odnos između korijena i nadzemnog<br />
dijela (root/shoot ratio) povećava se s povećanjem<br />
osvjetljenja. Lišće koje se razvija u uvjetima<br />
jačeg osvjetljenja je deblje, jer veći intenzitet osvjetljenja<br />
pospješuje razvoj palisadnog tkiva s dva do tri sloja,<br />
dok se u većoj zasjejenosti forsira proizvodnja spužvastog<br />
parenhimskog tkiva. Kod lišća, svjetla puci su<br />
mnogobrojnije, a kutikula i zidovi stanica deblji.<br />
Značaj intenziteta osvjetljenja na proizvodnju drvne<br />
mase najbolje se vidi u razlikama u proizvodnji suhe<br />
supstance pri različitom imtenzitetu osvjetljenja.<br />
Prema istim autorima, kod sijanaca bora, Pinus taeda,<br />
koji su rasli pri punom osvjetljenju i pri zasjeni od<br />
oko 1/3 punog osvjetljenja, ukupna težina suhe supstance<br />
iznosila je:<br />
visina<br />
biljaka<br />
težina<br />
korijena<br />
suhe supstance<br />
nadzemnog<br />
dijela<br />
ukupno<br />
puno osvjetljenje<br />
cm<br />
42<br />
gr<br />
25<br />
gr<br />
20<br />
gr<br />
45<br />
1/3 punog<br />
osvjetljenja<br />
35<br />
6<br />
7<br />
13<br />
Vidi se daje kod bora raslog u punom osvjetljenju,<br />
korijen teži i više od četiri puta, a nadzemni dio za oko<br />
tri puta, dok je cijela biljka teža za oko 3,5 puta. Ovo<br />
ukazuje u kojoj mjeri intenzitet osvjetljenja utječe na<br />
intenzitet fotosinteze, čiji se netto učinak odražava u<br />
proizvedenoj suhoj supstanci. Ovaj učinak se u krajnjoj<br />
liniji odražava na širini goda. Kada analizirano debljinu<br />
stabala, moramo imati u vidu kako ćemo kasnije ukazati<br />
da su mladici koji su rasli u zasjeni stariji, te je prosječna<br />
širina goda iznosila:<br />
S t u p a n j<br />
z a s j e n j e n o s t i<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
Debljina na visini<br />
odO. 10 m (mm)<br />
20.8<br />
23.3<br />
25.3<br />
32.0<br />
34.0<br />
40.7 45.3<br />
Starost (godina)<br />
22.4<br />
17.4<br />
20.1<br />
10.1<br />
7.2<br />
9.8 8.4<br />
Prosječni debljinski<br />
prirast (mm)<br />
0.9<br />
1.3<br />
1.3<br />
3.2<br />
4.7<br />
4.2 5.4<br />
Prosječna širina<br />
goda (mm)<br />
0.46<br />
0.67<br />
0.63<br />
1.58<br />
2.36<br />
2.07 2.70<br />
Vidi se daje u punom osvjetljenju prosječna širina<br />
goda (stupanj "G") za 5,9 puta veća nego pri najjačem<br />
stupnju zasjenjenosti (stupanj "A")<br />
Debljine stabalaca mjerene u različitim visinama, u<br />
odnosu na stupanj zasjenjenosti pokazuju istu tendenciju,<br />
a jedino se razlikuju u veličini debljine i u nagibu linije<br />
kod linearne jednadžbe, koja je najblaža na visini<br />
od 1,3 m, stoje i razumljivo kada se uzme u obzir daje<br />
ta visina najčešće iznad 1/2 visine biljaka, gdje nagomilavanje<br />
organskih materija dolazi jače do izražaja, a isto<br />
tako i po Zakonu o minimumu po Mitscherlich-u (Kramer<br />
i Kozlovsky, I960.).<br />
Korelacija ranga kod debljina je maksimalna, što<br />
znači da je u 100% slučajeva debljina uvjetovana stupnjem<br />
osvjetljenja.<br />
Starost mladika<br />
Starost mladika određena je brojenjem godova na panjićima posječenih stabalaca. Starost mladika na kraju<br />
1979. godine iznosila je<br />
S t u p a n j<br />
z a s j e n j e n o s t i<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
Broj stabalaca na<br />
kojimaje određena<br />
starost<br />
Prosječna starost<br />
(godina)<br />
Varijaciona širina<br />
(godina)<br />
Srednja greška<br />
Prosječna visina (cm)<br />
23<br />
22.4<br />
19-28<br />
±0.6<br />
159<br />
30<br />
17.4<br />
13-24<br />
±0.7<br />
159<br />
27<br />
20.1<br />
18-24<br />
±0.6<br />
185<br />
29<br />
10.1<br />
8-16<br />
±0.6<br />
162<br />
35<br />
7.2<br />
7-9<br />
±0.2<br />
171<br />
30<br />
9.8<br />
7-15<br />
±0.7<br />
172<br />
32<br />
8.4<br />
7-12<br />
±0.3<br />
188<br />
218
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
Kako se vidi, pri gotovo istim prosječnim visinama<br />
stabalaca koja pripadaju gornjoj etaži, tazlike u prosječnoj<br />
starosti su prilično velike. Dok je pri zasjenjenosti<br />
"A" prosječna starost 22.4 godine, pri stupnju zasjenjenosti<br />
od "D" do "G" prosječna starost varira od 7,2 do<br />
10,1 godina. Ovaj podatak jasno ukazuje u kojoj mjeri<br />
može stupanj zasjenjenosti utjecati na prirašćivanje u<br />
visinu. Osim toga, ovi podaci nam ukazuju da je i kod<br />
crnog bora prirodno pomlađivanje ostvareno iz više<br />
sjemenih godina, koje su kod crnog bora česte.<br />
Uzimajući u obzir prosječne visine i prosječne starosti<br />
u pojedinim stupnjevima osvjetljenja, proizlazi da<br />
je prosječni dobni visinski prirast iznosio:<br />
Prosječni dobni<br />
visinski prirast (cm)<br />
A<br />
7.1<br />
B<br />
9.1<br />
Stupanj<br />
C<br />
9.2<br />
zasjenjenosti<br />
D<br />
E<br />
16.0 23.8<br />
F<br />
17.6<br />
G<br />
22.4<br />
Zakonitost opadanja prosječne starosti s povećanjem<br />
intenziteta osvjetljenja dana je linearnom jednadžbom:<br />
Y = 23.63-2.5x; r = 0.i<br />
Korelacija ranga pokazuje da se u 74% slučajeva<br />
može objasniti da starost s opadanjem stupnja zasjenjenosti<br />
opada te je pri gotovo istoj prosječnoj visini mladik<br />
utoliko stariji, ukoliko je zasjenjenost veća.<br />
Broj biljaka<br />
U istraživanom mladiku, broj biljaka bio je sljedeći:<br />
Broj biljaka<br />
po aru<br />
Varijaciona<br />
širina<br />
A<br />
447±12<br />
280-740<br />
Stupanj<br />
B<br />
C<br />
467±14 586±47<br />
440-500 520-700<br />
z a s j e n j e n o s t i<br />
D<br />
E<br />
F<br />
753±33 573±76 587±13<br />
280-1560 420-740 320-880<br />
G<br />
387±38<br />
300-460<br />
Broj biljaka varira u vrlo širokom rasponu, od 28 000<br />
do 156 000 po hektaru, što omogućava veliku mogućnost<br />
selekcije. I u pojedinim stupnjevima zasjenjenosti<br />
broj biljaka jako varira. U okviru istog stupnja zasjenjenosti<br />
razlike u broju biljaka su veće nego između pojedinih<br />
stupnjeva zasjenjenosti.<br />
Linearna jednadžba za broi biljaka u odnosu na stupanj<br />
zasjenjenosti glasi:<br />
Y = 536.84+1.54 x; r = 0<br />
što znači, da se smanjivanjem zasjenjenosti povećava<br />
broj biljaka, ali u našem slučaju stupanj zasjenjenosti<br />
nije utjecao na brojno stanje mladika, nego su drugi<br />
čimbenici imali odlučujući utjecaj.<br />
Osim toga, ovako veliki broj jedinki ukazuje da se<br />
već u fazi mladika mora otpočeti s njegom, kako se ne<br />
bi dogodilo da uslijed velikog broja jedinki, stoje povoljno<br />
za selekciju, dođe do nepoželjnih posljedica kao<br />
što su štete od snijega. Osim toga, pomaganjem najvrijednijih<br />
jedinki u gornjem sloju, usmjeravamo selekciju<br />
k pomaganju najboljih a ne najjačih, koje kod crnog<br />
bora često i nisu najbolje, kako se to događa kod prirodne<br />
selekcije.<br />
Stupanj vitkosti<br />
Stupanj vitkosti obračunat je omjerom između visine<br />
biljaka i debljine na visini od 1,3 metra. Ovaj element<br />
je prema Abetzu vrlo značajan, jer u znatnoj mjeri<br />
utječe i na stabilnost jedinke. Naime, stoje stupanj vitkosti<br />
niži, biljka je stabilnija i manje je izložena štetama<br />
koje nastaju savijanjem pod teretom snijega.<br />
Stupanj vitkosti u odnosu na stupanj zasjenjenosti<br />
iznosio je:<br />
A<br />
149±9<br />
B<br />
128±11<br />
Stupanj zasjenjenosti<br />
C 1 D 1 E<br />
Stupanj vitkosti<br />
159±3 121±6 117±5<br />
F<br />
105±11<br />
G<br />
106±5<br />
219
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
Iz ovog se može zaključiti da se s povećanjem inten-<br />
ziteta osvjetljenja smanjuje i stupanj vitkosti.<br />
Linearna jednadžba stupnja vitkosti u odnosu na<br />
stupanj zasjenjenosti bila bi:<br />
Y= 157.28-7.72 x; r = 0.80<br />
Koeficijent vitkosti debla<br />
Koeficijent vitkosti debla je omjer između visine biljke i debljine na polovici visine.<br />
Ovaj koeficijent u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je:<br />
Koeficijent<br />
vitkosti<br />
A<br />
79±3<br />
Stupanj<br />
B<br />
69±1<br />
zasjenjenosti<br />
C<br />
D<br />
E<br />
73±2 51±1 50±1<br />
F<br />
43±3<br />
G<br />
42±4<br />
Linearna jednadžba za koeficijent vitkosti glasi:<br />
Y = 84.5-6.6x; r = 0.93<br />
S povećanjem intenziteta osvjetljenja smanjuje se<br />
koeficijent vitkosti, a samim tim smanjuje se i opasnost<br />
od snijega.<br />
Debljina posljednjeg ljetorasta u osnovici i na sredini<br />
Prosječne debljine posljednjeg ljetorasta iznosile su:<br />
U osnovi<br />
Na sredini<br />
A<br />
5.4±0.2<br />
5.1±0.2<br />
B<br />
6.1±0.2<br />
5.9±0.2<br />
Stupanj<br />
C<br />
m i<br />
6..±0.4<br />
5.6±0.4<br />
zasjenjenosti<br />
D<br />
i m e t a<br />
8.9±0.9<br />
8.3±0.8<br />
E<br />
r a<br />
10.9±0.5<br />
10.1 ±0.4<br />
F<br />
11.5±2.1<br />
10.7Ü.9<br />
G<br />
11.3±0.2<br />
10.5±0.2<br />
Linearne jednadžbe za ove parametre su:<br />
Debljina u osnovi: Y = 3.74 + 1.99 x ; r = 0.95<br />
Debljinausredini:Y = 3.71 + 1.08x; r = 0.95<br />
U oba slučaja se s povećanjem intenziteta osvjetljenja<br />
u visokom stupnju sigurnosti povećava i debljina<br />
grana.<br />
Prosječna duljina i debljina grana u posljednjem pršljenu<br />
U posljednjem pršljenu mjerene su i debljine svih grana.<br />
Prosječne duljine i debljine grana u ovisnosti od stupnja zasjenjenosti iznosile su:<br />
Stupanj<br />
zasjenjenosti<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
Duljina<br />
grana (cm)<br />
Debljina<br />
grana u<br />
osnovi (mm)<br />
Debljina<br />
grana na<br />
sredini (mm)<br />
6.7±0.5<br />
3.5±0.1<br />
3.3±0.1<br />
9.2±0.6<br />
4.4±0.1<br />
3.9±0.1<br />
8.0±0.2<br />
4.3±0.2<br />
3.8±0.2<br />
13.9Ü.5<br />
5.6±0.3<br />
5.0±0.3<br />
20.5Ü.0<br />
6.8±0.2<br />
6.1±0.2<br />
17.9±4.6<br />
7.4±1.3<br />
6.7±1.1<br />
22.0±1.4<br />
7.2±0.7<br />
6.4±0.4<br />
220
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5 6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
Linearne jednadžbe za duljine i debljine grana u posljednjem<br />
pršljenu su sljedeće:<br />
Duljina grana Y = 3.778 + 2.563 x ; r = 0.89<br />
Debljina grana u osnovi Y = 2.8 + 0.7 x ; r = 0.96<br />
Debljina grana u sredini Y = 2.59 + 0.61 x ; r = 0.96<br />
Iz ovih podataka jasno se vidi da se s povećanjem intenziteta<br />
osvjetljenja s velikom sigurnošću povećavaju<br />
duljine i debljine grana u posljednjem pršljenu.<br />
Odnos između duljine grana posljednjeg<br />
ljetorasta i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu<br />
Izetbegovic (1977) je u svojim istraživanjima<br />
zaključio da odnos između duljine posljednjeg ljetorasta<br />
i prosječne duljine grana u posljednjem pršljenu u<br />
znatnoj mjeri ovisi od intenziteta osvjetljenja, i ukoliko<br />
su uvjeti osvjetljenja slabiji i ovaj odnos je manji.<br />
U ovisnosti od stupnja zasjenjenosti, ovaj je iznosio:<br />
Istovremeno je došao do zaključka da se na temelju<br />
ovog odnosa može utvrditi i minimalna količina osvjetljenja<br />
koja bi bila potrebna za normalan rast biljke, što<br />
ovisi od vrste drveća. Tako kod jele ovaj odnos ne bi<br />
smio biti manji od 1.0.<br />
A<br />
1.3±0.1<br />
B<br />
1.3±0.1<br />
Stupanj<br />
C<br />
1.4±0.1<br />
zasjen<br />
D<br />
1.5±0.1<br />
i e n o s t i<br />
E<br />
1.5±0.2<br />
F<br />
1.6±0.1<br />
G<br />
1.4±0.1<br />
Linearna jednadžba za ovaj parametar glasi:<br />
Y = 2.162 +0.275 x; r = 0.80<br />
Vidljivo je da se s povećanjem intenziteta osvjetljenja<br />
povećava i ovaj količnik i to s visokom signifikantnošću.<br />
Na temelju rezultata istraživanja moglo bi se zaključiti<br />
da ovaj količnik ne bi trebao biti manji od 1,5, što bi<br />
bilo u skladu s dinamikom prirašćivanja u visinu kod<br />
crnog bora, a što bi bila i minimalna količina osvjetljenja<br />
potrebnog za normalni rast crnog bora. Ovaj zaključak<br />
bio bi u skladu sa širinom goda, koja u datim uvjetima<br />
osvjetljenja i na datom staništu iznosi 1,58 mm (stupanj<br />
zasjenjenosti "D") do 2,70 mm (stupanj zasjenjenosti<br />
"G"), stoje u granicama proizvodnje najvrijednije<br />
drvna mase s najpovoljnijim tehnološkim svojstvima.<br />
Kvaliteta debla mladika crnog bora<br />
Prilikom analize mladika crnog bora glede kvalitete<br />
debla, na primjernim prugama od po 5 m 2 (lm x 5m)<br />
razvrstana su stabla u sljedeće kategorije:<br />
Kvaliteta debla:<br />
Odličan : jedinke od vrata korijena do vrha potpuno<br />
prave<br />
Osrednji : jedinka slabo jednostrano zakrivljena<br />
S lab : j edinka j ako zakri vlj en<br />
Loš : jedinka deformirana<br />
Na temelju ove kategorizacije kvaliteta jedinki je<br />
sljedeća:<br />
Stupanj<br />
zasjenjenosti<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
F<br />
G<br />
Broj<br />
blokova<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
Kvaliteta debla<br />
Odlična<br />
13<br />
3<br />
93<br />
20<br />
160<br />
26<br />
427<br />
57<br />
327<br />
57<br />
253<br />
43<br />
300<br />
77<br />
Osrednja<br />
100<br />
22<br />
67<br />
14<br />
167<br />
28<br />
240<br />
32<br />
147<br />
26<br />
153<br />
26<br />
80<br />
21<br />
Slaba<br />
180<br />
40<br />
207<br />
45<br />
200<br />
33<br />
47<br />
6<br />
93<br />
16<br />
120<br />
20<br />
7<br />
2<br />
Loša<br />
153<br />
35<br />
100<br />
21<br />
80<br />
13<br />
40<br />
5<br />
7<br />
1<br />
60<br />
11<br />
-<br />
Ukupno<br />
446<br />
100<br />
467<br />
100<br />
607<br />
100<br />
754<br />
100<br />
574<br />
100<br />
586<br />
100<br />
387<br />
100<br />
221
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
Kao što se vidi, sa smanjivanjem stupnja zasjenjenosti<br />
povećava se i učešće jedinki s kvalitetnim deblim.<br />
Čak i kada se uzmu u obzir apsolutni brojevi, vidi se da<br />
se s povećanjem intenziteta osvjetljenja povećava i<br />
učešće stabala s odličnim deblom.<br />
Tok relativnog učešća stabalaca s kvalitetnim, odlič-<br />
nim deblom može se iskazati sljedećom linearnom jednadžbom:<br />
Y = 2.1 + 10.6x;r = 0.91<br />
Jasno se vidi da je učešće stabalaca s odličnim deblom<br />
u znatnoj mjeri ovisi od uvjeta zasjenjenosti, jer je<br />
koeficijent određenosti vrlo visok (0,91).<br />
Na istim primjernim prugama na kojima je ocijenjivana<br />
kvaliteta debla, ocjenjivana je i kvaliteta krošnjice.<br />
Sva stabla su razvrstana u dvije kategorije:<br />
- Krošnja je dobra ako je simetrična i pravilnog<br />
oblika<br />
Kvaliteta<br />
krošnje<br />
Dobra<br />
Loša<br />
Ukupno<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
kom/aru<br />
%<br />
A<br />
86<br />
19<br />
360<br />
81<br />
446<br />
100<br />
B<br />
207<br />
44<br />
260<br />
56<br />
467<br />
100<br />
Analiza mladika crnog bora nastalog prirodnim putem,<br />
primjenjujući stablimičnu sječu, pokazala je sljedeće:<br />
1. Na smedem tlu, koje se razvilo na gabru, prirodna<br />
obnova se odvija na zadovoljavajući način i to kako pod<br />
zastorom krošanja stabala matične sastojine tako i naletom<br />
sjemena sa strane (na oko 2-3 visine stabala matične<br />
sastojine).<br />
2. Obzirom da crni bor spada u vrste drveća s većim<br />
zahtjevom na svjetlo, specijalno pomladno razdoblje ne<br />
bi trebalo biti duže od 10 godina, ili daje visina prirodnog<br />
pomlatka oko 0.5 m.<br />
3. Prosječne visine mladika, ovisno od stupnja zasjenjenosti,<br />
variraju između 159 cm (najveći stupanj zasjenjenosti)<br />
i 188 cm (mladik se razvijao u punom o-<br />
svjetljenju). Gornje visine bile su između 202 i 229 cm.<br />
Mladik koji se nalaziopod zastorom krošanja, u posljednje<br />
tri godine pokazuje opadanje, dok kod manje zasjenjenosti<br />
ima tendenciju porasta. Do ovog se zaključka<br />
došlo i u prirašćivanju, tako i u prirašćivanju u debljinu.<br />
4. U posljednje četiri godine, najmanji prosječni visinski<br />
prirast utvrđenje kod najveće zasjenjenosti (9.8<br />
cm), a najveći pri punom osvjetljenju (32 cm). Prema<br />
Kvaliteta krošnje<br />
Stupanj<br />
c<br />
313<br />
52<br />
294<br />
48<br />
607<br />
100<br />
- Krošnja je loša ako ne zadovoljava uvjete dobre<br />
krošnje.<br />
Kvaliteta krošanja po stupnju zasjenjenosti je<br />
sljedeća:<br />
z a s j e n j<br />
D<br />
540<br />
72<br />
214<br />
28<br />
754<br />
100<br />
e n o s t i<br />
Iz navedenog primjera vidljivo je da se sa smanjiva- Y = 18.5 + 10.2 x ; r = 0.88<br />
njem stupnja zasjenjenosti udio jedinki s kvalitetnom<br />
krošnjom povećava, što proizlazi iz linearne jednadžbe<br />
što znači da se kvaliteta krošanja u 88% slučajeva može<br />
za relativno učešće pojedinih kategorija krošanja: objasniti stupnjem zasjenjenosti.<br />
222<br />
ZAKLJUČAK<br />
E<br />
407<br />
71<br />
167<br />
29<br />
574<br />
100<br />
F<br />
400<br />
68<br />
186<br />
32<br />
586<br />
100<br />
G<br />
353<br />
91<br />
35<br />
9<br />
387<br />
100<br />
tome, pri punom osvjetljenju prirašćivanje je bilo preko<br />
tri puta veće.<br />
5. Prirašćivanje u debljinu povećava se s povećavanjem<br />
intenziteta osvjetljenja, i prosječna širina goda u<br />
punom osvjetljenju je za šest puta veća nego pod jakom<br />
zasjenom.<br />
6. Kod približno istih gornjih visina, postoje značajne<br />
razlike u starosti jedinki u mladiku. U najvećem<br />
stupnju zasjenjenosti prosječna starost bila je 22.4 godine<br />
(stupanj "A"), a pri punom osvjetljenju (stupanj<br />
"E", "F" i "G") 7-9 godina. Ovo ukazuje da prirodni pomladak<br />
potiče iz više sjemenih godina.<br />
7. S povećanjem intenziteta osvjetljenja, povećava<br />
se i broj jedinki, ali ovo povećanje nije signifikantno, tj.<br />
drugi neobuhvaćeni čimbenici imaju značajni utjecaj.<br />
I ostali istraživani parametri ukazuju na značajan<br />
utjecaj zasjenjenosti na njihove vrijednosti.<br />
Na kraju možemo zaključiti da od crnog bora prirodni<br />
pomladak ne potiče iz jedne sjemene godine, nego<br />
čak i do 10 sjemenih godina. Te razlike u starosti mladika<br />
veće su u slučaju veće zasjenjenosti nego kod mladika<br />
koji je nastao pri punom osvjetljenju (pet godina).
K, Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
LITERATURA:<br />
1. Hilf, H. H. (1967): Der Einfluss gesetzmässiger 5. Leibundgut, H. (1984): Die Waldpflege. III iz-<br />
Entwicklung der Verwertung des Nadelrundhol- danje, Bern-Stuttgart.<br />
zes auf diezukünftige Zielszeitung bei Waldbau- 6 Linder, A. (1961): Prognose für Holzverwertung<br />
liehen Massnahmen insbesondere im Mitteleuro-<br />
und Holzverwendung. Forstarchiv, 39. Jahrgang,<br />
pa. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, München. H e f t §<br />
2. Izetbegovic, S.( 1977): Strukturno-morfološke i 7. Pintarić, K. (1969): Njega šuma, Sarajevo.<br />
uzgojne karakteristike guštika jele u bukovo-je- 0 r> • - T ^ T ^ U a -KM I • r<<br />
,<br />
6 . J J<br />
v , . ,? . _ , J 8. Pintarić, K., Izetbegovic, S., Mekic, F.<br />
lovim sumama na kiselim supstratima Centralne ,,„„,, „ ,<br />
_ _ , .X, „V . T • (1983): Proučavane metoda ovnove i n ege<br />
Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za „ , . , .. . , ., x • . - , ,. .<br />
A vvnntmi<br />
suma hrasta kitnjakai borova. Šumarski fakultet,<br />
šumarstvo u Sarajevu, god. XXII (1977), knjiga<br />
Sarajevo.<br />
22, sv. 3-4.<br />
4. Kramer, P. -Kozlowsky,T. (1960): Physiology<br />
of Trees, New York, Toronto, London.<br />
Weber, E. (1972): Grundrisse der Biologischen<br />
Statistik. 7. Auflage, Stuttgart.<br />
SUMMARY: The shading impact of the parent stand tree crowns on the development,<br />
structure and quality of natural young growth has been investigated<br />
in the young growth (upper height about 2 m) of the natural Black Pine<br />
stand (Pinus nigraj, where wood is being exploited in the tree-by-tree way. The<br />
research was done on the test plots in which neither felling has been done for<br />
the last 15 to 20 years, nor the young growth tended.<br />
After the process of natural regeneration under the canopy of the parent<br />
stand has been initiated, a special regeneration period in the pure Black Pine<br />
stands should not last longer than 10 years, while the final cut should be carried<br />
out when the natural young trees reach the height of 0.5 m.<br />
Only exceptionally, if thicker trees are desired, some 15 to 20 trees of best<br />
quality should be left per one hectare, in which case these trees would be felled<br />
at the end of the second production period (rotation), in order to avoid the<br />
damage on the trees in the regenerated stand. The distance between these preserved<br />
specimens would be some 20 to 25 meters. Thus would an additional<br />
volume increment be obtained.<br />
An analysis of a naturally grown young black pine forest, in which tree-bytree<br />
cuts have been applied, has shown the following:<br />
1. On cambisols, developed upon gabbros, natural regeneration is going<br />
on well, both under the protection of the tree crowns of the parent stand and by<br />
sideways gush of seeds (at about 2 to 3 tree heights of the parent stand).<br />
2. As the Black Pine requires much light, a special regeneration period<br />
should not last longer than 10 years, or the height of the natural young growth<br />
should be about 0.5 m.<br />
3. The average height of the young trees, depending on the shade degree,<br />
vary between 159 cm (the highest shade ) and 188 cm (the young tree has developed<br />
in full light). The upper heights ranged from 202 and 229 cm. Those<br />
young trees that had developed under the tree canopy, have decreased in<br />
growth in the last three years, while the ones with less shade displayed a tendency<br />
of increase. This conclusion has also been made as to the increment.<br />
4. In the last four years, the least average height increment has been established<br />
with the highest degree of shade (9.8 cm), while the highest increment<br />
was achieved at full light (32 cm). Accordingly, three times higher increment<br />
has been established with full light.<br />
223
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 215-224<br />
5. The diameter increment is increasing with the higher intensity of light;<br />
the average width of the annual ring at full light is six times bigger than in<br />
deep shade.<br />
6. Young trees of the approximately same height differ in age considerably.<br />
In the deepest shade, the average height was 22.4 years (Degree A), while at<br />
full light (Degrees E, F and G) it was 7 - 9 years. This proves that the natural<br />
young growth comes from several seed years.<br />
7. With higher light intensity, the number of trees becomes bigger, though<br />
not significantly, i.e. there are other factors.<br />
Other parameters also show the role of shade.<br />
The conclusion is that the natural young growth of the Black Pine does not<br />
come from a single seed year, but from as many as 10 years. The age difference<br />
of the young trees is bigger in case of higher shade, than with the young trees<br />
that have grown in full light (five years).<br />
224
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
UDK 630* 272+249: 630* 652+907.001<br />
PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA, TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE<br />
FUNKCIJE PARK-ŠUMA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA*<br />
THE PROGRAMME OF TENDING AND MAINTENANCE. ECOLOGICAL AND SOCIAL<br />
FUNCTIONS OF THE ZAGREB PARK FORESTS.<br />
Slavko MATIĆ* I Branimir PRPIĆ**<br />
SAŽETAK: U radu se obrađuje dio park-šuma Grada Zagreba površine<br />
1258,55ha. Obuhvaćeno je 17 parkovnih cjelina, 15 u Gradu Zagrebu i dva u<br />
Sesvetama. Spomenutepark-šume su dio, pretežito prirodnih park-šuma urbanoga<br />
prostora grada Zagreba. Od vrlo značajnih park-šuma izostavljene su<br />
spomenikparkovne arhitekture Maksimir i Dotrščina koje imaju sačinjen program<br />
održavanja.<br />
Rad je iznesen u dvije cjeline. Prva se odnosi na program njege, obnove i<br />
održavanja park-šuma, dok drugi obraduje njihove socijalne i ekološke funkcije.<br />
U programu njege obraduju se uzgojni postupci od pripreme tla za prirodno<br />
pomlađivanje, zaštite i njege mlade sastojine do njege sastojine čišćenjem<br />
i prorijedom kao i preporukom posebnih postupaka koji povećavaju estetsku i<br />
funkcionalnu vrijednost park-šume. Posebno su opisani struktura i šumskouzgojne<br />
osobitosti i dane su preporuke postupaka za svih 17 parkovnih cjelina.<br />
U drugom dijelu prikazana je podjela i opis ekoloških i socijalnih funkcija i<br />
obavljeno je ocjenjivanje svih parkovnih cjelina.<br />
Prosječna ocjena raščlanjenih park-šuma iznosi 33,55, najviša je 37 od<br />
mogućih 38, dok je najmanja 31.<br />
Koristeći vrijednost sirovinske osnove ustanovljena je sveukupna ekološka<br />
i socijalna vrijednost obrađenih zagrebačkih park-šuma u iznosu od 4,03 mi-<br />
Ijarde kuna.<br />
Povezano uz značajno opterećenje ovih šuma, kako posjetiteljima tako i kemijskim<br />
onečišćenjem, dane su preporuke uzgojnih postupaka te popravljanja<br />
odnosa u rizosferi.<br />
Ključne riječi: Park-šume Grada Zagreba, njega, obnova i održavanje,<br />
ekološke i socijalne funkcije, vrijednost općekorisnih funkcija.<br />
1. UVOD - Introduction<br />
U današnjim, prija svega, vrlo složenim ekološkim<br />
uvjetima koji su prisutni u čovjekovom okolišu, a izazvani<br />
su promjenama i pogoršanjem temeljnih životnih<br />
*Rad je financirao Grad Zagreb, Zavod za zaštitu i obnovu spomenika kulture<br />
i prirode<br />
** Prof. dr. sc. Slavko Matić , Prof. dr. sc. Branimir Prpić<br />
Zavod za uzgajanje šuma<br />
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
uvjeta, kako za čovjeka tako i za cjelovit šumski ekosustav<br />
koji ga okružuje, šume predstavljaju značajanu prirodnu<br />
i gospodarsku samoobnovljivu vrijednost. One<br />
imaju sposobnost i mogućnost ublažavanja nepovoljnih<br />
utjecaja na čovjeka, a isto tako stručnim usmjeravanjem<br />
njihovog prirodnog razvoja uz uvažavanje njihove<br />
prirodne strukture, biološke raznolikosti, potrajnosti<br />
i sposobnosti prirodne obnove, sposobne su pru-<br />
225
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
žati čovjeku dobra izražena, prija svega, u općekorisnim<br />
(ekološkim i socijalnim) i gospodarskim funkcijama.<br />
Punu potvrdu svoje vrijednosti glede općekorisnih<br />
funkcija svakim danom sve više doživljavaju šume koje<br />
se nalaze u okruženju ili neposrednoj blizini naselja, a<br />
koje su najčešće prema Zakonu o zaštiti prirode proglašene<br />
zaštićenim dijelovima prirode, najčešće u kategoriji<br />
park-šuma. One, osim toga što predstavaljaju značajno<br />
ekološko uporište toga područja, u svako doba pružaju<br />
čovjeku sve kategorije općekorisnih funkcija šuma,<br />
svrstane u društvene (socijalne) i ekološke (zaštitne) funkcije.<br />
Jednostavno rečeno one predstavljaju oaze koliko<br />
toliko kvalitetnih životnih uvjeta, koji su nužni svakom<br />
čovjeku i na koje je on navikao, kao na životnu potrebu<br />
nastalu tisućgodišnjim uzajamnim utjecajima izraženim<br />
u vrlo bliskim i trajnim odnosima čovjek - šuma. Odnosi<br />
čovjek-šuma su nužnost i nasušna potreba svakog čovjeka<br />
i dio su njegove genetske konstitucije. Što je ugroženost<br />
čovjeka glede životnih uvjeta veća, potreba za<br />
šumom i uvjetima koje ona pruža je očitija. Danas, u<br />
uvjetima onečišćenog zraka, vode i tla, u promijenjenim<br />
uvjetima ritma života i življenja, na koje se čovjek teško<br />
privikava, potreba za šumom posebno je izražena.<br />
Grad Zagreb, kao rijetko koje mjesto u ovom dijelu<br />
Europe, ima privilegiju što se u njegovoj neposrednoj<br />
blizini nalazi Medvednica, koja obiluje prirodnim šumama,<br />
u današnjim uvjetima, stabilnim, biološki raznolikim<br />
strukturama, u kojima se preko dva stoljeća<br />
gospodari po načelu potrajnosti, a na osnovi temeljnih<br />
načela šumarske znanosti i struke. Šume Medvednice<br />
su rezultat stručnog šumarskog rada i organiziranog šumarstva,<br />
koje je na ovim prostorima, kao i u ostalom dijelu<br />
središnje Europe, nastalo prije nešto više od dva<br />
stoljeća. Grad je smješten na obroncima Medvednice a<br />
zahvaljujući prija svega organiziranom šumarstvu i nazočnosti<br />
stručne šumarske prakse, kad se grad formirao<br />
i širio te prerastao u velegrad, u njemu su ostale značajne<br />
površine šuma koje su dio prirodne cjeline na potezu<br />
Medvednica - rijeka Sava. Te su šume logičan slijed<br />
prirodnih šumskih zajednica na navedenom potezu,<br />
koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima na kojima<br />
pridolaze, a što je posebno znakovito, one su prirodne,<br />
klimatogene zajednice.<br />
Tu se nalaze tri vertikalna vegetacijska pojasa i to<br />
europsko-montanski (brdski), europsko-kolinski (brežuljkasti)<br />
i europsko-planarni (nizinski). Svaki od njih<br />
predstavljen je šumskim zajednicama koje se rasprostiru<br />
od obronaka Medvednice do obala rijeke Save, u<br />
nizu u kojem dominiraju bukove šume, šume hrasta kitnjaka,<br />
šume hrasta lužnjaka i šume topola i vrba. Osim<br />
prirodnih šumskih zajednica, na navedenom području,<br />
u manjem dijelu nalaze se i umjetno podignute šume ili<br />
šumske kulture u kojima možemo naći kulture bagrema,<br />
smreke, običnog bora i si.<br />
Glede izuzetne važnosti takvih šuma koje su utkane<br />
u sve dijelove grada, a još uvijek predstavljaju značajne<br />
suvisle šumske komplekse, one zahtijevaju poseban i<br />
intezivniji tretman glede uobičajenih zahvata njege, obnove<br />
i održavanja. Kod toga se moraju istaknuti neke<br />
postavke zbog jasnijeg i sveobuhvatnijeg gledanja na<br />
značaj park-šuma.<br />
Te šume, zbog svoje posebne namjene i položaja, a<br />
ne zbog nekih drugih obilježja koje bi ih razlikovale od<br />
normalnih gospodarskih šuma, zaslužuju poseban postupak<br />
i zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode te su šume<br />
svrstane u zaštićene dijelove prirode, t.j. one dijelove<br />
prirode koji imaju posebnu zaštitu. Inače se park šume<br />
po svojoj genezi, strukturi i razvoju ne razlikuju od normalnih<br />
gospodarskih šuma. Razlika je jedino u cilju<br />
gospodarenja. Cilj gospodarenja park-šumama je prije<br />
svega u pridobivanju općekorisnih funkcija šuma, gdje<br />
je odmor i rekreacija građana na vidnom mjestu, za razliku<br />
od klasičnih gospodarskih šuma, gdje su pored pridobivanja<br />
općekorisnih funkcija, naglašene i gospodarske<br />
funkcije u vidu proizvodnje što kvalitetnijih<br />
drvnih sortimenata. Položaj park šuma u odnosu na naseljena<br />
mjesta i njihova pristupačnost žiteljima je temeljni<br />
razlog što je gospodarska funkcija prepustila<br />
mjesto rekreaciji i odmoru, značajnim pokazateljima<br />
općekorisnih funkcija šuma.<br />
Kvalitetna gospodarska šuma je istovremeo i kvalitetna<br />
šuma za pridobivanje općekorisnih funkcija. Šuma<br />
normalne strukture, velikog prirasta i ostalih parametara<br />
koje imaju "normalne gospodarske šume", pored<br />
proizvodnje drva istovremeno kvalitetno proizvode<br />
i općekorisna dobra. Te dvije vrijednosti su u čvrstoj<br />
korelaciji na osnovi čega se može zaključiti da su radovi<br />
na njezi, obnovi i održavanju park šuma u biti istovjetni<br />
s isto takvim radovima u gospodarskim šumama,<br />
uz uvažavanje posebnosti koje su bitne za park-šumu.<br />
Na osnovi Poslovnika gradskog poglavarstva (članak<br />
20. stavak 2. Službeni glasnik grada Zagreba 12/93<br />
i 22/93), Gradsko poglavarstvo je donijelo zaključak o<br />
osnivanju i imenovanju Stručne komisije za zaštitu prirode<br />
radi izrade stručne podloge za stavljanje pod zaštitu<br />
park-šuma. Stručna podloga, odnosno terenska<br />
obrada, valorizacija i stručno obrazloženje odnose se na<br />
park-šume spomenute u članku 7. GUP-a. Popis parkšuma<br />
koje treba zaštiti a za koje će stručnu podlogu izraditi<br />
stručno povjerenstvo nalaze se u priloženoj tablici a<br />
njihov prostorni raspored i položaj u priloženoj karti.<br />
Ovaj Program je dio prijedloga studije za proglašenje<br />
navedenih park-šuma zaštićenim djelovima prirode<br />
temeljem Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7.<br />
GUP-a Grada Zagreba.<br />
226
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
Slavko MATIĆ<br />
2. RADOVI NA NJEZI PARK-ŠUMA - Park forest tending<br />
Svaka park-šuma mora zadovoljiti temeljne kriterije<br />
koje ima prirodna sastojina glede strukture, stabilnosti,<br />
prirodnosti i mogućnosti prirodne obnove, a sve to mora<br />
pružati estetski ugođaj posjetitelju. Kod toga je bitno<br />
napomenuti da se kvalitetna park šuma po strukturi<br />
i vanjskom izgledu ne razlikuje od prirodne šume.<br />
Radovi na njezi park-šuma obuhvaćaju sve faze<br />
radova koje inače provodimo u prirodnim sastojinama<br />
time da se kod park-šuma uvažavaju specifičnosti koje<br />
moraju biti naglašene, posebice kod estetskog izgleda i<br />
još veće raznolikosti glede vrsta drveća. Radovi na njezi<br />
u čvrstoj su vezi s radovima na pomlađivanju ili obnovi<br />
park-šuma. Vrlo često je nemoguće odrediti čvrstu<br />
granicu između njege i pomlađivanja, jer se ti radovi<br />
često puta preklapaju i u mjestu i u vremenu izvođenja.<br />
Njegom počinjemo onog momenta kad se na pomladnoj<br />
površini park-šume koju obnavljamo, pojavi ponik,<br />
odnosno pomladak s kojim možemo računati kao s<br />
budućom sastojinom ili dijelom buduće sastojine. Radove<br />
na njezi obavljamo skoro tijekom cijelog života<br />
sastojine, a završavamo s početkom radova na obnovi.<br />
Sastojina tijekom životnog doba ili ophodnje doživljava<br />
različite razvojne stadije (ponik, pomladak, mladik,<br />
koljik, letvik, mlada, srednjodobna, starija i stara sastojina),<br />
pa se i zahvati njege prilagođavaju različitim razvojnim<br />
stadijima.<br />
Mlade sastojine nastale prirodnom ili umjetnom<br />
obnovom ne mogu postići kvalitetnu strukturu, omjer<br />
smjese, kvalitet stabla, izgled, stoje važno za park-šumu,<br />
ako se prepuste spontanom razvoju. Zbog toga je<br />
nužno već u najranijim razvojnim stadijima pristupiti<br />
njezi, kako sastojine tako i staništa. Sastojine koje nisu<br />
u mladosti njegovane obični su vrlo guste. Stabla imaju<br />
vrlo visoki stupanj vitkosti, malu reduciranu krošnju,<br />
pa su zbog toga neotporne na biotske i abiotske čimbenike<br />
(snijeg, led, vjetar, kukci, gljive i dr.). Osim toga u<br />
tim se sastojinama nalazi velik broj fenotipski loših stabala,<br />
pa je estetska i gospodarska vrijednost tih stabala<br />
na niskom stupnju.<br />
Cilj i zadatak njege park-šuma je u tome da se tijekom<br />
života sastojine utječe na njenu strukturu, kako bi<br />
se postigao cilj gospodarenja uz osiguranje trajne stabilnosti,<br />
produktivnosti, estetskog ugođaja i mogućnosti<br />
kvalitetne prirodne obnove.<br />
Njegom sastojina, osim što se poboljšavaju stanišni<br />
uvjeti u tlu i atmosferi, utječe se na zamjenu prirodne<br />
spontane selekcije stabala u sastojini selekcijom temeljenom<br />
na šumskouzgojnim načelima. Razlikuju se ovi<br />
tipovi selekcije:<br />
- negativna selekcija ili negativno odabiranje, u što<br />
se ubraja, a radi dovođenja više svjetla mlađem pomlatku,<br />
i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku<br />
i mlađem mladiku<br />
- pozitivna selekcija ili pozitivno odabiranje u obliku<br />
proreda u starijem mladiku, mladim, srednjodobnim,<br />
starijim i starim sastojinama.<br />
Negativnom selekcijom uklanjaju se iz sastojine sve<br />
nepoželjne jedinke sve do momenta kad se počinju<br />
uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se u radove<br />
na pozitivnoj selekciji uklanjajući iz sastojine ono<br />
što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Stabla budućnosti<br />
odabiremo na osnovi njihove kvalitete (krošnja,<br />
deblo), a u park-šumi to pored glavne vrste drveća<br />
mogu biti i druge, sporedne i pionirske vrste (breza, topole,<br />
vrbe, johe, trešnje, divlje jabuke i dr.) koje će pružati<br />
kvalitetan estetski ugođaj. Pri tome se mora voditi<br />
računa da sastojina ne izgubi obilježja koja su tipična za<br />
svaku prirodnu šumu, a to su suvislost, proizvodnost,<br />
potrajnost, stabilnost, raznolikost, mogućnost prirodne<br />
obnove i kvalitetan estetski ugođaj, koji jeu ostalom<br />
svojstven svakoj stabilnoj prirodnoj šumi.<br />
Radovi na njezi park-šuma mogu se podjeliti u ove faze:<br />
- radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem<br />
i budućem mladom naraštaju (rahljenje tla,<br />
uništavanje korova, odvodnja i dr.)<br />
- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka,<br />
životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih<br />
ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.)<br />
- njega pomlatka nakon dovršnih sječa<br />
- njega sastojina čišćenjem<br />
- njega sastojina proredom<br />
- ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu<br />
vrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanje<br />
grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.).<br />
2.1. Radovi na njezi do prvih proreda<br />
Tending until the first thinning<br />
Već smo naveli da se radovi na njezi park-šuma vrlo<br />
često preklapaju s radovima na pomlađivanju, najčešće<br />
s radovima na pripremi staništa za obnovu. Ti se radovi<br />
najčešće obavljaju pod zastorom krošanja matične sastojine<br />
prije dovršnog sjeka, gdje se još radi na pripremi<br />
staništa za obnovu a istovremeno se njeguje postojeći<br />
pomladak na kojeg računamo kao s budućom sastojinom.<br />
To naročito dolazi do izražaja u park-šumama<br />
gdje se obnova obavlja na malim površinama s dugim<br />
pomladnim razdobljem.<br />
Najčešći su radovi s tlom u vidu rahljenja nagomilanog<br />
humusa, istovremenog uništavanja korova te odvodnje<br />
suvišne površinske vode.<br />
227
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
Ponik i pomladak zaštićujemo od onog trenutka kad<br />
se odlučimo za obnovu park šume. Zaštita je najčešća<br />
od mraza, insolacije, isušivanja i dr. podržavanjem djelotvorne<br />
zasjene matične sastojine glavne ili sporednih<br />
vrsta drveća. Tu naročito značajnu ulogu imaju stabla<br />
podstojne etaže, koja mogu djelotvorno štititi pomladak<br />
i nakon uklanjanja dominantnih stabala glavne vrste<br />
drveća.<br />
Zaštita od štetne flore prija svega se odnosi na uništavanje<br />
korova, dok je sastojina u fazi prirodne obnove<br />
prije i nakon dovršnog sijeka, a nalazi se u razvojnom<br />
stadiju ponika i mlađeg mladika.<br />
Zaštita od različitih štetnika, posebno životinja, počinje<br />
se obavljati prije početka oplodnih sječa najčešće<br />
ograđivanjem. Na taj način štitimo već postojeći pomladak<br />
na kojeg računamo u budućnosti, a istovremeno<br />
ubrzavamo proces prirodne obnove dijela nenaplođene<br />
pomladne površine. U park-šumama postoji opasnost<br />
uništavanja ponika i pomlatka od ljudi pa je ograđivanje<br />
dobar način zaštite. Suzbijanje pepelnice i ostalih<br />
štetnika gljivičnog porijekla je svakim danom sve nužnija<br />
mjera njege.<br />
Popunjavanje je nužna mjera njege, a obavlja se onda<br />
ako nije naplođeno više od 20% pomladne površine .<br />
U park šumi popunjavanje je uputno obaviti različitim<br />
vrstama drveća, posebno onim koje povećavaju estetski<br />
ugođaj, bilo da se radi o listačama ili četinjačama.<br />
Njega pomlatka nakon dovršnog sijeka obavlja se<br />
sječom na čep oštećenog pomlatka, te sječom predrasta,<br />
grmlja i onih vrsta koje ne želimo imati u sastojini. U<br />
ovoj fazi njege bitno je glavnoj vrsti dovoditi svijetlo<br />
barem do vršnog pupa, uklanjanjem svih biljaka koje<br />
oduzimaju svijetlo, kako bi glavna vrsta drveća ubrzanim<br />
visinskim rastom izašla iz zone gdje je ugrožavaju<br />
korov, izbojci iz panja, grmlje i ostale nepoželjne agresivne<br />
vrste.<br />
Sastojina se njeguje čišćenjem od razvojnog stadija<br />
starijeg pomlatka do starijeg mladika, kada počinje njega<br />
proredom. Obično je to dob za naše klimatogene<br />
vrste drveća do 20 godina (hrastovi), a za bukvu do 30<br />
godina. Tim zahvatom njege, kao negativnom selekcijom,<br />
odstranjujemo iz sastojine sve ono nekvalitetno<br />
što ne želimo da bude u strukturi buduće sastojine. Sijeku<br />
se nekvalitetna, bolesna, prelomljena, granata i oštećena<br />
stabalca. Uklanja se predrast i regulira omjer<br />
smjese u sastojini, podržavajući one vrste koje će najbolje<br />
ispuniti sve ono što se od park-šume očekuje. Zahvatom<br />
čišćenja možemo povećati biodiverzitet sastojine,<br />
ostavljajući različite vrste drveća koje od prirode<br />
spadaju u određenu zajednicu, a ne ugrožavaju glavnu<br />
vrstu drveća.<br />
2.2. Njega sastojina proredom<br />
Tending the stands by thinning<br />
Proredom počinjemo u razvojnom stadiju starijeg<br />
mladika, kada dolazi do intenzivog izlučivanja, prirodnog<br />
odumiranja stabala zbog međusobne konkurencije,<br />
formiranja etaža u sastojini te kad je moguće uočiti<br />
stabla budućnosti koja će biti u središtu našeg interesa i<br />
koje ćemo favorizirati njegom sastojine proredom.<br />
Vrlo je važno da se prilikom izvođenja proreda ne<br />
poremete stabilni odnosi koji vladaju u staništu i biocenozi<br />
glede strukture sastojine, i da se istodobno omogući<br />
najkvalitetnijim stablima optimalan razvoj i maksimalan<br />
prirast. To znači da intezitet prorede mora biti<br />
takav da omogući nesmanjen prirast sastojine, a način<br />
ili metoda prorede mora osigurati prirodnu strukturu i<br />
stabilne odnose među etažama i optimalan razvoj odabranih<br />
stabala budućnosti.<br />
Planirajući i obavljajući njegu sastojina proredom,<br />
moraju se u svakom trenutku uvažavati unaprijed postavljeni<br />
ciljevi koji se žele postići proredom, a to su:<br />
- pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima u<br />
sastojini<br />
- formiranje optimalne strukture sastojine<br />
- njega krošanja i debla odabranih stabala<br />
- proizvodnja maksimalnog i kvalitetnog prirasta u<br />
određenim dobnim i strukturnim sastojinskim uvjetima<br />
- formiranje stabilne i produktivne sastojine koja će<br />
u određenom razdoblju biti sposobna za kvalitetnu<br />
prirodnu obnovu.<br />
Njega sastojna proredom je od velikog značenja za<br />
park-šume, budući da su ophodnje tih šuma izuzetno<br />
duge i poistovjećuju se s fiziološkom prezrelošću stabala.<br />
To znači da će prorede u park-šumama biti takav<br />
uzgojni zahvat njege, koji će se najduže izvoditi i koji<br />
će biti odlučujući za njeno formiranje i izgled. Da bi<br />
mogli kvalitetno provoditi prorede u svakom trenutku<br />
treba imati odgovor na ova pitanja:<br />
- Kada treba početi s prvom proredom?<br />
- Kojim intezitetom prorede treba zahvatiti u sastojinu,<br />
odnosno koliko se može sjeći a da se ne umanji<br />
proizvodnja i stabilnost sastojine?<br />
- Na koji način, odnosno kojom metodom treba<br />
izvesti proredu?<br />
- Kako često treba sastojinu prorjeđivati, odnosno<br />
koliki treba biti turnus prorede?<br />
Proredom počinjemo nekoliko godina nakon zadnjeg<br />
čišćenja u starijem mladiku i koljiku, nakon kulminacije<br />
tečajnog visinskog prirasta.<br />
228
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>). 225-242<br />
Drvna masa posječena proredom mora biti manja od<br />
tečajnog prirasta drvne mase a može biti maksimalna<br />
prosječnom dobnom prirastu. Prosječni dobni prirast je<br />
skoro tijekom cijelog života sastojine manji od tečajnog,<br />
a izjednačuje se tek u kasnoj dobi svake sastojine.<br />
Prema tome, maksimalnu količinu drvne mase koja<br />
može biti posječena u jednoj proredi dobijemo ako<br />
ukupnu drvnu masu sastojine podijelimo s dobi izraženom<br />
u desetljećima, što znači:<br />
Vp = Vu/n<br />
a na osnovi toga izračunamo intezitet prorede<br />
I = Vp/Vu x 100, iz čega proizlazi<br />
1= l/n x 100<br />
gdje je:<br />
Vu - ukupna drvna masa sastojine<br />
Vp - drvna masa prorede<br />
n - dobni razred ili dob sastojine izražena u desetljećima.<br />
Što se tiče načina ili metode prorede ona je određena<br />
vertikalnom strukturom sastojine, gdje pomoću biološko-gospodarske<br />
klasifikacije stabala u sastojini<br />
odredimo etaže (dominantna- A, nuzgredna- B i podstojna-<br />
C), odnosno proizvodni (A+B) i pomoćni (C)<br />
dio sastojine. Na osnovi toga odredimo da se u proizvodnom<br />
dijelu sastojine (A+B) mora minimalno posjeći,<br />
od ukupne mase prorede, u postotcima onoliko koliko<br />
taj dio sudjeluje u ukupnoj masi sastojine, a u pomoćnom<br />
dijelu (C) se može maksimalno posjeći onoliko<br />
koliko taj dio sudjelujeu ukupnoj masi sastojine.<br />
Na taj se način, okvirno gledajući, osigurava da će se<br />
više od 80% drvne mase posjeći u gornjem dijelu sastojine,<br />
gdje se i nalaze krošnje odabranih stabala, a manje<br />
S obzirom na posebne zahtjeve i očekivanja park-šume,<br />
gdje su odmor i rekreacija na prvom mjestu, važno je<br />
napomenuti da se ophodnju treba poistovjetiti s početkom<br />
fiziološkog slabljenja stabala. To posebno vrijedi za<br />
one najkvalitetnije park-šume glede njihove prirodne<br />
strukture, dobi i povijesnog značenja, kao što su Maksiod<br />
20% u donjem dijelu sastojine. Taj način prorede<br />
osigurava neporemećene odnose u vertikalnoj strukturi,<br />
stoje značajno za daljni normalni razvoj sastojine.<br />
Sto se tiče turnusa prorede ili vremena iduće prorede,<br />
možemo se držati uobičajenog stajališta, da se u<br />
mladim sastojinama odredi turnus od 5 godina a u srednjodobnim,<br />
starijim i starim sastojinama, od 10 godina.<br />
2.3. Ostali zahvati njege u park-šumama<br />
Other tending work in the park forests<br />
Pod ostalim zahvatima njege u park- šumama podrazumjevamo<br />
sve one radove koji se moraju izvoditi<br />
zbog specifičnosti koje ima svaka park-šuma, posebno<br />
glede njenog estetskog izgleda i formiranja takve strukture<br />
u kojoj će biti posebno naglašeni neki elementi sastojine,<br />
kao što su sloj drveća, sloj grmlja i sloj prizemnog<br />
rašća. U svakom od ovih elemenata, ako to zahtijevaju<br />
konkretni uvjeti na terenu, može se intervenirati.<br />
U sloju drveća može se raditi na obrezivanju grana,<br />
formiranju krošanja ili ostalim radovima koji će istaknuti<br />
pojedina interesantna svojstva pojedinih vrsta drveća.<br />
Ukoliko iz bilo kojih razloga nedostaju stabla<br />
podstojne etaže, nužno je raditi na podsađivanju, unoseći<br />
one vrste drveća koje podnose zasjenu (grab, lipa,<br />
klen, smreka i dr.), a koje će poboljšati strukturnu i estetsku<br />
vrijednost park-šume.<br />
U sloju grmlja može se raditi na njegovoj njezi i reduciranju<br />
broja da bi došli do izražaja oni grmovi koji<br />
zbog svojih bioloških svojstava pružaju lijep ugođaj<br />
(cvjetanje, listanje, habitus i dr.). Isto tako mogu se<br />
unositi oni grmovi koji nedostaju i koji stanišno pripadaju<br />
u konkretnu zajednicu.<br />
3. RADOVI NA OBNOVI PARK-SUMA - Regeneration of the park forests<br />
U svakoj normalnoj i njegovanoj prirodnoj šumi briga<br />
o njenoj prirodnoj obnovi počinje kod prvih radova na<br />
njezi, a to znači od najranije mladosti. Prirodno pomladiti<br />
možemo samo onu sastojinu koja ima prirodne,<br />
usklađene i stabilne strukturne odnose, gdje je potrajnost<br />
i biološka raznolikost temeljni pokazatelj stanja šume.<br />
To znači da radovima njege trebamo formirati takvu<br />
strukturu sastojine koja će pored ostalog osigurati i dobru<br />
prirodnu obnovu. Osim toga, kad su u pitanju parkšume,<br />
potrebno je odrediti ophodnju, odnosno životnu<br />
dob park-šume kada treba početi s radovima na obnovi.<br />
mir, Jelenovac, Zelengaj i dr. To znači da se s obnovom<br />
počinje u ono vrijeme i na onom mjestu kad se i gdje se<br />
na pomladnoj površini počnu sušiti stabla. To se najčešće<br />
događa u starim sastojinama, gdje je normalna i uobičajena<br />
pojava postupno odumiranje i sušenje stabala.<br />
To se nikada ne događa masovno, što ide u prilog jednostavnijem<br />
i fleksibilnijem postupku obnove. Osim toga<br />
to je jamstvo da će se obnova provoditi na malim površinama,<br />
što odgovara sastojinama u park-šumi i s ekološkog<br />
i s vizuelnog i estetskog stajališta. Ovdje je nužno<br />
reći da park-šume ne bi trebalo obnavljati oplodnim sječama<br />
na velikim površinama, jer se taj način obnove postupno<br />
napušta i u izrazito gospodarskim šumama. U današnjim,<br />
vrlo složenim ekološkim uvjetima, gdje općekorisne<br />
funkcije šuma dolaze sve više do izražaja, oplodne<br />
sječe na velikim površinama kao mjera obnove<br />
šuma polako odlaze u povijest.<br />
229
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( <strong>1997</strong>). 225-242<br />
S obzirom na naprijed izneseno, može se zaključiti<br />
da se jednodobne ili regularne park-šume, bilo da su<br />
niskog, srednjeg ili visokog uzgojnog oblika, trebaju<br />
obnavljati kombiniranim načinima obnove i to u većini<br />
slučajeva postupcima oplodnih sječa na malim površinama<br />
s kombinacijom pomlađivanja rubnim sječama<br />
uz relativno dugo specijalno pomladno razdoblje. To<br />
znači da će se s obnovom počimati na onom mjestu gdje<br />
dolazi do postupnog fiziološkog slabljena i sušenja stabala,<br />
uvažavajući postupnost izraženu na načelima pripremnog,<br />
naplodnog i dovršnog sijeka. Proširenje pomladne<br />
površine i njeno postupno spajanje sa susjednom<br />
obavlja se rubnim sječama, uvažavajući poznatu<br />
metodu rubnih sječa putem vanjskog i unutarnjeg ruba.<br />
Na taj će se način postići slabo primjetne radnje na obnovi<br />
(sječi stabala), raznolikost sastojina unutar parkšume<br />
glede dobi i različitih vrsta drveća, što osigurava<br />
potrajnost i biodiverzitet a to znači i vječnost šume koju<br />
obnavljamao. S obzirom da se u većini slučajeva tu radi<br />
o starim stablima koja najčešće dobro rađaju sjemenom,<br />
nužno je već postojeći prirodni pomladak, po-<br />
mladnu jezgru, upotrijebiti kao buduću sastojinu. Isto<br />
tako ovdje je nužno kombinirati prirodni i umjetni<br />
način obnove uz strogo uvažavanje svih načela koja<br />
vrijede za prirodnu obnovu. Od svega navedenog,<br />
umjetno je samo donošenje sjemena ili sadnica zbog<br />
poboljšanja uspješnosti prirodne obnove.<br />
Uzimajući u obzir današnje ekološke uvjete, obilježene<br />
onečišćenim zrakom, vodom i tlom, pojedina<br />
stabla će pokazivati znakove fiziološkog slabljenja i<br />
sušenja prija uobičajenog vremena, svojstvenog biološkim<br />
svojstvima pojedine vrste drveća. Tu pojavu treba<br />
iskoristiti i početi s obnovom na tim mjestima. Na taj<br />
će se način izbjeći masovnost u procesima obnove, koja<br />
bi se mogla dogoditi kad bi neku 200 ili 300 godišnju<br />
sastojinu, u normalnim ekološkim uvjetima, obnavljali<br />
u kratkom pomladnom razdoblju, zbog masovnog<br />
fiziološkog slabljenja i sušenja.<br />
Uz radove na pomlađivanju nužno je istovremeno<br />
na pomladnoj površini provoditi radove na njezi po<br />
svim naprijed navedenim načelima.<br />
4. RADOVI NA ODRŽAVANJU PARK-ŠUMA - Maintenance of the park forests<br />
Održavati neku park šumu znači prije svega voditi<br />
politiku uvažavanja šumskih ekosustava u gradskim<br />
sredinama. U svezi s time nužno je izvoditi radnje koje<br />
će omogućiti funkcioniranje park-šume te provoditi<br />
mjere spriječavanja njihove devastacije. Posebno je<br />
važno čuvati granice i rubne dijelove koji su izloženi<br />
svakodnevnim napadima, počevši od njihove upotrebe<br />
za parkirališta, odlagališta građevnog materijala i smeća<br />
do krađe drveta, humusnog tla i vegetacije.<br />
Glede zakonske regulative i uvažavanja cjelovitosti<br />
park-šume, to istovremeno znači zaštitu od divljih i<br />
"zakonskih" uzurpacija. Pod održavanjem istovremeno<br />
se misli na funkcioniranje i zaštitu svih nužnih objekata<br />
koji su u park-šumi smješteni, počevši od održavanja<br />
staza, puteva, vodotoka, jezera, mostova, vidikovaca,<br />
do uklanjanja snjegom, ledom ili vjetrom izvaljenih,<br />
nagnutih ili prelomljenih stabala.<br />
5. STRUKTURNE I SUMSKOUZGOJNE OSOBINE PARK-SUMA NA PODRUČJU<br />
GRADA ZAGREBA<br />
Structural and silvicultural properties of the Zagreb park forests<br />
U priloženoj tablici donosimo neke osnovne struk- Zakona o zaštiti prirode a vezano na članak 7. GUP-a<br />
turne i posjedničke podatke za 17 park- šuma koje treba Grada Zagreba,<br />
proglasiti zaštićenim dijelovima prirode temeljem<br />
5.1. Park-šuma Susedgrad<br />
Susedgrad park forest<br />
Ukupna površina ove park-šume iznosi 10,50 ha s<br />
prosječnom drvnom zalihom od 215,50 m 3 /ha i prosječnim<br />
godišnjim tečajnim prirastom od 5,59 m-Vha. U<br />
omjeru smjese nalaze se hrast kitnjak, jasen, lipe, smreka<br />
i druge vrste drveća. Sastojina je ispresjecana mnogobrojnim<br />
stazama. Nužno je obaviti sanitarnu sječu<br />
suhih prezrelih, slabo vitalnih stabala uz obnovu prirodnim<br />
ili umjetnim putem prvenstveno hrastom kitnjakom.<br />
Nužna je predhodna priprema staništa. Njegu<br />
obaviti proredom u korist klimatogene vrste šume hrasta<br />
kitnjaka. Zakorovljene površine posaditi sadnicama<br />
običnog bora uz pripremu tla.<br />
5.2. Park-šuma Lisičina - Lisičina park forest<br />
Ova je park-šuma u privatnom vlasništvu, šumske<br />
površine 6,10 ha. Ukupna površina iznosi 21,80 ha.<br />
Šume su male drvne zalihe, svojstvene većini privatnih<br />
šuma koje su degradirane prija svega zbog nestručnog<br />
gospodarenja. Nužno je postupnim radovima njege<br />
formirati suvisliju sastojinu uz obnovu plješina, sad-<br />
230
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
njom pionirskih vrsta drveća (breza, topola, vrba, smreke,<br />
borovi i dr.). Ostale površine detaljnim projektom<br />
staviti u funkciju park-šume bilo pošumljavanjem ili<br />
pak stvaranjem slobodnih njegovanih zelenih površina.<br />
5.3. Park-šuma Grmoščica<br />
Grmoščica park forest<br />
Ukupna površina park-šume iznosi 76,90 ha, od<br />
čega na šumsku površinu odpada 63,60 ha. To su<br />
srednjodobne sastojine u kojima je nužna njega proredom.<br />
Drvna zaliha je normalna (274,60 m 3 /ha), a prirast<br />
iznosi 7,60 m 3 /ha. U proredama forsirati hrast kitnjak i<br />
bukvu iz sjemena na štetu bagrema, stabala iz panja i<br />
sušaca kestena. U bagremovim sastojinama dati prednost<br />
autoktonim upotrebljivim vrstama koje se nalaze u<br />
donjoj etaži. Kulture topola obnoviti u dva sjeka unošenje<br />
15000 sadnica kitnjaka po ha, uz predhodnu pripremu<br />
staništa. Čistine pošumljavati četinjačama (smreka,<br />
borovi i dr).<br />
5.4. Park-šuma Zamorski breg-Šestinski vrt<br />
Zamorski breg-Šestinski vrt park forest<br />
Ukupna površina iznosi 17,10 ha, od čega na šumu<br />
odpada 14,90 ha. Obrast je normalan, a prosječna drvna<br />
zaliha iznosi 336,58 m 3 /ha s prirastom od 6,50 m 3 /ha.<br />
To je pretežno mješovita sastojina kitnjaka i bukve s<br />
primješanim bagremom. U jednom dijelu nalazi se bagremova<br />
kultura u dobi od 5o godina. Sastojine su visokog<br />
uzgojnog oblika u dobi od 45-105 godina. Prirodne<br />
sastojine njegovati proredom, a bagremovu kulturu njegovati<br />
do kraja ophodnje uz postupnu konverziju sastojinskog<br />
oblika pretvorbom u autoktonu sastojinu kitnjaka<br />
i bukve.<br />
Tablica 1.<br />
Table 1.<br />
Red.<br />
br.<br />
No.<br />
Naziv predjela<br />
Area<br />
Državne<br />
šume<br />
State<br />
forests<br />
Privatne<br />
šume<br />
Private<br />
forests<br />
Površine (ha)<br />
Area (ha)<br />
Ukupno<br />
šuma<br />
Total<br />
Ostalo<br />
Other<br />
Ukupna<br />
površina<br />
Total<br />
area<br />
Prosj. drv.<br />
zaliha<br />
Average<br />
wood stock<br />
mVha<br />
Prosj. god.<br />
teč. prirast<br />
Average current<br />
annual increment<br />
mVha<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
16<br />
17<br />
Susedgrad<br />
Lisičina<br />
Grmoščica<br />
Zamorski breg-<br />
Šestinski vrt<br />
Šestinski dol<br />
Jelenovac -<br />
Vrhovec<br />
Park šume<br />
Centra<br />
Mirogoj<br />
Remete<br />
Miroševčina<br />
Dankovačka<br />
šuma<br />
Oporovec<br />
Novoselec<br />
Čulinečina<br />
Savska<br />
opatovina<br />
Gaišće<br />
Magdalena<br />
Ukupno<br />
3.65<br />
0.00<br />
46.81<br />
5.66<br />
3.55<br />
33.41<br />
120.39<br />
29.95<br />
0.00<br />
0.00<br />
7.41<br />
9.06<br />
4.29<br />
0.00<br />
33.47<br />
103.47<br />
0.00<br />
401.19<br />
3.95<br />
6.10<br />
10.79<br />
9.24<br />
1.00<br />
15.49<br />
140.38<br />
16.99<br />
49.60<br />
105.40<br />
184.52<br />
126.94<br />
0.00<br />
72.70<br />
14.33<br />
69.23<br />
24.70<br />
857.36<br />
7.60<br />
6.10<br />
63.60<br />
14.90<br />
4.55<br />
48.90<br />
260.77<br />
46.94<br />
49.60<br />
105.40<br />
192.00<br />
136.00<br />
4.29<br />
72.70<br />
47.80<br />
172.70<br />
24.70<br />
1258.55<br />
2.90<br />
15.70<br />
13.30<br />
2.20<br />
4.80<br />
5.60<br />
59.66<br />
79.60<br />
58.10<br />
17.80<br />
17.30<br />
11.20<br />
0.00<br />
0.00<br />
21.00<br />
18.80<br />
4.20<br />
332.16<br />
10.50<br />
21.80<br />
70.90<br />
17.10<br />
9.35<br />
54.50<br />
320.43<br />
126.54<br />
107.70<br />
123.20<br />
209.30<br />
147.20<br />
4.29<br />
72.70<br />
68.80<br />
191.50<br />
28.90<br />
1590.71<br />
215.50<br />
100.00<br />
274.60<br />
336.58<br />
203.00<br />
314.82<br />
386.28<br />
298.72<br />
115.00<br />
150.00<br />
143.29<br />
236.91<br />
228.00<br />
130.00<br />
290.00<br />
423.00<br />
122.00<br />
-<br />
5.59<br />
4.00<br />
7.60<br />
6.50<br />
5.60<br />
5.97<br />
6.88<br />
7.56<br />
4.00<br />
4.20<br />
6.64<br />
10.10<br />
11.30<br />
3.60<br />
8.00<br />
12.50<br />
3.80<br />
-<br />
231
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
232
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARKSUMA... Šumarski listbr. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 225-242<br />
5.5. Park-šuma Šestinski dol<br />
Šestinski dol park forest<br />
Ukupna površina iznosi 9,35 ha, od čega šumi pripada<br />
4,55 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 200,3 m 3 /ha, a<br />
prirast 5,50 mVha. Stanište je hrasta kitnjaka na kojem<br />
znantno učešće pored kitnjaka ima bagrem. Čiste sastojine<br />
bagrema treba postupno pretvarati u kitnjakove po<br />
uobičajenim metodama. U vitalnijim skupinama bagrema<br />
i u dijelovima gdje u omjeru smjese dominira hrast<br />
kitnjak, treba obavljati prorede formirajući što prirodniju<br />
vertikalnu strukturu i omjer smjese. Ophodnju bagremovog<br />
kolosjeka treba produžiti i uz nužne uzgojne<br />
radove uzgojiti bagremovu nisku šumu.<br />
5.6. Park-šuma Jelenovac-Vrhovec<br />
Jelenovac-Vrhovec park forest<br />
Ukupna površina ove park-šume iznosi 54,50 ha od<br />
čega na šume odpada 48,90 ha. Prosječna drvna zaliha<br />
iznosi 314,82 mVha, a prirast 5,97 m 3 /ha. To su mješovite<br />
sastojine u kojima u omjeru smjese dominiraju hrast<br />
kitnjak, bukva, grab i bagrem. Primješani su lipe, kesten,<br />
jasen, voćkarice i breza. Sastojine treba njegovati proredom<br />
uz posebnu pažnju formiranja strukture, zbog ponegdje<br />
pregustih sastojina, omjera smjese zbog bagrema,<br />
prostornog rasporeda zbog izrazitih grupa stabala, vertikalne<br />
strukture posebno formiranja i njege podstojne<br />
etaže, uzgojnog oblika vađenjem stabala iz panja i na<br />
klizišta, zbog podržavanja jače pokrovnosti. U starim<br />
sastojinama u kojima se nalaze fiziološki oslabljena stabla<br />
provoditi kombiniranu obnovu na malim površinama<br />
uz oplodne i rubne sječe.<br />
5.7. Park-šume centra - Centar park forests<br />
Te vrlo vrijedne park-šume zauzimaju ukupnu površinu<br />
od 320,43 ha, od čega na šumu odpada 260,77 ha.<br />
Šume čine predjeli od kojih se pojedini spuštaju do samog<br />
središta grada, a to su šume Tuškanac, Dubravkin<br />
put, Cmrok, Jurjevska, Rokov perivoj, Zelengaj, Kraljevac,<br />
Pantovčak i Prekrižje. Prosječna drvna zaliha iznosi<br />
386,28 mVha a prirast 6,88 m 3 /ha. To su pretežno<br />
mješovite srednjodobne starije i stare park-šume, koje u<br />
omjeru smjese imaju hrast kitnjak, bukvu, grab, bagrem,<br />
lipu, kesten, jasen, voćkarice, brezu i druge listače<br />
i četinjače. Sastojine su pretežno visokog uzgojnog<br />
oblika u kojima treba provoditi sve faze njege i sve<br />
radove na obnovi, ovisno o konkretnom stanju pojedine<br />
sastojine. Njegu, obnovu i održavanje provoditi po naprijed<br />
navedenim načelima i metodama.<br />
Park-šuma Pantovčak - Zelengaj<br />
(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode)<br />
233
S. Malić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6. CXXI (<strong>1997</strong>), 225-242<br />
Park-šuma Remete<br />
(Foto: Arhiv Gradskog zavoda za zaštitu i obnovu spomenika<br />
kulture i prirode)<br />
Park-šuma Tuškanac<br />
(Foto: J. Janjić)<br />
5.8. Park-šuma Mirogoj - Mirogoj park forest<br />
Površina iznosi 126,54 ha, od čega na šumu odpada<br />
46,94 ha. Prosječna drvna zaliha iznosi 298,72 m 3 /ha, a<br />
prirast 7,56 mVha. Šuma obuhvaća predjele Kamenjak<br />
i Črleni jarak. To su šume hrasta kitnjaka srednjodobne,<br />
starije i stare, koje u omjeru smjese osim kitnjaka imaju<br />
bukvu, grab s primješanim bagremom i četinjačama.<br />
Nužno je obavljati njege proredom, a u starim sastojinama<br />
radove na pomlađivanju.<br />
5.9. Park-šuma Remete - Remete park forest<br />
Ukupna površina iznosi 107,70 ha od čega na šume<br />
odpada 49,60 ha.. Sve su šume privatne, stoje i vidljivo<br />
i iz strukturnih podataka niske drvne mase koja iznosi<br />
115,oo m 3 /ha i prirasta od 4,00 m 3 /ha. Sastojine hrasta<br />
kitnjaka, bukve i ostalih pripadajućih vrsta poremećene<br />
strukture nastale su kao posljedice neurednog gospodarenja.<br />
U njima treba provoditi obimne zahvate njege<br />
radi formiranja kvalitetnije strukture te radove prirodne<br />
i umjetne obnove.<br />
5.10. Park-šuma Miroševčina<br />
Miroševčina park forest<br />
Ukupna površina iznosi 123,20 ha, od čega na<br />
isključivo privatne šume odpada 105,40 ha. Prosječna<br />
drvna zaliha iznosi 150,00 mVha, a prirast 4,20 m 3 /ha.<br />
Sastojina je slična predhodnoj, te i u njoj treba provoditi<br />
radove njege i obnove s posebnim ciljem revitalizacije<br />
ovih šuma.<br />
5.11. Park-šuma Dankovečka šuma<br />
Dankovečka šuma park forest<br />
Ukupna površina ove park-šume iznosi 209,30 ha,<br />
od čega na šume odpada 192 ha, od čega je svega 7,48<br />
ha državnih šuma, a preostalih 184,52 ha odnosi se na<br />
privatne šume. Prosječna drvna masa iznosi 143,29<br />
m 3 /ha, a prirast 6,64 mVha. Sastojine su pretežno niskog<br />
uzgojnog oblika ili panjače, sastavljene od hrasta<br />
kitnjaka i običnog graba, srednjodobne, u kojima je u<br />
državnim šumama propisana ophodnja od 100 godina.<br />
Sastojine treba njegovati proredom uz forsiranje stabala<br />
iz sjemena i kvalitetnih stabala kitnjaka iz panja.<br />
Postoje i bagremove sastojine u razvojnom stadiju koljika,<br />
kojima treba produžiti ophodnju te ih postupno<br />
konvertirati u kitnjakove sastojine. Privatne šume zahtijevaju<br />
kompleksne radove na njezi i istovremenoj<br />
obnovi, po mogućnosti autoktonim klimatogenim vrstama<br />
drveća.<br />
234<br />
i
S. Matić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski liši br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>). 225-242<br />
5.12. Park-šuma Oporovec<br />
Oporovec park forest<br />
Ukupna površina iznosi 147,20 ha, od čega na šume<br />
odpada 136,00 ha, od čega na privatne šume odpada<br />
126,94 ha, a na državne 9,06 ha. Prosječna drvna zaliha<br />
iznosi 236,91 m 3 /ha s prirastom od 10,10 mVha. Državne<br />
šume su šume hrasta kitnjaka, visokog uzgojnog<br />
oblika, normalnog obrasta u dobi od 50 godina. U njima<br />
se preporuča proreda s uobičajenim intezitetom i načinom.<br />
Privatne su šume po strukturi i uzgojnom obliku<br />
slične predhodnim, te su u njima istovjetni i radovi koje<br />
treba obavljati.<br />
5.13. Park-šuma Novoselec<br />
Novoselec park forest<br />
Ukupna površina ove park-šume iznosi 4,29 ha, što<br />
je i površina šume u državnom vlasništvu. Sastojina<br />
hrasta kitnjaka u dobi od oko 50 godina, visokog uzgojnog<br />
oblika, suvislo obrasla i normalnog obrasta. Prosječna<br />
drvna zaliha iznosi 228,00 mVha, a prirast 11,30<br />
mVha. S obzirom daje sastojina vrlo blizu normalnoj,<br />
nužno je provoditi njege proredom.<br />
5.15. Park-šuma Savska Opatovina<br />
Savska Opatovina park forest<br />
Ukupna površina iznosi 68,80 ha, od čega je 33,47<br />
ha u državnom, a 14,33 ha u privatnom vlasništvu. Prosječna<br />
drvna zaliha iznosi 290 m 3 /ha, a prirast 8,00<br />
mVha. To su topolove sastojine u dobi od 30-60 godina<br />
vrlo slabog obrasta (0,1-0,4). Osim toga postoji ijedna<br />
kultura običnog bora u dobi od 30 godina. Sastojinu je<br />
nužno njegovati i istovremeno obnavljati unoseći bijelu<br />
i crnu topolu, bijelu vrbu i euroameričke topole. Na boljim<br />
staništima pod zastorom starije sastojine moguće<br />
je unositi hrast lužnjak, a na čistinama poljski jasen i crnu<br />
johu. S obzirom daje ovo jedina ritska šuma topola i<br />
vrba od preostalih 16 park-šuma, a imajući u vidu europski<br />
trend čuvanja i širenja istih, trebalo bi uložiti dosta<br />
stručnog rada da se revitalizira.<br />
Park-šuma Savska opatovina<br />
(Foto: J. Janjić)<br />
Park-šuma Novoselčina<br />
5.14. Park-šuma Čulinečina<br />
Čulinečina park forest<br />
(Foto: J. Janjić)<br />
Ukupna površina iznosi 72,70 ha, stoje istovremeno<br />
i površina privatnih šuma. Prosječna drvna zaliha iznosi<br />
130 m3/ha, a prirast 3,80 mVha. Radi se o sastojini<br />
hrasta lužnjaka u privatnom vlasništvu, gdje će biti nužno<br />
provoditi mnoge radnje njege radi poboljšanja<br />
strukture, kao i radove prirodne i umjetne obnove.<br />
5.16. Park-šuma Gaišće - Gaišće park forest<br />
Park-šuma na području Sesveta ukupne površine<br />
191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha privatne.<br />
Prosječna drva zaliha iznosi 423 m 3 /ha, a prirast<br />
12,50 mVha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije<br />
grupe. U prvoj su grupi sastojine hrasta lužnjaka i običnog<br />
graba te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima<br />
površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog<br />
graba treba normalno njegovati proredom, a grabike<br />
njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati,<br />
uvažavajući načela oplodnih i rubnih sječa, unoseći žir<br />
ili sadnice hrasta lužnjaka.<br />
U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spadaju<br />
kulture bagrema, ariša i borovca. Te kulture treba<br />
njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pretvarati<br />
u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, služeći<br />
se umjetnom obnovom uz oplodne i rubne sječe.<br />
235
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 225-242<br />
5.17. Park-šuma Magdalena<br />
Magdalena park forest<br />
Ova sesvetska park-šuma zauzima ukupnu površinu<br />
od 28,90 ha, od čega na privatne šume otpada površina<br />
od 24,70 ha, stoje i ukupna površina šuma. Prosječna<br />
drvna zaliha iznosi 122,00 mVha, a prirast 3,80 mVha.<br />
S obzirom da je to šuma u privatnom vlasništvu, po<br />
kvaliteti se bitno ne razlikuje od ostalih šuma u tom<br />
vlasništvu. Nalazi se na staništu gdje se miješa hrast<br />
lužnjak, kitnjak i obični grab. Ima dosta površina gdje<br />
prevladava grab, te će se na cijeloj površini morati<br />
obavljati radovi njege s istovremenim pomlađivanjem<br />
po načelima koje smo već opisali.<br />
Park-šuma Gaišće<br />
(Foto: J. Janjić)<br />
Branimir PRPIC<br />
6. EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA<br />
Ecological and social functions of Zagreb park forests<br />
Park-šume Grada Zagreba prema priloženom popisu<br />
zapremaju površinu od 1.258,55 ha. Površina se,<br />
dakako, ne odnosi na sve gradsko zelenilo u parkovima,<br />
drvoredima, dvorištima i vrtovima Zagreba. Napominjemo<br />
kako u tome popisu nema spomenika parkovne<br />
arhitekture Maksimira, a ni šume Dotršćine.<br />
Značenje zagrebačkih park-šuma u smislu njihovih<br />
ekoloških i socijalnih funkcija kao što su hidrološka,<br />
protuerozijska, klimatska, vjetrobrana, protuimisijska,<br />
zatim u smislu ispuštanja kisika i vezivanja ugljičnog<br />
dioksida, njihova utjecaja na turistički promet i ljepotu<br />
krajolika, na rekreaciju i zdravlje pučanstva, od neprocjenjive<br />
je vrijednosti za Grad Zagreb.<br />
Pobrojanome potrebno je dodati i ulogu zagrebačkih<br />
park-šuma u očuvanju genofonda biljnih i životinjskih<br />
vrsta, jer se pretežno radi o prirodnim šumama koje<br />
su raznolike i relativno dobro usčuvane. Njihova prirodnost<br />
usko je povezana uz način prostiranja, jer kao<br />
jezici iz Madvednice prodiru u grad spuštajući se u samo<br />
njegovo središte do zagrebačke žile kucavice Ilice.<br />
Prirodni ustroj parkova narušen je urbanim i industrijskim<br />
utjecajem pa je pojava oštećenih stabala dosta<br />
česta. Nemali broj stabala ima krošnju oštećenu preko<br />
25%, stoje znak približavanja njihova fiziološkog kraja.<br />
Tu pojavu ustanovili smo prilikom ocjenjivanja ekoloških<br />
i socijalnih funkcija zagrebačkih park-šuma, a to<br />
je nužno što prije podrobno utvrditi radi poduzimanja<br />
mjera obnove.<br />
6.1. O općekorisnim funkcijama<br />
On the generally useful functions<br />
Skoro sve podjele funkcija šume razvrstane su u tri<br />
osnovne skupine kojima se obuhvaćaju:<br />
- proizvodna ili sirovinska funkcija<br />
- ekološka ili zaštitna funkcija<br />
- socijalna ili društvena funkcija.<br />
Jednu od najpoznatijih podjela funkcija šume predložio<br />
je Pro dan (1969) i kasnije istu razradio njegov<br />
učenik Christmann (1979). Za naše potrebe dali<br />
smo podjelu općekorisnih funkcija šuma glede njihove<br />
socijalne i ekološke funkcije, uzevši kod toga u obzir<br />
ekološku raznolikost Hrvatske, kao i društvenu težnju<br />
ka razvoju turizma (Prpić, 1992).<br />
Na temelju dosadašnjih iskustava primjene vrednovanja<br />
općekorisnih funkcija u šumarskoj praksi, dajemo<br />
njihovu pojednostavljeniju podjelu s rasponom<br />
ocjena za svaku funkciju.<br />
Naziv općekorisne funkcije<br />
Name<br />
1. Ekološke (zaštitne) funkcije šume<br />
1.1 .Hidrološka funkcija šume<br />
1.2.Protuerozijska funkcija šume<br />
1.3.Klimatska funkcija šume<br />
1.4.Protuimisijska funkcija šume<br />
1.5. Vjetrobrane i cestozaštitne šume<br />
1.6. Sume različitih izvora zaštite<br />
2. Društvene (socijalne) funkcije šume<br />
2.1 .Turistička funkcija šume<br />
2.2.Estetska funkcija šume<br />
2.3.Rekreacijska funkcija šume<br />
2.4.Zdravstvena funkcija šume<br />
Raspon ocjena<br />
Evaluation range<br />
8<br />
0<br />
0<br />
0<br />
0<br />
- 4<br />
- 3<br />
- 3<br />
- 3<br />
- 3<br />
- 10<br />
- 3<br />
- 3<br />
- 3<br />
- 3<br />
236
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE. OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
6.2. Opis ekoloških funkcija šume s uputom<br />
za ocjenjivanje<br />
The description of the ecological functions<br />
with instructions for evaluation<br />
6.2.1.1. Hidrološka i vodozaštitna funkcija šume<br />
Hydrological and water-protective forest<br />
function<br />
Hidrološka funkcija sastoji se u pročišćavanju površinskih<br />
i podzemnih voda te u stalnosti opskrbe vodom<br />
izvorišta i vodotoka i sprečavanju njezina brzog<br />
otjecanja. Hidrološku funkciju obavlja svaka šuma.<br />
Utjecaj šume na hidrološke prilike u prostoru ovisi o<br />
šumskome ekosustavu, o njezinoj stojbini i strukturi<br />
šumske sastojine. Vrlo značajnu ulogu imaju pri tome<br />
reljef, geološka podloga i tlo, zatim vrste drveća, njihova<br />
starost te sklop krošanja.<br />
Vodni odnosi u šumi ovise neposredno o evapotranspiraciji,<br />
gdje odlučujuću ulogu ima transpiracija drveća<br />
koja se uvelike razlikuje od vrste do vrste. Tako npr.<br />
ukupna godišnja transpiracija iznosi za bukvu prosječno<br />
300 mm, dok kod hrasta lužnjaka iznosi oko 500 mm.<br />
Veliku ulogu ima pri tome upojna moć šumskog tla<br />
(kapacitet za vodu i zrak), što ovisi o njegovoj strukturi<br />
i mehaničkom sastavu, o njegovoj dubini te o geološkoj<br />
podlozi.<br />
Zna se kako je šuma najbolji prečistač vode, odnosno<br />
voda šumskih izvora dobra je za piće.<br />
Ocjene koje se daju za ovu funkciju kreću se u rasponu<br />
od 1 do 4, a zagrebačke park-šume dobile su visoke<br />
ocjene 3 ili 4.<br />
6.2.1.2. Protuerozijska funkcija<br />
Anti-erosion function<br />
Šumski pokrov je najučinkovitija zaštita kako od<br />
erozije vodom tako i od erozije tla izazvane vjetrom. Jakost<br />
erozije tla vodom ovisi o nagnutosti padine, njezinoj<br />
dužini i obliku (konveksno, konkavno) te o količini<br />
kiše koja padne u jednom mahu.<br />
Opasnost od erozije tla vodom povećana je nagibima<br />
većim od 20° te na južnim ekspozicijama zbog povećanog<br />
topljenja snijega, a veća je i kod nepropusnih<br />
geoloških podloga.<br />
Većina zagrebačkih park-šuma dobila je najvišu ocjenu<br />
za protuerozijsku funkciju. Manje ocjene dobile su<br />
park-šume s prekinutim sklopom kao i nizinske šume.<br />
6.2.1.3. Klimatska funkcija - Climatic function<br />
Šuma ublažava klimatske krajnosti, pa tako vrlo<br />
učinkovito utječe na onaj prostor u kojemu raste i na<br />
susjedne poljoprivredne, urbane i industrijske prostore.<br />
Ako šuma zauzima veće površine od više stotina ha,<br />
osigurava bolju izmjenu zraka i spriječava pojavu hladnih<br />
zračnih strujanja.<br />
Veći šumski kompleksi, kao npr. šume Medvednice,<br />
utječu na ukupnu godišnju količinu padalina. Tijekom<br />
ljeta šuma povećava vlažnost zraka. Povoljan klimatski<br />
utjecaj šume, posebice ako se radi o šumi veće<br />
površine od 1000 ha, zamijećuje se do 60 km udaljenosti<br />
od njezina ruba. Stoje površina šume veća, njezin<br />
je klimatski utjecaj značajniji.<br />
Srednje minimalne temperature zraka tijekom zime<br />
su nekoliko celzijusovih strupnjeva više nego u susjednom<br />
polju, dok su srednje maksimalne temperature niže<br />
u šumi tijekom ljeta nego u susjednom polju.<br />
Zagrebačke park-šume imaju izuzetno veliko klimatsko<br />
značenje za klimu grada. Samo je Šestinski dol<br />
dobio nešto nižu ocjenu klimatske funkcije šume zbog<br />
svoga reljefnog položaja i znatno manje površine, dok<br />
su ostale park-šume dobile najvišu ocjenu.<br />
6.2.1.4. Protuimisijska funkcija<br />
Fighting air pollution function<br />
Pod ovom funkcijom podrazumijevamo zaštitu koju<br />
čini šuma, smanjujući onečišćenje zraka i intenzitet<br />
buke. Oba spomenuta onečišćenja značajna su za grad<br />
Zagreb.<br />
Šuma je izuzetno dobar prečistač zraka, jer u svojim<br />
gustim krošnjama može zadržati više desetaka tona<br />
tvorničke prašine. Krošnje drveća predstavljaju svojim<br />
lišćem višeslojne zaustavljivače čestica koje onečišćuju<br />
zrak. Količina i površina lišća u krošnji ovisi o vrsti<br />
drveća. Najveću asimilacijsku površinu imaju određene<br />
crnogorične vrste drveća kao što su smreka, jela i<br />
duglazija. Kod spomenutih vrsta ta površina iznosi od<br />
14 do 15 ha najednom hektaru šume a kod bjelogorice<br />
površina lišća po 1 ha iznosi od 6 do 8 ha.<br />
Ova funkcija šume ugrožava opstanak šumskog<br />
ekosustava. Velika količina otrova koju skuplja šuma<br />
uništava postupno živi svijet šume od šumskoga drveća<br />
do najsitnijih stanovnika šumskog tla. Sumporna i<br />
dušična kiselina koje padaju s kišom i snijegom na šumu,<br />
fotooksidanti koji su proizvod cestovnog prometa,<br />
teški metali i dr., oštećuju lišće i iglice šumskog drveća,<br />
dok zakiseljavanje tla uzrokuje oslobađanje trovalentnog<br />
aluminija iz rešetke gline, što uvjetuje propadanje<br />
aktivnoga korijenja drveća kao i puno članova<br />
edafona.<br />
Zagrebačke park-šume posebice su ugrožene otrovom<br />
koji dolazi zračnim strujanjima iz udaljenih područja<br />
te vlastite industrije, kućnih ložišta i cestovnog<br />
prometa.<br />
Potrebno je što prije pristupiti obnovi park-šuma u<br />
kojima je značajan broj stabala ugrožen, jer se pod<br />
utjecajem sinergetskog djelovanja otrova smanjuje nji-<br />
237
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski lis! br. S 6, CXXI (<strong>1997</strong>), 225-242<br />
hov životni vijek. Taje stabla potrebno što prije ukloniti,<br />
kako ne bi predstavljala opasnost za posjetitelje<br />
zbog njihova izvaljivanja i otpadanja grana. U uvjetima<br />
velikog zakiseljavanja dolazi do odumiranja korijenja<br />
drveća i do izvaljivanja stabala.<br />
Park-šuma Maksimir<br />
(Foto: I. Anić)<br />
Prilikom obnove park-šuma dobro je koristiti isprobano<br />
iskustvo Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga<br />
fakulteta u Zagrebu, koji već više od 70 godina uspješno<br />
gospodari spomenikom parkovne arhitekture Maksimirom,<br />
jednim od najvitalnijih zagrebačkih parkova.<br />
Park-šuma Maksimir, koji je isto tako ugrožen kiselim<br />
kišama i prometom, predstavlja danas vrlo stabilnu šumu<br />
u kojoj se već desetljećima oprezno obavlja obnova<br />
kojom se zadržavaju sva obilježja ovog zahtjevnog parka-spomenika.<br />
Sve zagrebačke park-šume dobile su vrlo visoku<br />
ocjenu protuimisijske funkcije.<br />
6.2.1.5. Vjetrobrano-cestozaštitne šume<br />
Windshield-road protective forests<br />
Većina zagrebačkih park-šuma obavlja vjetrobranu<br />
funkciju, koja je od velikog značaja za susjedne zgrade<br />
i bliža naselja. Park-šume služe i za zaštitu prometnica,<br />
a postojanjem šume postiže se veća sigurnost prometa.<br />
Ova funkcija šume sastoji se u spriječavanju odrona kamenja,<br />
muljevitih i snježnih nanosa na ceste te u spriječavanju<br />
udara vjetra.<br />
Većina zagrebačkih park-šuma ima naglašenu funkciju<br />
zaštite prometnica.<br />
6.2.1.6. Šume različitih izvora zaštite<br />
Forests of different protection sources<br />
U ovu skupinu pripadaju šume koje su zaštićene<br />
ponajprije sa stajališta zaštite prirode kao i zbog drugih<br />
razloga. Tu pripadaju: nacionalni parkovi, strogi rezervati,<br />
spomenici parkovne arhitekture, spomenici prirode,<br />
parkovi prirode, posebni rezervati, zaštićeni krajolici,<br />
šume za očuvanje gonofonda, znanstvene pokusne<br />
površine, park-šume, arboretumi, šume s posebnom<br />
namjenom.<br />
Sve zagrebačke park-šume svrstane su u podskupinu<br />
u kojoj dobivaju ocjenu 9. Zaštićene šume, temeljem<br />
Zakona o zaštiti prirode (NN 39/94 i 72/94), dijelovi<br />
su prirode svrstani u više kategorija koje dalje<br />
dobivaju međunarodno, državno i lokalno značenje.<br />
Zaštićene šume imaju ove ocjene:<br />
Ocjenu 10:<br />
Nacionalni park,<br />
strogi rezervat,<br />
spomenik parkovne arhitekture,<br />
spomenik prirode.<br />
Ocjenu 9:<br />
Park prirode,<br />
posebni rezervat,<br />
zaštićeni krajolik,<br />
šume za očuvanje genofonda,<br />
znanstveno-pokusne površine,<br />
park-šume,<br />
arboretumi.<br />
Ocjenu 8:<br />
Šume s posebnom namjenom (fakultetske<br />
šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume<br />
za vizualnu zaštitu krajolika, zaštitne<br />
šume po gospodarskoj osnovi i dr.).<br />
6.2.2.1. Turistička funkcija šume<br />
Forest function in tourism<br />
Turističku funkciju imaju sve šume koje svojim položajem,<br />
izgledom i rekreacijskom ulogom utječu na<br />
turistički promet. Park-šume uz središte grada vrijednije<br />
su i sa ekološkog stajališta i sa socijalnog, u odnosu<br />
na one perifernije.<br />
Većina park-šuma Grada Zagreba dobila je najvišu<br />
ocjenu turističke funkcije, jer zadovoljavaju uvjete naših<br />
kriterija. Za finije procjenjivanje turističke funkcije<br />
šume, ocjene bi morale imati širi raspon, stoje već zadatak<br />
daljnjih istraživanja u tom području.<br />
6.2.2.2. Estetska funkcija šume<br />
Aesthetic function<br />
Pod estetskom funkcijom šume podrazumijevamo<br />
lijep izgled krajolika koji je takav zbog prisutnosti šume.<br />
U gusto naseljenom prostoru kao što je Zagreb,<br />
park-šume daju poseban estetski ugođaj koji razbija si-<br />
238
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE 1 SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5 6, CXX1 ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
vilo urbanih sklopova, a posebno ako je postignut sklad<br />
građevina i šume. Ovaj sklad često se zanemaruje.<br />
Značajan je estetski ugođaj koji šuma pruža u svojoj<br />
unutrašnjosti. Veću vrijednost imaju zrele šume s dobro<br />
razvijenim krošnjama stabala. Zagrebačke bjelogorične<br />
park-šume posebno su lijepe i primamljive u promjenama<br />
koje donose godišnja doba.<br />
Park-šuma dobiva na vrijednosti ako je u njoj dobro<br />
razvijen prizemni sloj šumskoga raslinja, i ako u njoj<br />
možemo sresti životinjski svijet (ptice, vjevericu, srnu i<br />
slično).<br />
6.2.2.3. Rekreacijska funkcija šume<br />
Recreational function<br />
Rekreacijsku funkciju ima ona šuma koju pučanstvo<br />
često posjećuje bilo da su to šetači ili izletnici, turisti ili<br />
športaši. Stoje šuma bliže gradu, odnosno većem naselju,<br />
to je njezina uporabna rekreacijska vrijednost veća.<br />
Rekreacijska funkcija se obično poklapa s turističkom.<br />
Ova funkcija je veća što je šuma pristupačnija. Rekreacijska<br />
funkcija šume u Zagrebu ovisi o njezinoj<br />
udaljenosti od tramvajskih i autobusnih postaja.<br />
Ocjene rekreacijskih funkcija su u rasponu od 0 do<br />
3. Prema našim ocjenama srednja vrijednost iznosi za<br />
zagrebačke park-šume 2,7 što upućuje na njihovo veliko<br />
rekreacijsko značenje.<br />
6.2.2.4. Zdravstvena funkcija šume<br />
Medical function<br />
Zdravstvena funkcija šume temelji se u prvome redu<br />
na povoljnome utjecaju šumske sastojine na psihičko<br />
raspoloženje čovjeka. Ulaskom u šumu čovjek osjeti<br />
smirenje i oporavak zbog čestih stresova i frustracija,<br />
koje su popratna pojava nesmiljene bitke za što veći<br />
standard koji sam sebi postaje svrhom.<br />
Utjecaj na ljudsko zdravlje u šumi uvjetovan je proizvodnjom<br />
fitoncida, kemijskih tvari koje luče više biljke<br />
kako bi se obranile od biljnih bolesti (virusi, bakterije,<br />
gljive). Značajnu ulogu ima pri tome i ugodan miris<br />
šume koji potječe od eteričnih ulja ("mirisni vitamini").<br />
Znakovit doprinos šume ljudskome zdravlju, je ispuštanje<br />
kisika tijekom fotosinteze koja godišnje iznosi<br />
od 15 do 20tpo ha. Sume su najučinkovitiji proizvođači<br />
kisika u odnosu na ostale kopnene ekosustave.<br />
7. OCJENA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA I VREDNOVANJA ZAGREBAČKIH PARK-ŠUMA<br />
The evaluation of the generally useful functions and the evaluation of the Zagreb park forests<br />
U priloženoj tablici dane su ocjene općekorisnih<br />
funkcija za 17 zagrebačkih park-šuma. Ocjene obuhvaćaju<br />
skupine ekoloških i socijalnih funkcija sa zbrojem<br />
ocjena za skupinu te zbroj ocjena svih općekorisnih<br />
funkcija. Najviše ocjene ekoloških funkcija dobile su<br />
park-šume Jelenovac-Vrhovac, šume Centra i Susedgrad.<br />
Najviše ocjene socijalnih funkcija dobile su parkšume<br />
Susedgrad, Grmošćica, Zamorski breg, Šestinski<br />
vrh i šume Centra. Navedene šume imaju i najveći<br />
zbroj svih općekorisnih funkcija - 36 i 37.<br />
Uz iznimku park-šume Susedgrad, visoke ocjene dobili<br />
su Jelenovac-Vrhovec i park-šume Centra, u prvome<br />
redu zbog svojeg položaja odnosno blizine zagrebačkog<br />
središta, ali visoke ocjene dobile su i Grmošćica te<br />
Zamorski breg zbog dobre sastojinske strukture i uravnotežene<br />
šume. Relativno visoke ocjene zaslužile su<br />
park-šume Mirogoj, Remete, Miroševčina i Novoselec.<br />
Iz podataka o površinama i drvnim zalihama te izračunom<br />
srednje vrijednosti općekorisnih funkcija, izračunata<br />
je ukupna vrijednost zagrebačkih park-šuma.<br />
Prosječna ocjena općekorisnih funkcija svih 17<br />
park-šuma iznosi 33,53 dok je sveukupna površina šuma<br />
1.258,55 ha.<br />
Prosječna drvna zaliha iznosi 292,4 mVha, trenutna<br />
prosječna cijena tehničkog drva je 540 kn/m 3 , a ogrijeva<br />
180 kn/m 3 . Uzet je prosječan stupanj iskorištavanja :<br />
tehničko drvo 50%, ogrijevno drvo 30% i otpad 20%.<br />
Uz navedene podatke izračunata je vrijednost općekorisnih<br />
funkcija park-šuma Grada Zagreba na površini<br />
od 1.258,55 ha i prosječnom ocjenom 33,53 u iznosu od<br />
4.025,789.509 kn.<br />
U navedenom iznosu nije uključena sirovinska i<br />
energetska vrijednost ovih šuma. Navedena vrijednost<br />
predstavlja prosjek koji služi za opću raspravu, dok se<br />
točne vrijednosti mogu dobiti utvrđivanjem podataka<br />
za svaku sastojinu zagrebačkih park-šuma.<br />
Ova će vrijednost bivati svakim danom sve veća,<br />
ako se primijeni odgovarajući postupak i njega šume.<br />
Zaustavljanjem emisija štetnih tvari u gradu Zagrebu<br />
(tvornice, promet, kućna ložišta, onečišćenja voda i dr.)<br />
te uređivanjem park-šuma one će postati znatno vrijednije<br />
nego danas.<br />
239
S. Malić. B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
Ocjena općekorisnih funkcija Tablica 2<br />
Evaluation of the generally useful functions Table 2<br />
Skupina općekorisnih funkcija<br />
Group of generally useful functions<br />
Red.<br />
br.<br />
No.<br />
Naziv<br />
park-šume<br />
Park forest<br />
Ekološke (zaštitne)<br />
funkcije šuma<br />
Ecological (protective) forest functions<br />
Socijalne (društvene)<br />
funkcije šuma<br />
Social forest functions<br />
*Brojčane oznake općekorisnih funkcija<br />
Numerical symbols of the generally useful functions<br />
1.1<br />
1.2<br />
1.3<br />
1.4<br />
1.5<br />
1.6<br />
Suma<br />
2.1<br />
2.2<br />
2.3<br />
2.4<br />
Suma<br />
XX<br />
1.<br />
Susedgrad<br />
4<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
9<br />
25<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
12<br />
37<br />
2.<br />
3.<br />
Lisičina<br />
Grmošćica<br />
3<br />
4<br />
1<br />
3<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
2<br />
2<br />
9<br />
9<br />
20<br />
24<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
11<br />
12<br />
31<br />
36<br />
4.<br />
Zamorski breg<br />
Sestinski vrh<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
9<br />
24<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
12<br />
36<br />
5.<br />
Sestinski dol<br />
3<br />
3<br />
2<br />
2<br />
3<br />
9<br />
22<br />
2<br />
2<br />
2<br />
3<br />
9<br />
31<br />
6.<br />
7.<br />
Jelenovac<br />
Vrhovec<br />
Park šume<br />
centra<br />
4<br />
4<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
9<br />
9<br />
25<br />
25<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
11<br />
12<br />
36<br />
37<br />
8.<br />
Mirogoj<br />
4<br />
3<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
24<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
11<br />
35<br />
9.<br />
Remete<br />
4<br />
3<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
24<br />
2<br />
3<br />
3<br />
2<br />
10<br />
34<br />
10.<br />
Miroševčina<br />
3<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
9<br />
23<br />
2<br />
3<br />
3<br />
3<br />
11<br />
34<br />
11.<br />
Dankovečka<br />
šuma<br />
3<br />
2<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
22<br />
2<br />
3<br />
3<br />
2<br />
10<br />
32<br />
12.<br />
Oporovec<br />
3<br />
2<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
22<br />
2<br />
3<br />
3<br />
2<br />
10<br />
32<br />
13.<br />
Novoselac<br />
3<br />
3<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
23<br />
2<br />
3<br />
3<br />
3<br />
11<br />
34<br />
14.<br />
Culinečina<br />
3<br />
1<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
21<br />
2<br />
3<br />
2<br />
3<br />
10<br />
31<br />
15.<br />
Savska<br />
opatovina<br />
3<br />
1<br />
3<br />
3<br />
1<br />
9<br />
20<br />
3<br />
3<br />
2<br />
3<br />
11<br />
31<br />
16.<br />
Gaišće<br />
3<br />
1<br />
3<br />
3<br />
2<br />
9<br />
21<br />
2<br />
3<br />
2<br />
3<br />
10<br />
31<br />
17.<br />
Magdalena<br />
3<br />
1<br />
3<br />
3<br />
1<br />
9<br />
20<br />
2<br />
3<br />
3<br />
3<br />
11<br />
31<br />
*Brojčana oznaka općekorisnih funkcija:<br />
Numerical symbols of the generally useful functions<br />
1. Ekološke funkcije<br />
1. Ecological functions<br />
1.1. Hidrološka<br />
Hydrological<br />
1.2. Protuerozijska<br />
Anti-erosion<br />
1.3. Klimatska<br />
Climatic<br />
1.4. Protuimisijska<br />
Fighting air pollution<br />
1.5. Vjetrobrano-cestozaštitna<br />
Windshield-road protective<br />
1.6. Zaštićene šume<br />
Protected forests<br />
2. Socijalna<br />
Social functions<br />
2.1. Turistička<br />
Tourism<br />
2.2. Estetska<br />
Aesthetic functions<br />
2.3. Rekreacijska<br />
Recreational functions<br />
2.4. Zdravstvena<br />
Medical functions<br />
240
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEGE, OBNOVE 1 ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK ŠUMA... Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
ZAKLJUČAK<br />
Zbog daljnjeg unapređenja zagrebačkih park-šuma<br />
predlaže se:<br />
- Postupak s park-šumom uspoređen s postupkom<br />
gospodarskom šumom razlikuje se u stilu gospodarenja.<br />
Uzgojnim postupcima u gospodarskoj<br />
šumi povećavamo tehničku vrijednost stabala<br />
dok istovremeno podržavamo i povećavamo<br />
vrijednost ekoloških i socijalnih funkcija šume.<br />
U park-šumi težište uzgojnih postupaka je u<br />
povećanju vrijednosti ekološke i socijalne funkcije<br />
šume.<br />
- Uzgojni zahvati u park-šumi slični su zahvatima<br />
u gospodarskoj šumi. Njihova obnova u svezi je<br />
s fiziološkom starošću stabala dok su prorijede<br />
podređene podizanju vrijednosti, ponajprije socijalnih,<br />
a zatim ekoloških funkcija šume.<br />
Značajno je pri tome održavanje biološke raznolikosti<br />
šume u smislu podržavanja mješovite sastojine,<br />
po vrstama drveća sukladne staništu.<br />
- Zbog što većeg vezanja ugljičnog dioksida te ispuštanja<br />
kisika u procesu fotosinteze potrebno je<br />
podržavati visoku proizvodnost ekološki uravnotežene<br />
šumske sastojine. Ovaj cilj se postiže<br />
normalnim mjerama klasičnog uzgajanja šuma<br />
prilagođenim cilju park-šume.<br />
Conclusion<br />
- Jednodobne ili regularne park-šume bilo da su niskog,<br />
srednjeg ili visokog uzgojnog oblika potrebno<br />
je obnavljati kombiniranim načinom i to u<br />
većini slučajeva postupcima oplodnih sječa na<br />
malim površinama s kombinacijom pomlađivanja<br />
rubnim sječama uz relativno dugo pomladno<br />
razdoblje. Razlog pomlađivanja je fiziološka starost<br />
stabala uz poremetnju fizioloških procesa<br />
što smanjuje ekološku vrijednost šume (smanjena<br />
fotosinteza, povećani transpiracija i disanje.)<br />
- Potrebno je ispitati pojedine socijalne funkcije<br />
park-šuma radi njihove kvantifikacije u smislu<br />
planiranja zaštite šume (frekvencija, gaženje,<br />
oštećivanje i dr.).<br />
- Zbog velikog opterećenja ekosustava park-šuma<br />
Grada Zagreba suhom i mokrom depozicijom te<br />
unošenjem štetnih tvari u šume na druge načine,<br />
potrebno je ustanoviti stupnjeve oštećenosti na<br />
izabranim bioindikacijskim točkama, a gdje je to<br />
moguće pomoću metode mikrostaništa ustanoviti<br />
dosadašnji intenzitet taloženja, utvrdivši količine<br />
štetnih tvari u šumi.<br />
-Ustanoviti potrebu korekture staništa park-šuma<br />
u smislu korišćenja zeolitskih preparata (prirodna<br />
mineralna gnojiva).<br />
LITERATURA<br />
Matić, S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačama<br />
kao mjera povećanja stabilnosti i produktivnosti<br />
šuma. Šumarski list 3-4; 125-145, Zagreb.<br />
Matić, S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na<br />
stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina<br />
hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse 25: 261-278,<br />
Zagreb.<br />
Matić, S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer,<br />
danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26:33-56, Zagreb.<br />
Matić, S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije<br />
privatnih šuma u Hrvatskoj. Zbornik<br />
radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatskoj<br />
u ozračju Rezolucija helsinške konferencije o<br />
zaštiti i očuvanju europskih šuma. HAZU; 30-40<br />
Zagreb.<br />
Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina<br />
hrasta lužnjaka. Monografija: Hrast<br />
lužnjak u Hrvatskoj. HAZU i J. P. Hrvatske<br />
šume: 167-212, Zagreb-Vinkovci.<br />
Matić, S., Prpić, B. i Rauš, Đ. (1990): Model za<br />
njegu i obnovu park-šume Čikat na Lošinju,<br />
Šum. list Zagreb, 213-225<br />
- References<br />
Pavelić, J., 1994: Program njege, obnove, održavanja<br />
i zaštite za "Park-šume grada Zagreba"<br />
Uređajni zapisnik. Odjel za uređivanje šuma<br />
Zagreb: 1-247, Zagreb.<br />
Prpić, B., (1992): O vrijednosti općekorisnih funkcija<br />
šume, Šum. list, 6-8<br />
Prpić, B., (1992): Ekološka i gospodarska vrijednost<br />
šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučulišta<br />
u Zagrebu, Monografija Šume u Hrvatskoj,<br />
Zagreb, 237-256<br />
Suda, M., (1989): Auswirkungen des Waldsterbens<br />
auf Siedlungen, Infrastruktureinrichtungen und<br />
dem Fremdverkehr im bayerischen Alpenraum,<br />
Deutsche Alpenverein, München, Doktorarbeit<br />
Suda, M., (1989): Quantifizierung der durch Waldschäden<br />
beeinflussten Schutzfunktionen, Modellstudien<br />
im bayerischen Alpenraum, Forstw.<br />
Cbl. 108,45-55<br />
Rauš, Đ., i dr., 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U:<br />
Šume u Hrvatskoj: 33-78, Zagreb.<br />
241
S. Matić, B. Prpić: PROGRAM NJEÜE, OBNOVE I ODRŽAVANJA TE EKOLOŠKE I SOCIJALNE FUNKCIJE PARK SUMA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 225-242<br />
SUMMARY: Today's park forests of Zagreb are the remnants of the ancient<br />
natural forests that covered today's urbanized Zagreb area. This paper describes<br />
17 parks covering altogether 1,258.55 ha, while all park forests of Zagreb<br />
amount to 2,400 ha.<br />
Greatly retaining their natural composition, Zagreb park forests stretch<br />
along the Sava valley and the southeast hillsides of the mountain Medvednica.<br />
On the hills grow the sessile-flowered oaks and submontane beeches. In the<br />
Sava valley thrive the pubescent oak forests, while the willow and poplar associations<br />
appear wherever there are floods.<br />
Woven throughout the city, these precious forests raise the question of how<br />
to tend them. Protected by law, though not by their genesis, structure and development,<br />
they do not differ from the classical management forests, except for<br />
the management targets. Park forests serve only for ecological and social purposes,<br />
i.e. hydrology; fight against erosion and pollution; in terms of their climatic,<br />
recreational and health functions.<br />
The silvicultural topics of this paper have been dealt with in phases, which<br />
include the revitalization steps such as improvements of the soil for natural regeneration,<br />
and if necessary, artificial supplements, young stand protection,<br />
tending of young trees and stands by clearing and thinning, as well as other<br />
operations that improve the social and ecological forest functions.<br />
Suggestions for silvicultural care of all 17 park forest areas have been given.<br />
The ecological and social forest functions are described with the criteria<br />
for the evaluation of the generally valuable functions, so that the total value of<br />
all 17 areas amounts to over 4 billion kunas (1.13 billion DEM).<br />
The following conclusions have been made after the research done in the<br />
Zagreb park forests:<br />
1) The management methods used for park forests and those for common<br />
forests differ by their targets. The latter improve the technical value of the<br />
trees while supporting the value of the ecological and social forest functions.<br />
In the park forests, the focus of the operations is the improvement of their ecological<br />
and social values. Crucial is the maintenance of the biological diversity<br />
by supporting the mixed stands consisting of the trees corresponding to the<br />
given habitat.<br />
2) In order to stimulate the binding of the carbon dioxide and the release of<br />
oxygen in the process of photosynthesis, a high producibility of the ecologically<br />
balanced forest stand should be sustained. This target can be met by normal<br />
measures of the classical silviculture, adjusted to the purposes of the park<br />
forest.<br />
3) Even-aged or regular park forests, either low, medium or high in their<br />
silvicultural form, should be renewed in a combined way. In most cases,this is<br />
done by the procedures of the regeneration cuts on small areas combined with<br />
the regeneration through fringe cuts with relatively long regeneration periods.<br />
The reason for regeneration is the physiological age of the trees with the disturbance<br />
of the physiological processes, which reduces the ecological forest<br />
value (reducedphotosynthesis, increased transpiration and breathing).<br />
4) Single social functions of the park forests should be thoroughly investigated<br />
for their quantification in terms of planning forest protection (soil treading,<br />
tree damage, etc.).<br />
5) Considering the extremely unfavourable chemical impacts of the wet<br />
toxic sediments, the damage degrees on the selected bio-indicative points<br />
should be established before deciding on the change of habitat and the appropriate<br />
measures.<br />
242
IZVORNI ZNANSRVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 243-252<br />
UDK 630* 312+379 : 630* 419.001<br />
PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA<br />
DIE ANPASSUNG DER ARBEITSTECHNOLOGIE DES HOLZRÜCKENS DER WALDSCHONUNG<br />
Stevan BOJANIN* i Ante P. B. KRPAN**<br />
Sažetak: U Hrvatskoj su gospodarstveno najvažnije prirodne jednodobne<br />
visoke šume i preborne šume. U visokim sejednodobnim šumama tijekom razvoja<br />
sastojina mijenjaju radni uvjeti, zbog čega se vremenski mijenjaju tehnologija<br />
i sredstva rada eksploatacije šuma. U prebornim šumama stabla se<br />
sjeku iznad promjera sječive zrelosti pa do tih promjena ne dolazi.<br />
U ovom radu prikazali smo rezultate istraživanja privlačenja oblog tehničkog<br />
i industrijskog drva utovarnih duljina u visokim jednodobnim bjelogoričnim<br />
šumama u nizini i prigorju pri kasnijim proredama te u pojedinim fazama<br />
oplodne sječe. Prikazane su metode rada prilagođene što manjem oštećenju<br />
šume pri navedenim radovima uz zadržavanje razine prihvatljive gospodarstvenosti<br />
i humanizacije rada.<br />
U kasnijim su proredama u nizini i prigorju istraživani adaptirani poljoprivredni<br />
i lakši zglobni traktori s montiranim vitlom. Primijenjena je sortimentna,<br />
deblovna i poludeblovna metoda izrade te rad jednog i dvojice radnika<br />
uz traktor. Razmatrano je i sakupljanje drva konjskom vučom po tlu.<br />
U sječno je zrelim sastojinama u nizini, kod dovršnog sijeka, istraživano<br />
privlačenje drva zglobnim traktorima uz primjenu deblovne metode, izvoženje<br />
sortimenata tehničkog oblog drva forvarderima te privlačenje drva pokretnom<br />
žičarom.<br />
U jasenovim je sastojinama na močvarnom tlu istraživano privlačenje<br />
oblog drva u fazi naplodnog sijeka, uz primjenu deblovne metode igusjeničnih<br />
traktora.<br />
Uspoređivani su učinci pojedinih načina i sredstava rada, a razmatrani su<br />
i troškovi rada.<br />
Ključne r ij e č i: Visoke šume, oplodne sječe, privlačenje drva, adaptirani<br />
poljoprivredni traktori, traktori, žičare dizalice, učinci privlačenja drva.<br />
UVOD - Einleitung<br />
Gospodarske šume u Hrvatskoj uglavnom su jednodobne<br />
visoke i preborne šume. U jednodobnim se visokim<br />
šumama pri kraju ophodnje provodi stablimična<br />
oplodna sječa. Ranije se za vrijeme ophodnje provode<br />
stablimične prorede, pri čemu se mijenjaju tehnologija i<br />
sredstva rada.<br />
* fProf. dr. se. Stevan Bojanin, Zagreb, Pančićeva 1<br />
** Izv. prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet Zagreb<br />
U prebornim se šumama u desetgodišnjim ophodnjicama<br />
stalno siječe ujednačeni obujam drva, a primjenjuje<br />
se isti način sječe i privlačenja te ista sredstva rada.<br />
U tablici 1 su za sastojinu hrasta lužnjaka u ravnici<br />
prikazani broj stabala za obaranje, sječi vi drvni obujam<br />
po ha, te prsni promjer srednjeg stabla za razne starosti<br />
sastojine u pojedinim etapama prorjeđivanja i oplodne<br />
sječe.<br />
243
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 243-252<br />
Kako se iz tablice vidi, s porastom starosti sastojine<br />
povećavaju se debljina i obujam stabala kao i posječeni<br />
obujam drva po ha. Broj stabala za obaranje u vrijeme<br />
prorjeđivanja opada, dok se za vrijeme oplodne sječe u<br />
početku povećava a zatim ostaje nepromijenjen.<br />
Velik broj tankih stabala malog obujma u prvim proredama<br />
otežava radove eksploatacije. Kasnije se, s razvojem<br />
sastojine, uvjeti poboljšavaju.<br />
Stabla se u Hrvatskoj obaraju, a sortimenti izrađuju<br />
gotovo isključivo motornim pilama za jednog radnika.<br />
Obzirom na zaštitu šuma, proizvodnost rada i ekonomičnost,<br />
pri radovima eksploatacije šuma primjenjivala se<br />
prvo sortimentna, a zatim debalna, odnosno poludebalna<br />
metoda.<br />
Ovdje prikazani rezultati naših istraživanja u cilju<br />
zaštite šuma pri radovima eksploatacije šuma odnose se<br />
na privlačenje drva u jednodobnim visokim bjelogoričnim<br />
šumama oplodne sječe u ravnici i prigorju.<br />
Tablica 1. Razvoj sastojine hrasta lužnjaka s oplodnom sječom za vrijeme ophodnje<br />
Tabelle 1. Entwicklung des Stieleichenbestandes des Verjüngungshiebs, während der Umtriebszeit<br />
Vrsta sječe<br />
Hiebsart<br />
Proreda<br />
Durchforstung<br />
Oplodna<br />
sječa<br />
Verjüngungshieb<br />
Pripremni sijek<br />
Vorbereitungshieb<br />
Naplodni sijek<br />
Besamungshieb<br />
Dovršni sijek<br />
Endhieb<br />
Starost sastojine,<br />
godina<br />
Bestandesälter,<br />
Jahr<br />
30<br />
40<br />
50<br />
60<br />
70<br />
80<br />
90<br />
100<br />
110<br />
125<br />
133<br />
140<br />
Srednje stablo<br />
Mittelstamm<br />
Prsni p., cm<br />
BHD, cm<br />
11,5<br />
16,5<br />
21,5<br />
26,5<br />
31,5<br />
36,0<br />
40,5<br />
45,0<br />
49,0<br />
54,5<br />
57,0<br />
58,0<br />
Obujam, m 3<br />
Inhalt fm<br />
0,06<br />
0,20<br />
0,37<br />
0,67<br />
1,06<br />
1,50<br />
2,05<br />
2,65<br />
3,25<br />
4,15<br />
4,70<br />
4,35<br />
Ukupno-Total 1.071,00<br />
Sječni zahvat po ha<br />
Hiebsanfall je ha<br />
Obujam, m 3<br />
Holzmasse fm<br />
27,1<br />
36,0<br />
43,5<br />
51,0<br />
58,5<br />
65,0<br />
70,5<br />
64,0<br />
59,5<br />
148,0<br />
220,6<br />
227,3<br />
Broj stabala<br />
Stammzahl<br />
452<br />
180<br />
118<br />
76<br />
55<br />
43<br />
34<br />
24<br />
18<br />
36<br />
47<br />
47<br />
PRIVLAČENJE DRVA U SASTOJINAMA PRI KASNOJ PROREDI, U RAVNICI I PRIGORJU<br />
Das Holzrücken in späteren Durchforstungsbeständen in der Ebene und im Hügelland<br />
U prigorju su istraživanja provedena u sljedećoj<br />
sastojini: gospodarska jedinica Lešće, odjel 13, šumarija<br />
Križevci; mješovita sastojina sastava: hrast 47%,<br />
bukva 44%, grab 9%; starost 102 godine; drvna zaliha<br />
362 m 3 /ha; drvni zahvat 81,18 m 3 bruto drva, odnosno<br />
42,2 stabla/ha. Prosječni je razmak oborenih stabala iznosio<br />
15,4 m. Tlo je bilo lako prohodno, suho, bez terenskih<br />
zapreka. Kao vlake su služili stari šumski putovi,<br />
a djelomično su traktori višekratnim prolazom formirali<br />
vlake. Teren je ravan s mjestimičnim nagibima<br />
do 5%.<br />
Tehnička oblovina, kao i industrijsko drvo utovarnih<br />
duljina, privlačena je adaptiranim poljoprivrednim<br />
traktorom IMT-558 s dvobubanjskim vitlom na dva načina:<br />
uz primjenu sortimentne i deblovne metode. Podaci<br />
o traktoru, tovaru i dnevnim učincima prikazani su<br />
u tablici 2.<br />
Kako se iz tablice 5 vidi, na udaljenosti privlačenja<br />
od 0,1 km učinak privlačenja je kod stablovne metode<br />
veći 57%, a na udaljenosti od 1,0 km 15% od učinka uz<br />
primjenu sortimentne metode. Razlika učinaka opada s<br />
povećanjem udaljenosti privlačenja u početku izrazito,<br />
a zatim slabije. Kod izbora metode privlačenja pored<br />
učinka u obzir treba uzeti i druge čimbenike poput gustoće<br />
mreže finog otvaranja, oštećenja stojećih stabala,<br />
troškove rada i dr., Bojanin (1975).<br />
244
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI SUMA Šumarski list br, 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 243-252<br />
245
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 243-252<br />
Kod deblovne je metode primijenjen rad dva radnika<br />
(traktorist i pomoćni radnik), te rad jednog radnika<br />
(samo traktorist).<br />
Pri udaljenosti je privlačenja od 0,1 km dnevni učinak<br />
kod varijante rada s dva radnika 18%, kod 0,5 km 8<br />
%, a kod 1,0 km samo 4% veći nego kod rada jednog radnika<br />
(tablica 5). Ovim problemom bavili su se mnogi<br />
istraživači i iz rezultata njihovih istraživanja može se<br />
zaključiti daje učinak kod rada s dva radnika uvijek veći<br />
nego učinak s jednim radnikom (26%; 12 - 45%) te<br />
da pomoćni radnik ne povećava dovoljno radni učinak i<br />
nije dovoljno iskorišten (iskorišten je samo oko 40%<br />
radnog vremena). Kod deblovne metode s povećanjem<br />
obujma stabala te s povećanjem udaljenosti privlačenja<br />
dnevno je radno vrijeme pomoćnog radnika sve manje.<br />
Ustanovili smo daje učinak privlačenja kod varijante s<br />
dva radnika povoljniji samo do izvjesne udaljenosti privlačenja.<br />
Istraživanja privlačenja drva u kasnim proredama u<br />
ravnici provedena su u šumariji Koska, g. j. Gložđe -<br />
Brešće, odj. 103 i 135 u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka,<br />
graba i ostalih tvrdih listača. Starost sastojine<br />
iznosila je 95 g., a sječni zahvat iznosio je 45,25 mVha<br />
bruto obujma drva. Za vrijeme privlačenja stanje tla bilo<br />
je slabo smrznuto do blatno. Tehnička oblovina privlačena<br />
je pomoću dva adaptirana kotačna poljoprivredna<br />
traktora i dva zglobna traktora (tablica 2). Traktori<br />
su bili opremljeni dvobubanjskim vitlima kojima je drvo<br />
sakupljano do vlaka. Za vrijeme istraživanja svi su<br />
traktori radili u vrlo sličnim radnim uvjetima, Krpan i<br />
Ivanović(1995).<br />
Specifično je opterećenje zglobnih traktora bilo 26 %<br />
veće nego kod poljoprivrednih traktora.<br />
Najveći je učinak na svim udaljenostima privlačenja<br />
imao zglobni traktor LPKT 40 (tablica 2). Snaga motora<br />
nije bila odlučna po učinak. Prema učincima može se<br />
zaključiti da navedeni traktori pripadaju istoj grupi. Razlika<br />
je učinaka ovisna o svojstvima traktora i o ljudskom<br />
čimbeniku.<br />
Istraživanje i utrošak goriva pri privlačenju drva. U<br />
uvjetima rada kakvi su bili za vrijeme istraživanja traktori<br />
troše sljedeće količine goriva: LPKT 1,045 L/m 3 , Ecotrac<br />
0,79 L/m 3 , Steyr 0,836 L/m 3 , Torpedo 0,724 L/m 3 .<br />
Traktor IMT-558 (tablica 2) primijenjen je u sličnim<br />
uvjetima kao i ostali gore navedeni traktori. Razlika učinka<br />
ovoga traktora i traktora LPKT 40 je mala, snaga motora<br />
je također slična, tj. 43 kW, odnosno 46 kW. Radni<br />
uvjeti traktora IMT-558 bili su ipak nešto povoljniji.<br />
Primjenom vitla s radio-upravljanjem uz rad jednog<br />
radnika utrošak vremena sakupljanja se smanjuje. Vrijeme<br />
povratka radnika do traktora nakon izvlačenja<br />
užeta se uštedi. Prema raznim autorima ta ušteda se kreće<br />
od 1,5% do 3,7% operativnog vremena. Radnik, krećući<br />
se iza tovara pomaže kod savladavanja prepreka,<br />
što doprinosi daljoj uštedi radnog vremena.<br />
Dnevni su učinci prikazani na slici 1.<br />
Slika 1. Dnevni učinci pri privlačenju drva u kasnim proredama u nizini i prigorju<br />
Abb. 1. Die Tagesleistungen des Holzrückens in späteren Durchforstungswäldern in der Ebene und in<br />
Hügelland<br />
246
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 243-252<br />
Tablica 3. Postotni udio utrošaka vremena izvlačenja užeta i privitlavanja tovara<br />
Tabelle 3. Prozentanteile der Zeitaufwände des Aus- und Zuziehens des Seiles<br />
Tip traktora - Schleppertyp<br />
Radne operacije IMT558 Steyr Torpedo LPKT Ecotrac<br />
Ablaufabschnitte 9078 75 A 40<br />
Deblovna m. Sortimentna metoda<br />
Schaftw.R.<br />
Sortenrücken<br />
Izvlačenje %<br />
Ausziehen operativnih 3,8 7,4 10,3 9,3 8,2 8,1<br />
Dovlačenje vremena<br />
Zuziehen % 7,1 11,2 8,8 5,6 7,0 7,4<br />
Ukupno der<br />
Total RAZ 11,9 18,6 19,1 15,9 15,2 15,5<br />
U tablici 3 prikazan je utrošak vremena izvlačenja<br />
užeta i privitlavanja drva u postotku operativnog vremena<br />
za prosječnu istu udaljenost privitlavanja drva. Kod<br />
sortimentne metode postotni udio kreće se od 15 - 19%,<br />
a kod stablovne metode iznosi 12% operativnog vremena.<br />
Nadalje, bilo bi preporučljivo kod sakupljanja drva<br />
primijeniti i prijenosno vitlo.<br />
Sakupljanje te djelomično privlačenje drva konjima o-<br />
petje aktualno: Hedman ( 1986), Staaf i Wicksten ( 1984),<br />
Solymas (1994). Ustanovili smo daje kod sakupljanja<br />
jednim konjem u mladim prorednim bjelogoričnim sastojinama<br />
dnevni učinak za udaljenost od 50 m iznosio<br />
16,71 mVdan, a za 100 m 11,14 mVdan. Obujam je tovara<br />
iznosio 0,30 m 3 ; prosječni promjer komada 15,4<br />
cm, a obujam komada 0,09 m 3 . U ovdje tretiranim sastojinama<br />
prosječni promjer komada kretao se između<br />
27 cm i 31 cm, pa bi i učinci bili očekivano veći.<br />
Sakupljanjem pomoću konja smanjuje se gustoća<br />
mreže finog otvaranja i oštećenje stojećih stabala.<br />
PRIVLAČENJE DRVA U BJELOGORIČNIM NIZINSKIM ŠUMAMA KOD DOVRŠNE<br />
I OPLODNE SJEČE -<br />
Das Holzrücken in Waldbeständen in der Ebene, beim Endhieb und Verjüngungshieb<br />
U sastojini hrasta lužnjaka u šumariji Lipik provedena<br />
je dovršna sječa zahvata bruto drvnog obujma<br />
112m 3 /ha.<br />
Privlačenje tehničkog oblog drva obavljeno je u dvije<br />
varijante rada, s dva različita sredstva rada:<br />
• debalna metoda vuče po tlu pomoću zglobnog<br />
traktora Timberjack 360;<br />
• izvoz pomoću forvardera Kockums 850.<br />
U sastojini hrasta lužnjaka (šumarija Garešnica)<br />
provedena je također dovršna sječa, zahvata bruto drvnog<br />
obujma od 350 m 3 /ha. Privlačenje sortimenata tehničke<br />
oblovine obavljeno je pokretnom žičarom Steyr<br />
KSK 16, Krpan i Ivanović ( 1995).<br />
Podaci o sredstvima rada, tovaru i učinku prikazani<br />
su u tablici 4.<br />
Traktor i forvarder kretali su se po sječini do oborenog<br />
stabla, odnosno iz njih izrađenih sortimenata. Prosječna<br />
je udaljenost privlačenja traktorom i forvarderom<br />
na sječini (bez udaljenosti sakupljanja) iznosila 0,2 km,<br />
a na vlaci se kretala od 0,1 km, odn. 0,15 km do 0,7 km.<br />
Forvarder se na sječini morao izrađenim sortimentima<br />
približiti na dohvat dizalice. Udaljenost sakupljanja<br />
zglobnog traktora bila je sasvim kratka, tako daje utrošak<br />
vremena izvlačenja i dovlačenja užeta u prosjeku<br />
iznosio 5,6 % operativnog vremena.<br />
Međusobni razmak oborenih stabala iznosio je u<br />
prosjeku 18 m. U tovaru su zglobnog traktora bila dva<br />
debla, tako daje udaljenost sakupljanja ovoga sredstva<br />
privlačenja iznosila 18 m. Obzirom na obujam tovara<br />
forvardera i obujam drva tehničke oblovine po stablu,<br />
udaljenost sakupljanja forvarderom iznosila je u prosjeku<br />
50 m po turi, odnosno tovaru.<br />
Prosječni je tovar forvardera iznosio 7,76 m 3 i bio je<br />
93 % veći od tovara zglobnog traktora (tablica 4).<br />
U drugoj gore spomenutoj sastojini, pri privlačenju<br />
drva žičarom trase žičare su sa stajališta bile položene<br />
lepezasto. Najdulja je trasa bila 0,575 km, a prosječna<br />
247
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6. CXXI ( <strong>1997</strong>), 243-252<br />
udaljenost sakupljanja 17,5 m. Ovdje je bila primijenjena<br />
sortimentna metoda. Obujam komada kod privlačenja<br />
žičarom bio je 35% veći nego kod privlačenja forvarderom.<br />
U tablici 4 prikazani su dnevni učinci privlačenja<br />
zglobnim traktorom Timberjack, forvarderom i žičarom,<br />
za različite udaljenosti privlačenja. Obzirom na iste,<br />
odn. slične radne uvjete, radni učinci su usporedivi.<br />
Kako se iz tablice 5 vidi, odnos učinaka forvardera i<br />
zglobnog traktora se s povećanjem udaljenosti povećava<br />
od 1,23 do 1,32, a u prosjeku iznosi 1,26. Uzrok je<br />
ovome tijeku odnosa značajnije smanjenje dnevnog<br />
učinka zglobnog traktora od učinka forvardera s povećanjem<br />
udaljenosti privlačenja.<br />
Odnos učinaka žičare i zglobnog traktora ostaje gotovo<br />
isti za sve udaljenosti privlačenja (1,24 - 1,22).<br />
Radni je učinak žičare do 3% manji od učinka forvardera<br />
(tablica 5).<br />
U zrelim sastojinama u ravnici i u prigorju drvo se<br />
uglavnom privlači zglobnim traktorima i forvarderima,<br />
Bojanin, Krpan (1994).<br />
Kod izbora traktora ili forvardera moraju se uzeti u<br />
obzir sljedeće činjenice:<br />
• kod privlačenja nakon dovršne sječe kreću se oba<br />
stroja tik do oborenog stabla, tako daje sakupljanje<br />
mnogo puta nepotrebno,<br />
• kod drugih, prethodnih etapa oplodne sječe ovi<br />
strojevi ne mogu ući ili djelomično ulaze u sastojinu,<br />
pa se drvo mora sakupiti do vlake. Za forvarder<br />
se sakupljanje mora obaviti drugim sredstvom,<br />
• sakupljanje cijelih debala dovodi do većeg oštećivanja<br />
stojećih stabala nego sakupljanje izrađenih<br />
sortimenata, odn. dijelova debala,<br />
• na pomoćnom stovarištu forvarder slaže izvezene<br />
Sortimente u visoke složajeve što olakšava utovar u<br />
kamione i omogućuje bolje iskorištenje površine<br />
pomoćnog stovarišta,<br />
• kod privlačenja debala traktorom može se trupljenje<br />
na pomoćnom stovarištu mehanizirati, a izrađeni<br />
sortimenti mogu se tada dobro složiti.<br />
Kako je gore već napomenuto, učinak forvardera je<br />
u prosjeku 26 % veći nego kod zglobnog traktora, međutim<br />
nabavna cijena forvardera je duplo veća. S obzirom<br />
na prednosti i mane ovih strojeva za privlačenje,<br />
može se u određenim okolnostima odrediti prednost<br />
određenog stroja.<br />
Nabavna cijena žičare je do dvaput veća nego forvardera,<br />
radni učinak je međutim isti ili do 3 % manji. U<br />
prvom slučaju može se primijeniti rad jednog radnika,<br />
dok su kod žičare zaposleni 3-5 radnika. Ako se u obzir<br />
uzmu samo troškovi privlačenja žičarom njezina je primjena<br />
u usporedbi s primjenom forvardera neekonomična.<br />
Privlačenje žičarom može se primijeniti bez obzira<br />
na vremenske prilike i bez oštećenja tla.<br />
Problem privlačenja drva žičarom u šumama oplodne<br />
sječe u ravnici potrebno je dalje istraživati.<br />
Nadalje je istraživano privlačenje drva u šumi oplodne<br />
sječe na aluvijalnim tlima Gornje Posavine, Bojanin,<br />
Sever (1979). Tlo na ovom području, pogotovo u<br />
proljeće, može biti jako blatno i tada je privlačenje drva<br />
nemoguće obaviti kotačnim traktorima.<br />
Dnevni učinci prikazani su i na slici 4.<br />
Slika 2. Dnevni učinci pri privlačenju drva u oplodnim sječama u nizini<br />
Abb. 2. Die Tagesleistungen des Holruckens Hiebsreife in der Ebene<br />
248
S. Bqjanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 243-252<br />
Naša se istraživanja odnose na vuču<br />
debala traktorom gusjeničarem TDT 55<br />
u jasenovoj sastojini s oplodnom sječom<br />
u fazi naplodnog sijeka. Podaci o<br />
traktoru, tovaru i radnim učincima prikazani<br />
su u tablici 4.<br />
Snaga motora traktora gusjeničara<br />
bila je 33% manja nego kod zglobnog<br />
traktora, a debla su bila 28% tanja, tlo u<br />
sastojini gdje je primijenjen traktor gusjeničar<br />
bilo je jako blatno, a gdje je<br />
primijenjen zglobni traktor suho. Ipak<br />
je tovar traktora gusjeničara bio 24%<br />
veći nego zglobnog traktora. Pored toga<br />
nije se gusjeničar mogao približiti<br />
oborenim stablima (što je bio slučaj sa<br />
zglobnim traktorom), nego je morao<br />
deblo privući do vlake pomoću montiranog<br />
vitla.<br />
Gusjeničar se kretao po vlaci naizmjeničnim<br />
usporednim tragovima. Pri<br />
takvom je kretanju tlo na vlaci gusjenicama<br />
u izvjesnoj mjeri ravnao i tako<br />
vlaku održavao u prohodnom stanju.<br />
Dnevni učinak gusjeničara bio je<br />
u prosjeku 20% manji nego zglobnog<br />
traktora, dok je dnevni učinak žičare<br />
bio 52% do 55% veći (tablica 5).<br />
Radni učinci traktora gusjeničara<br />
nisu potpuno usporedivi s učincima<br />
zglobnog traktora, forvardera i žičare,<br />
zbog različitog stanja tla i tanjih stabala,<br />
no ipak se u odnose učinaka dobije<br />
određeni uvid.<br />
S obzirom na vremenske uvjete bilo<br />
bi u šumama s močvarnim terenima<br />
preporučljivo privlačenje drva obaviti<br />
traktorima po zimi, na smrznutom i više<br />
puta snijegom pokrivenom tlu.<br />
U proljeće, ako je tlo jako blatno,<br />
predstavlja privlačenje drva žičarom<br />
jedinu mogućnost i stoga je bez obzira<br />
na troškove privlačenja opravdan.<br />
Što se tiče oplodne sječe, ona sa stajališta<br />
uzgajanja šuma ima prednost<br />
pred čistom sječom. Nasuprot tome<br />
stoji stajalište eksploatacije šuma i zakonitosti<br />
primjene mehanizacije. Radi<br />
približavanja stajališta kao prvo bi trebalo<br />
umjesto stablimične uvesti grupimičnu<br />
oplodnu sječu.<br />
249
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 243-252<br />
250
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 243^252<br />
ZAKLJUČCI - Folgerungen<br />
Različitost šuma Hrvatske uvjetuje kod eksploatacije<br />
šuma primjenu različitih metoda i sredstava rada.<br />
Njihova ekološka prihvatljivost, odnosno štetni učini<br />
na tlo i stabla nisu jednaki.<br />
U ovome su radu prikazani rezultati naših istraživanja<br />
privlačenja oblog tehničkog drva i industrijskog drva<br />
utovarnih duljina u bjelogoričnim sastojinama pri<br />
kasnijim proredama, u ravnici i prigorju, te tehničke o-<br />
blovine u šumama hrasta lužnjaka i jasena s oplodnom<br />
sječom u ravnici.<br />
U sastojinama su kod kasnije prorede, kod istraživanja<br />
primijenjena tri adaptirana poljoprivredna kotačna<br />
traktora snage motora od 43 do 57 kW te dva zglobna<br />
traktora snage motora od 33 kW i 44 kW, uz primjenu<br />
sortimentne i deblovne metode. Na svakom traktoru je<br />
montirano dvobubanjsko vitlo. Specifično opterećenje<br />
zglobnih traktora bilo je 33% veće nego kod poljoprivrednih<br />
traktora. Nije utvrđena signifikantna razlika<br />
učinaka ovih dviju tipova traktora kod iste metode rada.<br />
Učinak poljoprivrednog traktora IMT-558 kod primjene<br />
deblovne metode bio je na najmanjoj udaljenosti<br />
privlačenja 57% veći, a na najvećoj udaljenosti 15%<br />
veći pri primjeni deblovne u odnosu na sortimentnu<br />
metodu.<br />
Učinak kod deblovne metode bio je od 18% (najmanja<br />
udaljenost privlačenja) do 4% (najveća udaljenost)<br />
veći kod rada dva radnika nego kod rada jednog radnika.<br />
Radi neoštećenja šuma, pogotovo u mlađim sastojinama,<br />
sortimentna metoda je u prednosti pred deblovnom<br />
metodom.<br />
Kombinacija sakupljanja drva konjima iz sastojine<br />
do vlake i privlačenje traktorima po vlakama može se<br />
primijeniti u određenim slučajevima.<br />
U dvjema sastojinama hrasta lužnjaka s oplodnom<br />
sječom, uz vrlo slične radne uvjete, primijenjena je na-<br />
kon dovršnog sijeka deblovna metoda privlačenja pomoću<br />
zglobnog traktora i sortimentna metoda pomoću<br />
forvardera te žičare.<br />
Radni učinci zglobnog traktora, forvardera i žičare u<br />
prosjeku stoje u odnosu: 1,00 : 1,26 : 1,23, a forvardera<br />
i žičare 1,00 : 0,98. Nabavne cijene zglobnog traktora i<br />
forvardera stoje u odnosu 1,00 : 2,00, a forvardera i žičare<br />
također kao 1,00 : 2,00.<br />
U sječno zreloj sastoj ini jasena na blatnom tlu izvlačenje<br />
je obavljeno traktorom gusjeničarom, uz primjenu<br />
deblovne metode. Iako sa 33% slabijim motorom, na<br />
blatnom terenu, gusjeničar je imao tovar 24% veći, a<br />
radni učinak mu je bio 20% manji nego kod zglobnog<br />
traktora.<br />
Radni učinak žičare bio je u prosjeku 53% veći nego<br />
kod traktora gusjeničara.<br />
Radni uvjeti u sastojini hrasta lužnjaka bili su povoljniji;<br />
stoga je usporedba učinaka samo približno moguća.<br />
U ekološkom i estetskom smislu u nizinskim i brdskim<br />
šumama žičare imaju prednost pred drugim sredstvima<br />
privlačenja. Potom slijede forvarderi ako se<br />
primjenjuju u uvjetima dobre prohodnosti. Štete koje će<br />
učiniti traktori pri privlačenju drva značajno ovise o<br />
uvjetima rada u sastojini, primarnoj i sekundarnoj<br />
otvorenosti, načinu sječe, izboru metode izrade, operativnoj<br />
pripremi i stalnom nadzoru rada. Sortimentna je<br />
metoda izrade prihvatljivija u gustim i prorednim sastojinama<br />
od metoda pri kojima se izrađuje oblo drvo većih<br />
duljina. No, štete pri eksploataciji šuma u visokoj su korelaciji<br />
sa znanjem i htijenjem svih izvršitelja bez obzira<br />
na njihovu razinu. Inženjerska uloga neupitno je najvažnija.<br />
LITERATURA - Literaturverzeichnis<br />
Boj anin, S. (1975): Izvlačenje tanje tehničke oblovine<br />
pomoću traktora. Drvna industrija, Nr. 11-12,<br />
263-269<br />
Bojanin, S., Krpan, A. P. B. (1994): Eksploatacija<br />
šuma pri različitim radnim uvjetima u Hrvatskoj.<br />
Šum. list, Nr. 9-10, 271-282<br />
Bojanin, S., Sever, S. (1979): Istraživanje učinka<br />
traktora gusjeničara TDT, 55, kod izvlačenja duge<br />
oblovine jasena, na nizinskom blatnjavom terenu.<br />
Mehanizacija šumarstva, Nr. 11-12, 1-11<br />
Hedman,H. (1986): The horse in forestry. Small Scale<br />
Forestry, Nr. 1, 13-17<br />
Krpan, A. P. B., Ivanović, Ž. (1995): Iznošenje<br />
trupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16.<br />
Šum. list, Nr. 3,75-90<br />
Krpan, A. P. B., I vanović, Ž. (1995): Komparativna<br />
analiza rada traktora u proredama (znanstvena<br />
studija). Zagreb, s. 32<br />
Solymos, R. (1994): Mehren sich die Probleme bei<br />
der Naturverjüngung? Österr. Fztg. Nr. 6,48<br />
Staaf, K. A. G. and N. A. Wicksten (1984): Tree<br />
harvesting techniques. Martinus Nijhoff Dr W.<br />
Publishers. Dordrecht Boston Landcaster, p. 371<br />
251
S. Bojanin, A. P. B. Krpan: PRILAGODBA TEHNOLOGIJE RADA PRIVLAČENJA DRVA ZAŠTITI ŠUMA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 243-252<br />
ZUSAMMENFASSUNG: Die Wirtschaftswälder in Kroatien sind hauptsächlich<br />
die gleichaltrigen Hoch- und die Plenterwälder. Die Unterschiedlichkeit<br />
der Wälder bedingt für die Holzernte unterschiedliche Arbeitsverfähren<br />
und Arbeitsmittel.<br />
In dieser Abhandlung sind die Ergebnisse unserer Untersuchungen im<br />
Bereich des Holzrückens von Rundnutzholz und Industrieholz in Kranlängen<br />
in späteren Durchforstungsbeständen der Laubhölzer in der Ebene und<br />
Hügelland, und von Rundnutzholz in den Eichen- und Eschenbeständen des<br />
Verjüngungshiebs in der Ebene umfast.<br />
In späteren Durchforstungsbeständen wurden drei adaptierte landwirtschaftliche<br />
(MS von 42,7 bis 57 kW) und zwei Knickschlepper (MS 33 und<br />
48 kW), unter Anwendung sortenweises und schaftweises Rücken eingesetzt.<br />
Alle diese Schlepper wurden mit je einer Zweitrommelwinde ausgerüstet. Die<br />
spezifische Belastung der Knickschlepper war 33 % grösser als diejenige der<br />
landwirtschaftlichen Schlepper. Es wurde keiner signifikanter Unterschied<br />
zwischen den Leistungen von zwei Schleppertypen festgestellt.<br />
Die Leistung des landwirtschaftlichen Schleppers IMT-558 war für die<br />
kürzeste Rückedistanz 57 %, und für die gross te Distanz 15 % grösser beim<br />
schaftweisen, als beim sortenweisen Rücken. Die Leistung beim schaftweisen<br />
Rücken war von 18% (kürzeste Rückedistanz) bis 4 % (grösste Distanz) höher<br />
beim Zweimann- als beim Einmannarbeitsverfahren.<br />
Wegen der Waldschonung ist das sortenweise Rücken besonders in jüngeren<br />
Beständen vorteilhafter als das schaftweise Rücken.<br />
Der Kraftstoffverbrauch der Knickschlepper schwankte von 0,790 L/fm<br />
bis 1,045 L/fm, und derjenige der landwirtschaftlichen Schlepper von 0,724<br />
L/fm bis 0,836 L/fm, für die durchschnittliche Rückedistanz.<br />
Die Kombination des Vorrückens aus dem Bestand durch Pferde, und des<br />
Rückens mittels Schleppern auf den Rückegassen kann in gewissen Fällen annehmbar<br />
sein.<br />
In zwei Stieleichenbeständen des Verjüngungshiebs, mit sehr ähnlichen<br />
Arbeitsbedingung, wurde nach dem Endhieb schaftweises Rücken mittels des<br />
Knickschleppers, und sortenweises Rücken mittels des Rückezugs und des<br />
Seilkrans durchgeführt.<br />
Die Arbeitsleistungen des Knickschleppers, Rückezugs und Seilkrans stehen<br />
durchschnittlich im Verhältnis als: 1,00 : 1,26 : 1,23; diejenigen des<br />
Rückezugs und Seilkrans als 1,00: 0,98.<br />
Die Anschaffungspreise des Knickschleppers und des Rückezugs stehen im<br />
Verhältnis als 1,00 : 2,00, und diejenigen des Rückezugs und Seilkrans auch<br />
als 1,00: 2,00.<br />
Im hiebsreifen Sumpfwald der Esche des Verjüngungshiebs wurde fürs<br />
Rücken von Stämmen der Raupenschlepper angewandt. Trotz dem 33 %<br />
schwächeren Motor, und aufgeweichten Boden, war die Last des<br />
Raupenschleppers 24 % grösser, und die Arbeitsleistung nur ca 20 %<br />
geringer als diejenige des Knickschleppers.<br />
Die Arbeitsleistung des Seilkrans war um 53 % grösser als diejenige des<br />
Raupenschleppers.<br />
Die Arbeitsverhältnisse im Stieleichenbestand waren günstiger; deshalb<br />
ist dieser Vergleich nur annähernd möglich.<br />
252
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
UDK630* 165.001 (Larix deeidua Mill.)<br />
MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI<br />
EUROPSKOG ARIŠA (LARIX DECIDUA MILL.) KRAJ BJELOVARA<br />
INTERCLONAL AND CLONAL DIFFERENCES IN A SEED ORCHARD OF EUROPEAN LARCH<br />
{LARIX DECIDUA MILL.) NEAR BJELOVAR<br />
Zlatko PERIĆ*<br />
Sažetak: Klonska sjemenska plantaža europskog ariša osnovana je<br />
1965.godine na lokalitetu Klokočevcu na području šumarije Bjelovara. Plantažu<br />
danas čini 26 klonova s 1 do 26 rametapo klonu. Plan sadnje biljaka je linijski.<br />
Površina plantaže iznosi 2 ha. U ovom radu prikazani su i raspravljeni<br />
rezultati istraživanja genotipske varijabilnosti (međuklonske varijabilnosti),<br />
odnosno ekološke varijabilnosti (unutarklonske varijabilnosti) za istraživana<br />
svojstva: urod češera i sjemena, dužine, širine češera i njihov odnos, težine<br />
100 češera, težine 1000 sjemenki, energija klijavosti i klijavost sjemena.<br />
Ključne riječi: europski ariš (Larix deeidua Mili), klon, rameta,<br />
urod, dimenzije češera, težine 100 češera i 1000 sjemenki, enegrija klijavosti<br />
i klijavost.<br />
UVOD - Introduction<br />
Europski ariš {Larix deeidua Mill.) u Hrvatskoj ne<br />
raste prirodno, već su unesene razne rase ariša u kulture.<br />
Kulture ariša nalaze se na području Uprave šuma<br />
Koprivnica, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Požega, Našice,<br />
Gospić i Ogulin. Od 32624,86 ha kultura četinjača u<br />
Hrvatskoj ariš u monokulturama čini svega 7%, odnosno<br />
2300 ha. Mješovitih kultura ariša sa duglazijom,<br />
običnim borom i ostalim vrstama ima daleko više.<br />
U Hrvatskoj površina na kojima bi se moglo osnivati<br />
šumske kulture ima oko 500 000 ha. Te površine su<br />
neprivedene šumskoj proizvodnji ili su u stadiju degredirane<br />
šume. Proizvodnju na takvim površinama treba<br />
otpočeti s kulturama pionirskih vrsta. Ariš je zasigurno<br />
vrsta na koju treba računati prilikom takvih poduhvata.<br />
Razlog tome su njegove karakteristike; brzi rast s ranom<br />
kulminacijom visinskog prirasta, rano izađe iz zone<br />
korovske vegetacije, rijetka i prozračna krošnja kroz<br />
koju prolazi puno svjetla i dobra kvaliteta drveta.<br />
Zbog količine svjetla koju krošnja propušta do tla,<br />
ariš je zanimljiv za osnivanje mješovitih kultura.<br />
*Mr. se. Zlatko Perić, dipl. inž. šum., Šumarski institut, Jastrebarsko, izvadak<br />
iz magistarskog rada I dio<br />
Mješovite kulture ariša s autoktonim poluskiofitnim<br />
ili skiofitnim vrstama mogu skratiti put od kulture do<br />
prirodne sastojine autoktone vrste koja se sadi zajedno<br />
s arišom. Kulture ariša i obične bukve, te ariša, bukve i<br />
jele, bile bi veoma dobre s ekološkog i uzgojnog aspekta.<br />
U takvim kulturama ariš bi se mogao smatrati predrastom,<br />
te tijekom proreda prema željenim ciljevima<br />
gospodarenja, stabla ariša mogu biti posječena kao<br />
prethodni prihod, a ostaju kulture npr. jele i bukve do<br />
kraja propisane ophodnje.<br />
Sjeme, odnosno biljke ariša kao i ostalih vrsta koje<br />
bi se koristile za podizanje mješovitih kultura moraju<br />
biti samo iz sjemenskih plantaža, kako bi osigurali visoku<br />
genetičku kontrolu svojstava u kulturama. Time se<br />
može postići više koristi, stabla će biti sa smanjenim<br />
učešćem negativnih svojstava (rašljavosti, usukanosti<br />
žice itd.), osim toga genetička dobit glede rasta i prirasta<br />
biti će značajna.<br />
Ariš dobro raste na lakim ilovastim prozračnim i o-<br />
cjeditim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, ali<br />
dovoljne vlažnosti tijekom vegetacije. Uspješno raste<br />
na tlima vapnenaste i silikatne podloge. Ne odgovaraju<br />
mu udoline gdje je mrazište zimi, a preko ljeta se sku-<br />
253
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
plja topli zrak. Najviše mu odgovaraju položaji sa stalnim<br />
strujanjima zraka (Vidaković 1993). Europski<br />
ariš u prirodi dolazi na hrptovima nižih gorja, te padinama<br />
viših planinskih masiva, pa sve do najgornjih<br />
vegetacijskih zajednica. Prema nadmorskoj visini<br />
razvile su se altitudne rase ariša. Osim prema visinkoj<br />
razdiobi, ariš dijelimo i na geografske rase zbog razdijeljenog<br />
područja rasprostranjen)a. Tako danas razlikujemo<br />
prema rasprostranjenju alpski ariš, sudetski ariš,<br />
slovački ili tatranski ariš, poljski ariš i karpatski ili rumunjski<br />
ariš, shematski prikaz prirodnog rasprostranjenja<br />
europskog ariša dan je na slici 1, (Šindelar<br />
1992, Vidaković 1993). Europski ariš općenito najrasprostranjeniji<br />
je u Alpama. Horizontalno rasprostranjeno<br />
ariš u Alpama dolazi u 4 cijeline (Šindelar<br />
1992), a to su središnje Alpe gdje pridolaze altitudne<br />
rase visokih planinskih subasocijacija od 1200 m n.v.<br />
pa do 2500 m n.v, u zapadnim alpama gdje je vrlo jak<br />
utjecaj mediteranske klime razvile su se rase ariša na<br />
nadmorskim visinama od 1000 do 1600 m, u južnim alpama<br />
razvile su se altitudne rase ariša na nadmorskim<br />
visinama od 800 do 1800 m i u istočnim alpama (Bečke<br />
šume, istočni obronci Alpa) gdje vlada kontinentalna<br />
klima ariš se pojavljuje na nadmorskim visinama od<br />
350 do 800 m.<br />
Drvo ariša dobre je kvalitete i trajnosti. Služi u<br />
građevinarstvu, industriji namještaja, brodogradnji,<br />
kao rudničko drvo, za celulozu i dr (Oršanić 1995).<br />
Posebno je cijenjeno drvo ariša u priobalju mediterana.<br />
Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992)<br />
Slika 1 : Prirodno rasprostranjenje europskog ariša (Šindelar 1992).<br />
Fig 1 : Indigenous distribution of European Larch (Šindelar 1992)<br />
254
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>). 253-268<br />
U svezi sa svim obilježjima koje ima europski ariš, te<br />
potrebama industrije za kvalitetnim drvetom, istražujemo<br />
genetsku varijabilnost ariša kako bi se prilikom unošenja<br />
ariša u naše područje u vidu namjenskih kultura<br />
mogla odabrati odgovarajuća rasa, ekotip i genotip ariša.<br />
Cilj ovog rada je istražiti međuklonsku i unutarklonsku<br />
varijabilnost europskog ariša u klonskoj sjemenskoj<br />
plantaži za svojstva uroda češera i sjemena, težine<br />
100 češera, težine 1000 sjemenki, dimenzija češera (dužina,<br />
širina i njihov odnos), te energije klijavosti i ukupne<br />
klijavosti sjemena ariša.<br />
Istraživanja su provedena u klonskoj sjemenskoj<br />
plantaži europskog ariša u Klokočevcu na području Šumarije<br />
Bjelovar, osnovanoj 1965. godine na površini od<br />
2 ha, sa 26 klonova od 800 kom. dvogodišnjih cjepova<br />
koji su posađeni u 40 redova, a u svakom redu po 20 biljaka.<br />
Biljke su sađene na naore ili grebene kako bi se<br />
smanjio utjecaj podzemnih voda, te moglo izvesti djelotvorno<br />
odvođenje površinskih voda. Raspored klonova<br />
i rameta bio je takav da nikada nisu mogle biti dvije<br />
ramete istog klona susjedne. Plantaža je podignuta na<br />
tipičnom staništu hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino<br />
betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1969),<br />
te na nadmorskoj visini od 118 do 119 m. Plantaža je dijagonalno<br />
okrenuta u smjeru sjever-jug, a dio koji je o-<br />
krenut prema sjeveru ujedno je i najviši dio plantaže.<br />
Selekciju plus stabala za osnivanje klonske sjemenske<br />
plantaže izvršio je akademik M.Vidaković. Stabla<br />
su bila odabrana u kulturama europskog ariša na području<br />
Šumarije Varaždin i Čakovec, te u Sloveniji u<br />
Gornjoj Radgoni. Pregled i glavne karakteristike plus<br />
stabala dane su u tablici 1 u poglavlju materijal i metode<br />
rada. O plantaži od osnivanja brigu je vodio dr. se.<br />
F. Mrva, koji mije plantažu i ova istraživanja ustupio<br />
na daljni rad. Ovom prilikom mu zahvaljujem.<br />
MATERIJAL I METODE RADA - Materials and methods<br />
Za klonsku sjemensku platažu europskog ariša selekcionirano<br />
je na bazi fenotipa 26 plus stabala (Tab. 1),<br />
na nadmorskim visinama od 250 do 280 m, u šumskim<br />
zajednicama hrasta kitnjaka i običnog graba, te gorske<br />
šume obične bukve, na matičnim podlogama pleistocenskih<br />
ilovina i diluvijalnih nanosa. Starost stabala u<br />
vrijeme selekcije bila je od 42 do 130 godina. Visine<br />
stabala bile su u rasponu od 28 m do 35,5 m, a opseg<br />
stabala na prsnoj visini od 99 cm do 167 cm. Kriterij selekcije<br />
za dendrometrijske vrijednosti bio je X>X+2a.<br />
Osim dendrometijiskih kriterija važnu ulogu pri izboru<br />
plus stabala imaju i spolnost u smislu funkcionalno muški<br />
i ženskih stabala, te morfološki kriterij. Kod morfoloških<br />
osobina ocjenjuje se oblik krošnje, duljina krošnje,<br />
punodrvnost, pravnost debla, struktura kore, završetak<br />
grube kore, boja kore, insercija donje trećine grana,<br />
insercija gornje trećine grana, čistoća debla, broj<br />
grana u pršljenu, udaljenost pršljenova, rašljavost, oštećenja,<br />
debljina grana, usukanost debla i nazočnost bolesti.<br />
Osim nabrojanih karakteristika pozornost treba o-<br />
bratiti i na fitocenozu u kojoj se stablo nalazi, nadmorsku<br />
visinu, ekspoziciju, inklinaciju i tlo.<br />
Sabiranje češera i sjemena po rametama obavljeno<br />
je tijekom zime 1992/93. godine. Svaki klon, gdje je to<br />
bilo moguće bio je zastupljen s 3 ramete razmještene na<br />
cjeloj provršini plantaže. Neki klonovi nisu imali po tri<br />
ramete koje su rodile češerima i sjemenom te godine,<br />
od klona Vo-13 i 15 uključena je u istraživanje samo po<br />
jedna rameta, od klona Vo-16 i 23 po dvije ramete, a od<br />
klona Vo-8 četiri ramete. Od svake ramete ubrano je<br />
minimalno po 250 češera iz vrha krošnje. Češeri su bili<br />
ubrani tako da se izvršilo prevršavanje stabala i time<br />
smo mogli ubrati 90 % najkvalitetnijh češera. Osim<br />
češera i sjemena iz klonske sjemenske plataže u pokus<br />
je uključeno i sjeme ariša iz matičnih populacija u kojima<br />
je izvršena selekcija plus stabala. Sjeme iz ovih<br />
populacija uključeno je u istraživanja varijabilnosti<br />
težine 100 češera, 1000 sjemenki, energije klijavosti i<br />
potpune klijavosti.<br />
Sabrani češeri i sjeme čuvani su u hladnjaku Šumarskog<br />
instituta, Jastrebarsko, na temperaturi od +2°C. Za<br />
istraživanja varijabilnosti korišteno je po 250 češera od<br />
svakog uzorka. Izmjere dimenzije češera obavljene su<br />
na 50 slučajno odabranih češera, a težine na 100 češera.<br />
Češeri su trušeni ručno tijekom zime 1993. godine. Nakon<br />
trušenja izvaganaje težina 1000 odabranih sjemenki<br />
i sjeme ariša stavljeno je na naklijavanje, gdje je istraživana<br />
energija klijavosti i potpuna klijavost na razini<br />
rameta i klona. Naklijavanje sjemena obavljeno je u<br />
"Krstičevoj klijalici" standardnom metodom na temperaturi<br />
od 20°C do 30°C i sa konstatnim vlaženjem<br />
preko filter papira u sterilnim uvjetima. Naklijavanje je<br />
trajalo ukupno 21 dan, a energija klijavosti utvrđena je<br />
nakon 10 dana naklijavanja.<br />
Statistička obrada podataka izvršena je pomoću<br />
analize varijance jednostruke i dvostruke. Ove dvije a-<br />
nalize korištene su u kombinaciji ili pojedinačno u svrhu<br />
što točnijeg i detaljinijeg dijeljenja ukupne varijbilnosti<br />
na komponente varijabilnosti u testiranom materijalu.<br />
Na taj način iz razdvojenog izvora varijabilnosti<br />
mogu se izračunati genetičke i okolinske komponente<br />
varijanci. Dvostruka analiza varijance korištena je kod<br />
obrade podataka sljedećih svojstava: težine 100 češera,<br />
težine 1000 sjemenki, dimenzije češera (dužina, širina i<br />
LL-indeks), energije klijavosti i potpune klijavosti. Jednostruka<br />
analiza varijance korštena je kod obrade podataka<br />
za svojstva uroda češera na razini dijela i cijele<br />
klonske sjemenske plantaže. Razlike između pojedinih<br />
tretiranja utvrđene su na razini 1% i 5%, dok je nul-hipoteza<br />
pretpostavka kako su sve sredine istraživanih o-<br />
bilježja ili svojstava jednake u svim uzorcima (STEEL<br />
and TORRIE 1960).<br />
255
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 253-268<br />
256
Z. Perić: MEBUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5 6, CXXI (<strong>1997</strong>), 253-268<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results and discussion<br />
Prosječan urod češera i sjemena, izražen jeu gramima,<br />
a prikazan je u tablici 2 i kreće se u rasponu od<br />
14 040 g kod klona Vo-13 do 41 050 g kod klona Vo-8.<br />
Prema REGENTU (1980) u 1 kg ide 220 do 280 češera,<br />
a iz 100 kg češera dobije se 4 do 7 kg sjemena bez krilaca.<br />
ROHMEDER ( 1956) navodi kako se iz 100 kg češera<br />
europskog ariša može dobiti 3 kg sjemena bez krilaca.<br />
Koristeći ove podatke i našu procjenu i proračun,<br />
utvrdili smo kako je urod čistog sjemena u 1992. godini<br />
iznosio 37,62 kg ili 5,3 kg na 100 kg ubranih i ručno istraženih<br />
češera. Mi smo ubrali samo s izabranih rameta<br />
ukupno 45,34 kg češera, stoje bilo dovoljno za istraživanja<br />
koja smo proveli. Prije 1992. puni urod češera i<br />
sjemena bio je 1989. godine.<br />
Analizirjaući urod češera i sjemena po klonovima i<br />
rametama, možemo reći kako je urod bio pod jakim<br />
utjecajem okolišnih čimbenika i to prvenstveno edafskim<br />
čimbenicima. Za utvrđivanje edafskih razlika na<br />
površini plantaže provedena su pedološka istraživanja i<br />
utvrđeno je kako se dio sjemenske plataže nalazi u mikrodepresiji,<br />
u njoj je napravljen pedološki profil označen<br />
kao profil II, dok je pedološki presjek na povišenom<br />
dijelu plantaže (sjeveroistočnom) označen kao<br />
profil I. Povišeni dio plantaže ide sve do osamnaestog<br />
reda od ukupno 40 redi i na njemu je bilo više češera na<br />
pojedinoj rameti bilo kojeg klona nego na dijelu plantaže<br />
u mikrodepresiji. Neki klonovi rodili su češerima i<br />
sjemenom samo na tom dijelu plantaže i općenito<br />
zdravstveno stanje rameta svih klonova bolje je na prvom<br />
profilu nego na drugom.<br />
Prema Mayer-u (1995) pedološki opis profila I i II<br />
je sljedeći:<br />
Profil I karakteriziran je neprisutnim glejnim horizontom<br />
u pedološkom prerezu površinskog sloja. Ovaj<br />
je profil prozračan, dobrog mehaničkog sastava, praskaste<br />
ilovine, dobre opskrbljenosti makroelementima i<br />
fiziološki aktivnim kalijem i fosforom, višim sadržajem<br />
humusa i kiselom reakcijom. Profil I karakteriziraju<br />
horizonti: Of(0-2/3), P(2/3-32), Bg(32-65),<br />
BgC(65-85),C(85-120).<br />
Profil II karakteriziranje površinskim oglejavanjem<br />
koje upućuje na vlažniju varijantu ispod ariševih stabala<br />
u mikrodepresiji. To se manifestira većim učešćem<br />
novoformiranih sivo-maslinastih pjega u donjem dijelu<br />
homogeniziranog sloja tla označenog sa "P". One ukazuju<br />
na pojačane redukcijske procese. Površinsko oglejavanje<br />
nije potpuno uklonjeno agrotehničkim melioracijama<br />
tako, daje dio zone zakorjenjivanja u zoni podzemne<br />
vode, posebno u zimsko proljetnom razdoblju. Profil<br />
se može opisati horizontima: Of(0-3), Pg(3-20), Bg (20-<br />
40), BgC (40-72), C(72-110). Mehanički sastav tla je<br />
ujednačen. U profilu prevladvaju praškasto glinaste ilovače.<br />
Reakcija tla (pH/H20) pretežito je jako kisela.<br />
Na dijelu klonske sjemenske plantaže koja se nalazi<br />
u mikrodepresiji, a koja je karakterizirana profilom II,<br />
urod češera i sjemena je statistički značajno i neusporedivo<br />
manji u odnosu na dio klonske sjemenske plantaže<br />
gdje je tlo karakterizirano profilom I. Iz tablice 2 vidljivo<br />
je kako je urod češera i sjemena za 18 redova profila<br />
I iznosio 37,99 kg češera i sjemena, a za preostalih 22<br />
reda 7,45 kg.<br />
Tablica 2: Urod češera u plantaži prema različitim profilima<br />
tla.<br />
Table 2: Cone corp on plantation accordin to different soil<br />
profiles.<br />
PROFIL I<br />
Redni broj<br />
No.<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
16<br />
17<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
31<br />
32<br />
33<br />
34<br />
35<br />
36<br />
37<br />
38<br />
39<br />
40<br />
Klon<br />
Clone<br />
Vo-3<br />
Vo-4<br />
vo-5<br />
Vo-7<br />
Vo-8<br />
Vo-9<br />
Vo-10<br />
Vo-11<br />
Vo-12<br />
Vo-15<br />
Vo-16<br />
Vo-17<br />
Vo-18<br />
Vo-19<br />
Vo-20<br />
Vo-21<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
1-1<br />
15-20<br />
4-11<br />
4-15<br />
15-11<br />
4-4<br />
14-5<br />
15-11<br />
4-10<br />
4-16<br />
12-3<br />
4-3<br />
6-1<br />
13-6<br />
4-12<br />
5-11<br />
16-16<br />
4-13<br />
5-9<br />
5-19<br />
2-2<br />
3-18<br />
7-1<br />
7-17<br />
16-3<br />
17-20<br />
2-3<br />
11-6<br />
10-3<br />
14-19<br />
1-2<br />
16-5<br />
6-11<br />
10-5<br />
5-6<br />
5-16<br />
15-5<br />
4-5<br />
7-14<br />
15-21<br />
Težina uzorka<br />
(g)<br />
Sample weight<br />
170<br />
780<br />
720<br />
760<br />
630<br />
550<br />
630<br />
650<br />
460<br />
780<br />
730<br />
510<br />
590<br />
850<br />
685<br />
600<br />
560<br />
715<br />
150<br />
640<br />
760<br />
630<br />
565<br />
650<br />
695<br />
850<br />
910<br />
560<br />
850<br />
565<br />
550<br />
520<br />
670<br />
720<br />
530<br />
515<br />
560<br />
550<br />
710<br />
610<br />
257
Z. Perić: MF.ĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
Redni broj<br />
No.<br />
41<br />
42<br />
43<br />
44<br />
45<br />
46<br />
47<br />
48<br />
49<br />
50<br />
51<br />
52<br />
53<br />
54<br />
55<br />
56<br />
57<br />
58<br />
59<br />
60<br />
UKUPNO<br />
Klon<br />
Clone<br />
Vo-22<br />
Vo-23<br />
Vo-24<br />
Vo-25<br />
Vo-26<br />
Vo-27<br />
Vo-28<br />
Vo-29<br />
Vo-30<br />
PROF. I<br />
PROFILI<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
1-19<br />
5-4<br />
16-20<br />
6-4<br />
5-20<br />
14-1<br />
5-12<br />
7-19<br />
6-8<br />
1-4<br />
7-6<br />
18-2<br />
1-9<br />
4-6<br />
4-8<br />
6-20<br />
17-1<br />
1-5<br />
16-26<br />
17-4<br />
Težina uzorka<br />
(g)<br />
Sample weight<br />
570<br />
490<br />
530<br />
580<br />
640<br />
690<br />
760<br />
600<br />
530<br />
670<br />
550<br />
590<br />
750<br />
430<br />
670<br />
580<br />
760<br />
760<br />
615<br />
650<br />
37 989 g<br />
PROFIL II<br />
Redni broj<br />
1<br />
1<br />
3<br />
4<br />
27<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
UKUPNO<br />
Klon<br />
Vo-3<br />
Vo-3<br />
Vo-12<br />
Vo-13<br />
Vo-16<br />
Vo-17<br />
Vo-18<br />
Vo-19<br />
Vo-23<br />
Vo-24<br />
Vo-25<br />
Vo-26<br />
Vo-28<br />
PROF. II<br />
Rameta<br />
32-17<br />
32-17<br />
31-20<br />
28-9<br />
2-3<br />
39-17<br />
30-19<br />
28-7<br />
28-13<br />
37-11<br />
30-20<br />
31-8<br />
40-16<br />
37-16<br />
Fežina uzorka (g)<br />
Sample weight<br />
610<br />
610<br />
560<br />
540<br />
910<br />
500<br />
600<br />
670<br />
620<br />
575<br />
290<br />
650<br />
540<br />
700<br />
7 445 g<br />
Slika 2:<br />
Fig. 2:<br />
Ženski cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić)<br />
Famale flowers of European LarchFig. (Photo: Z. Perić)<br />
Upravo takvi slučajevi upućuju na moguće postojanje<br />
veće srodnosti potomstava proizvedenog u godinama<br />
slabe cvatnje u klonskoj sjemenskoj plantaži. Na<br />
slikama 2 i 3 prikazani su muški i ženski cvjetovi europskog<br />
ariša.<br />
Urod češera i sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži<br />
ariša ovisi osim o ekološkim čimbenicima i o genetičkoj<br />
sklonosti pojedinog klona u plantaži s obzirom<br />
na sposobnost formiranja ženskih i muških cvatova. Za<br />
neke klonove europskog ariša u sjemenskoj plantaži<br />
moglo bi se reći da su funkcionalno muški, odnosno<br />
ženski (M r v a 1990). Takav primjer poznat je kod crne<br />
johe (Vidaković iKrstinić 1985, Krstinić i<br />
Kajba 1991) i kod crnog bora (Mrva 1990). Prema<br />
Mrvi (1990), u godinama loše cvatnje takvi klonovi<br />
cvatu obilno bilo muškim ili ženskim cvjetovima, te tako<br />
uzrokuju poremetnje u omjeru između cvatova.<br />
258<br />
Slika 3:<br />
Fig 3:<br />
Muški cvjetovi europskog ariša (Snimio: Z. Perić)<br />
Male flowers of European Larch (Photo: Z. Perić)
Z. Pcrić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
U nekim europskim zemljama nije dozvoljeno sabiranje<br />
sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži, ako u<br />
vrijeme cvatnje nije bio propisan minimum klonova<br />
koji fruktificiraju(Šindelar 1962, Keiding 1968).<br />
Smanjenje broja klonova u plantaži koji fruktificiraju<br />
nepovoljno je sa stajališta stabilnosti ekosustava budućih<br />
kultura ariša. Kako bi smanjili mogućnost inbridinga<br />
u potomstvu, češere je potrebno sakupljati u godini<br />
dobre cvatnje i punog uroda. Na taj način moguće<br />
je osigurati veći heterogenitet potomstva.<br />
U tablici 3 prikazana je analiza varijance za urod češera<br />
i sjemena, a prema profilima u plantaži. Rezultati<br />
pokazuju kako edafske prilike kao ekološki činitelj i-<br />
maju veći utjecaj od genotipa.<br />
Tablica 3: Analiza varijance za urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži.<br />
Table 3: Analysis of variance for seed crop in the clonal seed orchard.<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variations<br />
Tretiranja (Ramete)- Tretmans<br />
Profili (Tip tla)-Soil profiles<br />
Greška-Error<br />
Total<br />
F58,58= 1,54; Fl,58 = 4,01 za5%<br />
F58,58 = 1,85; Fl,25 = 7,09 za 1%<br />
Stup. slob.<br />
D.f.<br />
58<br />
1<br />
58<br />
117<br />
Zbog ovakvih rezultata izdvojili smo samo klonove<br />
i ramete na profilu I, izvršena je i statistička obrada podataka<br />
kako bi se utvrdio utjecaj genotipa (klona) na u-<br />
rod češera i sjemena. Utjecaj genotipa moguće je istraživati<br />
samo ako isključimo ekološke čimbenike. U o-<br />
vom slučaju ponavljanje danog klona predstavljaju ramete.<br />
Genetički utjecaj u ovom slučaju dolazi do<br />
izražaja i kroz raspored rameta u plantaži u odnosu na<br />
ramete drugih klonova, a što se onda manifestira kroz<br />
oplodnju različitim polinatorima, odnosno kroz specifičnu<br />
kombinacijsku sposobnost roditeljskih parova.<br />
Suma kvadrata<br />
Sum of squ.<br />
2286609<br />
7380001<br />
2246649<br />
11913259<br />
Srednji kvadrat<br />
Mean square<br />
39424,3<br />
7380001<br />
38735,3<br />
F<br />
1,017<br />
190,52**<br />
Pr>F<br />
0,47335<br />
0,00001<br />
Iz tablice 4, te statističke obrade podataka (Tab. 5)<br />
vidljivo je kako postoje statistički značajne razlike na<br />
razini klona samo na profilu I.<br />
Ovi rezultati ukazuju na utjecaj genotipa na urod<br />
sjemena. Razlike između klonova, odnosno genotipova<br />
pokazale su se tek kada je okolinska varijanca svedena<br />
na minimum. Prema ovim rezultatima možemo zaključiti<br />
kako na urod sjemena i češera u ovoj klonskoj sjemenskoj<br />
plantaži imaju značajnu ulogu ekološke prilike.<br />
Tlo je jedan od glavnih limitirajućih čimbenika.<br />
Tablica 4: Analiza varijance za klonove i ramete na povišenom dijelu plantaže.<br />
Table 4: Analysis of variance for clones and ramets on the raised part of the seed orchard.<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variation<br />
Tretiranja (Klonovi)-Tretmans(Clones)<br />
Ponavljanja (Ramete)-Replications<br />
Greška-Error<br />
Total<br />
F24,48=l,74;F2,48 = 3,19zal%<br />
F24,48 = 2,20; F2,48 = 5,08 za 5%<br />
Stup. slob.<br />
D.f.<br />
24<br />
2<br />
48<br />
74<br />
Suma kvadrata<br />
Sum of squares<br />
1636865<br />
1218104<br />
2930279<br />
5785248<br />
Sred.kvadrat<br />
Mean square<br />
609052,00<br />
68202,69<br />
61047,49<br />
Dužine češera, širine češera i njihov odnos<br />
F<br />
a gnj**<br />
1,117<br />
Pr>F<br />
0,00023<br />
0,36223<br />
Rezultati izmjera dužina i širina češera, kao i njihov odnos<br />
izražen kao LL-indeks, za klonove u sjemenskoj plantaži<br />
prikazani su u tablicama 5,6,7, i 8 , te slikama 4 i 5.<br />
Prosječna dužina češera u klonskoj sjemenskoj<br />
plantaži (Tab. 5) iznosila je 32,7 mm, a kretala se u rasponu<br />
od 25,7 mm (klon Vo-25) do 40,3 mm (klon Vo-<br />
9). Prosječna širina češera (Tablica 5) bila je 16,1 mm, a<br />
kretala se od 14,1 mm (klon Vo-27) do 18,5 mm (klon<br />
Vo-8), dok je prosječni LL-indeks (Tablica 5) iznosio<br />
2,01, a kretao se u rasponu od 1,81 (klon Vo-11) do 2,41<br />
(klon Vo-7). Prema tome, najduže češere imao je klon<br />
Vo-9, najšire klon Vo-8, a najveći LL-indeks klon Vo-7.<br />
Ovi klonovi potječu iz matičnih populacija (Negova<br />
Dubrava), koja se može atribuirati alpskoj provenijenciji,<br />
budući ove provenijencije karakterizira veća dimenzija<br />
češera u odnosu na sudetske provenijencije.<br />
Prema rezultatima istraživanja objavljenim u literaturi<br />
(Rubner 1944, Svoboda 1944, Simak 1967,<br />
259
Z. Perić: MEĐUKLONSKE 1 UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( I 997), 253-268<br />
Keiding 1968, Šindelar 1968 ) dužina češera europskog<br />
ariša kreće se od 15 mm kod alpskih visinskih<br />
altitudnih rasa, do 44 mm kod nizinskih rasa alpskog<br />
ariša. Kod sudetskog ariša dužina češera varira između<br />
15 i 25 mm (prosječno 20-22 mm).<br />
PremaVidakoviću (1993) nasljednost za dužinu<br />
češera iznosi h2 = 0,88, a Š indelaru (1992) h2=0,98,<br />
što znači kako je dužina češera pod visokom genetskom<br />
kontrolom, a time i pouzdan pokazatelj pripadnosti<br />
rasi. Naši rezultati pokazuju kako su češeri sakupljeni u<br />
klonskoj sjemenskoj plantaži kod Bjelovara u prosjeku<br />
10 mm duži od prosječne dužine češera sudetskog ariša<br />
objavljenih u literaturi. Dužina češera za 13 klonova<br />
sudetskog ariša u arhivu Šumarskog instituta iznosila je<br />
28,4 mm, što pokazuje kako se naše izmjere dužina<br />
češera sudestskog ariša razlikuju za 6 mm u usporedbi s<br />
rezultatima iz literature za sudetski ariš. Dužine i širine<br />
češera iz klonskog arhiva sudetskog ariša u Jastrebarskom<br />
manji su u usporedbi sa prosječnim vrijednostima<br />
iz klonske sjemenske plantaže za 4,3 mm, a što također<br />
upućuje da se u našoj klonskoj sjemenskoj plantaži radi<br />
o klonovima alpskog ariša, ali nizinske altitudne rase.<br />
Ovo je posebno važno naglasiti, budući se provenijencija<br />
sudetskog ariša na području Republike Hrvatske<br />
pokazala kao najbolja (Orlić iOcvirek 1989).<br />
Tablica 5: Dužine i širine češera (mm), te njihov odnos (LL-idex) po rametama, klonovima i kontrolnim populacijama.<br />
Table 5: Lengths and widths of cones (mm) and theri relation (LL-index) by ramets, clones and control populations<br />
Red.<br />
broj<br />
No.<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
16<br />
17<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
31<br />
32<br />
33<br />
34<br />
35<br />
36<br />
37<br />
38<br />
260<br />
Vobroj<br />
Vobroj<br />
Clona<br />
No.<br />
3<br />
4<br />
5<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
15<br />
16<br />
17<br />
18<br />
Ra meta<br />
Ramet<br />
l-i<br />
15-20<br />
32-17<br />
4-11<br />
4-15<br />
18-14<br />
4-1<br />
14-15<br />
15-11<br />
4-10<br />
4-16<br />
12-3<br />
4-3<br />
6-1<br />
13-6<br />
28-19<br />
4-12<br />
5-11<br />
16-16<br />
4-13<br />
5-9<br />
5-19<br />
2-2<br />
3-18<br />
7-1<br />
7-17<br />
16-3<br />
31-20<br />
28-9<br />
17-20<br />
2-3<br />
11-6<br />
10-3<br />
14-9<br />
39-17<br />
7-2<br />
16-5<br />
30-19<br />
Dužina<br />
(mm)<br />
Lenght<br />
34,9<br />
33,8<br />
23,7<br />
33,9<br />
35,1<br />
35,6<br />
30,3<br />
27,4<br />
30,2<br />
31,4<br />
39,6<br />
39,6<br />
38,9<br />
36,1<br />
39,0<br />
39,1<br />
40,2<br />
40,2<br />
40,4<br />
31,5<br />
31,5<br />
23,4<br />
30,2<br />
27,8<br />
23,0<br />
32,1<br />
36,1<br />
31,9<br />
26,3<br />
32,6<br />
33,6<br />
15,7<br />
35,8<br />
31,1<br />
31,6<br />
28,9<br />
37,6<br />
32,8<br />
Prosječna<br />
dužina<br />
po<br />
klonu<br />
(mm)<br />
Average<br />
30,8<br />
34,9<br />
29,3<br />
36,8<br />
38,3<br />
40,3<br />
28,8<br />
27,0<br />
33,3<br />
26,3<br />
32,6<br />
32,5<br />
32,8<br />
33,1<br />
Širina<br />
(mm)<br />
15,7<br />
15,6<br />
12,4<br />
15,8<br />
15,3<br />
15,0<br />
15,6<br />
15,7<br />
16,4<br />
14,0<br />
16,5<br />
15,4<br />
17,1<br />
18,8<br />
19,2<br />
19,2<br />
17,8<br />
18,1<br />
17,0<br />
14,9<br />
14,9<br />
13,2<br />
16,0<br />
15,3<br />
13,5<br />
15,8<br />
16,3<br />
15,9<br />
14,3<br />
16,2<br />
15,7<br />
15,6<br />
16,3<br />
15,4<br />
18,5<br />
15,8<br />
15.2<br />
17,4<br />
Prosječna<br />
širina<br />
po<br />
klonu<br />
(mm)<br />
14,5<br />
15,4<br />
15,9<br />
15,3<br />
18,5<br />
17,6<br />
14,3<br />
14,9<br />
16,0<br />
14,3<br />
16,2<br />
15,6<br />
16,7<br />
15,5<br />
LL<br />
indeks<br />
2,22<br />
2,17<br />
1,91<br />
2,15<br />
2,29<br />
2,37<br />
1,94<br />
1,75<br />
1,84<br />
2,24<br />
2,40<br />
2,57<br />
2,27<br />
1,92<br />
2,03<br />
2,04<br />
2,26<br />
2,22<br />
2,38<br />
2,11<br />
2,11<br />
1,77<br />
1,89<br />
1,82<br />
1,70<br />
2,03<br />
2,22<br />
2,01<br />
1,84<br />
2,01<br />
2,14<br />
1,01<br />
2,20<br />
2,02<br />
1,71<br />
1,83<br />
2,47<br />
1,89<br />
Prosječna<br />
LL<br />
indeks<br />
za klon<br />
Width Average LL-index Average<br />
2,12<br />
2,27<br />
1,84<br />
2,41<br />
2,07<br />
2,29<br />
2,01<br />
1,81<br />
2,08<br />
1,84<br />
2,01<br />
2,08<br />
1,96<br />
2,14<br />
Red.<br />
broj<br />
No.<br />
39<br />
40<br />
41<br />
42<br />
43<br />
44<br />
45<br />
46<br />
47<br />
48<br />
49<br />
50<br />
51<br />
52<br />
53<br />
54<br />
55<br />
56<br />
57<br />
58<br />
59<br />
60<br />
61<br />
62<br />
63<br />
64<br />
65<br />
66<br />
67<br />
68<br />
69<br />
70<br />
71<br />
72<br />
73<br />
Clonal<br />
No.<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
Ra meta<br />
Raraet<br />
6-11<br />
10-5<br />
28-7<br />
5-6<br />
5-16<br />
15-5<br />
4-5<br />
7-14<br />
15-21<br />
1-19<br />
5-4<br />
16-20<br />
6-4<br />
28-13<br />
5-20<br />
14-1<br />
37-11<br />
5-12<br />
7-19<br />
30-20<br />
6-8<br />
31-8<br />
40-16<br />
1-4<br />
7-6<br />
18-6<br />
1-9<br />
4-6<br />
37-16<br />
4-8<br />
6-20<br />
17-1<br />
1-5<br />
16-26<br />
17-4<br />
Dužina<br />
(mm)<br />
Lenght<br />
34,1<br />
36,3<br />
37,3<br />
32,3<br />
33,3<br />
32,9<br />
35,8<br />
37,4<br />
39,7<br />
28,6<br />
36,1<br />
36,0<br />
27,8<br />
29,8<br />
30,5<br />
31,0<br />
36,9<br />
27,6<br />
27,1<br />
22,6<br />
32,3<br />
29,7<br />
30,7<br />
28,1<br />
30,8<br />
32,5<br />
28,1<br />
28,8<br />
35,8<br />
35,4<br />
36,5<br />
35,8<br />
36,6<br />
36,6<br />
36,5<br />
prosječna dimenzija<br />
češera u plantaži<br />
Prosječna<br />
dužina<br />
po<br />
klonu<br />
(mm)<br />
Average<br />
35,9<br />
32,8<br />
37,6<br />
32,3<br />
28,8<br />
32,8<br />
25,7<br />
33,7<br />
30,5<br />
30,9<br />
35,9<br />
36,6<br />
32,7<br />
Širina<br />
(mm)<br />
15,5<br />
17,1<br />
17,3<br />
15,7<br />
14,8<br />
15,4<br />
15,6<br />
18,5<br />
16,2<br />
15.0<br />
18,1<br />
23,6<br />
14,0<br />
16,9<br />
15,7<br />
15,1<br />
18,0<br />
15,6<br />
15,0<br />
13,0<br />
16,8<br />
14,8<br />
16,1<br />
12,9<br />
14,6<br />
14,9<br />
15,6<br />
15,6<br />
17,9<br />
16,9<br />
17,0<br />
17,3<br />
17,5<br />
17,7<br />
17,5<br />
Prosječna<br />
širina<br />
po<br />
klonu<br />
(mm)<br />
16,1<br />
15,3<br />
16,7<br />
16,5<br />
15,5<br />
16,3<br />
14,5<br />
15,9<br />
14,1<br />
16,4<br />
17,1<br />
17,6<br />
15,8<br />
LL<br />
indeks<br />
2,20<br />
2,12<br />
2,15<br />
2,06<br />
2,25<br />
2,14<br />
2,29<br />
2,02<br />
2,45<br />
1,91<br />
1,99<br />
1,53<br />
1,99<br />
1,76<br />
1,94<br />
2,05<br />
2,05<br />
1,77<br />
1,81<br />
1.74<br />
1,92<br />
2,01<br />
1,91<br />
2,17<br />
2,11<br />
2,18<br />
1,80<br />
1,85<br />
2,00<br />
2,09<br />
2,15<br />
2,07<br />
2,09<br />
2,07<br />
2,09<br />
Prosječna<br />
LL<br />
indeks<br />
za klon<br />
Width Average X-index Average<br />
2,16<br />
2,14<br />
2,25<br />
1,96<br />
1,86<br />
2,01<br />
1,77<br />
2,11<br />
2,16<br />
1,88<br />
2,10<br />
2,08<br />
2,05
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 253-268<br />
Tablica 6: Analiza varijance i F-test za dužine češera.<br />
Table 6: Analysis of varianace and F-Test for cone lengths.<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variation<br />
Tretiranja (Klonovi)-Tretmans (Clones)<br />
Ponavljanja (Ramete)-Replications<br />
Greška<br />
Total<br />
F25,50 = 2,17; F2,50 = 5,06 za 1%<br />
F25.50 =1,73; F2,50 = 3,18 za 5%<br />
Stup. slob.<br />
D.f.<br />
25<br />
2<br />
50<br />
77<br />
Iz tablice 6 vidljivo je kako postoje značajne razlike<br />
između klonova na razini od 5% i 1% za prosječne dužine<br />
češera.<br />
Dobiveni rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu<br />
ovog svojstva, što se podudara s navodima u literaturi<br />
(Šindelar 1991, Vidaković 1993), bez obzira<br />
na različite ekološke čimbenike u plantaži, razlike između<br />
rameta nisu potvrđene.<br />
Širine češera europskog ariša su izgleda nešto manje<br />
istraživane od dužina. Rezultati naših istraživanja su<br />
Sume kvadrata<br />
Sum of squares<br />
1262,51<br />
10,87<br />
553,77<br />
1827,15<br />
Srednji kvadrat<br />
Mean square<br />
50,50<br />
5,43<br />
11,07<br />
F<br />
4,56**<br />
0,49<br />
Pr>F<br />
0,0001<br />
0,6151<br />
pokazali daje posebno mala unutarvrsna varijabilnost,<br />
što ukazuje daje širina češera pod strožom genetskom<br />
kontrolom nego okolinskom. Prosječna širina češera u<br />
klonskoj sjemenskoj plantaži iznosila je 16,3 mm, u arhivu<br />
Šumarskog instituta sudetski ariš imao je prosječnu<br />
širinu češera 20,7 mm, stoje za 4,6 mm više. Rezultati<br />
istraživanja pokazali su da postoje statistički značajne<br />
razlike na razini od 1% i 5% u prosječnim širinama<br />
češera između pojedinih uzoraka iz klonske sjemenske<br />
plantaže (Tab. 7).<br />
Tablica 7: Analiza varijance i F-test za širine češera.<br />
Table 7: Analysis of variance and F-Test for cone width.<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variation<br />
Tretiranja (Klonovi)-Tratmens<br />
Ponavljanja (Ramete)-Replication<br />
Greška-Error<br />
Total<br />
Stup. slob.<br />
D.f.<br />
25<br />
2<br />
50<br />
77<br />
Sume kvadrata<br />
Sum od squares<br />
117,455<br />
5,142<br />
88,091<br />
210,689<br />
Sred. kvadrat<br />
Mean square<br />
4,698<br />
2,571<br />
1,761<br />
F<br />
2,67**<br />
1,46<br />
Pr>F<br />
0,0015<br />
0,2420<br />
F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%.<br />
F25.50 = 1,73, F2.50 = 3,18 za 5%.<br />
Odnos između dužina i širina češera, tj. LL-indeks,<br />
pokazuje oblik češera. Stoje taj odnos bliži 1, češeri su<br />
okrugliji, a stoje taj odnos veći od 1, češeri su više izduženi<br />
(Tab. 8). Prosječni LL-indeks u klonskoj sjemenskoj<br />
plantaži iznosi 2,05, a u arhivu za sudetski ariš<br />
Tablica 8: Analiza i F-test za LL-indeks.<br />
Table 8: Analysis and F-Test for LL-index<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variation<br />
Tretiranja (Klonovi)-Treatmens<br />
Ponavlj anj a (Ramete)-Replications<br />
Greška-Error<br />
Total<br />
F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal%<br />
F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18 za 5%<br />
Stup. slob.<br />
Df<br />
25<br />
2<br />
50<br />
77<br />
1,39. Ovi podaci također pokazuju kako se ovdje radi o<br />
dvije različite rase ariša. Češeri iz arhiva pripadaju sudetskom<br />
arišu i okrugliji su, dok su češeri iz plantaže<br />
više duguljasti i pripadaju alpskom arišu, ali nizinskoj<br />
altitudnoj rasi.<br />
Sume kvadrata<br />
Sum of squares<br />
2,08<br />
0,19<br />
2,11<br />
4,38<br />
Sred. kvadrat<br />
Mean square<br />
0,083<br />
0,098<br />
0,042<br />
F<br />
1,97*<br />
2,34<br />
Pr>F<br />
0,0208<br />
0,1071<br />
Dobiveni rezultati istraživanja analizom varijace<br />
(F-test) za odnos dužine i širine češera pokazuju kako<br />
postoje značajne razlike između klonova na razini 5%,<br />
dok na 1% ne postoje značajne razlike. Iz dobivenih rezultata<br />
istraživanja moguće je zaključiti da su dužine<br />
češera više varijabilne u odnosu na širine češera kod eu-<br />
ropskog ariša. Upravo zbog toga, odnos između dužine<br />
i širine češera je sigurniji pokazatelj varijabilnosti oblika<br />
češera.<br />
Na slici 4 prikazani su češeri ariša iz klonske sjemenske<br />
plantaže, dok su na slici 5 češeri sudetskog ariša<br />
iz klonskog arhiva u Institutu.<br />
261
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA. Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 253-268<br />
Slika 4:<br />
Fig. 4:<br />
Češeri europskog ariša iz klonske sjemenske plantaže<br />
arhiva Šumarskog Instituta<br />
(Snimio: Z. Perić)<br />
Cones of European Larch from the archives of the Forest<br />
Research<br />
(Photo: Z.Perić)<br />
Slika 5: Češeri sudetskog ariša iz klonske sjemenske plantaže<br />
arhiva Šumarskog Instituta<br />
(Snimio: Z. Perić)<br />
Fig. 5:<br />
Cones of Sudetan Larsh the clonal seed orchard from the<br />
archives of the Forest Research Institute<br />
(Photo: Z. Perić)<br />
Težine ]<br />
) češera<br />
Rezultati izmjera prosječnih težina 100 češera po<br />
klonovima u klonskoj sjemenskoj plantaži prikazani su<br />
u tablicama 9 i 10. Prosječna težina 100 češera za sve<br />
klonove iznosi 334,3 g, a kreće se u rasponu od 210,0 g<br />
(klonovi Vo-10 i Vo-13) do 527,5 g (klon Vo-8). Ovi<br />
rezultati koreliraju s rezultatima koje smo dobili za<br />
ukupne težine češera (Tab. 2), tj. najmanju težinu če-<br />
sera imao je klon Vo-13, a najveću težinu češera klon<br />
Vo-8. Analizirajući rezultate težina 100 češera između<br />
klonova u sjemenskoj plantaži (Tab. 10), kao i kontrole,<br />
utvrdili smo značajne razlike između klonova na razini<br />
od 5% i 1%.<br />
Ovi rezultati ukazuju na visoku genetsku kontrolu<br />
težine češera, odnosno sjemena.<br />
Tablica 9: Prosječne težine 100 češera i 1000 sjemenki.<br />
Table 9: Average weights of 100 cones and 1000 seeds.<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
16<br />
17<br />
Clonal<br />
No.<br />
3<br />
4<br />
5<br />
7<br />
8<br />
9<br />
Rameta<br />
Ramct<br />
l-i<br />
15-20<br />
32-17<br />
4-11<br />
4-15<br />
18-14<br />
4-1<br />
14-15<br />
15-11<br />
4-10<br />
4-16<br />
12-3<br />
4-3<br />
6-1<br />
13-6<br />
28-19<br />
4-12<br />
Težina<br />
100<br />
češera<br />
(g)<br />
Weight<br />
of 100<br />
cones<br />
121<br />
275<br />
290<br />
410<br />
340<br />
370<br />
250<br />
350<br />
340<br />
451<br />
350<br />
250<br />
600<br />
560<br />
500<br />
450<br />
560<br />
Prosj.<br />
težina<br />
češera<br />
(g)<br />
Average<br />
228,7<br />
373,3<br />
313,3<br />
350,3<br />
527,5<br />
Težina<br />
1000<br />
sjemena<br />
(g)<br />
Weight of<br />
1000<br />
seeds<br />
2,32<br />
4,55<br />
5,08<br />
5,00<br />
4,85<br />
5,57<br />
6,05<br />
6,59<br />
6,58<br />
7,40<br />
6,06<br />
4,51<br />
7,50<br />
7.10<br />
7.10<br />
7,58<br />
6,71<br />
Prosj.<br />
težina<br />
sjemena<br />
(g<br />
Average<br />
4,0<br />
5,1<br />
6,4<br />
6,0<br />
7,3<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
31<br />
32<br />
33<br />
34<br />
Vobroj<br />
Vobroj<br />
Clonal<br />
No.<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
15<br />
16<br />
17<br />
Rameta<br />
Ra met<br />
5-11<br />
16-16<br />
4-13<br />
5-9<br />
5-19<br />
2-2<br />
3-18<br />
7-1<br />
7-17<br />
16-3<br />
31-10<br />
28-9<br />
17-20<br />
2-3<br />
11-6<br />
10-3<br />
14-9<br />
Težina<br />
100<br />
češera<br />
(g)<br />
Weight<br />
of 100<br />
cones<br />
510<br />
450<br />
270<br />
100<br />
260<br />
280<br />
300<br />
170<br />
350<br />
435<br />
360<br />
210<br />
360<br />
340<br />
320<br />
320<br />
240<br />
Prosj.<br />
težina<br />
češera<br />
(g)<br />
Average<br />
506,7<br />
210,0<br />
250,0<br />
381,7<br />
210<br />
360<br />
330,0<br />
296,7<br />
Težina<br />
1000<br />
sjemena<br />
* (g)<br />
Weight of<br />
1000<br />
seeds<br />
7,53<br />
6,60<br />
4,65<br />
2,40<br />
4,50<br />
4,52<br />
6,00<br />
4,04<br />
5,56<br />
6,50<br />
5,58<br />
4,40<br />
6,00<br />
6,01<br />
6,28<br />
5,02<br />
3,52<br />
Prosj.<br />
težina<br />
sjemena<br />
(g<br />
Average<br />
6,9<br />
3,9<br />
4,9<br />
5,9<br />
4,4<br />
6<br />
6,1<br />
4,5<br />
262
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKF. RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.: Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>). 253-268<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
35<br />
36<br />
37<br />
38<br />
39<br />
40<br />
41<br />
42<br />
43<br />
44<br />
45<br />
46<br />
47<br />
48<br />
49<br />
50<br />
51<br />
52<br />
53<br />
54<br />
55<br />
56<br />
Clonal<br />
No.<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
39-17<br />
7-2<br />
16-5<br />
30-19<br />
6-11<br />
10-5<br />
28-7<br />
5-6<br />
5-16<br />
15-5<br />
4-5<br />
7-14<br />
15-21<br />
1-19<br />
5-4<br />
16-20<br />
6-4<br />
28-13<br />
5-20<br />
14-1<br />
37-11<br />
5-12<br />
Težina<br />
100<br />
češera<br />
(g)<br />
Weight<br />
of 100<br />
cones<br />
330<br />
350<br />
350<br />
250<br />
420<br />
360<br />
470<br />
340<br />
305<br />
335<br />
524<br />
400<br />
415<br />
260<br />
350<br />
470<br />
240<br />
250<br />
300<br />
380<br />
280<br />
380<br />
Prosj.<br />
težina<br />
češera<br />
(g)<br />
Average<br />
316,7<br />
416,7<br />
326,7<br />
446,3<br />
360,0<br />
245,0<br />
320,0<br />
Težina<br />
1000<br />
sjemena<br />
(g)<br />
Weight of<br />
1000<br />
seeds<br />
4,90<br />
6,00<br />
5,35<br />
4,59<br />
6,00<br />
5,54<br />
4,59<br />
5,48<br />
5,54<br />
5,52<br />
5,63<br />
5,75<br />
6,58<br />
4,30<br />
6,78<br />
6,25<br />
4,40<br />
5,00<br />
4,68<br />
5,30<br />
4,32<br />
5,60<br />
Prosj.<br />
težina<br />
sjemena<br />
(g<br />
Average<br />
5,3<br />
5,4<br />
5,5<br />
6,0<br />
5,8<br />
4,7<br />
4.8<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
57<br />
58<br />
59<br />
60<br />
61<br />
62<br />
63<br />
64<br />
65<br />
66<br />
67<br />
68<br />
69<br />
70<br />
71<br />
72<br />
73<br />
74<br />
75<br />
76<br />
Vobroj<br />
Vobroj<br />
Clonal<br />
No.<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
7-19<br />
30-20<br />
6-8<br />
31-8<br />
40-16<br />
1-4<br />
7-6<br />
18-6<br />
1-9<br />
4-6<br />
37-16<br />
4-6<br />
6-20<br />
17-1<br />
1-5<br />
16-26<br />
17-4<br />
Težina<br />
100<br />
češera<br />
(g)<br />
Weight<br />
of 100<br />
cones<br />
Prosj.<br />
težina<br />
češera<br />
(g)<br />
Average<br />
220 270,0<br />
210<br />
300<br />
200 276,7<br />
330<br />
260<br />
290 276,7<br />
280<br />
250<br />
457 317,3<br />
245<br />
635<br />
340 445,0<br />
360<br />
450<br />
490 443,3<br />
390<br />
334,3<br />
489,0<br />
274,0<br />
322,0<br />
Prosječna težina po klonu<br />
Varaždinbreg<br />
K ogl-Negova<br />
Bi iko.-Negova<br />
Prosječna težina po popul. 361,7<br />
Težina<br />
1000<br />
sjemena<br />
(g)<br />
Weight of<br />
1000<br />
seeds<br />
Prosj.<br />
težina<br />
sjemena<br />
(g<br />
Average<br />
3,92 4,4<br />
3,70<br />
3,95<br />
3,00 3,7<br />
4,19<br />
3,95<br />
4,32 4,0<br />
3,75<br />
3,80<br />
5,45 4,6<br />
4,68<br />
5,70<br />
4,69 5,0<br />
4,72<br />
6,80<br />
6,90 6,8<br />
6,70<br />
5,28<br />
7,52<br />
6,82<br />
6,99<br />
7,44<br />
Tablica 10: Analiza varijance i F-test za težine 100 češera<br />
Table 10: Analysis of variance and F-test for weights of 100 cones.<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variation<br />
Tretiranja (Klonovi)-Treatmens<br />
Ponavljanja (Ramete)-Replications<br />
Greška-Error<br />
Total<br />
F25,50 = 2,17, F2,50 = 5,06 za 1%<br />
F25,50 = 1,73, F2,50 = 3,18 za 5%<br />
Stup. slob.<br />
Df<br />
25<br />
2<br />
50<br />
77<br />
Možemo zaključiti kako su rezultati za težinu 100<br />
češera po klonovima slični urodu klonova u plantaži i<br />
težine 1000 sjemenki pojedinih klonova. Ovu tvrdnju<br />
Rezultati izmjera težina 1000 sjemenki po klonovima<br />
i matičnim populacijama prikazani su u tablicama<br />
9 i 11. Prosječna težina 1000 sjemenki za tretiranja u<br />
našim istraživanjima iznosi 5,3 g, a kreće se od 3,9 g<br />
(klon Vo-10) do 7,5 g (populacija Varaždinbreg). Drugim<br />
riječima rečeno, veća težina češera znači u pravilu i<br />
veću težinu sjemena (r=0,53), ali ne i veći urod sjemena<br />
po klonu (r=0,27).<br />
Sume kvadrata<br />
Sum of squares<br />
546276,3<br />
12465,3<br />
255969,3<br />
814711,0<br />
Težina 1000 sjemenki<br />
Sred. kvadrat<br />
Mean square<br />
21851,05<br />
6232,67<br />
5119,39<br />
F<br />
4,27**<br />
1,22<br />
Pr>F<br />
0,0001<br />
0,3046<br />
potvrđuje korelacija između težine 100 češera i uroda<br />
sjemena s= 0,54, a korelacija za težinu 1000 sjemenki i<br />
težina 100 češera je r=0,53.<br />
Ovdje ističemo kako težina 1000 sjemenki klona<br />
Vo-13 iznosi 4,4 g, te zajedno s klonom Vo-26 i Vo-10<br />
ima i najmanje ukupne i težine 100 češera. Prema RE<br />
GENTU (1972) jedan češer sadrži oko 80 sjemenki, što<br />
znači da za 1000 sjemenki treba od 10 do 13 češera.<br />
Analiza varijance pokazuje statistički značajne razlike<br />
između srednjih težina 1000 sjemenki klonova na<br />
razini od 1% i 5%, dok između rameta, odnoso ponavljanja,<br />
nije utvrđena varijabilnost.<br />
263
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
Tablica 11: Analiza varijance i F-test za težinu 1000 sjemenki<br />
Table 12: Analysis of variance and F-test for the weight of 1000 seeds.<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variations<br />
Tretiranja (Klonovi)-Treatmens<br />
Ponavljanja (Ramete)-Replications<br />
Greška-Error<br />
Total<br />
F25,50 = 2,17,F2,50 = 5,06 zal%<br />
F25,50 = 1,73,F2,50 = 3,18za5%<br />
Stup. slob.<br />
Df<br />
25<br />
2<br />
50<br />
77<br />
Korelacija imeđu prosječne težine 100 češera i<br />
težine 1000 sjemenki iznosi 0,53, a između uroda sjemena<br />
po rametama i težine 1000 sjemenki iznosi 0,27,<br />
dok je korelacija između težine 1000 sjemenki i energije<br />
klijavosti 0,20, a kod potpune klijavosti 0,15. U našim<br />
istraživanjima nismo pronašli vezu između dužine<br />
češera i težine 1000 sjemenki. Ova korelacija iznosi<br />
0,06, a najteže sjeme europskog ariša nema i najbolju<br />
Sume kvadrata<br />
Sumofsquere<br />
75,02<br />
0,14<br />
28,53<br />
103,69<br />
Sred. kvadrat<br />
Mean squere<br />
3,00<br />
0,07<br />
0,57<br />
F<br />
5,26**<br />
0,12<br />
Pr>F<br />
0,0001<br />
0,8868<br />
Rezultati istraživanja energije klijavosti sjemena<br />
ariša po klonovima, rametama unutar klona i kontrolnim<br />
populacijama prikazani su u tablicama 12 i 13.<br />
Prosječna energija klijavosti sjemena u našim istraživanjima<br />
iznosi 46,5%, a kreće se od 18% kod populacija<br />
Bukovje - Negova, Slovenija do 72% kod klona<br />
Vo-15. Ovaj je klon zastupljen samo s jednom rametom,<br />
te zbog toga ovaj rezultat nije pouzdan. Prema<br />
našim opažanjima manju energiju klijavosti sjemena<br />
imaju rubne ramete, koje se nalaze na južnoj i jugozapadnoj<br />
strani. To su klonovi: Vo-3, rameta 32-12; Voklijavost,<br />
a ni energiju klijavosti. Ovakva korelacija za<br />
odnos dužine češera i težine sjemena vjerojatno je uvjetovana<br />
specifičnom gradom sjemenke ariša. Sjemenka<br />
ariša ima veoma debelu i kompaktnu sjemenu ljusku, a<br />
sjemenka može biti vrlo sitna i imati malo endosperma,<br />
tako da je ponekad vrlo mala težinska razlika imeđu<br />
šturog i punog sjemena. Ova karakteristika sjemena ariša<br />
može biti veliki problem prilikom strojnog trušenja.<br />
Energija<br />
klijavosti<br />
12, rameta 32-20; Vo-23, rameta 28-13. Manju energiju<br />
klijavosti imaju i ramete sa zapadne strane plantaže, a<br />
to su klonovi: Vo-7, rameta 10-3; Vo-22, rameta 1-9 i<br />
Vo-27, rameta 18-6. Može se pretpostaviti kako su u<br />
ovom slučaju unutarklonske razlike uvjetovane položajem<br />
ramete u odnosu na druge klonove polinatore u<br />
plantaži, odnosno kako su razlike uvjetovane specifičnom<br />
kombinacijskom sposobnosti roditeljskih parova,<br />
a na što još upućuje različita energija klijavosti<br />
kod različitih rameta istog klona (Tab. 12 )<br />
Tablica 12: Klijavost po klonovima i rametama, te po kontrolnim populacijama<br />
Table 12: Germinability by clones and ramets, and by control populations<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
Clonal<br />
No.<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
Energija<br />
klijavosti<br />
(%)<br />
Germinativ<br />
e energy<br />
Prosj.<br />
energija<br />
klijavosti<br />
po klonu<br />
(%)<br />
Average<br />
Klijavost<br />
(%)<br />
Prosj.<br />
klijavost<br />
po klonu<br />
(%)<br />
Germinativ Average<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
Vobroj<br />
Vobroj<br />
Clonal<br />
No.<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
Energija<br />
klijavosti<br />
(%)<br />
Germinativ<br />
e energy<br />
Prosj.<br />
energija<br />
klijavosti<br />
poklonu<br />
(%)<br />
Average<br />
Klijavost<br />
(%)<br />
Prosj.<br />
klijavost<br />
po klonu<br />
(%)<br />
Germinativ Average<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
8<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
14<br />
15<br />
3<br />
4<br />
5<br />
7<br />
8<br />
1-1<br />
15-20<br />
32-17<br />
4-11<br />
4-15<br />
18-14<br />
4-1<br />
14-15<br />
15-11<br />
4-10<br />
4-16<br />
12-3<br />
4-3<br />
6-1<br />
13-6<br />
37<br />
59<br />
26<br />
58<br />
51<br />
53<br />
26<br />
63<br />
42<br />
69<br />
43<br />
73<br />
54<br />
52<br />
53<br />
40,7<br />
54,0<br />
43,7<br />
61,7<br />
56,0<br />
66,0<br />
72,5<br />
67,5<br />
62,5<br />
51,0<br />
56,0<br />
28,5<br />
63,5<br />
42,0<br />
69,0<br />
43,0<br />
73,5<br />
55,5<br />
52,5<br />
54,0<br />
68,5<br />
56,5<br />
44,7<br />
61,8<br />
57,0<br />
16<br />
17<br />
18<br />
19<br />
20<br />
21<br />
22<br />
23<br />
24<br />
25<br />
26<br />
27<br />
28<br />
29<br />
30<br />
9<br />
10<br />
11<br />
12<br />
13<br />
15<br />
28-19<br />
4-12<br />
5-11<br />
16-16<br />
4-13<br />
5-9<br />
5-19<br />
2-2<br />
13-18<br />
7-1<br />
7-17<br />
16-3<br />
31-20<br />
28-9<br />
17-20<br />
65<br />
41<br />
53<br />
43<br />
44<br />
14<br />
42<br />
25<br />
43<br />
42<br />
78<br />
50<br />
37<br />
44<br />
72<br />
45,7<br />
33,3<br />
36,7<br />
55,0<br />
44<br />
72<br />
66,0<br />
41,0<br />
56,5<br />
44,0<br />
44,0<br />
14,0<br />
44,0<br />
29,0<br />
44,0<br />
42,5<br />
78,5<br />
60,0<br />
62,5<br />
67,0<br />
72,5<br />
47,2<br />
34,0<br />
38,5<br />
67,0<br />
67,0<br />
72,5<br />
264
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
Red<br />
broj<br />
No<br />
Vobroj<br />
Clonal<br />
No.<br />
Rameta<br />
Ramet<br />
Energija<br />
klijavosti<br />
(%)<br />
Germinativ<br />
e energy<br />
Prosj.<br />
energija<br />
klijavosti<br />
po klonu<br />
F<br />
0,0008<br />
0,9898<br />
kos nepovoljnom staništu za ariš. Razlog tome je veća<br />
genetička varijabilnost nego u običnim kulturama.<br />
Ovaj navod potvrđuju istraživanja klijavosti europskog<br />
ariša u arhivu Šumarskog instituta gdje je postignuto isto<br />
tako visok postotak energije klijavosti (Mrva<br />
1994).<br />
Korelacija između energije klijavosti i potpune klijavosti<br />
jako je visoka i iznosi r=0,92.<br />
Rezultati istraživanja klijavosti dani su u tablicama<br />
12 i 14. Prosječna potpuna klijavost iznosi 48,4%, a<br />
kreće se od 18% kod populacija Bukovje - Negova do<br />
72,5% kod klon Vo-15 koji je zastupljen s jednom rametom.<br />
Ovi se rezultati podudaraju s rezultatima energije<br />
klijavosti (Tab. 12).<br />
265
Z. Pcnć: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
U pravilu, kod svih klonova postoji neznatna razlika<br />
između energije klijavosti i potpune klijavosti, osim<br />
kod klona Vo-3. Jedino kod ovog klona nismo u mogućnosti<br />
procijeniti potpunu klijavost na temelju energije<br />
klijavosti.<br />
Rezultati dobiveni analizom varijance (Tab. 14)<br />
ukazuju na postajanje međuklonske varijabilnosti na<br />
razini od 5%, dok unutarklonska varijabilnost nije utvrđena.<br />
To je dokaz kako postoji dobra disperzija polena<br />
unutar plantaže, te jak utjecaj genotipa na ovo svojstvo.<br />
Prosječni koeficijent varijabilnosti za potpunu klijavost<br />
iznosi 17,38 %, a za energije klijavosti 19,33%, koeficijent<br />
varijabilnosti nešto je manji kod potpune klijavosti,<br />
dok je potpuna klijavost veća (48,4%) od energije<br />
klijavosti (45,6%). Ovi rezultati pokazuju kako je<br />
energija klijavosti vrlo pouzdan podatak o valjanosti sjemena<br />
europskog ariša, jer se energija klijavosti može u-<br />
tvrditi nakon 10 dana, a potpuna klijavost nakon 21 dan.<br />
Tablica 14: Analiza varijance za potpunu klijavost<br />
Table 14: Analysis of variance forgerminability<br />
Izvor varijabilnosti<br />
Source of variations<br />
Tretiranja (Klonovi )-Treatmens<br />
Ponavljanja (Ramete)-Replications<br />
Greška - Error<br />
Total 77<br />
Stup. slob.<br />
Df<br />
25<br />
2<br />
50<br />
21977,72<br />
Sume kvadrata<br />
Sum of squere<br />
15065,76<br />
73,37<br />
6838,582<br />
Sred. kvadrat<br />
Mean squere<br />
602,63<br />
36,68<br />
136,77<br />
F<br />
4,4061*<br />
0,268<br />
Pr>F<br />
0,7658<br />
F25,50 = 2,17, F2, 50 = 5,06 za 1 %,<br />
F25,50=l,73,F2,50 = 3,18za5%.<br />
ZAKLJUČCI - Conclusions<br />
Na osnovi dobivenih rezultata ovih istraživanja može<br />
se zaključiti.<br />
1. Istraživanja u klonskoj sjemenskoj plantaži pokazala<br />
su kako na istraživanim svojstvima postoje<br />
različiti utjecaji okoline i genotipa. Tako npr. na<br />
svojstva težine i veličine češera, klijavosti sjemena<br />
i težine sjemena jako utječe genotip (klon),<br />
dok na svojstvo uroda češera i sjemena jak utjecaj<br />
ima okoliš.<br />
2. Nepovoljne edafske prilike u smislu stagnantne<br />
vode, oglejavanja površinskih slojeva tla, pomanjkanje<br />
hranjiva u tlu uvjetuju drastično<br />
smanjenje uroda češera i sjemena. Zbog toga kod<br />
osnivanja budućih klonskih sjemenskih plataža<br />
ariša treba obratiti posebnu pozornost na izbor<br />
lokacije uz odgovarajuće pedološke pokazatelje.<br />
Treba favorizirati duboka, prozračna tla, koja su<br />
dobro opskrbljena hranjivima.<br />
3. Kod osnivanja buduće klonske sjemenske platnaže<br />
ariša treba obratiti posebnu pozornost i na<br />
provenijenciju, a ne samo na selekciju plus stabala<br />
po fenotipu unutar jedne provenijencije.<br />
4. Spolnost selekcioniranih plus stabala u smislu<br />
muške odnosno ženske fukcionalnosti igra isto<br />
tako veliku važnost kod uroda i kvalitete sjemena,<br />
odnosno uzgojenih biljaka.<br />
5. Puni urod sjemena u klonskoj sjemenskoj plantaži<br />
pojavljuje se svake treće do pete godine. Ukupna<br />
količina sabranih češera iz uroda 1992. godine<br />
iznosila je 684,23 kg svježih češera, a kretala<br />
se prosječno po klonu od 14,04 kg (klon Vo-<br />
13) do 41,50 kg (klon Vo-8). Od sabranih češera<br />
istrušeno je 37,62 kg čistog sjemena (bez krilaca),<br />
odnosno 5,5 kg sjemena iz 100 kg češera.<br />
6. Najduže češere imao je klon Vo-9 (40,3 mm), a<br />
najkraće klon Vo-25 (25,7 mm), dok je prosječna<br />
dužina češera bila 32,7 mm. Najšire češere imao<br />
je klon Vo-8 (18,5 mm), a najuže Vo-27 (14,1<br />
mm), a prosječna širina je 16,3 mm. Odnos<br />
između dužine i širine češera (LL - indeks) kretao<br />
se od 1,77 (klon Vo-25) do 2,41 (klon Vo-7).<br />
Prosječni odnos između dužine i širine češera bio<br />
je 2,05. Prema dimenziji češera možemo tvrditi<br />
kako klonovi iz plantaže pripadaju alpskoj provenijenciji,<br />
ali nizinskoj altitudnoj rasi.<br />
7. Prosječna težine 100 svježih češera iznosila je<br />
334,3 g, a kretala se od 210,0 g (Vo-10 i Vo-13)<br />
do 527,5 g (Vo-8). Prosječna težina 1000 sjemenki<br />
iznosi 5,3g, a kretala se u rasponu od 3,9 g<br />
266
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠA.. Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>). 253-268<br />
(Vo-10) do 7,5 g (kontrolna populacija Varaždinbreg).<br />
Prosječna energija klijavosti sjemena sabranog u<br />
sjemenskoj plantaži bila je 45,6%. Najveću energiju<br />
klijavosti u iznosu od 72,0% imao je klon Vo-<br />
15, a najmanju 18,0% kontrolna populacija Bukovje.<br />
Prosječna potpuna klijavost iznosila je<br />
48,4 %, a kretala se od 72,5% kod klona Vo-15 do<br />
18,0 % kod populacije Bukovje.<br />
LITERATURA - References<br />
K e i d i n g, H., 1970: Evaluation of seed orchards established<br />
for the production of hybrid larch (Larix<br />
eurolepis Henry). Forest Tree Improvement,<br />
Arboretet Horsholm, Denmark, pp 25.<br />
Krstinić, A. i Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog<br />
poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus<br />
glutinosa /L./ Gaertn.) putem klonskih sjemenskih<br />
plantaža, Šumarski list, 6-9, Zageb.<br />
Mrva, F., 1977: Kvantitativne znacilnosti vetenija in<br />
donosa storzev klonov evropskego mecesna v<br />
semens u plantaži. Gozdarski vestnik: 237-253.<br />
Ljubljana.<br />
Mrva, F., 1984: Sjemenske plantaže četinjača u Hrvatskoj;<br />
(Conifer seed orchard in Croatia), Šumarski<br />
pregled, Br. 1-2 i 3-4, pp. 65-77, Skopje.<br />
Mrva, F., 1988: Istraživanja u sjemenskim plantažama<br />
četinjača, Radovi, 75, pp91-101, Jastrebarsko.<br />
Mrva,F., 1990: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu<br />
češera sjemenskim plantažama, Radovi,<br />
Vol.25,2, pp.261-275, Jastrebarsko.<br />
M r v a, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda<br />
i oplemenjivanje šumskog drveća, Šumarski<br />
list, br 7-8, pp 203-330, Zagreb.<br />
Orlić, S. i Ocvirek, M., 1992: Proučavanje uspijevanja<br />
ariša različitih provenijencija u Hrvatskoj,<br />
Radovi, Vol 27, 1, pp 21 -28, Zagreb.<br />
Oršanić,M., 1995: Uspijevanje šumskih kultura obične<br />
smreke (Picea abies /L/Karst.), crnog bora<br />
(Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix decidua<br />
Mili.) na Zagrebačkoj gori, Glas. za šum. pokuse,<br />
Vol 32, pp 1 -89, Zagreb.<br />
Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo, pp 201,<br />
Beograd.<br />
Šindelar, J.,1981: Heritability of some reproduction<br />
characteristic of european larch Larix decidua<br />
Mill. Comm. Inst, forest. Čechoslovakiae 12:<br />
103-118<br />
Šindelar, J.,1982: Hodnota a praktička použitelnost<br />
plantažniho osiva. Les. prâce, 150-157.<br />
Šindelar, J., 1983: Evaluation of some Czechoslovak<br />
experimental plots of larch IUFRO 1958/59 series<br />
at age of 20 years. Comm. inst. forest.<br />
Čechoslov., 13, 59-72.<br />
Šindelar, J., 1984: Einige Erfahrungen mit der Lärche<br />
(Larix decidua Mill.) in den Immission-sgebieten.<br />
IUFRO S 2.09 Luftverunreinigung,<br />
Most, ČSFR: 275-285.<br />
Šindelar, J.,1992: Genetics and improvement of european<br />
larch (Larix decidua Mill.), Anales forestales,<br />
18-1, Zagreb.<br />
Vidako vie, M., 1967: Oplemenjivanje ariša III, Šumarski<br />
list, br. 1-2, Zagreb.<br />
Vidaković,M., 1993: Četinjače morfologija i varijabilnost,<br />
Grafički zavod Hrvatske, 741 p, Zagreb.<br />
Vidaković, M. i Krstinić, A., 1985: Genetika i<br />
oplemenjivanje šumskog drveća, Sveučilište u<br />
Zagrebu, Liber, 505 p. Zagreb.<br />
Vidaković, M. i Gračan,J., 1994: Čuvanje i povećanje<br />
biološke raznolikosti naših šuma, HAZU,<br />
Zbornik radova savjetovanja, pp 17-27, Zagreb.<br />
Steel, R.G.D. and Torrie, J.H. 1981: Principles and<br />
Procedures of Statistics, McGraw-Hill New<br />
York.<br />
SUMMARY: The results obtained from research carried out in the clonal<br />
seed orchard has confirmed that the properties under observation are affected<br />
by various environmental and genotype influences. For example, the weight<br />
and size of cone, seed germinability and seed weight are strongly influenced<br />
by the genotype (clone), while the yield of cones and seeds are strongly affected<br />
by the environment.<br />
Adverse edaphic conditions, such as stagnant waters, gleying of surface<br />
soils, and lack of nutrients in the soil lead to drastic reductions in cone and<br />
267
Z. Perić: MEĐUKLONSKE I UNUTARKLONSKE RAZLIKE U SJEMENSKOJ PLANTAŽI EUROPSKOG ARIŠAr., Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 253-268<br />
seed crops. This is why particular attention should be paid to the choice of location<br />
and to pedological indicators in establishing future clonal seeds orchards.<br />
Deep, well-aerated soils which are rich in nutrients should be<br />
favoured.<br />
In setting up a future clonal seed orchard, special attention should be paid<br />
to the provenance, and not only to the selection of plus-trees per phenotype<br />
within a provenance.<br />
The sex of selected plus-trees in the sense of their male or female functioning<br />
also plays an important role in the amount and quality of seed yield, that is,<br />
of raised plants.<br />
A full seed crop in a clonal seed orchard occurs every three to five years.<br />
The crop of 1992 yielded a total of 684.23 kg of fresh cones, ranging from<br />
14.04 kg (Clone Vo-13) to 41.50 kg (Clone Vo-8) on average. The amount of<br />
3 7.62 kg of pure seeds (without wings) were obtained from the collected cones,<br />
or 5.5 kg of seed from 100 kg of cones.<br />
Clone Vo-9 had the longest cones (40.3 mm), and clone Vo-25 the shortest<br />
(25.7 mm), while the average cone length was 32.7 mm. Clone Vo-8 yielded the<br />
widest cones (18.5 mm), and clone Vo-27 the narrowest (14.1 mm), the average<br />
width being 16.3 mm. The lenght-width ratio (LL-index) ranged from 1.77<br />
(Clone Vo-25) to 1.41 (Clone Vo-7). The average ratio between the length and<br />
width of the cone was 2.95. The dimensions of the cones point to the fact that<br />
the clones from the orchard belong to the Alpine provenance, but of the lowland<br />
altitudinal race.<br />
The average weight of 100 fresh cones was 334.3 g, and ranged from 210.0<br />
g (Vo-10 and Vo-13) to 527.5 g (Vo-8). The average weight of 1000 seeds was<br />
5.3 g, ranging between 3.9 g (Vo-10) to 7.5 g (controlpopulation Varaždinbreg).<br />
The average germinating energy of the seed collected in the seed orchard<br />
was 45.6%. The highest germinating energy, amouting to 72.0%, was displayed<br />
by Clone Vo-15, and the lowest, of 18.0%, by the control population<br />
Bukovje. The average full germinating vigour was 48.4%, and ranged from<br />
72.5% in Clone Vo-15 to 18.0% in the Bukovje population.<br />
268
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 269-276<br />
UDK 630* 175.272:181.2.001<br />
PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AČE - U<br />
ZAGREBAČKIM PARKOVIMA<br />
THE CONTRIBUTION TO THE INTRODUCTION AND ACCLIMATIZATION OF EXOTIC WOODY<br />
PLANTS - DECIDUOUS TREES - IN PARKS OF ZAGREB<br />
Mato JURKOVIĆ* i Branka JURKOVIĆ - BEVILACQUA**<br />
SAŽETAK: Studij parkovnih površina proveden je u osam starih zagrebačkih<br />
parkova i dva stara privatna vrta u predjelu Tuškanca.<br />
Višegodišnja opažanja životnih pojava i mjeranja obavljena su na šest egzotičnih<br />
vrsta listača: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra,<br />
Magnolia acuminata, Quercus rubra i Tilia americana, koje su podrijetlom iz<br />
Sjeverne Amerike, dok je jedna vrsta - Sophora japonica - samonikla u Kini i<br />
Koreji. Istraživanja su obuhvatila stupanj zastupljenosti, opću vitalnost, koja<br />
je ocijenjena na temelju visinskog i debljinskog prirasta kao i zdravstvenog<br />
stanja, te/enološka motrenja za šest glavnih fenofaza - od početka vegetacije<br />
do opadanja lišća.<br />
Glede praćenja njihove aklimatizacije na uvjete zagrebačkog područja tijekom<br />
dužeg razdoblja, opće vitalnosti i otpornosti na urbana onečišćenja,<br />
pokazalo se da se sve istraživane egzote uspješno koriste u našoj hortikulturnoj<br />
praksi. Međutim, ovim istraživanjima dobiven je uvid i o proizvodnosti<br />
dviju vrsta Celtis occidentalis i Sophpra japonica kojima bi trebalo ispitati konačnu<br />
vrijednost i za potrebe silvikulture. Juglans nigra i Quercus rubra mogu<br />
se smatrati dvijema od važnih egzota u našoj zemlji koje već imaju svoju primjenu<br />
i u našem šumarstvu.<br />
Ključne riječ i : drvenaste egzote, Us tace, introdukcija, aklimatizacija,<br />
opća vitalnost i/enološka opažanja.<br />
UVOD - Introduction<br />
Šume su najvrijednije prirodno dobro Hrvatske, a<br />
pokrivaju oko 35% cjelokupne površine Republike Hrvatske.<br />
Naša je zemlja poznata kao relativno bogata prirodnim<br />
šumama, koje spadaju u najočuvanije šumske<br />
ekosustave Europe. U našoj zemlji šume se nalaze u<br />
kontinentalnom, mediteranskom i submediteranskom<br />
području, a ova velika raznolikost stanišnih prilika omogućava<br />
i pridolazak većeg broja vrsta drveća i grmlja.<br />
Slijedom navedenoga postoji i mogućnost za veliku introdukciju<br />
egzota koje pripadaju raznim klimatima.<br />
*Mr. se. Mato Jurković, Botanički vrt, Marulićev trg 9a, Prirodoslovnomatematički<br />
fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
**Mr. se. Branka Jurkovic-Bevilacqua, Vankina 6, Zagreb<br />
Također ovakvi uvjeti omogućuju da naše urbane sredine<br />
i okolina koriste veliku raznolikost biljnog bogatstva<br />
svijeta.<br />
Poznato je da se egzote unose zbog dva osnovna razloga.<br />
Prvi je estetski razlog, a on je itekako važan u o-<br />
snivanju i izgradnji parkova te ozelenjavanja naselja.<br />
Izbor se obavlja prema osobinama drveća i grmlja kao<br />
što su: opći izgled, uzrast, boja, oblik, veličina listova,<br />
cvjetova i ploda, vrijeme cvatnje i prolistavanja, oblik i<br />
boja kore itd. Drugi je privredni razlog koji dolazi do<br />
izražaja u gospodarenju šumama. Ovdje se biraju one<br />
vrste egzota koje imaju veću ili donekle istu vrijednost<br />
kao i domaće vrste. Izbor egzota za estetske potrebe<br />
mnogo je slobidniji i širi u odnosu na njihov izbor za<br />
269
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 269-276<br />
privredne potrebe, te je stoga i broj unesenih uresnih<br />
egzota mnogo veći. Također, znamo da geografski položaj,<br />
orografska struktura i raznolikost klime naše zemlje<br />
povećava mogućnost unošenja znatnog broja egzota.<br />
Nažalost, koliki je broj drvenastih egzota danas u<br />
Hrvatskoj ne može se točno navesti, jer ne raspolažemo<br />
takvim podacima. Pretpostavlja se da se radi o više stotina<br />
vrsta. Međutim, taj broj svake godine raste. Hortikulturna<br />
poduzeća u našoj zemlji unose godišnje izvjestan<br />
broj novih vrsta iz europskih srodnih poduzeća.<br />
Nove vrste koje se unose prije svega su velike dekorativnosti,<br />
što im osigurava komercijalni učinak, dok se o<br />
njihovoj ekologiji malo zna. Uvezene vrste uglavnom<br />
su nove za naše podneblje, jer prethodnog iskustva o<br />
ponašanju tih vrsta nije bilo, te su zato one interesantne<br />
u eksperimantalnom smislu.<br />
Svakako jedna od važnih zadaća je inventarizacija<br />
postojećeg drvenastog biljnog materijala u našim parkovima<br />
i nasadima. Takvu inventarizaciju obavio je<br />
Jurković (1987) u ukupno 16 starih zagrebačkih parkova<br />
i 11 privatnih vrtova u predjelu Tuškanca. Obavljeno<br />
dendrološko snimanje postojećeg biljnog fonda<br />
pokazuje da u istraživanim parkovima i vrtovima Zagreba<br />
uglavnom uspješno rastu 392 taksona (Gymnospermae<br />
- 95, Angiospermae - 297) drvenastih egzota.<br />
Fitogeografska analiza egzota pokazuje dominaciju<br />
elemenata iz Azije - 60,75%, u usporedbi s onima iz<br />
Sjeverne Amerike - 36,78%, Euroazije - 1,65%, Južne<br />
Amerike - 0,41% i sjevernih dijelova Afrike - 0,41%.<br />
U izučavanim parkovima obavljalo se kroz više desetljeća<br />
i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i<br />
biotske čimbenike, tako da pojedini primjerci jedne vrste<br />
predstavljaju vrlo vrijedan selekcijski materijal.<br />
Ovim radom nastojimo dati daljnji prilog aklimatizaciji<br />
i općoj vitalnosti nekih egzota uzgajanih u starim<br />
parkovima i vrtovima Zagreba. Stečena iskustva uzgojem<br />
drveća mogu poslužiti veoma korisno kod osnivanja<br />
i podizanja novih nasada, parkova i park-šuma. Također,<br />
izučavanjem vrsta u starim parkovima možemo<br />
zaključiti koje unesene vrste drveća zaslužuju da se u<br />
našim ekološkim prilikama prošire u vlastite šumske<br />
kulture. Isto tako nastojimo u ovome radu prikazati kako<br />
izučavani parkovi daju svojim vrijednim sjemenskim<br />
materijalom i genetskim fondom dobar uvid što<br />
može biti od znatne koristi kod razmnožavanja pojedine<br />
vrste. Zatim, glede ekoloških, bioloških, tehničkih i<br />
estetskih svojstava, izučavani stari parkovi pružaju dobru<br />
osnovu i daju mogućnost za studiozno rješavanje<br />
problema uzgoja drveća visoke kvalitete, za potrebe našeg<br />
šumarstva i hortikulture.<br />
Studij starih parkovnih površina obavljen je u osam<br />
zagrebačkih parkova: Strossmayerov trg, Botanički vrt<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučulišta u<br />
Zagrebu, Rooseveltov trg, Trg kralja Petra Krešimira<br />
IV, park Ribnjak, Mirogoj, park-šuma Maksimir, parkšuma<br />
Tuškanac, zatim u dva starija privatna vrta u predjelu<br />
Tuškanca (Tuškanac broj 15 i 100).<br />
Odabirući drvenaste egzote za ova istraživanja, nastojalo<br />
se da to budu vrste drveća malih zahtjeva, odnosno<br />
da imaju široku ekološku valenciju ili širok ekološki<br />
raspon. Također, odabrane su one vrste koje se uzgajaju<br />
već više desetljeća (40-110 godina) na zagrebačkom<br />
području. Slijedom navedonoga, kao materijal korištene<br />
su ove vrste drveća: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos,<br />
Juglans nigra, Magnolia acuminata, Quercus<br />
rubra, Sophorajaponica i Tilia americana. Rodovi i vrste<br />
prikazani su abecednim redom znanstvenog naziva<br />
rodova i vrsta.<br />
Opći podaci sadrže: znanstveni, botanički naziv vrste,<br />
sinonime i porodicu, zatim narodni naziv ili latinsko<br />
ime koje se koristi u hortikulturnoj praksi. Biološke<br />
osobitosti i ekološke zahtjeve pojedine vrste u prirodnom<br />
arealu, rasprostranjenost, adaptibilnost, varijabilnost,<br />
važnost introducirane vrste, iskustva o uspijevanju<br />
egzote u kulturi i hortikulturi u Europi kao i drugim<br />
270<br />
MATERIJAL I METODE RADA - Material and work methods<br />
gradovima naše zemlje, navodimo korištenjem literature<br />
u ovome radu.<br />
Ocjena stupnja zastupljenosti u izučavanim parkovima<br />
i vrtovima pojedine vrste opisana je na sljedeći<br />
način: vrlo rijetko - zabilježena 1 do 15 biljaka; rijetko -<br />
zabilježeno 16 do 30 biljaka; često - prisutno 31 do 50<br />
biljaka i vrlo često - označava nazočnost pojedine vrste<br />
s više od 50 primjeraka. Za svaku vrstu navodi se nalazište<br />
i glavni pokazatelji opće vitalnosti: visina, prsni<br />
promjer, približna statost, broj stabala i fruktifikacija.<br />
Opća vitalnost ocijenjena je na temelju visinskog i debljinskog<br />
prirasta kao i zdravstvenog stanja svakog primjerka<br />
pojedine vrste. Kod toga je opća vitalnost svake<br />
vrste prikazana s tri stupnja te ocijanjena i označena<br />
znakovima na ovaj način:<br />
x = nezadovoljavajuća,<br />
xx = zadovoljavajuća i<br />
XXX = dobra opća vitalnost.<br />
Za sve izučavane vrste, izuzev Celtis occidentalis,<br />
obavljena su fenološka opažanja za šest glavnih fenofaza:<br />
početak vegetacije, listanje, cvjetanje, sazrijevanje<br />
plodova, mijenjanje boje i opadanje listova. Fenološka<br />
opažanja obavljena su na više primjeraka iste vrste (vrijednosti<br />
su uzimane prosječno) najednom nalazištu ili<br />
na pojedinom primjerku, ukoliko su ovi usamljeni na
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AČE - .. Šumarski list br. 5-6. CXXI ( <strong>1997</strong>), 269-276<br />
jednom nalazištu. Za pojedine primjerke starost je<br />
određivana na temelju postojeće dokumentacije, ako<br />
smo raspolagali ovim podacima, odnosno, uzeti su, radi<br />
orijentacije o starosti, s nekoliko različitih vrsta stabala<br />
uzorci Pressler-ovim svrdlom.<br />
Osobna zapažanja i zaključci u ovome radu baziraju<br />
se na višegodišnjim opažanjima životnih pojava i opće<br />
vitalnosti izučavanih vrsta. Također su osobna zapaža-<br />
GLEDITSIA TRIACANTHOS 1. (= G. spinosa<br />
Marsh.); Caesalpiniaceae - američka gledičija, trnovac.<br />
Stablo do 45 m visoko i promjera do 2 m. Areal zanja<br />
i zaključci uspoređivani s podacima iz literature za<br />
područja na kojima se opisane vrste uzgajaju više desetljeća,<br />
a u sličnim makroklimatskim i ostalim ekološkim<br />
uvjetima.<br />
Slijedom dobivenih rezultata, nastojimo dati ocjenu<br />
o uspješnosti i mogućnosti uzgoja unesene egzote, a za<br />
potrebe šumarstva i hortikulture u ekološkim prilikama<br />
naše zemlje.<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Research results and discussion<br />
CELTIS OCCIDENTALS L.; Ulmaceae - obični<br />
američki, crveni koprivić. Drvo visoko do 35 m, prostrana<br />
areala u istočnoj i srednjoj Sjevernoj Americi, a<br />
najviše oko rijeke Mississippi i njenih pritoka. Raste<br />
dosta brzo. Otporan je na mraz te veoma otporan na sušu<br />
i gradske uvjete. Ova je vrsta svjetla, a može rasti i<br />
na zaslanjenim tlima.<br />
S obzirom na prilično veliki areal, opisano je nekoliko<br />
botaničkih varijeteta.<br />
Introduciran je u Francusku 1636. Otporniji je prema<br />
nizkim temperaturama od našeg koprivića (C. australis)<br />
te se u nasadima srednjih i sjeverno-europskih<br />
zemalja uspješno i često uzgaja. U Slovačkoj je zabilježeno<br />
u parkovima 400 primjeraka, starosti između<br />
10-140 godina. Najstariji primjerci, između 120-140<br />
godina imaju visinu 10-16 m i promjer od 96-120 cm<br />
(Benčat, 1982.).<br />
U našoj se zemlji nalazi dosta često u parkovima,<br />
osobito u krajevima gdje se osjeća jači utjecaj kontinentalne<br />
klime.<br />
U istraživanim zagrebačkim parkovima zabilježene<br />
su manje skupine na šest lokaliteta, gdje je nazočan 31<br />
primjerak (tab. 1.1.).<br />
Najljepše stablo - visine 18,0 m i prsnog promjera<br />
76,0 cm - izmjereno je u parku na Rooseveltovom trgu,<br />
dok primjerak isto tako dobrih dimenzija (visina 14,5<br />
m, promjer 72,0 cm) raste u parku na Trgu kralja Petra<br />
Krešimira IV (si. 1). Međutim, analizom dendrometrijskih<br />
podataka prikazanih u već spomenutoj tablici,<br />
vidimo daje proizvodna sposobnost i vitalnost stabala<br />
dobra i na drugim nalazištima. Također, na svim nalazištima<br />
stabla redovito cvatu, a u jesen donose zrele<br />
plodove.<br />
U Zagrebu smo američki koprivić zapazili i na više<br />
drugih lokaliteta. Manje skupine starijih stabala vrlo<br />
dobre vitalnosti i uzrasta nalaze se u Vinkovićevoj ulici,<br />
drvered u Harambašićevoj ulici, uz Mirogojsku cestu i<br />
dr. Također, mlađi primjerci ove vrste često su prisutni i<br />
u parkovima Novog Zagreba (Zapruđe, Utrine, Siget).<br />
uzima petnaestak država na istoku SAD, od područja<br />
Pennsylvanie do Nebraske i od Texasa do države<br />
Mississippi, s težištem u ravnicama oko srednjeg toka<br />
Mississippija i donjih tokova njenih pritoka, na prirodnom<br />
staništu raste na dubokim, plodnim, aluvijalnim,<br />
svježim ili vlažnim tlima. U južnom području rasprostranjenosti<br />
dolazi do 750 m nadmorske visine.<br />
Slika l.Celtis occidentalis, park na trgu Petra Krešimira IV, Zagreb.<br />
Fig.l. Celtis occidentalis, park on square of Petra Krešimira IV,<br />
Zagreb.<br />
Foto: M. Koman<br />
Raste dosta brzo. Korijenov je sustav širok i dubok.<br />
Razmnožava se sjemenom. Počinje plodonositi već oko<br />
desete, a rodi gotovo svake godine.<br />
271
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AĆE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 269-276<br />
Tablica - Table 1. PREGLED NALAZIŠTA I POKAZATELJA VITALNOSTI - Survey of localities and indicators of vitality<br />
Nalazište<br />
Locality<br />
1<br />
Strossmayerov<br />
trg<br />
Botanički vrt<br />
Rooseveltov<br />
trg<br />
Trg Petra<br />
Krešimira IV<br />
Park Ribnjak<br />
Mirogoj<br />
Botanički vrt<br />
Park Ribnjak<br />
Mirogoj<br />
Park-šuma<br />
Maksimir<br />
Tuškanac 100<br />
Park Ribnjak<br />
Mirogoj<br />
Park-šuma<br />
Maksimir<br />
Park-šuma<br />
Tuškanac<br />
Botanički vrt<br />
Park Ribnjak<br />
Broj<br />
biljaka<br />
No. of<br />
plants<br />
2<br />
4<br />
4<br />
3<br />
3<br />
7<br />
10<br />
3<br />
4<br />
5<br />
3<br />
1<br />
6<br />
6<br />
4<br />
10<br />
3<br />
0<br />
Promjer:<br />
od-do<br />
Diameter:<br />
from-till<br />
3<br />
34,0-70,0<br />
26,0-50,0<br />
54,0-76,0<br />
60,0-72,0<br />
32,0-40,0<br />
32,0-52,0<br />
66,0-78,0<br />
42,0-50,0<br />
28,0-36,0<br />
44,0-56,0<br />
cm<br />
(x)<br />
cm<br />
(x)<br />
4<br />
Visina:<br />
od-do<br />
Height:<br />
from-till<br />
5<br />
m<br />
(x)<br />
m<br />
(x)<br />
6<br />
1.1. CELTIS OCCIDENTALIS<br />
48,0 11,0-13,0 12,0<br />
34,5<br />
64,0<br />
64,7<br />
36,0<br />
36,7<br />
10,0-12,0<br />
17,0-18,0<br />
12,5-14,5<br />
7,0-10,0<br />
10,5-12,5<br />
11,0<br />
17,6<br />
13,5<br />
7,8<br />
11,5<br />
1.2. GLEDITSIATRIACANTHOS<br />
71,4 23,0-25,5 23,8<br />
44,0<br />
32,4<br />
52,0<br />
102,0<br />
18,0-22,0<br />
14,0-1.5,0<br />
19,0-22,0<br />
19,3<br />
14,6<br />
20,3<br />
26,5<br />
Fruktifikacija<br />
Fructification<br />
1.3. GLEDITSIATRIACANTHOS f. 1NERMIS<br />
32,0-42,0 37,7 18,0-20,0 19,3 +<br />
28,0-36,0<br />
44,0-70,0<br />
40,0-62,0<br />
52,0-66,0<br />
42,0-62,0<br />
32,4<br />
53,5<br />
46,0<br />
14,0-15,0<br />
18,0-22,0<br />
17,0-22,5<br />
14,6<br />
20,3<br />
18,8<br />
1.4. JUGLANS NIGRA<br />
58,0 22,5-25,5 23,7<br />
52,0<br />
22,5-24,5<br />
23,5<br />
1.5. MAGNOLIA ACUMINATA<br />
7<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
Približna<br />
starost<br />
Approximate<br />
oldness<br />
8<br />
60<br />
55<br />
75<br />
60<br />
40<br />
50<br />
100<br />
50<br />
40<br />
85<br />
110<br />
50<br />
40<br />
100<br />
85<br />
Opća<br />
vitalnost<br />
Generally<br />
vitality<br />
Botanički vrt 1 56,0 17,5 + 100 XXX<br />
Botanički vrt<br />
Park Ribnjak<br />
Mirogoj<br />
Park-šuma<br />
Tuškanac<br />
Botanički vrt<br />
Trg Petra<br />
Krešimira IV<br />
Park Ribnjak<br />
Mirogoj<br />
Tuškanac 15<br />
2<br />
5<br />
6<br />
2<br />
5<br />
1<br />
5<br />
1<br />
2<br />
34,0-44,0<br />
40,0-60,0<br />
38,0-46,0<br />
46,0-74,0<br />
42.0-62,0<br />
- -<br />
44,0-66,0<br />
62,0-70,0<br />
1.6. OUERCUS RUBRA<br />
39,0 18,0-20,0 19,0<br />
52,4<br />
41,7<br />
60,0<br />
18,0-23,0<br />
14,0-18,0<br />
18,0-21,5<br />
21,4<br />
16,3<br />
19,8<br />
1.7. SOPHORA JAPONICA<br />
49,2 17,0-22,0 18,8<br />
44,0<br />
51,0<br />
56,0<br />
66,0<br />
- -<br />
16,0-21,0<br />
16,5-19,5<br />
15,5<br />
15,8<br />
17,5<br />
18,0<br />
1.8. TILIA AMERICANA<br />
Botanički vrt 2 54,0-56,0 55,0 16,0-18,0 17,0 + 85 XXX<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
+<br />
80<br />
70<br />
55<br />
50<br />
45<br />
60<br />
100<br />
55<br />
90<br />
75<br />
110<br />
9<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
XXX<br />
272
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AČE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 269-276<br />
U Europu (Engleska) unesen je 1700. i sada je vrlo<br />
česta vrsta u parkovima i drvoredima južne i zapadne<br />
Europe. U Slovačkoj zabilježeni su primjerci starosti<br />
100 - 150 godina; imaju visine između 19 i 20 m te prsne<br />
promjere od 90 do 134 cm (BenČat, 1982.). U našoj<br />
je zemlji gledičija dosta česta u parkovima i drvoredima;<br />
rjeđe se nalazi kao primiješana vrsta u šumskim<br />
kulturama.<br />
U istraživanom području Zagreba evidentirano je 16<br />
primjeraka različite starosti - od 40 do 110 godina - na<br />
nekoliko lokaliteta (tab. 1.2.). Najstariji primjerak ima<br />
visinu 26,5 m i promjer 102,0 cm, a raste u vrtu kuće<br />
Tuškanac 100.<br />
Fenologija. Gledičija započinje vegetaciju sredinom<br />
travnja. Fenofaza listanja traje do polovice svibnja,<br />
a tada se pojavljuju i prvi cvjetovi. Mahune sazrijevaju<br />
u rujnu ili listopadu, sjajne su, crvenosmeđe boje,<br />
duge 30 - 40 cm i vise na granama - obično do sredine<br />
veljače. Listovi poprimaju zlatnožutu boju krajem<br />
rujna, dok opadanje listova traje prosječno od treće<br />
dekade listopada do polovice studenoga.<br />
GLEDITSIA TRIACANTHOS F INERMIS Wild.<br />
gotovo je u svemu kao tipična vrsta, ali je bez trnova.<br />
Pretpostavlja se daje ova forma bržeg rasta i da bolje<br />
podnosi niske temperature. Introducirana je u Europu<br />
oko 1798. Za istraživano područje Zagreba pregled<br />
nalazišta i pokazatelja vitalnosti iznosimo u tablici 1.3.<br />
JUGLANS NIGRA 1.; Juglandaceae - crni orah. Drvo<br />
visoko do 50 m i promjera do 3 m, s vrlo širokim arealom<br />
u atalntskom dijelu Sjeverne Amerike. Područje<br />
njegove rasprostranjenosti je između poluotoka Floride<br />
i Kanade (jugoistočni Ontario), na zapad do Minnesote<br />
i Texasa, a do 700 (1000) m nadmorske visine. Optimalno<br />
uspijeva u području rijeke Ohio u državama Virginia,<br />
Kentucky, Indiana i Ohio. Na ovom prostranom<br />
području klima se mijenja od čisto kontinentalne do<br />
blago oceanske s puno oborina. Na svojim prirodnim<br />
staništima crni orah raste prvenstveno u nizinama, na<br />
dubokim, bogatim i vlažnim tlima. Dolazi u mješovitim<br />
sastojinama zajedno s vrstama: Liriodendron tulipifera,<br />
Fagus grandifolia, Gymnocladus dioicus, Fraxinus<br />
americana, Ulmus americana i dr. Rjeđe tvori čiste sastojine.<br />
Za optimalan razvoj traži duboko, rahlo, svježe pjeskovito-ilovasto<br />
ili humusno-pjeskovito tlo i aluvijalne<br />
nanose. Ne uspijeva u plitkim te suhim, suviše mokrim<br />
i teškim tlima.<br />
Stabla uzrasla na osami počinju rađati sjemenom<br />
već i desetoj godini, u sklopu nešto kasnije. Rodi svake<br />
ili svake druge godine. Klijavost sjemena iznosi 80 -<br />
90%. Mlade biljke već u prvoj godini razvijaju dugu<br />
žilu srčanicu i do 0,85 m dugačku. Izbojna snaga panjeva<br />
i izdanačka snaga korijenja je velika.<br />
Crni orah je izrazita vrsta svjetlosti; teško podnosi<br />
zasjenu, osobito u odraslo doba. Raste brže od hrasta<br />
lužnjaka i kitnjaka. Po otpornosti na mraz bolji je od<br />
običnog oraha, iako, dok je mlad, često strada od ranih i<br />
kasnih mrazova. Može doživjeti starost do 400 godina.<br />
Poznat je hibrid između crnoga i običnog oraha<br />
(Juglans x intermedia) koji je važna šumsko-uzgojna i<br />
dekorativna vrsta. U Sjevernoj Americi postoje i križanci<br />
između Juglans nigra i Juglans cinerea.<br />
Crni orah unesen je u Europu (Engleska) 1629. i široko<br />
je rasprostranjen u kulturama, parkovima i drvoredima.<br />
U Slovačkoj se kultivira od 1770. godine, gdje<br />
dolazi u kulturama i kao česta parkovna vrsta. Ovdje su<br />
zabilježeni primjerci visine 32 m i prsnog promjera 162<br />
cm, a starosti od oko 180 godina (Benčat, 1982.). U<br />
našoj zemlji se isto tako uzgaja u šumskim kulturama i<br />
kao dekorativna vrsta u parkovima i nasadima. Krajina<br />
(1973) navodi dobre rezultate analizirajući kulture<br />
crnog oraha u istočnoj Hrvatskoj. Prema istom autoru,<br />
kulture crnog oraha u nas najvećim se dijelom nalaze<br />
na sjeverno-istočnom području istočne Slavonije,<br />
na prostoru između Vinkovaca, Vukovara, Iloka i Tovarnika,<br />
a manjim dijelom u Baranji.<br />
U istraživanom području Zagreba zabilježeno je<br />
samo pet stabala na dva nalazišta (tab. 1.4.). Prosječna<br />
visina iznosi 23,7 m, a promjer debla je 58,0 cm za tri<br />
stabla analizirana u arboretumu Botaničkog vrta, dok<br />
dva, nešto mlađa stabla u parku Ribnjak, imaju visinu<br />
23,5 m i prsni promjer 52,0. Primjerci plodonose sjemenom<br />
koje je dobre klijavosti. Dobro se prirodno pomlađuju<br />
generativnim putem. U Zagrebu, izvan područja<br />
istraživanja, zapazili smo crni orah i to 21 stablo dobre<br />
vitalnosti u drvoredu ulice Črnomerec.<br />
Fenologija. Crni orah počinje listati u drugoj polovici<br />
travnja, a lišće mu opada u prvoj dekadi listopada, s<br />
pojavom prvih jesenskih mrazova. Cvjetni pupovi razvijaju<br />
se odmah iza prolistavanja, a plod dozrijeva u<br />
drugoj polovici rujna i početkom listopada. Egzokarp je<br />
u zrelosti crn i ne odvaja se od endokarpa kao kod običnog<br />
oraha. U ranu jesen lišće poprima zlatnožutu boju i<br />
naglo opada pojavom prvih mrazova.<br />
MAGNOLIA ACUMINATA 1.; Manoliaceae - američka<br />
magnolija. Do 30 m visoko drvo, promjera više od<br />
1 m, iz istočnoh dijela Sjeverne Amerike (od države<br />
New York do sjeverne Floride i na zapad do Illinoisa i<br />
Arkansasa). Introducirana je u Englesku 1736. i često<br />
se kultivira u nasadima unutrašnjih krajeva Europe.<br />
Međutim, u našoj zemlji rijetko je uzgajana vrsta, koja<br />
uglavnom dolazi u dendrološkim kolekcijama.<br />
U arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu nalazi se<br />
primjerak visine 17,5 m i prsnog promjera 56,0 cm (tab.<br />
1.5.). Stablo redovito plodonosi sjemenom koje je klijavo.<br />
Mlade biljke proizvedene iz sjemena brzo se razvijaju<br />
na sunčanom pložaju i pokazale su se otporne pre-<br />
273
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AČE - ... Šumarski list br. 5-6. CXXI ( <strong>1997</strong>), 269-276<br />
ma niskim zimskim temperaturama. S obzirom da ova<br />
vrsta magnolija podnosi najžešću zimu, zaslužuje pozornost<br />
u oplemenjivačkim radovima. Izvan područja<br />
istraživanja zapaženi su mlađi primjerci ove vrste u<br />
parkovima Novog Zagreba (Utrine).<br />
Fenologija. Ova magnolija cvate poslije listanja, a<br />
stoje osobina američkih magnolija, dok se općenito za<br />
azijske može reći da cvatu prije listanja. Zelenkastožuti<br />
cvjetovi koji su manje ugledni pojavljuju se potkraj svibnja,<br />
dakle poslije listanja. Plodovi dozrijevaju u drugoj<br />
polovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusom<br />
ispadaju iz skupnog ploda početkom listopada i vise na<br />
dužim nitima. Listovi poprimaju smeđe tonove tijekom<br />
listopada i brzo opadaju pojavom jačih mrazova.<br />
QUERCUSROBUR 1. (= Qu. borealis Michx.); Fagaceae<br />
- crveni hrast. Stablo do 30 (45) m visoko i prsnog<br />
promjera do 2 m. Areal obuhvaća gotovo sve istočne<br />
države SAD i jugoistočni dio Kanade. Godišnje oborine<br />
u tome području veće su od 800 mm, a u pojedinim<br />
predjelima iznose i 2000 mm. U području njegove prirodne<br />
rasprostranjenosti dolazi do 1000 (1600) m nadmorske<br />
visine.<br />
Crveni hrast ima veliku ekološku amplitudu, lako se<br />
prilagodava različitim klimatskim i terenskim prilikama.<br />
Prema Schenck-u(1939) ovaj hrast je, s obzirom<br />
na klimu, najprilagodljiviji od svih američkih hrastova.<br />
Na apsolutne maksimalne i minimalne temperature, sušu,<br />
zimske studeni i kasne mrazove crveni je hrast otporniji<br />
od hrastova lužnjaka i kitnjaka. Zasjenu bolje<br />
podnosi od domaćih hrastova. Glede tla malih je zahtjeva.<br />
Dobro uspijeva na stojbinama šume kitnjaka i običnog<br />
graba, gorske bukove šume i šume cera i sladuna.<br />
Raste brže od lužnjaka i kitnjaka; uspijeva i na vrlo siromašnim<br />
tlima koja mogu biti i kisela; slabo prirašćuje<br />
na tlima koja su bogata vapnom. Najbolje mu odgovara<br />
pjeskovita ilovača, osobito svježa.<br />
Ako se uzme u obzir daje njegov prirodni areal velik,<br />
razumljivo je da postoji više varijeteta ove vrste.<br />
Ovaj je hrast poslužio kao partner na kontroliranoj<br />
meduvrsnoj hibridizaciji hrastova (Qu. macranthera x<br />
Qu. borealis var maxima). Ovaj križanac - smatra se -<br />
ima pojavu heterozisa.<br />
Crveni hrast introduciran je u Europu (Švicarska)<br />
još davne 1691. U nas, kao i široko u Europi, pretežno<br />
se uzgaja kao dekorativna vrsta brzog rasta. Osim toga,<br />
crveni hrast predstavlja perspektivnu vrstu za uzgoj u<br />
šumskim kulturama. Starijih kultura ima u Njemačkoj,<br />
Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, južnoj i<br />
srednjoj Švedskoj i dr. Umjetno proširen u navedenom<br />
području crveni hrast se uzgaja na različitim geološkim<br />
podlogama i tipovima tla te u raznim reljefnim i klimatskim<br />
uvjetima. Prema istraživanjima Prpića i dr.<br />
( 1981 ), koja su obavljena u kulturama crvenog hrasta u<br />
Hrvatskoj, najbolji visinski i volumni rast u istraživanim<br />
kulturama ima crveni hrast u šumi kitnjaka i običnog<br />
graba.<br />
Na istraživanim zagrebačkim parkovnim površinama<br />
crveni hrastje vrlo rijetko prisutan (tab. 1.6.). Analizirano<br />
je 15 primjeraka, starosti između 45 - 60 godina.<br />
Stabla su dobre vitalnosti i zdravstvenog stanja, osim<br />
dva primjerka u park-šumi Tuškanac kod kojih je zapaženo<br />
sušenje većeg broja grana. Međutim, u novim,<br />
odnosno, novijim parkovima Zagreba npr. Zapruđe,<br />
Utrine, Dugave, Sopot, Siget, Trnsko, crveni hrast je<br />
česta vrsta, koja se ovdje odlično razvija.<br />
Fenologija. Crveni hrast počinje prelistavanje prosječno<br />
u drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvaraju<br />
se sredinom svibnja. Žir dozrijeva sredinom listopada<br />
druge godine. Ujesen lišće poprima različite nijanse<br />
svih crvenih do bakrenih tonova, a postupno opada prosječno<br />
od sredine listopada do kraja studenog.<br />
SOPHORA JAPONICA 1. (= Styphnolobium japonicum<br />
Schott); Fabaceae -japanska sofora. Raste kao drvo,<br />
do 25 (30) m visoko, na području Kine i Koreje (ne<br />
Japan, iako bi se to po imenu moglo zaključiti); u Japanu<br />
je ima mnogo, ali je tamo kultivirana. Na prirodnim<br />
nalazištima sofora se najčešće javlja pojedinačno,<br />
a vrlo rijetko dolazi u sastojinama. Najčešće dolazi s vrstama:<br />
Morus alba, Broussonetia papyrifera, Ginkgo<br />
biloba, Koelreuteria panniculata, Phelodendron amurense,<br />
Paulownia tomentosa i drugima.<br />
Sofora je brzorastuća vrsta koja se dobro razvija na<br />
dubokim i svježim tlima. Izbojna snaga panjeva je znatna,<br />
pa se ova vrsta dobro obnavlja iz panja.<br />
Kao dekorativna vrsta unesena jeu nasade Europe<br />
(Francuska) između 1747 - 1750. U našoj zemlji dosta<br />
je česta dekorativna vrsta u parkovima i drvoredima naselja,<br />
a zbog pčelinje paše uzgaja se također često, jer<br />
cvate tijekom srpnja i početkom kolovoza, kada je malo<br />
cvatućih drvenastih vrsta. Međutim, kao ekonomski<br />
važna vrsta, u nas se može uzgajati na sljedećim stojbinama:<br />
lužnjaka-jasena, kitnjaka-graba, cera-sladuna i<br />
staništima toplijih bukovih šuma ili - općenito gledano<br />
- može se pokušati uzgajati i na terenima koji su nešto<br />
hladniji od onih gdje uspijeva bagrem.<br />
U istraživanim parkovima Zagreba sofora je vrlo rijetko<br />
prisutna (tab. 1.7.). Najljepši primjerci prosječne<br />
visine od 18,0 m i promjera 66,0 cm nalaze se u vrtu kuće<br />
na Tuškancu 15. Međutim, opća vitalnost i ostalih<br />
analiziranih primjeraka procijenjena je kao dobra. Zabilježena<br />
stabla obilno plodonose gotovo svake godine.<br />
Sjeme sabrano s primjeraka koji rastu u arboretumu<br />
Botaničkog vrta pokazalo je malu klijavost (oko 15,5%).<br />
Veoma dekorativna oblika, gusto isprepletenih i<br />
vesećih grana - "Pendula" - zabilježena je samo s pet<br />
primjeraka (arboretum Botaničkog vrta, park-šuma<br />
Tuškanac, park na Trgu kralja Petra Krešimira IV i park<br />
Ribnjak). U hortikulturi se razmnožava cijepljenjem na<br />
274
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>ACE - ... Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>). 269-276<br />
vrstu. U ove slikovite forme smrznu često mladi izbojci,<br />
ali u proljeće redovito potjeraju novi.<br />
Izvan područja istraživanja, u Tuškanovoj ulici u<br />
Zagrebu, zapazili smo u drvoredu (37 stabala) primjerke<br />
japanske sofore vrlo dobre vitalnosti.<br />
Fenologija. Japanska sofora započinje vegetaciju u<br />
prvoj dekadi travnja. Cvjetovi - žućkastobijeli, odnosno<br />
zelenkastobijeli - skupljeni su u uspravne metlice i<br />
pojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5 - 8 cm duge,<br />
okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene između<br />
pojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahuni<br />
se nalazi 1 - 6 crnkastosmeđih sjemenki okruženih<br />
ljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju prosječno u<br />
kasnu jesen (studeni - prosinac), a mahune ostaju na<br />
stablu tijekom zime, odnosno i duže.<br />
TILIA AMERICANA 1. (= T. gabra Vent.; T. nigra<br />
Borkh.); Tiliaceae - američka lipa. Stablo, do 35 (40) m<br />
visoko, oko 1 m prsnog promjera. Prirodni areal vrste<br />
sjenovite su padine klisura i riječnih dolina sjeveroistoka<br />
Sjeverne Amerike - od Kanade na jug do Alabame i<br />
Géorgie te na zapad do Sjeverne Dakote i istočnih dijelova<br />
Texasa. Na prirodnim, dosta vlažnim staništima<br />
dolazi pojedinačno ili u grupama sa sljedećim vrstama:<br />
Liriodendron tulipifera, Quercus borealis, Tsuga canadensis,<br />
Castanea dentata, Juglans nigra, Carya ovata,<br />
Ulmus americana i dr.<br />
Prema literaturnim podacima opisana je unutarvrsna<br />
varijabilnost američke lipe s četiri varijeteta (Kriissmann,<br />
I960.).<br />
Introducirana je u Europu 1752.; uspješno se uzgaja,<br />
najčešće u drvoredima. U Sovjetskom Savezu (Ukrajina,<br />
Bjelorusija, Zakavkazje i Krim) kultivira se već<br />
više desetljeća i pokazala je da dobro podnosi sušu i<br />
mrazove a prema tlu nema posebnih zahtjeva (K o 1 e s -<br />
nikov, 1974).<br />
Američka je lipa u našoj zemlji prvi put zabilježena<br />
u perivoju Maksimir u Zagrebu (Ettinger, 1889).<br />
Dugo vremena u nas nisu bila poznata nikakva iskustva<br />
o uzgoju ove lipe. Karavla (1972) navodi da se dobro<br />
i uspješno razvija u parkovima Samobora, gdje bilježi<br />
stabla visine 27 m i opsega 230 cm.<br />
U istraživanom području Zagreba zabilježena su<br />
dva stabla američke lipe (tab. 1.8.). Prosječna visina<br />
analiziranih primjeraka je 17,0 m; prsnog su promjera<br />
55,0 cm. Zapažen je veći broj izdanaka iz korijena oko<br />
svakog stabla. Sjeme je osrednje klijavosti (50%), a potrebno<br />
ga je stratificirati u trajanju nekoliko mjeseci,<br />
kao i sjeme svih lipa.<br />
Spontana međuvrsna hibridizacija između lipa laka<br />
je i moguća. Opisani su spontani hibridi između T.<br />
americana te T. platyphyllos, T. cordata i T. tomentosa.<br />
Mnogo se cijeni hibrid s malolisnom lipom, Tilia x flavescens<br />
(= T. americana x T. cordata), a nalazi se u arboretumu<br />
Botaničkog vrta u Zagrebu.<br />
Fenologija. Američka lipa fenofazu listanja počinje<br />
u prvoj dekadi travnja. Prelistavanje se odvija sporo<br />
(kao kod T. tomentosa) i završava se početkom svibnja.<br />
Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporo<br />
se razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi.<br />
Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednji<br />
cvjetovi prosječno se zadrže do 27. lipnja. Plodovi su<br />
zreli u drugoj polovici rujna, a početkom listopada masovno<br />
opadaju. U rani jesen listovi poprimaju zlatnožutu<br />
boju; počinju opadati u prvoj dekadi listopada.<br />
Opadanje lišća je postupno kao stoje bilo i prelistavanje.<br />
Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvim<br />
opalo.<br />
ZAKLJUČAK - Conclusion<br />
Slijedom provedenih dendrološko i šumsko-uzgojnih<br />
istraživanja nekih drvenastih egzota (listače), a u<br />
starim parkovima i privatnim vrtovima u Zagrebu te<br />
analizom dobivenih rezultata važniji zaključci su kako<br />
slijedi:<br />
Celtis occidentalis - obični američki koprivić je<br />
veoma dekorativna vrsta koja tvori gusto krošnjata stabla.<br />
Lako se razmnožava sjemenom, i to sjetvom sjemena<br />
odmah po dozrijevanju. Traži ocjedno, pjeskovito-ilovasto<br />
i rahlo tlo. Pogodan je za solitere i za manje<br />
skupine, a također i za sadnju u drvoredima. Vrlo cijenjena<br />
vrsta i hortikulturi. Međutim, ovo je i vrsta kojoj<br />
treba ispitati konačnu vrijednost i za potrebe šumarstva.<br />
Analizirana stabla u ovome radu idu u prilog ovakvom<br />
zaključku.<br />
Gleditsia triacanthos - američka gladičija može se<br />
uspješno uzgajati na staništima gotovo svih tipova naših<br />
hrastovih šuma, osim onih najsuših i najtoplijih.<br />
Ovo je vrsta koja dobro podnosi insolaciju i rezidbu;<br />
ima dobru izdaničku snagu i jake trnove te se može koristiti<br />
i za živu ogradu. U Zagrebu analizirani primjerci<br />
pokazuju da ova vrsta dobro podnosi uvjete urbane sredine<br />
pa je zato osobito pogodna za uzgajanje na parkovnim<br />
površinama mnogih naših gradova i naselja.<br />
Juglans nigra - crni orah može se smatrati jednom<br />
od važnijih egzota u našoj zemlji. Na svim terenima u<br />
nas, koji odgovaraju njegovim zahtjevima (umjereno<br />
kontinentalna klima, tlo neutralne do slabo alkalne reakcije<br />
i trajno svježa tla dubokog profila, povoljne<br />
strukture), moguće je podizati njegove kulture koje će<br />
275
M. i B. Jurković: PRILOG INTRODUKCIJI I AKLIMATIZACIJI DRVENASTIH EGZOTA - <strong>LIST</strong>AČE - Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 269-276<br />
proizvesti vrijednu drvnu masu i na taj način obogatiti<br />
naš šumski fond ovom cijenjenom vrstom drveća. U<br />
ozelenjavanju naselja isto je tako vrijedna vrsta, zbog<br />
svoje visine, oblika krošnje i brzog rasta.<br />
Magnolia acuminata - američka magnolija uspješno<br />
se kultivira u umjerenim komtinentalnim krajevima.<br />
Traži duboka, bogata humusom, umjereno vlažna<br />
i dobro drenirana tla. Dekorativna i cijenjena vrsta u<br />
hortikulturi, koja dobro podnosi gradske uvjete. Njena<br />
dekorativnost dolazi do punog izražaja sadnjom u manjim<br />
skupinama ili pojedinačno, na sunčanom ili malo<br />
sjenovitom položaju. Ova je vrsta neopravdano izostavljena<br />
u našum parkovima i nasadima.<br />
Quer eus rubra - crveni hrast veoma je pogodan kao<br />
parkovna vrsta i kao izuzetan element u oblikovanju<br />
krajolika. Stabla djeluju vrlo dekorativno, osobito ujesen<br />
kada njihovo lišće poprima razne tonove crvene boje.<br />
Zatim, ovaj je hrast rijetka vrsta drveća kojom možemo<br />
osnivati parkovne površine i drvorede u blizini nečiste<br />
industrije. On dobro podnosi S0 2 , tvorničku prašinu<br />
i Čadu kojom obiluje atmosfera u blizini industrijskih<br />
centara.<br />
Američki crveni hrast ima svoju primjenu i u šumarstvu.<br />
Radi brzog rasta i podnošenja zasjene crveni hrast<br />
je konkurentniji brzorastućim četinjačama od hrasta<br />
kitnjaka, te ga P r p i ć i dr. ( 1981 ) preporučuju u kitnjakovom<br />
području (Banija, Kordun, Lika i dr.) kod osnivanja<br />
četinjača.<br />
Sophorajaponica -japanska sofora podnosi zemlju,<br />
nije izbirljiva prema tlu, otporna je na sušu i dobro<br />
raste u uvjetima urbane sredine. Ovo je veoma dekorativna<br />
vrsta; ističe se svojom širokom, rijetkom, tamnozelenom<br />
krošnjom i kasnom cvatnjom. U hortikulturi<br />
se koristi pojedinačno, u skupinama i drvoredima.<br />
Međutim, ovo je vrsta kojoj svakako treba provjeriti<br />
vrijednost za potreba našeg šumarstva.<br />
Tilia americana - američka lipa najbolje uspijeva na<br />
vlažnijim staništima i na dubokim tlima. Dekorativan je<br />
cijeli habitus, osobito u vrijeme cvatnje. U našoj zemlji<br />
vrlo rijetko uzgajana vrsta. Njena je primjena u hortikulturi<br />
višestruka: aleje, veće skupine, u park-šumama i<br />
soliteri na travnjacima. U Zagrebu analizirani primjerci<br />
idu u prilog šire primjene ove veoma dekorativne vrste<br />
lipe, a u gradovima i naseljima naše domovine.<br />
LITERATURA - Literature<br />
SUMMARY: A study of garden areas involved 8 public parks (including<br />
Zagreb Botanical Gardens of the Faculty of Natural Sciences and<br />
Mathematics) and 2 private gardens in Tuškanac, apart of the City of Zagreb.<br />
The plant material: Celtis occidentalis, Gleditsia triacanthos, Juglans nigra,<br />
Magnolia acuminata, Quercus rubra, Sophora japonica and Tilia americana<br />
has been investigated. The investigation included degree og representation,<br />
general vitality andphenological observations. Also, exotic woody plants are<br />
very much interest of scientific for botany, silviculture, horticulture and landscape<br />
gardening of Croatia. After that, in parks can be observed and studied<br />
the ecological relations with regarded to the biological characters of individual<br />
species. It is especially interesting the study of acclimatization of species<br />
and wich adapted themselves to the conditions of climate of the sites of the<br />
Zagreb region. For horticulture and forestry investigated species of exotic,<br />
have also a great importance as a source of seed basic material for propagation<br />
by cuttings and drafing.<br />
276<br />
Benčat, F. (1982): Atlas rozširenja cudzokrajnych<br />
drevin na Slovensku a rajonizacija ich pestovania.<br />
Veda, Vydavatelstvo Slovenskej Akademie<br />
Vied, Bratislava.<br />
Ehrendorfer, F. (1973): Liste der Gefâsspflanzen<br />
Mitteleuropas. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.<br />
Ettinger, J. (1889): Pregled drveća i grmlja od osobite<br />
vrsti, koje rastu u perivoju Maksimir. Šum.<br />
list, 3:112-119, Zagreb.<br />
Jurković, M. (1987): Genofond drvenastih egzota<br />
Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova.<br />
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb<br />
(Magistarski rad).<br />
Kar a vi a, J. (1972): Parkovi Samobora i njihova dendrološka<br />
važnost. Šum. list, 1-2:1-30 i 3-4:87-<br />
115, Zagreb.<br />
Kolesnikov, A. I. (1974): Dekorativnaja dendrologija.<br />
Lesnajapromišlenost, Moskva.<br />
Kraj ina, M. (1973): Uspjevanje kultura crnog oraha<br />
(Juglans nigra L.) u istočnoj Hrvatskoj. Šumarski<br />
fakultet Sveučulišta u Zagrebu. Zagreb<br />
(Magistarski rad).<br />
Krüssmann, G. (1960): Handbuch der Laubgeholze,<br />
Band I - IL Paul Parey Verlag, Berlin und<br />
Hamburg.<br />
Prpić, B., Rauš, Đ., Prebježić, P. (1981): Mogućnost<br />
unošenja crvenog hrasta (Quercus borealis<br />
maxima Sarg.) u šumska staništa Republike<br />
Hrvatske. Šum list, 8-9:331-341, Zagreb.<br />
Rehder, A. (1958): Manual of cultivated trees and<br />
shrubs. The Macmillan Company, New York.<br />
Schenck, C. A. (1939): Fremdländische Wald - und<br />
Parkbäume. I - III. Berlin.
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
UDK 630* 279:232.1<br />
UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE<br />
THE INTRODUCTION OF THE EXOTIC TREES AND SHURBS IN THE REGION OF DUBROVNIK<br />
Petar ĐURASOVIĆ*<br />
Sažetak: Sintezom dosadašnjeg rada dat je povijesni prikaz unošenja egzotičnog<br />
drveća i grmlja na dubrovačko područje: u grad Dubrovnik i njegovu<br />
okolicu, Trsteno i otok Lokrum odXV. do kraja XX. stoljeća. Unošenje drvenastih<br />
egzota i dobivanje novih biljnih vrsta od interesa je za Lijepu Našu Hrvatsku,<br />
zbog obogaćivanja krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture<br />
življenja i blagostanja hrvatskog čovjeka.<br />
Drvenaste egzote su od važnosti za šumarstvo - zbog podizanja šumskih<br />
kultura i nasada, za hortikulturu — zbog obogaćivanja i oplemenjivanja krajolika<br />
(krajobraza) i naročito za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.<br />
U1991. i 1992. godini Srbi i Crnogorci s jugoslavenskom armijom, počinili<br />
su ekološki genocid - ekocid nad prirodom dubrovačkog kraja, tada su izgorjele<br />
mnoge drvenaste egzote.<br />
Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti vrsta egzotičnog drveća<br />
i grmlja na dubrovačkom području, na više od 600 vrsta, u Arboretumu<br />
Trsteno tada raste oko 300 vrsta.<br />
UVOD - Introduction<br />
Rijetko strano drveće i grmlje zbog atraktivnosti i<br />
posebne ljepote oduvijek su privlačili posebnu pozornost<br />
i divljenje ljudi.<br />
Egzote su strane vrste bilja, koje su zbog ljepote ili<br />
korisnosti prenijete iz drugih dijelova svijeta. One u<br />
svojoj novoj domovini nisu samonikle.<br />
Za strano drveće i grmlje koje je u novoj domovini<br />
zadržalo veliku produkcijsku vrijednost i od prirode se<br />
dobro obnavlja sjemenom, kažemo da se udomaćilo,<br />
npr. čempres (Cupressus sempervirens L.), na dubrovačkom<br />
području.<br />
Pojam egzote ili strane vrste je relativan. Za Europu,<br />
egzote su sve one vrste koje u njoj nisu samonikle. Međutim<br />
ni čisto europske vrste ne moraju biti autoktone<br />
(domaće) u svim dijelovima kontinenta.<br />
*Mr. se. Petar Đurasović, Arboretum Trsteno<br />
Jedna vrsta ne mora biti autoktona ni u svim dijelovima<br />
neke manje jedinice jednog kontinenta, npr. države<br />
Hrvatske ili dubrovačkog područja. Tako je alepski<br />
bor (Pinus halepensis Mili.) autoktona vrsta za dubrovačko<br />
područje, a egzota je za sjeverni dio Hrvatske,<br />
dok je grmasti dubčac (Teucrium fruticans L.) egzota u<br />
istočnom dijelu dubrovačkog područja a autokton u zapadnom<br />
dijelu (otok Mljet) dubrovačkog područja.<br />
Znakovito je daje tradicija unošenja stranog drveća<br />
i grmlja na dubrovačko područje vrlo stara, iako o tome<br />
do XV. stoljeća zasad nema pisanih dokumenata.<br />
Potkraj XV stoljeća pa sve do danas, Gučetićev perivoj<br />
u Trstenome - danas Arboretum, ima velik utjecaj na<br />
unošenje egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko područje.<br />
Od sredine XIX. stoljeća do danas, na otok Lokrum<br />
se u većoj mjeri unose drvenaste egzote.<br />
1991. i 1992. godine, u vrijeme srpske imperijalističke<br />
agresije na Hrvatsku, Srbi i Crnogorci popalili su i<br />
277
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
devastirali dubrovačke šume i perivoje. Tako je u<br />
požaru teško stradao Arboretum Trsteno. Otok Lokrum<br />
tada nije zapaljen iako je više puta granatiran s Bosanke<br />
i Žarkovice. Od svih drvenastih egzota koje krajem<br />
1994. godine rastu na dubrovačkom području, dimenzijama<br />
se posebno ističu dvije trstenske platane (Platanus<br />
orientalis L.), koje imaju prsni promjer oko 4 m i<br />
visinu oko 50 m. a stare su oko 600-700 godina.<br />
Prikaz unošenja stranog drveća i grmlja u Dubrovnik i okolicu od<br />
XV. do kraja XX. stoljeća i<br />
procjena brojnosti vrsta drvenastih egzota na dubrovačkom području 1994. godine<br />
The introduction of the foreign trees and shurbs in Dubrovnik and surroundings from<br />
XVth till the end of XXth century and the astimate of the numerous species woody<br />
exotic plants in the regoin of Dubrovnik in 1994. Year<br />
O unošenju drvenastih egzota na dubrovačko područje<br />
od osnutka Dubrovnika u VII. sotljeću do XV.<br />
stoljeća nema podataka.<br />
Prvi pisani zapis o unošenju egzotičnog drveća i<br />
grmlja na dubrovačko područje datira iz prve polovice<br />
XV. stoljeća.<br />
U siječnju 1440. godine Filip de Diversis u svom<br />
"Opisu Dubrovnika" spominje naranče (Citrus sinensis<br />
(L.) Pers.) i lovor (Laurus nobilis L.), u malom perivoju<br />
sred klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku:<br />
"Posred klaustra u vrtiću gdje su lovorike i naranče<br />
raste povrće".<br />
U prvoj polovini XVI. stoljeća, 1530. godine, mletački<br />
putopisac Bernedetto Ramberti posjetio je Gruž i<br />
opisao ga kao mjesto s veoma lijepim i otmjenim zgradama<br />
i perivojima punim slatkih naranči, limuna (Citrus<br />
limon (L.) Burm.) cedrova (Cedrus sp.) i voćaka<br />
različitih vrsti.<br />
Sredinom XVI. sotljeća 1553. godine mletačka vlastela<br />
sindici Giustiniano i Diedo povodom službenog<br />
obilaska Dalmacije na putu za Boku Kotorsku, ističu da<br />
u Gružu ima nekoliko raskošno sagrađenih kuća, a sve<br />
ukrašuju česme, perivoji i prekrasni trijemovi, koje treba<br />
tim više pohvaliti jer su smješteni na suhom, neplodnom<br />
zemljištu, čak dapače na kršu, pa se plodna zemlja<br />
prenosi iz drugih mjesta i udaljenih krajeva kao što je<br />
Pulja, gdje dubrovački brodovi na povratku s plovidbe<br />
ukrcavaju savurne dobrom zemljom i donose je na svoja<br />
imanja. Mletački sindici dalje opisuju Gruž i ističu da<br />
su prenoćili u sjajnoj palači jednog dubrovačkog plemića<br />
na morskoj obali, koja se naslanja na hrbat brijega,<br />
a ukrašavaju perivoj pun mirta (Myrtus communis<br />
L.), čemina (Jasminum nudiflorum Lindl.), lovora, različitih<br />
pa i običnih stabala. Tu su dvije česme posve pi-<br />
Slika 1 : Cikas (Cycas revoluta Thunb.) u malom perivoju klaustra<br />
Franjevačkog samostana u Dubrovniku.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
Od početka XV do kraja XX. stoljeća u Dubrovnik i<br />
njegovu okolicu, a posebice u Trsteno i na otok Lokrum,<br />
sve više se unosi egzotično drveće i grmlje, cvijeće<br />
i drugo bilje o čemu svjedoče putopisci, povjesničari,<br />
pjesnici, književnici, filozofi, plemići, svećenici,<br />
liječnici i pomorci te razni stručnjaci kao što su dendrolozi,<br />
šumari, botaničari i drugi.<br />
Krajem XV stoljeća 1494. godine milanski plemić i<br />
kanonik Petar Casola, zaustavivši se u Dubrovniku na<br />
putu za Jeruzalem, hvali ljepotu dubrovačkih perivoja u<br />
kojima je vidio naranče i lovor.<br />
Slika 2: Kanarska palma (Phoenix canariensis hört ex Chabaud),<br />
pitospori (Pittosporum lobira (Thunb.) Ait.) i cvatući oleanderi<br />
(Nerium oleander L.) na Pilama u Dubrovniku.<br />
Foto: Petar Đurasović.<br />
278
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
tke vode izdjelane tako da ukrašuju perivoj, a do njih je<br />
ribnjak u koji ulazi more ispod zidova koji ga četverouglasto<br />
okružuju. Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu,<br />
izgrađen 1521. godine odgovara tom opisu, jer je<br />
sagrađen pri brijegu, ima dvije česme i ribnjak u koji i<br />
danas ulazi more, a okružen je četverouglastim zidom.<br />
Krajem XVI. stoljeća, povjesničar Serafin Razzi viđao<br />
je u perivojima gruških ljetnikovaca sjenovita stabla naranči,<br />
a u vrtu dominikanskog samostana čak i dugogodišnju<br />
palmu. Interesantno je spomenuti da i danas usred<br />
klaustra diominikanskog samostana u Gružu raste kanarska<br />
palma (Phoenix canariensis hort. ex Chabaud).<br />
Tijekom XVI. stoljeća, dubrovački folozof i astronom<br />
Antun Medo unio je s levanta (istoka) cvijeće slično<br />
tulipanu, koje su po starom imenu njegove obitelji prozvali<br />
kalos.U XVI. stoljeću benediktinac Mavro Vetranović<br />
iz Dubrovnika poslao je plemiću Petru Hektoroviću<br />
na otok Hvar, za njegov dvorac i perivoj Tvrdalj oleandere<br />
(Nerium oleander L.) i čemprese (Cupressus sp).<br />
Hrast medunac ili dub [Quercuspubescens Willd.),<br />
lovor, mirtu i bršljan (Hedera helix L.) spominje Mavro<br />
Vetranović u pjesmi:<br />
"meu dubjem najdosmo perivoj gizdavi<br />
i krasan i zelen i okolo brštanom<br />
lovorjem opleten i mrčom gizdavom".<br />
U drugoj polovici XVI. stoljeća dubrovački književnik<br />
i astronom Nikola Nalješković opisuje svoj ljetnikovac<br />
u Župi dubrovačkoj, gdje spominje različito plemenito<br />
cvijeće, biljke, voćke i vinovu lozu (Vitis vinifera<br />
L.) uzdignutu na odrine.<br />
Početkom XVII. stoljeća 1604. godine francuski putopisac<br />
Leon Bordier koji je putovao sa sunarodnjakom<br />
baronom de Salignac, piše daje Gruž ukrašen lijepim kućama,<br />
vrtovima i voćnjacima, česmama, potocima, oranžerijama,<br />
citronerijama i šipcima (Punica granatum L.).<br />
Sredinom XIX. stoljeća dubrovački liječnik Ivo Rubricius<br />
donosi u Dubrovnik prvu gličinu ili gliciniju<br />
(Wisteria sinensis (Sims) Sweet) i žutu tekomu (Tecoma<br />
unguis cad L.) kojoj se divimo ljeti zbog prekrasnih<br />
žutih cvjetova. Gajio je preko 60 vrsta raznobojno<br />
cvatućih oleandera i stvarao nove hibride i nove odlike<br />
cvijeća.<br />
Krajem XIX. stoljeća 1888. godine Petar L. Biankini<br />
izdaje na hrvatskom jeziku knjigu "0 uzgoju i njegovanju<br />
cvieća, ukrasnog grmlja i drveća", u kojoj spominje<br />
vrlo rijetku biljku Dioon edule Lindl. Porijeklom je iz<br />
Meksika, a prvi primjerak u Europi koja raste u Gružu<br />
dobiven je po svojoj prilici od cara Maksimilijana. Taj<br />
primjerak još živi i jedan je od najljepših primjeraka što<br />
se gaje u Europi. Početkom XX. stoljeća Lujo Adamović<br />
opisuje perivoje na Lokrumu i Trstenome.<br />
U prvoj polovici XX. stoljeća Zdravko Arnold opisuje<br />
stare dubrovačke perivoje u Dubrovniku, na Lokrumu,<br />
u Trstenome i otocima (Lopud). Sredinom XX.<br />
stoljeća Josip Marčić piše o podrijetlu ukrasnog bilja u<br />
dubrovačkim parkovima i vrtovima, spominje i Dioon<br />
edule Lindl. u perivoju Gundulić-Ghetaldi-Attems (vila<br />
Solitudo), kojeg danas tamo više nema.<br />
U drugoj polovici XX. stoljeća, polet unošenju egzotičnog<br />
drveća i grmlja i drugog bilja na dubrovačko<br />
područje daju Arboretum u Trstenome, osnovan 1948.<br />
godine i Botanički vrt na otoku Lokrumu, osnovan<br />
1960. godine. Krajem 1994. godine na užem području<br />
grada Dubrovnika, od Sv. Jakova do Kantafiga, raste<br />
preko 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja, od kojih bilježimo<br />
nekoliko markantnijih i atraktivnijih egzota.<br />
U vrtu vile Szeherezada rastu predivne kokos palme<br />
(Butia capitata (Mart.) Becc).<br />
U gradskoj luci i vrtu kraj tvrđave Revelin, na ulazu<br />
u grad s Ploča rastu palme vašingtonije (Washingtonia<br />
robusta H. VVendl.) i kanarske palme.<br />
Slika 3: Glicinija (Wisteria sinensis (Sims.) Sweet) u cvatu ispred<br />
ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
Slika4: Palma robustna vašingtonija (Washingtonia robusta H.<br />
Wendl.) i kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.),<br />
istočno od ljetnikovca Gučetić, u Arboretumu Trsteno.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
279
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
U Pilama raste datulja (Phoenix dactilifera L.), platane<br />
(Platanus orientalis L.) i dudovi (Morus sp.).<br />
U vrtu Doršner (Rubricius) rastu dva divna horizontalna<br />
čempresa (Cupressus sempervirens L. "Horizontalis"),<br />
ovita glicinijom (Wisteria sinensis (Sims)<br />
Sweet), nedaleko u vrtu Škrabalo raste prekrasna stara<br />
velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora L.).<br />
Uz Posât ide slikoviti drvored kanarske palme, s desne<br />
strane ceste prema Ilijinoj glavici raste soliterni<br />
kamforovac (Cinnamomum camphora (L.) Sieb.), a<br />
kod pošte na Ilijinoj glavici ističe se manji drvored arizonskog<br />
čempresa (Cupressus arizonica Greene).<br />
U Gružu, u starom perivoju Bunić, raste markantna<br />
sofora ili pagoda drvo (Sophorajaponica L.).<br />
Na stanici Lapad rastu robustni brijestovi (Ulmus<br />
glabra Huds.), hrast plutnjak (Quercus suber L.) i smokva<br />
penjačica ili puzačica (Ficuspumila L.), koja se penje<br />
i puzi po zapadnom zidu Biljane. Na Lapadu u perivojima<br />
Mitrović i Jordan rastu veliki eukalipti (Eucalyptus<br />
sp.), usred Lapada u vrtu Miličić raste američki<br />
koprivić (Celtis occidentalis L.).<br />
U uvali Lapad u vrtu hotela Park (Marijin dvorac)<br />
rastu markantni cedrovi (Cedrus sp.) i divlji kesten<br />
(Aesculus hippocastanum L.), a u perivoju Gundulić-<br />
Ghetaldi-Attems (vila Solitudo) raste kanarski bor (Pinus<br />
canariensis Chr. Sm.) i kalifornijski čempresi (Cupressus<br />
goveniana Gord.).<br />
Trsteno i otok Lokrum dva su mjesta koja su od velikog<br />
utjecaja na unošenje egzotičnog drveća i grmlja<br />
na dubrovačko područje, te ih zbog toga ovdje posebno<br />
ističemo:<br />
TRSTENO<br />
Stari trstenski perivoj, danas Arboretum Hrvatske<br />
Akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, ima važnu<br />
ulogu u introdukciji i aklimatizaciji egzotičnog drveća i<br />
grmlja i drugog bilja za dubrovačko područje, Hrvatsku<br />
i ovaj dio Europe.<br />
To je u prvom redu kulturno žarište iz kojeg je kroz<br />
pet stoljeća unošeno egzotično drveće i grmlje na dubrovačko<br />
područje te ga obogaćivalo i oplemenjivalo<br />
novim biljnim vrstama - egzotama.<br />
Sto više idemo u prošlost Trstena, i podaci o unošenju<br />
egzota su oskudniji.<br />
Početkom XVI. stoljeća 1515. godine, pokraj župne<br />
crkve u Trstenu sadena su stabla naranči (Citrus sinensis<br />
(L.) Pers.), stoje zabilježio tadašnji trstenski župnik<br />
don Luka Diodati Božidarović.<br />
U drugoj polovici XVI. stoljeća Nikola Vitov Gučetić<br />
u svom trstenskom perivoju spominje vrbu (Salix<br />
sp.), koja je tamo mogla uspijevati jer su kroz perivoj<br />
tekle vode.<br />
Krajem XVIII. stoljeća 1784. godine, Alberto Fortis,<br />
pisac knjige "Viaggo in Dalmazia" šalje Desi Gučetić<br />
sadnice divljeg kestena (Aesculus hippocastanum<br />
L.) iz Caserte i moli je da ih uzgaja u Trstenu.<br />
Početkom XIX. stoljeća 1803. godine Ferich, koji je<br />
opjevao dubrovačko primorje u knjizi "Periegesis orae<br />
Rhacusanae", vidio je u Trstenu dvije gorostasne platane<br />
(Platanus orientalis L.), opseg debla platana iznosio je<br />
tada 20 lakata (1 lakat - 512 mm) dubrovačke mjere,<br />
čemu odgovara prsni promjer od 3.19 m., veliki hrast<br />
(Quercuspubescens Willd.), i pravu šumu maslina (Olea<br />
europea L.), spominje i plodove žutih šljiva (Prunus domestica<br />
L.), grožđe (Vitis vinifera L.), smokve (Ficus<br />
carica L.) i pletere od vitkog trsta (Arundo donax L.), po<br />
kojem je Trsteno nekad dobilo svoje ime.<br />
Tijekom XIX. stoljeća iz rasadnika u Genovi, Padovi,<br />
Veneciji i dr., u perivoj u Trstenu unosi se veći broj<br />
vrsta egzotičnog drveća kao:<br />
Abies nordmanniana (Stev.) Spach --Kavkaska jela<br />
Abies pinsapo Boiss<br />
Acer negundo L<br />
Aesculus hippocastanum L.<br />
Aesculuspavia L.<br />
Agave americana L.<br />
Ailanthus altissima (Mili.)<br />
Swingle<br />
Amorpha fruticosa L.<br />
Aucuba japonica Thunb.<br />
Broussonetiapapyrifera (L.) Vent. -<br />
Caesalpinia gilliesü (Hook.)<br />
Wall.<br />
Calycanthus floridus L.<br />
Camellia japonica L.<br />
Cedrus deodara (D. Don) G. Don -<br />
Cedrus HbaniA. Rich<br />
Celtis occidentalic L.<br />
Cinnamomum camphora (L.)<br />
Sieb.<br />
Citrus aurantium L.<br />
Citrus limon (L.) Burm<br />
Cupressus torulosa Don<br />
Diospyros kaki Thunb.<br />
Diospyros virginiana L.<br />
Eriobotrya japonica (Thunb.)<br />
Lindl.<br />
Eucalyptus globulus Labill.<br />
Gardenia jasminoides Ellis<br />
Koelreuteria paniculata Lahm.<br />
-Španjolska jela<br />
- Negundovac<br />
-Obični divlji<br />
kesten<br />
-Crveni divlji<br />
kesten<br />
-Agava, loparina<br />
-Pajasen<br />
-Amorfa, divlji<br />
bagrem, čvitnjača<br />
-Aukuba<br />
- Dudovac<br />
-Cesalpinija<br />
- Kalikant<br />
-Kamelija<br />
-Himalajski cedar<br />
- Libanonski cedar<br />
- Obični američki<br />
koprivić<br />
- Kamforovac<br />
- Ljuta naranča<br />
- Limun<br />
-Himalajski<br />
čempres<br />
-Kakijevac<br />
- Virginijanski<br />
dragun, kakijevac<br />
-Nespola<br />
- Eukalipt<br />
-Gardenija<br />
-Kelreuterija<br />
280
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
Lagerstroemia indica L.<br />
Larix decidua Mili.<br />
Ligustrumjaponicum Thunb.<br />
Liquidambar styraciflua L.<br />
Liriodendron tulipifera L.<br />
Magnolia grandiflora L.<br />
•Lagerstremija<br />
- Europski ariš<br />
Japanska kalina<br />
Likvidambar<br />
Tulipanovac<br />
- Velec vjerna<br />
magnolija<br />
Magnolia soulangiana Soul.-Bod - Listopadna<br />
Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt.<br />
Passiflora caerulea L.<br />
Paulownia tomentosa (Thunb.)<br />
Steud.<br />
Phoenix canariensis hort.<br />
ex Chabaud<br />
Picea glauca (Moench) Boiss.<br />
Picea mariana (Mill.) B.S.P.<br />
Picea smithiana Boss.<br />
Pinus strobus L.<br />
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.<br />
Robinia hispida L.<br />
Rosa banksiae Ait.<br />
Salix babylonica L.<br />
Sequoiadendron giganteum<br />
(Lindl.) Buchh.<br />
Sophora japonica L.<br />
Tamarix gallica L.<br />
kineska magnolija<br />
-Mahonija<br />
- Muka Kristova,<br />
pasiflora<br />
-Pavlovnija<br />
- Palma<br />
kanarska datulja<br />
-Bijela, sura ili<br />
kanadska smreka<br />
- Crna ili mrka<br />
smreka<br />
-Himalajska<br />
smreka<br />
- Borovac,<br />
Vajmutov bor<br />
- Pitospor<br />
- Ukrasni bagrem<br />
- Banksova ruža<br />
- Tužna vrba<br />
-Golemi<br />
mamutovac,<br />
džinovska sekvoja<br />
- Japanska sofora,<br />
pagoda drvo<br />
- Tamarika<br />
Taxus baccata L.<br />
Thujopsis dolabrata (L.) Sieb.<br />
et Zucc.<br />
Tilia tomentosa Moench<br />
Trachycarpus fortunei (Hook.)<br />
H. Wendl.<br />
Washingtonia filifera<br />
(Lindl. ex Andre) H. Wendl<br />
Washingtonia robusta H. Wendl.<br />
Wisteria floribunda (Wild.) DC.<br />
- Obična tisa<br />
-Hiba<br />
- Srebrnasta lipa<br />
-Palma velika<br />
žumara<br />
- Palma vlaknata<br />
vašingtonija<br />
- Palma robustna<br />
vašingtonija<br />
- Glicinija, gličina<br />
2. na 3. listopada 1991. godine srpska-jugoslavenska<br />
armija zapalila je Arboretum Trsteno. Izgorjelo je<br />
oko 80% vegetacije Arboretuma s više od 10 000 šumskih<br />
stabala, i rasadnici Arboretuma s više od 20 000 sadnica<br />
egzotičnog drveća i grmlja, od čega najviše šimšira<br />
(Buxus sempervirens L.) i pitospora (Pittosporum<br />
tobira (Thunb.) Ait.). Stradalo je i 30 vrsta starijih egzota<br />
i više od 200 vrsta mladih drvenastih egzota.<br />
Već 1993. godine u Arboretumu je uzgojeno iz sjemena<br />
120 vrsta egzotičnog drveća i grmlja (popis) od<br />
kojih je u 1994. godini u Arboretumu posađeno 11 vrsta:<br />
Acacia auriculiformis Benth.<br />
Acacia cyanophylla Lindl.<br />
Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don<br />
Acacia karroo Hayne<br />
Acacia longifolia (Andr.) Willd.<br />
Acacia pendula G. Don<br />
Acacia saligna (Labill.) H. L. Wendl.<br />
Acacia visco Lorentz<br />
Albizia lophantha (Willd.) Benth.<br />
Albizia procera<br />
Mimosa glomerata<br />
Popis e gzotičnog drveća i grmlja uzgojenog iz sjemena u Arboretumu Trsteno 1993. godine<br />
Red.<br />
broj<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
4.<br />
5.<br />
5.<br />
6.<br />
7.<br />
8.<br />
9.<br />
10.<br />
11.<br />
Naziv biljke<br />
Abies nordmanniana (Stev.) Spach<br />
Acacia auriculiformis Benth.<br />
Acacia catechu (L. f.) Willd.<br />
Acacia cyanophylla Lindl.<br />
Acacia cyanophylla Lindl.<br />
Acacia cyclops A.. Cunn. ex G. Don<br />
Acacia cyclops A. Cunn. ex G. Don<br />
Acacia dealbata Link<br />
Acacia distachya<br />
Acacia farnesiana (L.) Willd.<br />
Acacia horrida Willd.<br />
Acacia iteaphylla Benth.<br />
Acacia karroo Hayne<br />
Br. kom. drv. egz.<br />
uzg. izsj. u<br />
Arb.Tr. 1993. g.<br />
1<br />
4<br />
3<br />
2<br />
1<br />
5<br />
4<br />
1<br />
3<br />
1<br />
5<br />
1<br />
3<br />
Mjesto<br />
nabave<br />
sjemena<br />
Rogow<br />
Taipa<br />
Firenze<br />
Barcelona<br />
Jena<br />
Genova<br />
Kiel<br />
Genova<br />
Barcelona<br />
Gran Canaria<br />
Beč<br />
Adelaide<br />
Genova<br />
Država<br />
nabave<br />
sjemena<br />
Poljska<br />
Macau<br />
Italija<br />
Španjolska<br />
Njemačka<br />
Italija<br />
Njemačka<br />
Italija<br />
Španjolska<br />
Španjolska<br />
Austrija<br />
Australija<br />
Italija<br />
281
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
12. Acacia longifolia (Andr.) Willd.<br />
Acacia longifolia (Andr.) Willd.<br />
13. Acacia pendula G. Don<br />
14. Acaciapodalyriifolia a. Cunn.<br />
15. Acacia retinoides Schlechtend.<br />
Acacia retinoides Schlechtend.<br />
16.<br />
17.<br />
18.<br />
19.<br />
20.<br />
Acacia saligno (Labill.) H. L. Wendl.<br />
Acacia visco Lorentz<br />
Aesculus x carnea Hayne<br />
Aesculus octandra Marsh.<br />
Albizia lophantha (Willd.) Benth.<br />
Albizia lophantha (Willd.) Benth<br />
Albizia lophantha (Willd.) Benth<br />
21.<br />
22.<br />
Albizia julibrissin Durazz.<br />
A Ibizia julibrissin rosea<br />
23. Albiziaprocera<br />
Albiziaprocera<br />
Benth.<br />
Benth.<br />
24.<br />
25.<br />
26.<br />
27.<br />
28.<br />
29.<br />
30.<br />
Alnus cordata (Loisel.) Duby<br />
Amorpha nana Nutt ex Fras.<br />
Bauxinia corymbosa Roxbg.<br />
Bauxinia purpurea L.<br />
Broussonetia papyrifera (L.) Vent.<br />
Buddleja nivea Duthie<br />
Caesalpinia pulcherrima (L.) Sw.<br />
31. Caesalpinia tinctoria<br />
32.<br />
33.<br />
34.<br />
35.<br />
36.<br />
37.<br />
38.<br />
39.<br />
40.<br />
41.<br />
42.<br />
43.<br />
44.<br />
45.<br />
46.<br />
47.<br />
48.<br />
49.<br />
50.<br />
51.<br />
52.<br />
53.<br />
54.<br />
Caesalpinia tinctoria<br />
Callicarpa bodinieri Levi.<br />
Callistemon rigidus R. Br.<br />
Caragana arborescens Lam.<br />
Carpinus caroliniana Walt. var. virginiana<br />
Cassia acutifolia Deille<br />
Cassia angustifolia Vahl<br />
Cassia corymbosa Lam. var. plurijuga Benth.<br />
Cassia laevigata Willd.<br />
Cassia septemtrionalis<br />
Cassia tora L.<br />
Casuarina cunninghamiana Miq.<br />
Catalpa bignonioides Walt.<br />
Celt is occidentalis L.<br />
Celtis occidentalis L. var cordata<br />
Celtis occidentalis L. var cordata<br />
Cercis siliquastrum L.<br />
Cestrum parqui L'Herit<br />
Chamaerops humilis L. var microcarpa<br />
Clematis crispa L.<br />
Cneorum triococcon L.<br />
Cneorum triococcon L.<br />
Cneorum triococcon L.<br />
Cneorum triococcon L.<br />
Cneorum triococcon L.<br />
Colutea cilicica Boiss. et Bal.<br />
Colutea cilicica Boiss. et Bal.<br />
Colutea persica Boiss.<br />
Cordyline fruticosa (L.) A. Chev.<br />
Coriaria myrtifolia L.<br />
2<br />
12<br />
1<br />
1<br />
11<br />
5<br />
1<br />
4<br />
1<br />
10<br />
6<br />
10<br />
7<br />
61<br />
14<br />
3<br />
3<br />
4<br />
28<br />
1<br />
1<br />
16<br />
2<br />
3<br />
3<br />
1<br />
15<br />
5<br />
2<br />
1<br />
8<br />
5<br />
3<br />
62<br />
9<br />
12<br />
79<br />
2<br />
14<br />
1<br />
1<br />
6<br />
1<br />
3<br />
7<br />
8<br />
1<br />
10<br />
2<br />
1<br />
5<br />
5<br />
3<br />
4<br />
1<br />
Genova<br />
Barcelona<br />
Genova<br />
Monaco<br />
Adelaide<br />
Genova<br />
Genova<br />
Genova<br />
Siena<br />
Berlin<br />
Barcelona<br />
München<br />
Bayreuth<br />
Marseille<br />
Rouen<br />
Genova<br />
Barcelona<br />
Caen<br />
Lublin<br />
Taipa<br />
Taipa<br />
Frankfurt<br />
Lublin<br />
Bonn<br />
Gran Canaria<br />
Catania<br />
Roterdam<br />
Jena<br />
Lublin<br />
Beč<br />
Siena<br />
Siena<br />
Szeged<br />
München<br />
Cambridge<br />
Copenhagen<br />
Melbourne<br />
Caen<br />
Berlin<br />
Beč<br />
Berlin<br />
Caen<br />
Genova<br />
Catania<br />
Gottingen<br />
Berlin<br />
Jena<br />
Marseille<br />
Rouen<br />
Monaco<br />
Karaka<br />
Berlin<br />
Washington<br />
Warszava<br />
Berlin<br />
Italija<br />
Španjolska<br />
Italija<br />
Monaco<br />
Australija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Njemačka<br />
Španjolska<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Francuska<br />
Francuska<br />
Italija<br />
Španjolska<br />
Francuska<br />
Poljska<br />
Macau<br />
Macau<br />
Njemačka<br />
Poljska<br />
Njemačka<br />
Španjolska<br />
Italija<br />
Nizozemska<br />
Njemačka<br />
Poljska<br />
Austrija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Mađarska<br />
Njemačka<br />
V. Britanija<br />
Danska<br />
Australija<br />
Francuska<br />
Njemačka<br />
Austrija<br />
Njemačka<br />
Francuska<br />
Italija<br />
Italija<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Francuska<br />
Francuska<br />
Monaco<br />
Turska<br />
Njemačka<br />
U.S.A.<br />
Poljska<br />
Njemačka<br />
282
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXX1 (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
55.<br />
56.<br />
57.<br />
58.<br />
59.<br />
60.<br />
61.<br />
62.<br />
63.<br />
64.<br />
65.<br />
66.<br />
67.<br />
68.<br />
69.<br />
70.<br />
71.<br />
72.<br />
73.<br />
74.<br />
75.<br />
76.<br />
77.<br />
78.<br />
79.<br />
80.<br />
81.<br />
82.<br />
83.<br />
84.<br />
85.<br />
86.<br />
87.<br />
88.<br />
89.<br />
90.<br />
91.<br />
92.<br />
93.<br />
94.<br />
95.<br />
96.<br />
97.<br />
98.<br />
99.<br />
100.<br />
Cornus capitata Wall.<br />
Coronilla elegans<br />
Cupressus quadalupensis S. Wats.<br />
Delonix regia (Boj. ex Hook.) Raf.<br />
Deutzia discolor Hemsl.<br />
Dombeya tiliacea (Endl.) Plachon<br />
Elaeagnus angustifolia L.<br />
Enkianthus campanulatus (Miq.) Nichols.<br />
Ephedra distachya L.<br />
Eucalyptus albens Benth.<br />
Eucalyptus cornuta Labill.<br />
Eucalyptus gomphocephala DC.<br />
Eucalyptus nitens (Deane & Maiden)<br />
Maiden<br />
Forsythia suspenso (Thunb.) Vahl<br />
Fraxinus chinensis Roxb. var. rhynchophylla<br />
(Hance) Hemsl.<br />
Gleditsia delavayi Franch.<br />
Gleditsiajaponica Miq.<br />
Hibiscus syriacus L.<br />
Hydrangea arboresceans L.<br />
Jacaranda acutifolia Humbol. & Bonpl.<br />
Jasminum humile L. f. wallichianum<br />
(Lindl)P. S.Green<br />
Laburnum x watereri (Kirchn.) Dipp.<br />
Lantana camara L.<br />
Lavandula angustifolia Mill.<br />
Lavandula latifolia (L. f.) Medik. cv. Rosea<br />
Ligustrum obtusifolium Sieb, et Zucc.<br />
var regelianum (Koehne) Rehd.<br />
Malus floribunda Van Houtee<br />
Melaleuca lanceolata Otto<br />
Mimosa speggazzinii Pirotta<br />
Mimosa speggazzinii Pirotta<br />
Myrtus communis L. "Albocarpa"<br />
Myrtus communis L. "Microphylla"<br />
Nandina domestica Thunb.<br />
Pandoreajasminoides (Lindl.) Schum.<br />
Parthenocissus tricuspidata<br />
(Sieb, et Zucc.) Planch.<br />
Passiflora suberosa L.<br />
Periploca sepium Bunge<br />
Pieris floribunda (Pursh ex Sims)<br />
Benth. et Hook<br />
Pinus armandii Franch.<br />
Pinus armandii Franch.<br />
Pinus cembra L.<br />
Pinusparviflora Sieb, et Zucc. "Tempelhof '<br />
Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.<br />
Pittosporum crassifolium Soland. ex Putterl.<br />
Plumbago zeylanica L.<br />
Prinsepia sinensis (Oliv.) Oliv, ex Bean<br />
Psidium cattleyanum Sabine<br />
Rhus aromatica Ait. "Dissecta"<br />
Ruta coerulea<br />
10<br />
2<br />
15<br />
1<br />
2<br />
6<br />
1<br />
1<br />
4<br />
2<br />
1<br />
8<br />
1<br />
16<br />
6<br />
2<br />
6<br />
16<br />
5<br />
2<br />
4<br />
2<br />
5<br />
31<br />
2<br />
12<br />
2<br />
1<br />
2<br />
3<br />
8<br />
2<br />
1<br />
25<br />
6<br />
2<br />
1<br />
1<br />
11<br />
3<br />
2<br />
5<br />
30<br />
12<br />
1<br />
1<br />
5<br />
2<br />
1<br />
Porto<br />
Jena<br />
Jena<br />
Bonn<br />
Caen<br />
Barcelona<br />
Copenhagen<br />
Jena<br />
Geneva<br />
Genova<br />
Genova<br />
Genova<br />
Adelaide<br />
Pyong Yang<br />
Pyong Yang<br />
Berlin<br />
Berlin<br />
Caen<br />
Lublin<br />
Catania<br />
Moskva<br />
Madrid<br />
Siena<br />
Brno<br />
Szeged<br />
Pyong Yang<br />
Sofija<br />
Adelaide<br />
Catania<br />
Antibes<br />
Barcelona<br />
Barcelona<br />
Marseille<br />
Stockholm<br />
Siena<br />
Marseille<br />
Dresden<br />
Berlin<br />
Rogow<br />
Kornik<br />
Kornik<br />
Beč<br />
Beč<br />
Berlin<br />
Dresden<br />
Kornik<br />
Napoca<br />
Lublin<br />
Napoca<br />
Portugal<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Francuska<br />
Španjolska<br />
Danska<br />
Njemačka<br />
Švicarska<br />
Italija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Australija<br />
Sjev. Koreja<br />
Sjev. Koreja<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Francuska<br />
Poljska<br />
Italija<br />
Rusija<br />
Španjolska<br />
Italija<br />
Češka<br />
Madžarska<br />
Sjev. Koreja<br />
Bugarska<br />
Australija<br />
Italija<br />
Francuska<br />
Španjolska<br />
Španjolska<br />
Francuska<br />
Švedska<br />
Italija<br />
Francuska<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Poljska<br />
Poljska<br />
Poljska<br />
Austrija<br />
Austrija<br />
Njemačka<br />
Njemačka<br />
Poljska<br />
Rumunjska<br />
Poljska<br />
Rumunjska<br />
283
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
101.<br />
102.<br />
103.<br />
104.<br />
105.<br />
106.<br />
107.<br />
108.<br />
109.<br />
110.<br />
111.<br />
112.<br />
113.<br />
114.<br />
115.<br />
116.<br />
117.<br />
118.<br />
119.<br />
120.<br />
Sabal palmetto (Walt.) Lodd. ex<br />
Schult et Schult<br />
Sabal blackburnia Glazebr.<br />
Salvia sclarea L.<br />
Sarcococca ruscifolia stapf<br />
Sophora microphylla Ait.<br />
Sophora microphylla Ait. var. fluvida<br />
Spiraea x arguta Zab.<br />
Sterculia diversifolia G. Don<br />
Sterculia lurida F. Muell. ex Benth<br />
Styrax sp.<br />
Syringa amurensis Rupr. var. japonica<br />
Syringa julianae Schneid.<br />
Syringa reticulata (BI.) Hara<br />
Syringa sweginzovii Koehne<br />
Syringa villosa Vahl<br />
Syringa yunnanensis Franch.<br />
Syringa yunnanensis Franch.<br />
Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum.<br />
Thevetiaperuviana (Pers.) K. Schum.<br />
Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum.<br />
Thevetia peruviana (Pers.) K. Schum.<br />
Washingtonia gracilis Parish<br />
Washingtonia sonorae Wats.<br />
Zanthoxylumpiperitum DC.<br />
1<br />
9<br />
10<br />
2<br />
2<br />
1<br />
21<br />
4<br />
6<br />
1<br />
6<br />
12<br />
8<br />
6<br />
7<br />
7<br />
1<br />
5<br />
1<br />
3<br />
4<br />
4<br />
1<br />
7<br />
Bayreuth<br />
Napoca<br />
Bratislava<br />
Caen<br />
Dresden<br />
Christchurch<br />
Warszava<br />
Catania<br />
Catania<br />
Frankfurt<br />
Warszava<br />
Kornik<br />
Gottingen<br />
Warszava<br />
Warszava<br />
Warszava<br />
Gottingen<br />
Taipu<br />
Siena<br />
Palermo<br />
Catania<br />
Palermo<br />
Palermo<br />
Bordeaux<br />
Njemačka<br />
Rumunjska<br />
Slovačka<br />
Francuska<br />
Njemačka<br />
Novi Zeland<br />
Poljska<br />
Italija<br />
Italija<br />
Njemačka<br />
Poljska<br />
Poljska<br />
Njemačka<br />
Poljska<br />
Poljska<br />
Poljska<br />
Njemačka<br />
Macau<br />
Italija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Italija<br />
Francuska<br />
Krajem 1994. godine u Arboretumu Trsteno zabilježeno<br />
je oko 300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.<br />
Među starim primjercima egzotičnog drveća u Arboretumu<br />
se posebno ističu markantna stabla velikih<br />
dimenzija: platana (Platanus orientalis L.) kraj aquadukta<br />
prsnog promjera oko 2 metra, tulipanovac (Liriodendron<br />
tulipifera L.) koji premašuje prsni promjer od<br />
jednog metra i palma robustna vašingtonija {Washingtonia<br />
robusta H. Wendl.) prsnog promjera oko jedan<br />
metar. Robusnošću se ističu palme kanarske datulje<br />
(Phoenix canariensis hört, ex Chabaud) i čempresi: ari-<br />
zonski (Cupressus arizonica Greene), kalifornijski (C.<br />
goveniana Gord.) i meksički (C. lusitanica Mill.), kojih<br />
prsni promjer iznosi oko 80 cm. Dimenzijama se još<br />
ističu: velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora<br />
L.) i fotinija (Photinia serrulata Lindl.) kojih je prsni<br />
promjer oko 60 cm, i cikas (Cycas revoluta Thunb.)<br />
prsnog promjera oko 50 cm.<br />
Od vrsta egzotičnog drveća i grmlja, krajem 1994.<br />
godine u Arboretumu, uz druge rastu i sljedeće drvenaste<br />
egzote:<br />
Abelia chinensis R. Br.<br />
Abies cephalonica Loud.<br />
Acacia auriculiformis Benth.<br />
Acacia cyanophylla Lindl<br />
Acacia cyclops A. Cunn.<br />
ex G. Don<br />
Acacia dealbata Link<br />
Acacia farnesiana (L.) Willd.<br />
Acacia karroo Hayne<br />
Acacia longifolia (Andr.) Willd.<br />
Acacia pendula G. Don<br />
Acacia retinoides Schlechtend<br />
Acacia saligna (Labill.)<br />
H. L. Wendl.<br />
Agave americana L.<br />
Albizia lophantha (Willd.) Benth.<br />
Albizia procera<br />
284<br />
Abelija<br />
Grčka jela<br />
Akacija, gazija<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Akacija,<br />
Agava, loparina<br />
Albicija<br />
Albicija<br />
Aloe arborescens Mili.<br />
Aloysia triphylla (L'Herit.) Britt.<br />
Aralia elata (Miq.) Seem<br />
Araujia sericifera Brot.<br />
Aucuba japonica Thunb.<br />
Bauhinia acuminata L.<br />
Bouganvillea glabra Choisy<br />
Buxus balearica Lam.<br />
Callistemon citrinus (Curt.) Stapf<br />
Calocedrus decurrens (Torr.)<br />
Florin<br />
Camellia japonica L.<br />
Casuarina stricta Dryand.<br />
Calycanthus occidentalis Hook.<br />
et Arn.<br />
-Aloj<br />
- Citronovac<br />
-Aralija<br />
-Arauja<br />
-Aukuba<br />
- Bauhinija<br />
-Bugenvileja<br />
- Balearski šimšir<br />
- Kalistemon<br />
-Kalifornijski<br />
libocedar<br />
- Kamelija<br />
- Kazuarina,<br />
klokanovo drvo<br />
- Kalikant
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 277-289<br />
Cedrus atlantica (Endl.)<br />
Manetti ex Carr.<br />
-Atlantski cedar<br />
Cedrus brevifolia (Hook f.) Henry - Ciparski cedar<br />
Cedrus libani A. Rich.<br />
- Libanonski cedar<br />
Ceratozamia mexicana Brongn. - Ceratozamija<br />
Chamaerops humilis L.<br />
- Palma mala<br />
žumara<br />
Cinnamomum camphora (L.)<br />
Sieb.<br />
- Kamforovac<br />
Citrus aurantium L.<br />
- Ljuta naranča<br />
Citrus limon (L.) Burm. - Limun<br />
Citrus medica L.<br />
— Cetrun<br />
Citrus paradisi Macf.<br />
- Grepfrut<br />
Citrus reticulata Blanco - Narančin<br />
Citrus sinensis (L.) Pers - Naranča<br />
Cocculus laurifolius D.C. - Kokulus<br />
Cupressus arizonica Greene - Arizonski<br />
čempres<br />
Cupressus goveniana Gord. - Kalifornijski<br />
čempres<br />
Cupressus lusitanica Mill. - Meksički čempres<br />
Diospyros kaki Thunb.<br />
- Kakijevac, dragun<br />
Diospyros virgin ianah.<br />
- Virginij ski<br />
kakijevac<br />
Eriobotria japonica (Thunb.)<br />
Lindl.<br />
-Nespola<br />
Erythrina crista - galli L. - Eritrina, koraljni<br />
grm<br />
Eucalyptus albens Benth. - Eukalipt<br />
Eucalyptus behriana F. Muell. - Eukalipt<br />
Eucalyptus camaldulensis<br />
Dehnhardt<br />
- Eukalipt<br />
Eucalyptus cosmophylla F.<br />
Muell.<br />
Eucalyptus polianthemos<br />
- Eukalipt<br />
Schauer - Eukalipt<br />
Eucalyptus sideroxylon A.<br />
Cunn. ex Benth.<br />
Eucalyptus sieberi L. Johnson<br />
Ficus carica L.<br />
Fortunella japonica (Thunb.)<br />
Swingle<br />
Gingko biloba L.<br />
Hedera helix L. ssp. canadensis<br />
(Willi) Coutinho<br />
Jasminum nudiflorum Lindl.<br />
Kerria japonica (L.) DC.<br />
Lagerstroemia indica L.<br />
Lantana camara L.<br />
Lantana montevidensis (Spreng.)<br />
Briq.<br />
Leucaena leucocephala (Lam.)<br />
- Eukalipt<br />
- Eukalipt<br />
- Smokva<br />
- Fortunela<br />
- Ginko<br />
-Kanarskibršljan<br />
-Rani jasmin,<br />
čemin<br />
- Kerija<br />
-Lagerstremija<br />
- Lantana,<br />
promjenjlj ivica<br />
- Lantana<br />
De Wit<br />
- Leucena<br />
Liriodendron tulipifera L. - Tulipanovac<br />
Livistona chinensis (Jacq.) R.<br />
Br. ex Mart.<br />
- Palma livistona<br />
Madurapomifera (Raf.) Schneid. - Maklura<br />
Magnolia grandiflora L. - Velecvjetna<br />
magnolija<br />
Melia azedarach L.<br />
- Očenašica<br />
Nerium oleander L.<br />
- Oleander<br />
Nolina longifolia (Karw. ex<br />
Schult, f.) Hemsl.<br />
- Dezilirij,<br />
dezilirija<br />
Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska<br />
smokva<br />
Paulownia tomentosa (Thunb.)<br />
Steud.<br />
- Pavlovnija<br />
Phoenix canariensis hort.<br />
ex Chabaud<br />
- Palma<br />
kanarska datulja<br />
Phoenix dactylifera L.<br />
- Palma datulja<br />
Photinia serrulata Lindl. - Fotinija<br />
Phyllostochys aurea (Carr.)<br />
A. etC.Riv.<br />
Žuti bambus<br />
Phyllostochys nigra (Lodd. ex<br />
Lindl.) Munro<br />
Pinus canariensis Chr. Sm.<br />
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait.<br />
Pittosporum tobira "Variegatum"<br />
Platanus x hybrida Brot.<br />
Platanus orientalis L.<br />
Poncirus trifoliata (L.) Raf.<br />
Rhus typhina L.<br />
Rosa banksiae Ait.<br />
Crni bambus<br />
Kanarski bor<br />
Pitospor<br />
Pitospor<br />
Platana<br />
Platana<br />
Poncirus<br />
Kiseli ruj<br />
Banksova ruža<br />
Rosa chinensis Jacq.<br />
"Semperflorens"<br />
Sabal minor (Jacq.) Pers.<br />
Schinus terebinthifolius Raddi<br />
Kineska ruža<br />
Palma sabal<br />
Brazilsko<br />
biberovo drvo<br />
Sophora davidii Kom.<br />
Tecomaria capensis (Thunb.) - Sofora<br />
Spach<br />
Trachelospermum jasminoides Tekomarija<br />
(Lindl.) Lem.<br />
Trachycarpus fortunei (Hook.)<br />
H. Wendl.<br />
Washingtoniafilifera<br />
Andre) H. Wendl.<br />
(Lindl. ex<br />
Washingtonia robusta H. Wendl.<br />
Zanthoxylum sumulans Hance<br />
- Trahelospermum<br />
- Palma<br />
velika žumara<br />
- Palma vlaknata<br />
vašingtonija<br />
- Palma robustna<br />
vašingtonija<br />
- Zantoksilum<br />
285
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
OTOK LOKRUM - Island Lokrum<br />
Otok Lokrum ima važno mjesto kod unošenja egzotičnog<br />
drveća i grmlja na dubrovačko područje i dubrovačke<br />
perivoje, vrtove, posebno od sredine XIX. stoljeća.<br />
1859. godine Maksimilijan Habsburški kupuje otok<br />
Lokrum i na njemu osniva perivoj u koji unaša egzotično<br />
drveće i grmlje iz udaljenijih i južnijih krajeva: od<br />
Brazila i Kanarskih otoka do Indije.<br />
Već 1863. godine botaničar Visiniani nalazi na Lokrumu<br />
više od 100 vrsta egzotičnog drveća, grmlja i<br />
drugog bilja koje raste slobodno u prirodi i bez posebne<br />
zaštite.<br />
U popisu introduciranog drveća i grmlja i nešto sukulenata<br />
i trajnica nalazimo veći broj drvenastih egzota.<br />
Na Lokrumu tada uspijevaju različite palme kao:<br />
mala žumara {Chamaerops humilis L.), palma geonoma<br />
(Geonoma multiflora), datulja (Phoenix dactylifera<br />
L.), zmijska palma (Rhapis excelsa (Thunb.) Henry) i<br />
palma sabal (Sabal blackburniana Glasebr. i S. minor<br />
(Jacq.) Pers.).<br />
Grmovi i manje drveće kao: abutilon (Abutilon striatum<br />
Dicks, ex Lindl), kasije (Cassia "s Ceylona" i C.<br />
"s Madeire"), klerodendri (Clerodendrum philippinum<br />
Schau.), gardenia (Gardenia jasminoides Ellis), pasiflore<br />
(Passiflora alba Link & Otto i P. angustifolia)<br />
dugo cvjetaju i jačaju na Lokrumu, tako da dobivaju<br />
oblik grmova i stabalaca, čak su i trajnice kao banane<br />
(Musa x paradisiaca L. i M. zebrina) i ananas (Ananas<br />
sativus Schult.) dotad izdržali dvije zime, iako ne sasvim<br />
napredne.<br />
Iz popisa bilježimo drvenaste egzote introducirane<br />
tada na otok Lokrum:<br />
Abutilon striatum Dicks, ex Lindl.<br />
Acacia armata R. Br.<br />
Agave americana L.<br />
Araucaria cunninghamii D. Don<br />
Araucaria cunninghamii "glauca"<br />
Ardisia ere na ta Sims<br />
Bougainvillea speetabilis Willd.<br />
Caesalpinia gilliesii (Hook.) Wall.<br />
Callistemon citrinus (Curt.) Stapf<br />
Cassia sp.<br />
Cinnamomum camphora (L.) Sieb.<br />
Citrus limon (L.) Burm<br />
Cleodendrum philippinum Schau<br />
Cordylinefruticosa<br />
Cycas revoluta Thunb.<br />
Erythrina crista - galli L.<br />
(L.) A. Chev.<br />
Eucalyptus diversifolia Bonpl.<br />
Ficus elastica Roxb.<br />
-Abutilon<br />
-Akacija, gäzija<br />
- Agava, loparina<br />
-Araukarija<br />
-Araukarija<br />
-Ardizija<br />
- Bugenvileja<br />
- Cesalpinija,<br />
poineijana<br />
-Kalistemon<br />
-Kasija<br />
-Kamforovac<br />
Limun<br />
- Klerodendron<br />
- Dracena<br />
-Cikas<br />
- Eritrina, koraljni<br />
grm<br />
- Eukalipt<br />
Smokva<br />
gumovača<br />
Ficus stipulata Thunb.<br />
Gardenia jasminoides<br />
Geonoma multiflora<br />
Lantana camara L.<br />
Melaleuca sp.<br />
Ellis<br />
Passiflora alba Link. & Otto<br />
Passiflora<br />
Pelargonium<br />
angustifolia<br />
africanum<br />
Pelargonium odoratisimum (L.)<br />
Ait.<br />
Pelargoniumpeltatum<br />
Herit. ex Ait.<br />
Pelargonium radens H. E.<br />
Moore<br />
(L.) L'<br />
Pelargonium zonale (L.) L'<br />
Herit. ex Ait.<br />
Phoenix dactylifera L.<br />
Rhapis excelsa (Thunb.) Henry<br />
Sabal blackburniana Glazebr.<br />
Sabal minor (Jacq.) Pers.<br />
Zamia integrifolia Ait.<br />
- Smokva puzačica<br />
i penjačica<br />
-Gardenija<br />
- Palma geonoma<br />
- Lantana,<br />
promjenjlj ivica<br />
Melaleuka<br />
- Muka Kristova,<br />
pasiflora<br />
- Muka Kristova,<br />
pasiflora<br />
-Pelargonija,<br />
čerošpanja<br />
-Pelargonija,<br />
čerošpanja<br />
- Pelargonija,<br />
čerošpanja<br />
- Pelargonija,<br />
čerošpanja<br />
-Pelargonija,<br />
čerošpanja<br />
-Datulja, poma<br />
-Zmijska palma<br />
- Palma<br />
kišobranasti sabal<br />
- Palma Sabal<br />
Palma Zamija<br />
Krajem 1994. godine na otoku Lokrumu raste oko<br />
300 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. U vrtu klaustra<br />
bivšeg benediktanskog samostana nalazimo nekoliko<br />
lijepih primjeraka egzotičnog drveća i grmlja: palmu<br />
vlaknatu vašingtoniju (Washingtonia filifera (Lindl. ex<br />
sd&.-as&ibas Mîâ<br />
Slika 5:Palma vlaknata vašingtonija (Washingtonia filifera (Lindl.<br />
ex Andre) H. Wendl.) u perivoju Benediktinskog samostana<br />
na otoku Lokrumu.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
286
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
Andre) H. Wendl.), eukalipt {Eucalyptus viminalis Labill.),<br />
velecvjetnu magnoliju (Magnolia grandiflora<br />
L.), kameliju (Camellia japonica L.), nespolu (Eryobotria<br />
japonica (Thunb.) Lindl.), banksovu ružu (Rosa<br />
banksiae Ait.).<br />
Zapadno od samostana leže ostaci parka Franje Josipa,<br />
što ga je podigao Maksimilijan Habsburški sredinom<br />
XIX. stoljeća s posebno lijepim primjercima cikasa<br />
(Cycas revoluta Thunb.) i razgranate tise (Taxus baccata<br />
L.), stari oko 135 godina.<br />
U botaničkom vrtu na Lokrumu rastu robustni eukalipti<br />
visoki preko 30 m, prekrasne akacije i razni sukulenti.<br />
Najveće drveće na Lokrumu su eukalipti (Eucalyptus<br />
globulus Labill. subsp. globulus i E. globulus<br />
Labill. subsp. bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.), čiji je<br />
prsni promjer veći od jednog metra. Robusnošću se ističu:<br />
Eucalyptus andrewsii Maiden subsp. andrewsii, E.<br />
dalrympleana Maiden subsp. dalrympleana, E. scoparia<br />
Maiden i E. viminalis Labill., kojih je prsni promjer<br />
oko jedan metar. Dimenzijama se još ističu: E. cephalocarpa<br />
Blakely, E. gigantea, E. macarthurii Deane &<br />
Maiden, E. maculata Hook., E. rudis Endl., kojih je<br />
prsni promjer oko 70-80 cm, i E. bridgersiana R. Baker,<br />
E. cordata Labill., E. largiformis, E. syderoxylon<br />
A. Cunn., kojih je prsni promjer 50-60 cm.<br />
Slika 6: Eukalipt ili gumijevac (Eukalyptus sp.) u botaničkom vrtu,<br />
na otoku Lokrumu.<br />
Foto: Petar Đurasović<br />
Od akacija ističu se Acacia melanoxylon R. Br. prsnog<br />
promjera oko jednog metra, lijepe dimenzije ima i<br />
A. dealbata Link, prsnog promjera oko 50 cm.<br />
Od crnogorice dimenzijama se ističu čempresi: Cupressus<br />
macrocarpa Hartw. i C. funebris i bor (Pinus<br />
coluteri D. Don) kojih prsni promjer iznosi oko 70 cm.<br />
Od sukulenata dimenzijama se posebno ističe Yucca<br />
australis, koja je visoka više od 5 m, a prsnog je promjera<br />
oko 40 cm.<br />
Očevidom od 12. listopada 1994. godine ustanovljene<br />
su uz ostale, sljedeće drvenaste egzote:<br />
Cupressus cashmeriana Rayle<br />
ex Carr.<br />
Cupressus funebris Endl<br />
Cupressus macrocarpa Hartw.<br />
Cupressus guadalupensis S. Wats<br />
Cycas revoluta Thunb.<br />
Dovyalis coffra (Harw. et Sond.)<br />
Warb.<br />
Eleagnus macrocarpa<br />
Elaedendron australe Vent.<br />
Escallonia pulverulenta Pers.<br />
Eucalyptus andrewsii Maiden<br />
subsp. andrewsii<br />
Eucalyptus blakelyi Maiden<br />
Eucalyptus botryoides Sm.<br />
Eucalyptus bridgesiana R. Baker<br />
Eucalyptus cephalocarpa Blakely<br />
Eucalyptus cinerea Benth.<br />
Eucalyptus citrodora Hook.<br />
Eucalyptus cordata Labill.<br />
Eucalyptus dalrympleana Maiden<br />
subsp. dalrympleana<br />
Eucalyptus fraxinoides<br />
Deane & Maiden<br />
Eucalyptus globulus Labill.<br />
subsp. globulus<br />
Eucalyptus globulus Labill. subsp.<br />
bicostata (Maiden et al.) Kirpatr.<br />
Eucalyptus gunnii Hook.<br />
Eucalyptus hemiphloia F. Muell.<br />
Eucalyptus intertexta R. Baker<br />
Eucalyptus laevopinea R. Baker<br />
Eucalyptus largiflorens F. Muell.<br />
Eucalyptus leucoxylon F. Muell.<br />
Eucalyptus macarthurii<br />
Deana & Maiden<br />
Eucalyptus macrorhyncha Benth.<br />
subsp. macrorhyncha<br />
Eucalyptus maculata Hook.<br />
Eucalyptus maidenii F. Muell.<br />
Eucalyptus marginata Smith<br />
- Kašmirski<br />
čempres<br />
- Čempres<br />
- Čempres<br />
-Gvadelupski<br />
čempres<br />
- Cikas<br />
-Aberija<br />
Dafina, maslinica<br />
Eledendron<br />
Eskalonija<br />
Eukali pt<br />
Eukali pt<br />
Eukali Pt<br />
Eukali Pt<br />
Eukali Pt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
Eukalipt<br />
287
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
Eucalyptus melliodora Schauer<br />
Eucalyptus occidentalis Endl.<br />
Eucalyptus polyanthemos Schauer -<br />
Eucalyptus punctata DC.<br />
Eucalyptus resinifera Sm.<br />
Eucalyptus rudis Endl.<br />
Eucalyptus saligna Smith<br />
Eucalyptus scoparia Maiden<br />
Eucalyptus sideroxylon A.<br />
Cunn. ex Benth.<br />
Eucalyptus viminalis Labill.<br />
Hakea oleifolia R. Br.<br />
Leptosperm um juniper in um<br />
Smith<br />
Lithraea caustica Miers<br />
Lithraea molieoides Engler<br />
Luchea divaricata Martius<br />
Macrozamia communis L. Johnso -<br />
Magnolia grandißora L.<br />
Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm.<br />
Melaleuca gensitifolia Smith<br />
Melaleuca glomerata F. Muell.<br />
Melaleuca parviflora<br />
Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. - Indijanska<br />
Eukalipt<br />
smokva<br />
Eukalipt Osmanthus heterophyllus<br />
Eukalipt (G. Don) P. S. Green - Osmant<br />
Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka<br />
Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija<br />
Eukalipt Pinus cembroides Zucc. -Bor<br />
Eukalipt Pinus coulteri D.Don -Bor<br />
Pinus roxburghii Sarg<br />
- Bor<br />
Eukalipt Pittosporum heterophyllum<br />
Eukalipt Franch. - Pitospor<br />
Hakea Pittosporum procerum —Pitospor<br />
Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. - Pitospor<br />
Leptospermum Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis<br />
Litrea Psidium cattleyanum Sabine - Psidium<br />
Litrea Quillaja saponaria Mol. - Kvilaja<br />
Lehea Rétama monosperma (L.) Boiss - Zutilovka<br />
Makrozamija Rosa banksiae Ait. - Banksova ruža<br />
Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.)<br />
magnolija Cabrera -Biber drvo<br />
Melaleuka Stranvaesia davidiana Decne. - Stranvezija<br />
Melaleuka Taxus baccata L. - Obična tisa<br />
Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija<br />
Melaleuka Tristania conferta R. Br. - Tristanija<br />
ZAKLJUČCI - Conclusions<br />
1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni<br />
prikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovačko<br />
područje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Trsteno<br />
i otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća.<br />
2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za<br />
dubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja<br />
krajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture življenja<br />
i blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otok<br />
Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota na<br />
dubrovačko područje.<br />
3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od važnosti<br />
su za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultura<br />
i nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplemenjivanja<br />
krškog krajolika (krajobraza) i naročito za<br />
turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza.<br />
4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnosti<br />
drvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznosi<br />
više od 600 vrsta.<br />
U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od<br />
200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja.<br />
LITERATURA - References<br />
Adamović, L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens,<br />
Leipzig 1911.<br />
Biankini, P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvieća,<br />
uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog<br />
poučnika", Šibenik.<br />
Deanović,A., (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu<br />
Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije,<br />
rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb.<br />
Đurasović, P, (1984): Stanje i perspektiva zaštite<br />
prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad,<br />
Dubrovnik.<br />
Encke,F.,Bucheim,G&Seybold, (1972): Zander,<br />
Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart.<br />
Fisković, C, (1996): Kultura dubrovačkog ladanja,<br />
NIP "Slobodna Dalmacija", Split.<br />
Kovačević, M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja<br />
hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog<br />
obnavljanja botaničke komponente pet stoljeća<br />
starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379,<br />
Zagreb.<br />
Petrović, D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija,<br />
Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb.<br />
288
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 277-289<br />
Rauš, Đ., Đurasović, P., (1986): Specijalni rezer- Vidaković,M., (1993): Četinjače morfologija i vari -<br />
vat šumske vegetacije - Otok Lokrum, Glasnik jabilnost, 2. izdanje G.Z.H. Zagreb,<br />
za šumske pokuse Posebno izd. 2, Sveučilište u Visiani, R., (1863): Sulla vegetazione e sul clima<br />
Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.<br />
del'isola di Lacroma. Stab. Libr. Tip. Lit. Music.<br />
Ugrenović,A., (1953): Trsteno, Izd. JAZU, Zagreb. e Belle Arti di COEN, Trieste.<br />
SUMMARY: No reliable data are available about the introduction of foreign<br />
trees and bushes into the Dubrovnik area in the period between the foundation<br />
of the city in 7th century until the early 15th century. The first written<br />
document on the introduction of woody exotic plants date from 1440, when<br />
Philip de Diversis in his "Description of Dubrovnik" mentions oranges (Citrus<br />
sinensis L./Pers.) and laurels (Laurus nobilis L.), in the small cloister park<br />
within St. Francis monastery in Dubrovnik: "In the middle of the cloister, in a<br />
small garden with laurels and oranges, grow vegetables". At the end of 15th<br />
century, in the year 1494, a Milan nobleman and clerk Pietro Casola, stopping<br />
in Dubrovnik on his way to Jerusalem, praised the beauty of the Dubrovnik<br />
parks where he saw oranges and laurels.<br />
The old Gučetić park in Trsteno, today the Arboretum of the Croatian<br />
Academy of Sciences and Arts in Zagreb, was established in 15th century (earliest<br />
records dating December 10, 1494), plays a significant role in the introduction<br />
and acclimatization of exotic trees and bushes in the Dubrovnik area,<br />
Croatia and this part of Europe.<br />
In 1515, the parish priest Don Luka Diodati Božidarović recorded that<br />
orange trees were planted near the parish church in Trsteno. In 1530, a<br />
Venetian Benedetto Ramberti described Gruž in his travels as a place with<br />
parks füll of sweet oranges, lemons (Citrus limon L./Burm.), cedars (Cedrus<br />
sp.) and fruit-trees of most different species.<br />
In the 16th century, a Benedictine monk Mavro Vetranović from Dubrovnik<br />
sent oleanders (Nerium oleander L.) and cypresses (Cupressus sp.) to the noblemen<br />
Petar Hektorovicfor his castle and park Tvrdalj.<br />
The island of Lokrum has also been a distinguished location of the introduced<br />
and adapted woody exotic plants, especially since the middle of the 19th<br />
century, when Maximilian Habsburg bought the island in 1859, establishing a<br />
park where exotic trees and bushes were introduced from the distant countries<br />
of the south: Brazil, Canary islands, India and China.<br />
Now, in the late 20th century, the enthusiasm for bringing exotic trees and<br />
bushes to the Dubrovnik area has been supported by the Croatian Academy<br />
Arboretum, established in Trsteno in 1948, and the Botanical gardens of the<br />
Island of Lokrum, established in 1960. In 1991 and the following year, Serbs<br />
and Montenegrians supported by the Yugoslav army committed an unprecedented<br />
crime by destroying the natural environment of the Dubrovnik area,<br />
throwing phosphoric bombs from the air, and incendiary bombs from the war<br />
vessels and land, devastating forests and parks, olive-trees and vineyards,<br />
fields and other precious vegetation. Arboretum vanished in a disastrous fire.<br />
More than 80% of its vegetation is lost, with more than 10 thousand forest<br />
trees, nurseries with over 20 thousand seedlings of exotic trees and bushes,<br />
and more than 200 woody exotic species. Though shelled many times, the<br />
Island of Lokrum did not catch fire.<br />
By the end of 1994, the new status of the exotic trees and bushes was estimated<br />
at 600 species, and in the Trsteno Arboretum about 300.<br />
289
STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 291-299<br />
UDK 630* 628<br />
GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE<br />
"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA"<br />
FOREST MANAGEMENT OF THE "BASTAJI FOREST - KRIVAJA - KLISA" MANAGEMENT UNIT<br />
Nenad NEKVAPIL*<br />
SAŽETAK: Sumama na području današnje gospodarske jedinice "Bastajske<br />
šume - Krivaja - Klisa " do 1946. godine gospodarile su zemljišne jedinice,<br />
da bi nakon nacionalizacije 1946. godine tim šumama gospodarila šumarija<br />
Daruvar sve do 1957. godine, kada je osnovana šumarija Đulovac koja<br />
sastojinama te gospodarske jedinice gospodari i danas.<br />
"Bastajske šu<br />
Jedinstvena gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu<br />
me - Krivaja - Klisa " izrađena je 1968. godine.<br />
1978. i 1979. godine gospodarilo se po godišnjim planovima, a 1980. godine<br />
sastavljena je nova gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 1980. —31. 12.<br />
1989. godine. Posljednja i sada važeća gospodarska osnova sastavljena je<br />
1990. godine.<br />
Gospodarenje sastojinama je jednodobno, a cilj gospodarenja u površinski<br />
najzastupljenijem uređajnom razredu obične bukve ophodnje 100 godina je<br />
postizanje najpovoljnijeg omjera smjese vrsta drveća na kraju ophodnje.<br />
Ključne riječi: gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja -<br />
Klisa "jednodobno gospodarenje, stabilnost sastojine.<br />
UVOD - Introduction<br />
Šume gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja<br />
- Klisa" omeđene su rijekom Ilovom na sjeveru,<br />
cestom Daruvar-Đulovac-Suhopolje na jugu, te cestom<br />
Đulovac-Removac-Jasenaš na istoku.<br />
Ovom granicom definirano je prvih 28 odjela gospodarske<br />
jedinice, dok su preostali odjeli 29-44 na zapadu<br />
omeđeni cestom Đulovac-Suhopolje i cestom Đulovac-Nova<br />
Krivaja-Skoblar, na sjeveru šumama gospodarske<br />
jedinice "Suhopoljska Bilogora", a na jugu<br />
gospodarskom jedinicom "Vrani kamen".<br />
Gospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja -<br />
Klisa" ne predstavlja suvisli šumski kompleks, već se<br />
sastoji od dva veća šumska predjela: Bastajske šume i<br />
Krivaja-Klisa, te nekoliko manjih (Sječa, Kravljak,<br />
Turski potok, Cović potok).<br />
Posljednjom redovnom revizijom obavljenom 1989.<br />
godine, s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. do<br />
31. 12. 1999. godine ustanovljeno je da sastojine ove gospodarske<br />
jedinice zauzimaju površinu od 2308.85 ha.<br />
POVIJESNI PRIKAZ - Historical review<br />
Šume ove gospodarske jedinice bile su vlasništvo<br />
grofova Jankovića iz Daruvara, a segregacijom koja je<br />
obavljena na temelju carskog patenta od 17. 5. 1857.<br />
godine postale su zemljišne zajednice okolnih sela i<br />
služile za ispašu i žirenje.<br />
*Ncnad Nekvapil, dipl. inž. šum., Bjelovar, Đurevačka c. 80<br />
Dio šuma došao je u vlasništvo zemljišnih zajednica<br />
izravno kupovinom od grofa Andrije Jankovića 24.<br />
11. 1924. godine. Državnih šuma ovdje nije bilo.<br />
Nakon drugog svjetskog rata ukidaju se zemljišne<br />
zajednice i zakonom iz 1947. godine šume postaju općenarodna<br />
imovina. Upravljanje šumskim površinama<br />
predano je šumariji, a pašnjaci su ostavljeni selima na<br />
korištenje.<br />
291
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KR1VAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 291-299<br />
Dugogodišnja dvostruka uprava u ovim šumama<br />
uvjetovala je veliku razliku u kvaliteti šuma bivših zemljišnih<br />
zajednica i šuma koje su bile u vlasništvu vlastelina.<br />
Prve su bile prekomjerno iskorišćivane radi slabe<br />
uprave i čuvanja, dok se vlastelinskim šumama normalno<br />
gospodarilo, pa su stoga sačuvale lijep izgled i<br />
kvalitetu. Osim toga, zemljišne zajednice su došle do<br />
bivših vlastelinskih šuma zamjenom za svu drvnu masu<br />
iz dotadašnjih svojih šuma. Veći dio tih sječina pretvoren<br />
je u pašnjake, a dijelom su se razvile kvalitetno slabe<br />
sastoj ine.<br />
Nakon Drugog svjetskog rata radi loše planske ekonomije<br />
tadašnjih vlasti sjeklo se više od prirasta, a šumarski<br />
stručnjaci da bi sanirali štete nanijete šumskom<br />
fondu provodili su velika pošumljavanja.<br />
Sumama ove gospodarske jedinice gospodarila je<br />
šumarija Daruvar, koja je osnovana 1946. godine.<br />
Šumarija Đulovac (bivše Miokovićevo) formirana<br />
je 1957. godine i od tada uspješno gospodari šumama<br />
ove gospodarske jedinice, za koju je jedinstvena šumsko<br />
gospodarska osnova izrađena 1968. godine. 1978. i<br />
1979. godine sastojinama se gospodarilo po godišnjim<br />
planovima, a 1979. godine obavljena je inventarizacija<br />
koju je obavio Odjel za uređivanje šuma Bjelovar i<br />
sastavljena gospodarska osnova s važnošću od 1. 1.<br />
1980. do 31. 12. 1989. godine.<br />
Radi nemogućnosti realizacije glavnog prihoda, a s<br />
time u svezi i propisanih šumskouzgojnih radova obavljena<br />
je 1988. godine od strane istog odjela za uređivanje<br />
šuma računarska revizija.<br />
Posljednja redovita revizija gospodarske jedinice<br />
"Bastajske šume - Krivaja - Klisa" obavljena je 1989.<br />
godine s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990.<br />
do 31. 12. 1999. godine.<br />
KLIMATSKE I GEOMORPOLOSKE KARAKTERISTIKE GJ.<br />
"BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA"<br />
Climatic ang geomorphological characteristics of Management unit of<br />
"Bastaji Forest - Krivaja - Klisa"<br />
Prema klimatskim osobinama sastoj ine ove gospodarske<br />
jedinice nalaze se u području eurosibirsko-sjevernoameričke<br />
regije u Ilirskoj provinciji. Prema podacima<br />
meteorološke stanice Daruvar prosječna godišnja<br />
temperatura zraka iznosi 10.4°C, prosječna godišnja<br />
količina oborina 918 mm, a prosječna relativna vlaga<br />
zraka 77%.<br />
Šumski kompleks gospodarske jedinice je brežuljkasto<br />
brdovit, karakteriziran kosama i jarcima s inklinacijama<br />
do 20°. Najniža kota je 137 m (odjel 34), a<br />
najviša 380 m (odjel 40, šumski predjel Hrastik).<br />
Matični supstrat pripada kvartaru, a čine ga: aluvijalni<br />
nanos, lesne tvorevine, rhomboidea naslage i miocensko<br />
vapneno klasične naslage, dok su zastupljeni<br />
ovi tipovi tala: rendzina, distrično smeđe tlo, eutrično<br />
smeđe tlo, lesivirano smeđe tlo (najzastupljenije), pseudoglej,<br />
semiglej, te močvarno glejno tlo.<br />
Najzastupljenija biljna zajednica ovog područja je<br />
šuma bukve s dlakavim šašem (Carici pilosae - Fagetum,<br />
Pelcer 1982.), a uz nju još pridolaze šuma hrasta<br />
kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco petreae-<br />
Carpinetum ilyricum var. Fagus sylvatica), šuma hrasta<br />
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum<br />
roboris, Anić 59, Rauš 69), šuma crne johe s drhtavim<br />
šašem (Carici brizoides-Alnetum, Horvat 38), šuma<br />
bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum, Pelcer 82), te<br />
šuma hrasta kitnjaka i šumskog šaša (Carici sylvatica-Quercetum<br />
petreae, Pelcer 82).<br />
Površinski je najzastupljeniji ekološko-gospodarski<br />
tip II-D-11, zauzimajući 73,9% obrasle površine gospodarske<br />
jedinice, a predstavljen je već spomenutom<br />
zajednicom bukve s dlakavim šašem, u kojoj je jednodobna<br />
mješovita sjemenjača normalnog stanja najpovoljniji<br />
sastojinski oblik.<br />
U njoj se na početku ophodnje predlaže ovaj omjer<br />
smjese: 40% kitnjaka, 40% bukve, 20% graba i ostale<br />
bjelogorice, dok bi se stručnim radom šumara u takvim<br />
sastojinama na kraju ophodnje trebao postići omjer<br />
smjese od 50% bukve, te 50% kitnjaka s pojedinačno<br />
primješanim grabom.<br />
DOSADAŠNJE GOSPODARENJE - Up to date management<br />
Prethodnim gospodarskim osnovama postavljena su<br />
osnovna načela gospodarenja sastojinama ove gospodarske<br />
jedinice kao regularnim sastojinama visokog<br />
uzgojnog oblika.<br />
Da bi slika dosadašnjeg gospodarenja bila potpunija<br />
potrebno je analizirati nekoliko elemenata, a to su: po-<br />
vršina, drvna zaliha, dobna struktura i prirast.<br />
1. Površina-Area<br />
Stanje površina gospodarske jedinice "Bastajske<br />
šume - Krivaja - Klisa" utvrđeno dosadašnjim redovitim<br />
revizijama prikazano je u tablici br. 1.<br />
292
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-K.RIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (<strong>1997</strong>), 291-299<br />
Godina<br />
inventarizacije<br />
Obraslo<br />
(ha)<br />
Neobraslo (ha)<br />
Non densitive<br />
Neplodno<br />
Tablica 1 -Table 1<br />
Ukupno<br />
The year of<br />
inventory<br />
Densitive<br />
Proizvodno<br />
Productive<br />
Neproizvodno<br />
Nonproductive<br />
(ha)<br />
Nonfructuous<br />
(ha)<br />
Total<br />
1968<br />
1980<br />
1990<br />
1865.67<br />
2034.57<br />
2099.43<br />
25.92<br />
206.08<br />
183.17<br />
2.67<br />
16.74<br />
11.74<br />
14.14<br />
3.21<br />
14.51<br />
1908.40<br />
2260.60<br />
2308.85<br />
Razlika<br />
1980. i 1990. god.<br />
+64.86<br />
-22.91<br />
-5.00<br />
+ 11.30<br />
+48.25<br />
Uspoređujući površinu gospodarske jedinice "Bastajske<br />
šume - Krivaja - Klisa" 1980. i 1990. godine vidljivo<br />
je povećanje njene ukupne površine za 48,25 ha<br />
u korist 1990. godine. Uglavnom se tu radi o bivšim privatnim<br />
površinama koje su uključene u gospodarenje.<br />
Površina obraslog zemljišta povećana je u odnosu<br />
na 1980. godinu za 64.86 ha radi pošumljavanja bivših<br />
čistina, a također je i dio novo priključenih površina<br />
obrastao uglavnom bagremom, johom i bukvom.<br />
Izuzeće poljoprivrednih površina, te površina koje<br />
nisu bile vezane (arondirane) za već postojeće odjele i<br />
odsjeke rezultiralo je smanjenjem neobraslog proizvodnog<br />
zemljišta za 22.91 ha u odnosu na 1980. godinu.<br />
Način mjerenja svjetlih pruga uz prometnice uvjetovao<br />
je smanjenje neobraslog neproizvodnog zemljišta<br />
za 5.00 ha.<br />
Inventarizacijom 1990. godine kategorija neplodnog<br />
zemljišta povećana je za 11.30 ha radi izgradnje<br />
novih cesta.<br />
Cilj gospodarenja gospodarskom jedinicom i u o-<br />
vom polurazdoblju je daljnje povećanje površine obraslog<br />
zemljišta, te uzgoj mješovitih sastojina autoktonih<br />
vrsta drveća kojima je zajamčena stabilnost cjelokupnog<br />
šumskog sustava.<br />
2. Drvna zaliha - Timber supply<br />
Stanje drvne zalihe utvrđeno u posljednje tri inventarizacije<br />
prikazano je u tablici broj 2.<br />
Tablica 2-Table 2<br />
Godina-Year<br />
1968<br />
1980<br />
1990<br />
Vrsta drveća<br />
The kind of timber<br />
m 3<br />
%<br />
m 3<br />
%<br />
m 3<br />
%<br />
Kitnjak<br />
Cer<br />
Bukva<br />
Grab<br />
Joha<br />
Bagrem<br />
Topola<br />
Crnogorica<br />
OTB<br />
OMB<br />
Ostalo<br />
Ukupno<br />
m 3 /ha<br />
24247<br />
508<br />
245732<br />
31526<br />
6651<br />
1186<br />
606<br />
781<br />
14105<br />
325342<br />
174<br />
7.5<br />
0.2<br />
75.5<br />
9.7<br />
2.0<br />
0.4<br />
0.2<br />
0.2<br />
4.3<br />
100.0<br />
33319<br />
4447<br />
308023<br />
35244<br />
17885<br />
10040<br />
2166<br />
855<br />
10991<br />
942<br />
423912<br />
208<br />
7.9<br />
1.0<br />
72.7<br />
8.3<br />
4.2<br />
2.4<br />
0.5<br />
0.2<br />
2.6<br />
0.2<br />
100.0<br />
44022<br />
3610<br />
345423<br />
44736<br />
18349<br />
5803<br />
2100<br />
4821<br />
14010<br />
2056<br />
484930<br />
231<br />
9.1<br />
0.7<br />
71.3<br />
9.2<br />
3.8<br />
1.2<br />
0.4<br />
1.0<br />
2.9<br />
0.4<br />
100.0<br />
Od 1968. do 1980. godine ukupna drvna zaliha go<br />
spodarske jedinice povećana je za 98570 m 3 ili za<br />
30,3% što je rezultat načina gospodarenja, promjene<br />
dobne strukture, dvanaestogodišnjeg prirasta, te povećanja<br />
površine obraslog zemljišta.<br />
U tom razdoblju povećana je u korist 1980. godine<br />
drvna zaliha svih vrsta navedenih u tablici broj 2, osim<br />
kategorije ostalih vrsta. Drvna zaliha hrasta kitnjaka<br />
povećana je za 9072 m 3 ili 37,4%, bukve za 62291 m 3<br />
ili 25,3%, graba za 3718 m 3 ili 11.8%. Radi promjene<br />
dobne strukture i ostalih gore navedenih razloga, drvna<br />
zaliha crne johe povećana je za 11234 m 3 ili 168,9%.<br />
Drvna zaliha cera samo je prividno povećana jer prilikom<br />
inventarizacije 1968. godine nije sav cer posebno<br />
293
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski liši br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 291 -299<br />
iskazan, a ostala meka bjelogorica je pri inventarizaciji<br />
1968. godine uvrštena u kategoriju ostalih vrsta.<br />
U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine ukupna<br />
drvna zaliha gospodarske jedinice povećana je za<br />
14,4% ili 61018 m 3 . Možemo pretpostaviti daje do povećanja<br />
ukupne drvne zalihe došlo zbog neposječenog<br />
elata glavnog prihoda, jer je 42% elata glavnog prihoda<br />
prebačeno u 1/2 polurazdoblje.<br />
U odnosu na 1980. godinu povećana je drvna zaliha<br />
hrasta kitnjaka za 10703 m 3 ili 32,1%, bukve za 37400<br />
m 3 ili 12,1%, te graba za 9492 m 3 ili 26,9%, jedino je<br />
smanjena drvna zaliha cera za 837 m 3 ili 23,2%, te<br />
bagrema za 4237 m 3 ili za 73,0%.<br />
Pregled stanja po uređajnim razredima - Situation review due to working classes<br />
Uredajni<br />
razred<br />
Working<br />
class<br />
Hrast lužnjak<br />
Hrast kitnjak<br />
Cer<br />
Bukva<br />
Grab<br />
Bagrem<br />
Panjača bukve<br />
Panjača graba<br />
Crnajoha<br />
Alohtona crnog.<br />
Čistine<br />
Čistine za<br />
pošumljavanje<br />
Ukupno<br />
Ophodnja<br />
Rotation<br />
140<br />
120<br />
100<br />
100<br />
70<br />
25<br />
80<br />
60<br />
70<br />
80<br />
Površina (ha) - Area<br />
Obraslo<br />
Densitive<br />
4.45<br />
84.88<br />
3.87<br />
1522.66<br />
105.26<br />
75.35<br />
32.49<br />
78.34<br />
139.08<br />
53.05<br />
2099.43<br />
Neobraslo<br />
proizvodno-<br />
Nondensitive<br />
125.76<br />
57.41<br />
183.17<br />
ha<br />
(%)<br />
0.2<br />
4.0<br />
0.2<br />
72.6<br />
5.0<br />
3.6<br />
1.5<br />
3.7<br />
6.7<br />
2.5<br />
100.0<br />
Drvna zaliha<br />
Timber supply<br />
m 3<br />
9575<br />
763<br />
416195<br />
20338<br />
3814<br />
6097<br />
9705<br />
12710<br />
5733<br />
484930<br />
m 3 (%)<br />
2.0<br />
0.2<br />
85.8<br />
4.2<br />
0.8<br />
1.2<br />
2.0<br />
2.6<br />
1.2<br />
100.0<br />
Tablica 3-Table 3<br />
m 3<br />
418<br />
12<br />
8040<br />
908<br />
169<br />
119<br />
647<br />
518<br />
490<br />
11321<br />
Prirast<br />
Increment<br />
m 3 (%)<br />
3.7<br />
0.1<br />
71.0<br />
8.0<br />
1.5<br />
1.1<br />
5.7<br />
4.6<br />
4.3<br />
100.0<br />
Inventarizacijom 1990. godine utvrđeno je da u gospodarskoj<br />
jedinici "Bastajske šume - Krivaja - Klisa"<br />
uredajni razred bukve ophodnje 100 godina prednjači i<br />
po površini i po drvnoj zalihi, zauzimajući 72,6% obrasle<br />
površine i sudjelujući s 85,8% u zalihi gospodarske<br />
jedinice.<br />
Na drugom mjestu po površinskoj zastupljenosti je<br />
uredajni razred crne johe (6,7%), dok je isti na trećem<br />
po sudjelovanju u drvnoj zalihi s 2,6%. Uredajni razred<br />
običnog graba sudjeluje s 4,2% u drvnoj zalihi, a s 5,0%<br />
u površinskoj zastupljenosti u gospodarskoj jedinici.<br />
3. Dobna struktura -Age structure<br />
Dobna struktura gospodarske jedinice utvrđena je<br />
inventarizacijama 1968, 1980. i 1990. godine, a prikazana<br />
je u tablici broj 4.<br />
Tablica 4-Table 4<br />
Godina<br />
inventarizacije<br />
The year of<br />
inventory<br />
Jedinica<br />
mjere<br />
Measuring<br />
unit<br />
I<br />
II<br />
Dobni razredi -Age classes<br />
III IV V<br />
VI<br />
VII<br />
Svega<br />
Total<br />
1968<br />
ha<br />
355.33<br />
172.20<br />
388.46<br />
480.34<br />
445.93<br />
17.15<br />
6.26<br />
1865.67<br />
m 3<br />
1259<br />
18546<br />
89168<br />
132424<br />
79024<br />
3915<br />
970<br />
325342<br />
1980<br />
ha<br />
m 3<br />
383.12<br />
344.16<br />
39043<br />
206.21<br />
41868<br />
487.15<br />
161565<br />
445.54<br />
149238<br />
162.49<br />
31366<br />
5.90<br />
832<br />
2034.57<br />
423912<br />
1990<br />
ha<br />
m 3<br />
392.98<br />
336.01<br />
45279<br />
234.38<br />
45367<br />
274.38<br />
78213<br />
685.05<br />
265579<br />
169.20<br />
48376<br />
7.43<br />
2116<br />
2099.43<br />
484930<br />
294
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 291 -299<br />
Uspoređujući podatke inventarizacija 1968. i 1980.<br />
godine, uočljivo je neznatno povećanje površine sastojinal<br />
dobnog razreda za 27,79 ha u korist 1980. godine,<br />
površina sastojina II dobnog razreda gotovo je podvostručena,<br />
a najveće povećanje postignuto je u VI dobnom<br />
razredu.<br />
Smanjenje površine zabilježeno je samo u sastojinama<br />
III dobnog razreda, dok su površine sastojina IV, V i<br />
VII dobnog razreda ostale gotovo neprimijenjene. U<br />
polurazdoblju od 1968. do 1980. godine na dobnu<br />
strukturu gospodarske jedinice utjecalo je urašćivanje<br />
sastojina iz nižih u više dobne razrede, te dobna struktura<br />
novopripojenih sastojina, a sve je rezultiralo da u<br />
gospodarskoj jedinici u to vrijeme još nije postignut<br />
normalan razmjer dobnih razreda.<br />
U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine do najvećih<br />
promjena došlo je u sastojinama IV dobnog razreda,<br />
čija je površina smanjena za 212.77 ha, te u sastojinama<br />
V dobnog razreda gdje je zabilježeno povećanje od<br />
239.51 ha u korist 1990. godine.<br />
Svrstavajući sastojine svih uređajnih razreda zastupljenih<br />
u gospodarskoj jedinici po dobnim razredima<br />
određena je normalna površina dobnog razreda za svaki<br />
uređajni razred po formuli N = F/u xn(N = normalna<br />
površina dobnog razreda, F = površina uređajnog razreda,<br />
u = ophodnja, n = veličina dobnog razreda).<br />
Zbrajanjem normala svih uređajnih razreda utvrđana je<br />
normalna površina jednog dobnog razreda u gospodarskoj<br />
jedinici koja iznosi 439,41 ha. (Tablica 5).<br />
Tablica 5-Table 5<br />
Uređajni<br />
razred<br />
Hrast lužnjak 140<br />
Hrast kitnjak 120<br />
Cer 100<br />
Bukva 100<br />
Grab 70<br />
Bagrem 25<br />
Panjača bukve 80<br />
Panjača graba 60<br />
Joha 70<br />
Aloktona crnog.<br />
Ukupno<br />
I<br />
4.45<br />
48.08<br />
203.33<br />
14.38<br />
43.36<br />
7.96<br />
60.16<br />
11.26<br />
392.98<br />
II<br />
19.73<br />
170.23<br />
44.46<br />
13.24<br />
4.07<br />
42.49<br />
41.79<br />
336.01<br />
Dobni razredi (ha)<br />
III IV V<br />
5.68<br />
143.92<br />
24.58<br />
33.70<br />
26.50<br />
234.38<br />
3.52<br />
188.08<br />
7.14<br />
0.61<br />
24.53<br />
40.57<br />
9.93<br />
274.38<br />
3.87<br />
664.40<br />
14.70<br />
2.08<br />
685.05<br />
VI<br />
7.87<br />
146.52<br />
14.81<br />
169.20<br />
VII<br />
6.18<br />
1.25<br />
7.43<br />
Svega<br />
4.45<br />
84.88<br />
3.87<br />
1522.66<br />
105.26<br />
75.35<br />
32.49<br />
78.34<br />
139.08<br />
53.05<br />
2099.43<br />
Normala<br />
0.64<br />
14.15<br />
0.77<br />
304.53<br />
30.07<br />
15.07<br />
8.12<br />
13.06<br />
39.74<br />
13.26<br />
439.41<br />
Iako površina pojedinih dobnih razreda odstupa od<br />
normale, ipak gledajući u cjelini dobna struktura nije<br />
baš nepovoljna, te ne predstavlja preveliki problem pri<br />
stručnom gospodarenju sastojinama ove gospodarske<br />
jedinice.<br />
Grafikon dobnih razreda po površini za 1968, 1980 i 1990. godinu<br />
Graph of age classes per area for 1968, 1980, 1990.<br />
295
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( <strong>1997</strong>), 291-299<br />
Grafikon dobnih razreda po masi za 1968, 1980 i 1990. godinu<br />
Graph of age classes per mass for 1968, 1980, 1990.<br />
4. Prirast - Increment<br />
Godišnji tečajni prirast sastojina utvrđen prilikom<br />
dosadašnjih inventarizacija prikazanje u tablici broj 6.<br />
Godina<br />
inventarizacije<br />
The year of<br />
inventory<br />
1968<br />
1980<br />
1990<br />
Površina bez<br />
I dobnog<br />
razreda<br />
(ha)<br />
Area without<br />
I age class<br />
1510,34<br />
1651.45<br />
1706.45<br />
m3<br />
325342<br />
423912<br />
484930<br />
Drvna<br />
zaliha<br />
Timber supply<br />
mVha<br />
215<br />
257<br />
284<br />
Tekući godišnji<br />
prirast<br />
Current year<br />
increment<br />
m-Vha<br />
m 3<br />
7122<br />
13735<br />
11321<br />
4.7<br />
8.3<br />
6.6<br />
Tablica 6-Table 6<br />
p = iv/V<br />
(%)<br />
2.18<br />
3.24<br />
2.33<br />
Pri inventarizaciji 1968. godine prirast sastojina nije<br />
utvrđivan bušenjem izvrtaka, već su korišteni raniji podaci.<br />
Prirast drvne mase 1980. i 1990. godine utvrđenje<br />
metodom izvrtaka na temelju vrmena prijelaza koje je<br />
utvrđeno brojanjem godova na 2.5 cm.<br />
Pad prirasta u polurazdoblju od 1980. do 1990. godine<br />
uvjetovale su površinski dosta zastupljene sastojine<br />
V dobnog razreda u kojima prirast opada i stagnira.<br />
Postotak volumnog prirasta povećat će svoju vrijednost<br />
dobivanjem normalnog razmjera dobnih razreda<br />
po ekološko-gospodarskim tipovima, odnosno uređajnim<br />
razredima, stoje cilj gospodarenja ovim sastojinama.<br />
PRIJEDLOG OSNOVE GOSPODARENJA ZA POLURAZDOBLJE<br />
OD 1990. DO 1999. GODINE<br />
The suggestion of management for half period from 1990 to 1999.<br />
Sada važećom gospodarskom osnovom propisan je<br />
etat glavnog prihoda, šumskouzgojnih radova i prethodnog<br />
prihoda koji moraju biti obavljeni do isteka važnosti<br />
osnove.<br />
a) Propisani etat glavnog prihoda po uređajnim razredima<br />
za slijedećih 40 godina prikazan je u tablici<br />
broj 7.<br />
296
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( <strong>1997</strong>), 291 -299<br />
Tablica 7 - Table 7<br />
Uređajni<br />
razred<br />
Working class<br />
ha<br />
I/l<br />
m 3<br />
ha<br />
1/2<br />
m 3<br />
ha<br />
II/l<br />
m 3<br />
ha<br />
n/2<br />
m 3<br />
Hrast kitnjak<br />
Hrast cer<br />
Bukva<br />
Panjača bukve<br />
Grab<br />
Panjača graba<br />
Bagrem<br />
Joha<br />
4.57<br />
3.87<br />
353.68<br />
7.96<br />
21.84<br />
18.14<br />
11.12<br />
2101<br />
823<br />
101594<br />
7162<br />
4549<br />
2051<br />
448.10<br />
24.53<br />
12.41<br />
16.36<br />
0.61<br />
15.87<br />
103810<br />
6097<br />
5155<br />
2640<br />
90<br />
3877<br />
3.30<br />
496.65<br />
12.17<br />
13,53<br />
56.08<br />
10.64<br />
863<br />
125252<br />
4494<br />
1784<br />
3259<br />
3.30<br />
326.53<br />
40.78<br />
48.45<br />
16.06<br />
16.81<br />
602<br />
96004<br />
22020<br />
12511<br />
3402<br />
5625<br />
Ukupno<br />
421.18<br />
118280<br />
517.88<br />
121669<br />
592.37<br />
135652<br />
451.93<br />
140164<br />
Prvo gospodarsko razdoblje najmanje je nadijeljeno<br />
etatom glavnog prihoda, dok u narednim polurazdobljima<br />
isti ima tendenciju porasta, a takvo kretanje etata<br />
glavnog prihoda svakako je posljedica dobne strukture<br />
gospodarske j edinice.<br />
U sva četiri gospodarska polurazdoblja uređajni razred<br />
bukve ophodnje 100 godina, zauzima vodeće mjesto<br />
po površini i po drvnoj masi u etatu glavnog prihoda.<br />
b) Šumskouzgojni radovi - (Timber silvicultural<br />
work) prikazani su u tablici broj 8.<br />
Tablica 8-Table 8<br />
Jednostavna biološka reprodukcija<br />
Simple biological reproduction<br />
Proširena<br />
biološka<br />
reprodukcija<br />
Expanded biological<br />
reproduction<br />
Uređajni<br />
razred<br />
Priprema<br />
staništa<br />
Pošumljavanje<br />
sječina<br />
Popunjavanje<br />
Njega<br />
pomlatka<br />
i mladika<br />
Čišćenje<br />
Unos<br />
žira<br />
Konverzija<br />
i rekonstrukcija<br />
Pošumljavanje<br />
čistina<br />
Hrast lužnjak<br />
Hrast kitnjak<br />
Hrast cer<br />
Bukva<br />
Panjača bukve<br />
Grab<br />
Panjača graba<br />
Bagrem<br />
Joha<br />
Crnogorica<br />
Čistine za<br />
pošumljavanje<br />
4.57<br />
3.87<br />
353.68<br />
7.96<br />
21.84<br />
18.14<br />
11.12<br />
41.19<br />
54.76<br />
21.84<br />
7.27<br />
9.00<br />
1.50<br />
59.00<br />
0.35<br />
4.45<br />
52.65<br />
3.87<br />
269.76<br />
7.96<br />
21.84<br />
8.76<br />
31.81<br />
0.95<br />
57.41<br />
181.91<br />
14.38<br />
4.07<br />
56.60<br />
39.47<br />
10.31<br />
16.89<br />
7.96<br />
3.85<br />
57.41<br />
Ukupno<br />
462.67<br />
83.87<br />
69.85<br />
459.46<br />
306.74<br />
16.89<br />
11.81<br />
57.41<br />
Vrijedne i kvalitetne sastojine rezultat su stručnog i<br />
pravovremenog provođenja osnovom propisanih šumskouzgojnih<br />
radova.<br />
c) Propisani etat prethodnog prihoda po uređajnim<br />
razredima za slijedećih 40 godina prikazanje u tablici<br />
broj 9.<br />
297
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI (<strong>1997</strong>). 291-299<br />
Tablica 9-Table 9<br />
Uređajni<br />
razred<br />
Hrast lužnjak<br />
Hrast kitnjak<br />
Bukva<br />
Panjača bukve<br />
Grab<br />
Panjača graba<br />
Bagrem<br />
Joha<br />
Crnogorica<br />
ha<br />
28.93<br />
832.05<br />
67.23<br />
74.27<br />
60.07<br />
41.79<br />
I/l<br />
m3<br />
791<br />
27218<br />
1977<br />
1487<br />
1514<br />
971<br />
ha<br />
28.93<br />
569.80<br />
66.36<br />
61.98<br />
51.02<br />
70.79<br />
52.10<br />
1/2<br />
m3<br />
791<br />
17571<br />
1951<br />
1240<br />
1481<br />
1775<br />
1209<br />
ha<br />
3.74<br />
51.31<br />
500.68<br />
48.52<br />
48.45<br />
18.14<br />
90.75<br />
53.05<br />
II/l<br />
m3<br />
81<br />
1401<br />
15693<br />
1426<br />
969<br />
526<br />
2269<br />
1231<br />
ha<br />
3.74<br />
71.88<br />
630.50<br />
24.53<br />
41.11<br />
44.38<br />
83.33<br />
53.05<br />
II/2<br />
rrf<br />
81<br />
1962<br />
19478<br />
490<br />
1209<br />
888<br />
0<br />
2083<br />
1231<br />
Ukupno<br />
1104.34<br />
33958<br />
900.98<br />
26018<br />
814.64<br />
23596<br />
952.52<br />
27422<br />
Ukupna površina prorjednih sastojina u I/l polurazdoblju<br />
iznosi 1104.34 ha, s masom prethodnog prihoda<br />
od 33958 m 3 ili 29 m 3 /ha. Intenzitet prorjeđivanja<br />
iznosi 10,8% od drvne zalihe sastojina koje se prorjeđuju<br />
i 36,2% od desetgodišnjeg prirasta istih sastojina.<br />
Pri određivanju intenziteta pro rjeđe treba voditi računa<br />
o starosti sastojine, broju stabala po hektaru, prirastu,<br />
obrastu, te srednjem prsnom promjeru za odgovarajući<br />
ekološko-gospodarski tip kojem pripada odsjek<br />
predviđen za prorjedu.<br />
ZAKLJUČAK - Conclusion<br />
Uspješnost gospodarenja sastojinama gospodarske<br />
jedinice "Bastajske šume - Krivaja-Klisa"u idućem<br />
polurazdoblju počiva na opće važećim pravilima gospodarenja<br />
visokim regularnim šumama.<br />
Zadatak stručnog šumarskog tima je:<br />
a) Postići normalan razmjer dobnih razreda, jer<br />
je normalna struktura sastojina trajnog prihoda<br />
u visokim regularnim šumama.<br />
b) Osnivati i podržavati sastojine autoktonih vrsta<br />
drveća tog kraja, te potpomagati površinski<br />
najzastupljenijem uređajnom razredu obične<br />
bukve, da bi se u tim sastojinama na kraju<br />
ophodnje postigao željeni omjer smjese od<br />
50% bukve, 50% kitnjaka s pojedinačno primješanim<br />
grabom i ostalom bjelogoricom.<br />
c) Redovito provoditi osnovom propisane šumskouzgojne<br />
radove.<br />
d) Pridržavati se osnovom propisanog intenziteta<br />
pri prorjeđivanju sastojina<br />
e) prije redovite sječe najprije obaviti sanitarnu<br />
sječu, te voditi preciznu evidenciju sušaca.<br />
f) Provoditi mjere zaštite šuma od biljnih bolesti<br />
i štetnika.<br />
g) Sječu i izradu drvnih sortimenata provoditi u<br />
vrijeme mirovanja vegetacije.<br />
h) Podržavati općekorisne funkcije tih sastojina<br />
koje svakodnevnim napretkom industrije i<br />
tehnologije dolaze sve više do izražaja, a sastoje<br />
se od proizvodnje kisika i pročišćavanja<br />
atmosfere, zaštite vodnog režima, zaštite tla,<br />
zaštite faune, rekreativne i turističke funkcije.<br />
LITERATURA - References<br />
K1 e p a c, D. ( 1965): Uređivanje šuma, Zagreb.<br />
Monografija (1977) 20 godina rada Šumarije Miokovićevo,<br />
Šumarija Miokovićevo<br />
Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca<br />
Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajske<br />
šume - Krivaja - Klisa" ( 1968-1980).<br />
Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca<br />
Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Bastajske<br />
šume - Krivaja - Klisa" ( 1980-1989).<br />
Sektor za uređivanje šuma ŠG "Mojca Birta" Bjelovar:<br />
Osnova gospodarenja gj. "Bastajske šume - Krivaja<br />
- Klisa" ( 1990-1999).<br />
298
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI ( <strong>1997</strong>), 291 -299<br />
SUMMARY: The forests situated on the area of "Bastaji Forest - Krivaja -<br />
Klisa " management unit were managed by land community until 1946. After<br />
the nationalization in 1946 those forests were managed by the Forest department<br />
of Daruvar until 1957. Then the Forest department oj'Đulovac was established<br />
which manages this management unit up to now.<br />
The unique managing plan for managing unit "Bastaji Forest - Krivaja —<br />
Klisa " was made in 1968.<br />
The years 1978 and 1979 were managed according to annual plans, and a<br />
new managingplan was made in 1980 lasting from 1. 1. 1980 to 31. 12. 1989.<br />
The last managingplan<br />
was made in 1990 and it is still used.<br />
The management of stands is even-aged, and the aim of management, in<br />
this most representative working class of beech rotation in 100 years, is<br />
achieving the most optimal ratio of species mixure at the end of rotation.<br />
Bukova šuma na Bilogori<br />
Foto: J. Vukelić<br />
299
IZ DNEVNOG TISKA<br />
UZ 150. GODIŠNJICU HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA<br />
Najstarije šumarsko glasilo u<br />
Europi<br />
ZAGREB - »Trudovi« slave ove godine<br />
150. obljetnicu! Naime, prva hrvatska<br />
šumarska pisana riječ utjelovljena<br />
je u godišnjaku »Trudovi«, čiji je prvi<br />
broj tiskan 1847. godine. Radi se o jednom<br />
od najstarijih šumarskih glasila u<br />
Europi.<br />
Puno ime godišnjaka glasilo je te<br />
1Ö47. godine »Trudovi godišnjaka šumarskoga<br />
za Hervatsku i Slavoniju«.<br />
Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a treći<br />
i posljednji 1852. godine. Naime, taj<br />
prvi hrvatski šumarski godišnjak prestao<br />
je izlaziti pod pritiskom Bachova<br />
apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživjeti<br />
će 1. siječnja 1877. pod nazivom »Šumarski<br />
list« i to najprije kao glasilo lirvatsko-slavonskog<br />
šumarskog društva,<br />
a onda kao glasilo Hrvatskog šumtuskog<br />
društva. »Šumarski list« tisKan je<br />
do danas na oko 62.000 stranica, a u<br />
njemu zabilježeni su zapisi više oü<br />
1.200 autora. (Hinaj<br />
Zagrebački dnevnik VJESNIK od 30.4. - 1.5.<strong>1997</strong>.<br />
EUROPSKA VEZA ZA HRVATSKU ZNANOST*<br />
Danas, kada pokušavamo doći do projekata koje financira<br />
Europska unija, COST {Cooperation in the<br />
field of Science and Technology) postaje nam zanimljivo<br />
jer jamči kontinuitet prisutnosti naših istraživačkih<br />
institucija i njihovu informaciju na europskoj razini.<br />
Financiranje tog najstarijeg oblika znanstvene suradnje<br />
unutar Europe obavlja se na nacionalnoj razini, što će<br />
reći da novac za projekt osigurava zemlja koja ga provodi.<br />
Svih ovih godina podržavali smo taj projekt uz<br />
velik financijski napor, naglašava prof. dr. Radovan<br />
Fucks, pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za<br />
međunarodne odnose, u razgovoru uoči ministarske<br />
konferencije COST-a, koja će zasjedati u Pragu 26. i 27.<br />
svibnja.<br />
Hrvatska je članica COST-a od 1992. godine. Prvim<br />
članicama koje su postale pri utemeljenju COST-a<br />
1971. godine (19 zemalja EZ-a, EFTA-e i Turska) u<br />
međuvremenu su se, osim Hrvatske, pridružile i Slovenija,<br />
Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska i Island. Očekuje<br />
se da će im se u Pragu pridružiti i Rumunjska, Cipar,<br />
Malta, Bugarska te baltičke zemlje.<br />
*Prof. dr. se. Radovan Fucks, pomoćnik Ministra znanosti i tehnologije<br />
u Vjesniku od 11. svibnja <strong>1997</strong>.<br />
Hrvatska pozicija u europskim programima<br />
suradnje<br />
COST se osniva na ideji o suradnji na istraživačkim<br />
područjima, primarno vezanim uz telekomunikacije,<br />
informatiku, promet, materijale, oceanografiju, meteorologiju<br />
i okoliš. No, sve više današnjih inicijativa<br />
okreće se društvenim znanostima, zatim kemiji, medicinskim<br />
istraživanjima i šumarstvu. To je, kaže dr.<br />
Fucks, praktički jedini projekt na razini Europe u kojem<br />
je Hrvatska sudjelovala od samog početka i preko kojega<br />
ima pristup europskim istraživanjima i suradnji na<br />
području znanosti i tehnologije. Naših 25 projekata (a<br />
još ih je nekoliko u pripremi) ocijenjeno je vrhunskima,<br />
a naši su znanstvenici vrlo dobro primljeni.<br />
Najbolja i najnovija nam je satisfakcija, ističe dr.<br />
Fucks, COST projekt u okviru šumarstva. Naši su<br />
šumari pri predstavljanju svojih istraživanja na nedavnom<br />
sastanku njihove radne grupe pokupili čestitke<br />
zbog određenih programa održavanja i razvoja<br />
naših šuma. Radi se o koncepciji samoodržavanja<br />
šuma koja je kod nas vodilja šumarstva.<br />
300
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA<br />
OSVRTI NA INICIJATIVU ZA IZDVAJANJE ŠUMSKOG TRANSPORTA (FAZE II) IZ<br />
JEDINSTVENOG TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE ŠUMSKIH SORTIMENATA<br />
Prema jedinom dostupnom izvoru gornje informacije<br />
(prijedlog) ELABORAT O EKONOMSKOJ OPRAV<br />
DANOSTI OSNIVANJA DRUŠTVA S OGRANIČENOM<br />
ODGOVORNOŠĆU "TRANSPORT I GRAĐEVINAR<br />
STVO" dopuštam si reći sljedeće primjedbe, odnosno<br />
bolje rečeno podsjetiti na neka stručna pitanja kolege<br />
koji su pozvani presuditi dugogodišnju dvojbu: vlastita<br />
šumska mehanizacija ili usluga?<br />
I. Da lije u organizaciji proizvodnje šumskih sortimenata<br />
u iskorišćivanju šuma baš definitivno napušten<br />
suvremeni (lančani-brigadni), a prihvaćen isključivo<br />
klasični način rada?<br />
1. Organizacija sječe stabala i priprema podređeni<br />
su uvjetima šumskog transporta kao najskupljoj fazi u<br />
cilju smanjenja troškova privlačenja, stoje opravdano,<br />
jer su ti troškovi proporcionalno najveći.<br />
Smanjenje troškova temelji se:<br />
a) na osnovi tzv. usmjerene sječe, stoje istovremeno<br />
uvjet za smanjenje šteta na podmlatku, preostalim<br />
stablima i zemljištu.<br />
b) na osnovi izvlačenja komada približno optimalne<br />
kubature (ovisno od vrste transportnog sredstva)<br />
jer učinak transporta izravno ovisi od prosječne veličine<br />
komada. Odgovarajućim prethodnim racionalnim<br />
krojenjem stabala u šumi, uvažavajući maksimalno konačno<br />
kvalitativno i kvantitativno iskorišćenje, može se<br />
postići znatno veća učinkovitost transporta.<br />
2. Postoji mogućnost specijalizacije radnika za pojedine<br />
faze rada i povećanje produktivnosti rada na toj<br />
osnovi.<br />
3. Racionalnije je korišćenje vremena i transportnog<br />
sredstva za dolazak i odlazak zaposlenika na radilište, jer<br />
su sve faze rada povezane i odvijaju se sinkronizirano.<br />
4. U odnosu na klasični način rada moguće je učinkovitije<br />
angažiranje tehničara i inženjera na poslovima<br />
pripreme i organizacije, izvođenja kompletnog procesa<br />
rada, te nadzor nad istim.<br />
II. Da li smo stvorili uvjete za opstanak djelatnosti šumskog<br />
transporta u tržišnoj orijentaciji?<br />
Mehanizacija šumskog transporta u Šumskom gospodarstvu<br />
Požega počinje daleke 1962. godine, kada su<br />
tadašnji šumarnici uvidjeli da konj više nije i objektivno<br />
više ne može biti glavno transportno sredstvo u šumi.<br />
Nabavljeni su poljoprivredni traktori, uglavnom<br />
marke Ferguson.<br />
Godine 1971. ishitrenom odlukom svi su traktori<br />
rasprodani, a kompletna faza II oslanja se na ponudu<br />
privatnika i samo tri, istina tada moderna stroja marke<br />
Timberjack. Posljedica te brzopletosti je da se za ispomoć<br />
na izvlačenju drvnih sortimenata u nekim većim<br />
sječinama morala tražiti pomoć - usluga šumarske mehanizacije<br />
čak iz Slovenije. Ne treba ni spominjati da se<br />
u to vrijeme vidno zaostaje u izgradnji mreže šumskih<br />
vlaka. Drugo i ozbiljnije mehaniziranje šumskog transporta<br />
počinje 1973. godine adaptiranim poljoprivrednim<br />
traktorima IMT, koji se kasnije opremaju vitlima<br />
za privlačenje: Rapid Virovitica, Bratstvo Travnik, Ingland<br />
Austrija. Godine 1984. nabavljaju se 3 kom. zglobnih<br />
traktora LKT, a sljedećih godina traktori IMT se<br />
postepeno zamjenjuju traktorima domaćeg proizvođača<br />
Torpedo Rijeka.<br />
Godine 1990/91. osnivanjem J.P "Hrvatske šume" i<br />
donošenjem Zakona o šumama, predviđena je tržišna<br />
orijentacija za sve nešumarske djelatnosti. Da lije šumski<br />
transport nešumarska djelatnost, nismo nikad precizno<br />
definirali. Stoga je predlagano da se, "polovica"<br />
transporta zadrži dok se na tržištu (vjerojatno samo od<br />
sebe bez ikakvih poticajnih programa, bez financijske i<br />
znanstvene podrške) ne formira solidna ponuda usluga<br />
šumarstvu. Bolje je i ne spominjati jedan jedini hrabri<br />
poduzetnički pokušaj na ovom području, koji je osim što<br />
je ostao usamljen, okončan tragičnom smrću pokretača!<br />
III. Neće li se kampanjski karakter iniciranog izdvajanja<br />
osvetiti na višim cijenama usluga privlačenja i<br />
nepoštivanja tehnoloških rokova izvoza iz šume?<br />
Kako se pokazalo najdjelotvornije, šumska mehanizacija<br />
je raspoređena na šumarije. Razlog je optimalno<br />
korištenje, te preraspodjela radnog vremena zbog različitih<br />
uvjeta rada uzrokovanih vremenskim prilikama.<br />
Također sustavnim rasporedom radova koji se obavljaju<br />
kroz godinu u Šumariji, moguće je dosegnuti približno<br />
zadovoljavajuće rezultate.<br />
Strane usluge reguliraju se raspisivanjem jeftimbi<br />
(licitacija). Evidentno je da taj postupak traje, jer je i<br />
ponuda smanjena, čak na pojedinim šumarijama potpuno<br />
izostaje. Ne treba li se zabrinuti, hoće li jedini izvođač<br />
radova pokušati iskoristiti svoj monopolistički položaj.<br />
Što za današnji nivo cijena naših drvnih sortimenata<br />
na tržištu može značiti visoka cijena šumskog transporta,<br />
a kakve posljedice po te Sortimente, a i po samu<br />
šumu može imati zakašnjeli izvoz, mislim daje ovdje<br />
suvišno objašnjavati.<br />
Nije mi bila namjera kritizirati gornju inicijativu,<br />
nego naprotiv upozoriti na iskustva i moguće neželjene<br />
učinke.<br />
Zlatko Lisjak, dipl. inž.<br />
Proizvodni odjel UŠ Požega<br />
301
KNJIGE I ČASOPISI<br />
H. Kramer und Chr. Katsch (1994):<br />
INDIVIDUELLES WACHSTUM VON WALDBÄU<br />
MEN IN ABHÄNGINGKEIT VON NATÜRLICHEN<br />
UND ANTHROPOGENEN EINFLÜSSEN, str. 152,<br />
Band 117, Schriften aus Forstliche Fakultät der Universität<br />
Göttingen.<br />
Čitateljima Šumarskog lista prof. dr. sc. H. Kramer<br />
poznat je po svojim djelima Waldwachstumslehre (recenzija<br />
u Šum. listu 1988, str. 563 - 566) i Leifaden für<br />
Dendrometrie und Bestandes inventur (recenzija u<br />
Šum. listu 1988, str. 373).<br />
U ovom dijelu obrađen je individualni rast obične<br />
smreke i bukve u zavisnosti od različitih prirodnih i antropogenih<br />
utjecaja. Istraživanja se oslanjaju na bogatu<br />
internacionalnu šumarsku literaturu i na vlastite analize<br />
pojedinih stabala, koje su obavljene u Institutu za uređivanje<br />
šuma Sveučilišta u Göttingenu.<br />
Djelo je podijeljeno u 9 dijelova: Uvod, Materijal i<br />
metoda rada, Visinski rast, Rast u debljinu, Odnos visine<br />
stabla i njegova prsnog promjera, Razvoj visine i prsnog<br />
promjera pojedinih stabala u jednodobnim sastojinama,<br />
Vertikalna raspodijeljenost prirasta stabla i debla,<br />
Tijek rasta pojedinih stabala u ovisnosti od različitih<br />
utjecaja i Sažetak.<br />
Ova istraživanja vršena su na 49 smrekovih pokusnih<br />
stabala iz zrele jednodobne smrekove sastojine i na<br />
6 pokusnih bukovih stabala iz 150-godišnje šume.<br />
Težište istraživanja je na visinskom i debljinskom<br />
prirastu. Iz tih Kramerovih istraživanja mogu se izvući<br />
neki zaključci:<br />
Varijabilnost priraštaje vrlo velika, tako da se godina<br />
kulminacije visinskog prirasta individualnih stabala<br />
kreće od 9 do 99 godina. U prosjeku kulminacija visinskog<br />
prirasta nastupa u 27. godini (šum. predjel Idar-<br />
Oberstein) i u 19. godini (šum. predjel Witzenhausen).<br />
Kulminacija debljinskog prirasta nastupa u 30. godini<br />
u šum. predjelu Idar-Oberstein, a u 28. godini u Witzenhausenu.<br />
Bilo kako bilo, Kramerova istraživanja potvrđuju<br />
moju spoznaju da u prosjeku najprije kulminira<br />
prirast u visinu, a poslije u debljinu, o čemu je bilo protivnih<br />
mišljenja. Dakako, da u pojedinim individualnim<br />
slučajevima može biti drukčije.<br />
U radnji ima vrijednih podataka o utjecaju vanjskih<br />
čimbenika na prirast. Spomenut ću utjecaj suhih i toplih<br />
te mokrih i hladnih godina, što je već poznato. Zanimljiv<br />
je podatak gubitka volumnog prirasta 1976. godine<br />
kad je bukva urodila bogatim plodom.<br />
D. Klepac<br />
H. Kramer, J. Banks und R. James (1995):<br />
EUKALIPTUSNATURWÄLDER IN AUSTRALIEN,<br />
str. 777 - 794. Forst und Holz, 50. Jahrgang, Hannover.<br />
Članak nosi naslov "Prirodne eukaliptusove šume u<br />
Australiji", jer od prirodnih australskih šuma čak 84%<br />
čine različite vrste eukaliptusa. Zanimljivo je da u prirodnim<br />
eukaliptusovim šumama sudjeluje 17 crnogoričnih<br />
vrsta familije Cupressaccae, među kojima vidno<br />
mjesto zauzima Araucaria cunnighamii i Araucaria bidwilli<br />
s primjercima golemih dimenzija: 60 m visine i<br />
200 cm prsnoga promjera. U članku je najprije dat statistički<br />
prikaz o površinama šuma i njihovoj sječi, zatim<br />
se govori o gospodarenju tim šumama sa željom da se<br />
od prejakih golih sječa uvedu oplodne sječe.<br />
H.Kramer(1996):<br />
ZUR LÄUTERUNG BEI DOUGLASIE, str. 595 -<br />
602, Forst und Holz, 51. Jahrgang, Hannover.<br />
Autor H. K r a m e r raspravlja u članku o tome kada<br />
treba početi prve prorede u nasadima duglazije. Novi<br />
pokusi imaju svrhu provjeriti saska iskustva, a cilj im je<br />
da se u gustim mladim nasadima duglazije broj stabala<br />
svede na 1.500 do 2.000 komada po jednom hektaru,<br />
što bi trebalo učiniti prvom proredom kad je visina stabala<br />
oko 3 metra, a najkasnije kad stabala dosegnu visinu<br />
od 6 do 7 m. Noviji pokusi uglavnom se podudaraju<br />
s tom praksom, budući da bi manjim brojem stabala, primjerice,<br />
od 1000 a osobito od 500 komada po jednom<br />
hektaru, nastao gubitak prirasta u iznosu čak od 30%.<br />
D. Klepac<br />
L'ÉRABLE À SUCRE (šećerni javor, Acer saccharum<br />
Marsh), Caractéristiques, Écologie et Aménagement,<br />
Québec, Canada, 1995, str. 394.<br />
To je kolektivno djelo, napisano na francuskom jeziku,<br />
monografija o šećernom javoru, kojoj je izdavač ministarstvo<br />
prirodnih resursa Vlade Québeca u Kanadi.<br />
Šećerni javor, fr. L'Érable à sucre, lat. Acer saccharum<br />
Marsh, jedna je od najznačajnijih listopadnih vrsta<br />
drveća u Québecu. Svi koji su bili u Québecu sjećaju se<br />
prekrasnih boja javorovih listova, koji toj zemlji daju<br />
osebujan izgled. U proljeće, kad počnu kolati sokovi,<br />
oni navješćuju znatan dohodak u gospodarstvu te oblasti;<br />
spominje se svota od stotinu milijuna dolara godišnje<br />
samo od šećera tog javora, ne račinajući prihode od<br />
drva koji čine oko 30% ukupne proizvodnje drva.<br />
302
Glede važnosti šećernoga javora poduzimaju se u<br />
Québecu različite mjere za njegovo unapređenje. Jedna<br />
takva mjera sastoji se u objavljivanju ove knjige koju su<br />
napisala tridesetorica stručnjaka, a svrha joj je da posluži<br />
kao pomagalo u uzgajanju, uređenju i iskorištavanju<br />
šećernog javora.<br />
Knjiga sadrži tri poglavlja: općeniti dio, uzgajanje i<br />
gospodarenje. U prvom poglavlju obrađen je taksonomski,<br />
morfološki i fiziološki aspekt šećernog javora.<br />
Drugi dio obuhvaća različite tipove ekosustava šećernog<br />
javora. Treći dio je zanimljiv, jer je jedan njegov<br />
dio obradio Hrvat, naš dak, a sada uvaženi znanstvenik<br />
Ministarstva prirodnih resursa Vlade Québeca, dr. sc.<br />
Zoran M a j c e n. Njegov se rad odnosi na preborno gospodarenje<br />
šećernog javora. Zanimljivo je da on u uređivanju<br />
šuma operira s temeljnicom po hektaru koja se<br />
u šumama šećernog javora Québeca kreće od 20 do 30<br />
nr/ha. Z. Majcen preporuča da temeljnica ne smije<br />
pasti ispod 20 mVha s time daje ophodnjica 12 do 15<br />
godina. Iza svakog poglavlja nalazi se bogata bibliografija,<br />
što knjizi daje veliku vrijednost pa se preporuča<br />
svima koji se zanimaju za šećerni javor.<br />
Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac (<strong>1997</strong>)<br />
NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMA<br />
Početkom <strong>1997</strong>. godine objavljenje pretisak Novog<br />
sistema uređivanja prebornih šuma akademika Dušana<br />
Klepca. Mišljenja smo, da će ovu publikaciju i<br />
potrebu ponovnog tiskanja iste najbolje predstaviti<br />
Predgovor, kojeg je u ime izdavača napisao Anđelko<br />
Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma",<br />
p.o. Zagreb, stoga ga donosimo u cijelosti.<br />
H. Jakovac<br />
D. Klepac<br />
Zoran M a j c e n (1996):<br />
COUPE DE JARDINAGE ET COUPE DE SUCCES<br />
SION DANS CINQ SECTEURS FORESTIERS.<br />
ACCRIOSSEMENT QUINQUENNAL EN SURFA<br />
CE TERRIÈRE ET ÉTAT DE LA RÉGÉNÉRATION,<br />
str. 1-19, Ministère de Ressources naturelles, Québec.<br />
Ova se Majcenova studija odnosi na rezultate preborne<br />
i oplodne sječe, koje su provedene u pet šumskih<br />
sektora, tj. u pet administrativnih regija Québeca. Komparirani<br />
su rezultati o prirastu na površinama gdje je izvršena<br />
sječa i gdje nije bilo nikakve sječe. Rezultati pokazuju<br />
da sastojine odlično reagiraju na sječne zahvate,<br />
i to najviše srednje debela stabla. Glede prirasta razlikuju<br />
se bruto- i neto-prirast. U netaknutim sastojinama,<br />
gdje se ne provode sječe, zbog većeg mortaliteta stabala<br />
neto-prirast je mnogo manji nego u sastojinama gdje se<br />
vrši sječa.<br />
Zanimljivo je da autor u ovom i u prethodnom radu<br />
operira samo s temeljnicom koja se kreće oko 20 mVha,<br />
pa su i prirasti izraženi također putem temeljnice. Time<br />
se vjerojatno htjelo izbjeći netočnosti koje nastupaju<br />
uporabom jedinične mjere za volumen drvne mase. To<br />
nas podsjeća na stare hrvatske taksatore u zapadnoj Hrvatskoj,<br />
koji su se u uređivanju šuma vrlo rado služili<br />
temeljnicom, koja se može lako i brzo utvrditi, a to najbolje<br />
pokazuje obrast sastojine.<br />
D. Klepac<br />
Predgovor<br />
Hrvatsko šumarstvo je staro. Ono je izraslo iz europskog<br />
šumarstva poglavito poslije Zakona o šumama<br />
kojeg je donio Franjo Josip I. 3. prosinca 1852. za cijelu<br />
austrougarsku monarhiju. Posebnim carskim patentom<br />
od 24. lipnja 1857. Zakon o šumama 1852. štavljenje u<br />
život u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858, a u Vojnoj<br />
krajini 17. srpnja 1886. U to vrijeme u Hrvatskoj i Slavoniji<br />
bilo je 1 532 516 ha šuma od čega je na općinske,<br />
gradske, zemljišnih zajednica i imovnih općina (takozvane<br />
šume pod osobitim javnim nadzorom) otpalo<br />
52%. Zato je Zakon o šumama 1852. poklonio veliku<br />
pažnju tim šumama i zahtjevao za njihovo gospodarenje<br />
ustanovljenje gospodarske osnove.<br />
303
To je još više došlo do izražaja u zakonskim odredbama<br />
hrvatske vlade od 1894, u kojima se propisuje<br />
"akademička naobrazba" za šumsko-tehničku službu<br />
kod političke uprave i obvezno sastavljanje gospodarske<br />
osnove za gospodarenje u šumama pod osobitim javnim<br />
nadzorom. Devet godina kasnije Odjel za unutarnje<br />
poslove Kr. hrv. slav. dalm. zem. vlade u Zagrebu<br />
donio je naredbu br. 23 152 od 23. IV 1903. s posebnim<br />
"Naputkom" glede sastavka gospodarskih osnova odnosno<br />
programa za šume pod osobitim javnim nadzorom.<br />
Naputak od 1903. vrijedio je za spomenute šume do<br />
1945. i odigrao povijesnu ulogu u hrvatskom šumarstvu.<br />
Po njemu je sastavljeno nekoliko stotina gospodarskih<br />
osnova i to po načelu rašestarenja u visokim regularnim<br />
šumama, a po normalama u prebornim šumama.<br />
Poslije 1945. dolazi u našoj zemlji do unifikacije<br />
šumskog posjeda iz čega je rezultiralo jedinstveno uređivanje<br />
šuma za sve šume bez razlike. Na taj su način<br />
stare hrvatske normale za preborne šume odbačene, a<br />
mjesto njih primjenjivale su se takozvane "minimalne<br />
drvne mase" koje moraju ostati poslije sječe (Instrukcija<br />
od 1937). Takav način uređivanja šuma imao je<br />
opravdanje u onim prebornim šumama u kojima je bila<br />
nagomilana velika drvna zaliha, primjerice u Bosni i<br />
Lici. No kad je tijekom vremena drvna zaliha smanjena,<br />
postavilo se pitanje da li su sječe u prebornim šumama<br />
prejake i da li su postojeće drvne zalihe na panju<br />
premalene ili prevelike. Koje su to optimalne drvne zalihe?<br />
Odgovor na to pitanje dao je 1961. D. Klepac u<br />
posebnoj studiji "Novi sistem uređivanja prebornih<br />
šuma", koju je objavila tadašnja Poljoprivredno-šumarska<br />
komora u Zagrebu.<br />
Načelo "Novog sistema" sastoji se u tome da se u<br />
šumi uspostave optimalne drvne zalihe koje omogućuju<br />
trajno pomlađivanje i daju najpovoljniji prirast. Prirast<br />
se mjeri, a etat se određuje na temelju usporedbe<br />
konkretne drvne zalihe s normalnom (optimalnom) i izmjerenog<br />
prirasta.<br />
Novi sistem uređivanja prebornih šuma prihvatila je<br />
svojevremeno hrvatska taksacija na Rijeci, a jedan njezin<br />
uvaženi taksator pokojni ing. S. Škopac prilagodio<br />
je Klepčeve normale za mješovite jelove i bukove preborne<br />
šume (Šumarski list br. 5-6/1963). Nakon toga je<br />
Sekretarijat za šumarstvo bivšeg Izvršnog vijeća SR<br />
Hrvatske svojim rješenjem od 12. II 1963. br. 05-441/2<br />
propisao Klepčev "Novi sistem" za uređivanje prebornih<br />
šuma u Hrvatskoj.<br />
Kasniji pravilnici o načinu izrade šumskogospodarskih<br />
osnova iz godine 1976, 1981. i 1985. i dalje usvojili<br />
su uglavnom načelo normala u uređivanju prebornih<br />
šuma ali u provedbi tog načela postoje danas različiti<br />
načini i različita shvaćanja koja u praktičnom uređivanju<br />
prebornih šuma stvaraju određene teškoće i nejasnoće.<br />
To je razlog da "Hrvatske šume" objavljuju u cijelosti<br />
pretisak izdanja D. Klepca, Novi sistem uređivanja<br />
šuma, Zagreb, 1961, u nadi unapređenja i poboljšanja<br />
uređivanja prebornih šuma u Hrvatskoj.<br />
Direktor<br />
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb<br />
Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum.<br />
AA. VV. - PEDUNCULATE OAK IN CROATIA<br />
Vinkovci - Zagreb 1996<br />
Pod gornjim naslovom Orazio La M arc a u časopisu<br />
L'Italia forestale e montana prikazao je knjigu<br />
"Hrast lužnjak u Hrvatskoj", koju je izdala Hrvatska<br />
akademija znanosti i umjetnosti i poduzeće "Hrvatske<br />
šume" 1996. godine. O. La M a r c a piše:<br />
"Elegantna knjiga o hrastu, koju je izdala Hrvatska<br />
akademija znanosti i umjetnosti obogaćuje već znano o<br />
ovoj važnoj vrsti. "<br />
Djelo, pod uredništvom Prof. Dušana Klepca, svojedobnog<br />
predstojnika Katedre za uređivanje šuma na<br />
zagrebačkom Sveučilištu i pisca brojnih rasprava od<br />
kojih su neke objavljene i u našim najznačajnijim šumarskim<br />
časopisima, sadrži sljedeće članke":<br />
Slijedi popis svih članaka uključujući i bibliografiju<br />
sa zaključkom:<br />
"Opširne rasprave su na hrvatskom jeziku s potpisom<br />
slika, crteže i tablica na engleskom jeziku. Opširan sažetak<br />
na oko 120 stranica na engleskom jeziku omogućuje<br />
razumijevanje djela i onome koji ne zna hrvatski. "<br />
Djelo je dopunjeno bogatom bibliografijom".<br />
O. Piškorić<br />
Recenzija o knjizi "Hrast lužnjak u Hrvatskoj",<br />
tiskana je i u njemačkom časopisu Forst und Holz br. 6.<br />
od 25. 3. <strong>1997</strong>. godine na str. 165.<br />
H. Jakovac<br />
CRVENA KNJIGA ŽIVOTINJSKIH SVOJTI<br />
REPUBLIKE HRVATSKE - SISAVCI<br />
U izdanju, sada već bivšeg, Zavoda za zaštitu prirode<br />
Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša početkom<br />
1995. godine izišla je dugo pripremana i željno očekivana<br />
Crvena knjiga životinjskih svojti Republike Hrvatske<br />
- sisavci. Kako je to u uvodniku istakao njen<br />
urednik i priređivač mr. Eugen Dragano vi ć, knjizi je<br />
cilj da stručnoj, ali i svekolikoj javnosti, skrene pozornost<br />
na potrebu očuvanja životinjskog svijeta, prije svega<br />
onih taksona - vrsta i podvrsta čiji je opstanak u<br />
304
opasnosti i koje bi mogle iščeznuti. Uz edukacijsko značenje,<br />
knjiga ukazuje i na mjere koje treba poduzeti da<br />
danas prorjeđene i ugrožene vrste ne nestanu sa zemlje.<br />
Na osamdesetak stranica teksta, u ovoj drugoj po redu<br />
"Crvenoj knjizi" (prva je posvećena ugroženim biljnim<br />
vrstama i izdana 1994. godine) obrađen je ukupno<br />
41 takson, od kojih je pet svrstano u izumrle vrste, jedanaest<br />
u ugrožene, tri u osjetljive, četrnaest u rijetke i o-<br />
sam s neodređenim statusom. Status pojedinom taksonu<br />
određen je prema stupnju njegove ugroženosti na području<br />
Hrvatske, a ne prema stupnju ukupne populacije<br />
koja može biti rasprostranjena u okolnim područjima.<br />
Od životinjskih vrsta koje su nekad, a poneke i danas,<br />
uživale status lovne divljači, u "Crvenu knjigu" su<br />
uvrštene: divokoza (Rupicapra rupicapra L.), europski<br />
dabar {Castor fiber L.), krški puh (Eliomys quercinus<br />
dalmaticus Đulić et Feiten), šumski ris {Lynx lynx L.),<br />
smeđi medvjed (Ursus arctos L.), sredozemna medvjedica<br />
{Monachus monachus Herrn.), vidra {Lutra lutra<br />
L.) i vuk {Canis lupus L.).<br />
Kao uzrok niske brojnosti divokoze u Hrvatskoj<br />
(izuzetak je Biokovo, gdje danas obitava oko 300 jedinki<br />
u proljetnom fondu) spominje se krivolov, turizam i<br />
novi predator - ris, koji za sigurno usporava rast novo<br />
naseljene kolonije divokoza na Sjevernom Velebitu.<br />
Slika 1. Jedina izvorna populacija divokoza u Hrvatskoj obitava danas<br />
u Gorskom kotaru. Zbog krivolova, brojnost joj se procjenjuje<br />
na oko 40 grla i s pravom uživa status rijetke vrste.<br />
Foto: A. Frković<br />
Dok je europski dabar iščezla vrsta (koja se upravo u<br />
novije vrijeme uspješno unosi u staru postojbinu), krški<br />
puh (rasprostranjen samo uz obalni pojas od Učke do<br />
ušća Neretve) endem, sredozemna medvjedica i vidra<br />
kao ugrožene vrste, dovedene su na rub istrebljenja u<br />
Hrvatskoj. Od tri krupna predatora, smeđem medvjedu<br />
i risu Crvenom je knjigom određen status rijetke vrste,<br />
a vuku status ugrožene vrste.<br />
Kao jedan od uzroka izmjene (smanjenja) brojnosti<br />
smeđeg medvjeda u Hrvatskoj, u Crvenoj knjizi životinjskih<br />
svojti R. Hrvatske - sisavci, spominje se uništenje<br />
većeg dijela šumskog staništa, kao i prekid kontinuiteta<br />
između preostalih šuma. Oscilacije broja u bližoj<br />
prošlosti posljedica su mijenjanja statusa medvjeda<br />
od nezaštićene do trajno zaštićene vrste. Prvobitni broj<br />
životinja više nije moguće postići, jer se više ne može<br />
ni bitno povećati površina staništa. Aktualno lovno iskorišćivanje<br />
populacije (godišnje izlučivanje odstrjelom<br />
iznosi prosječno 25 - 30 jedinki), vjerojatno ne<br />
ugrožava njenu neposrednu egzistenciju.<br />
Veličina vučjih populacija u Hrvatskoj temeljena je<br />
u prošlosti na lovnoj statistici ulova. U razdoblju od<br />
1891. do 1921. godine ustrijeljena su ili na druge načine<br />
ubijena 1324 vuka ili 42 životinje godišnje. U tom razdoblju<br />
najviše ih je ulovljeno 1892. - 120, a najmanje<br />
1905. godine, svega 4 primjerka. Od Drugog svjetskog<br />
rata u svim je zakonima o lovu i njihovim podzakonskim<br />
aktima vuk bio uvršten u nezaštićenu divljač, koju<br />
je mogao "svako svagdje ubiti" pa i "pribjeći trovanju".<br />
(Zakon o lovstvu Hrvatske iz 1976. godine).<br />
Taglia za ubijenu zvjerad.<br />
Naredba<br />
kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za narodno<br />
gospodarstvo, od 27. svibnja 1915» br. IV.<br />
72*5, o podjeljivanju nagrada za tamanjenje<br />
grabežljive zvjeradi.<br />
Svakomu, koji bud kojim načinom<br />
u području kraljevina Hrvatske i<br />
Slavonije usmrti medjeđa ili vuka,<br />
isplatiti če se na njegov zahtjev iz<br />
zemaljskih sredstava nagrada i to.<br />
«a svakog starog medjeda ili međjeđicu<br />
20 kruna;<br />
za svakog starog vuka lu kruna; a<br />
za svaku staru vučicu 12 krttna^ i<br />
za svakog mladog međjedja ili<br />
vuka podijeliti će se onome, tko î ht<br />
utaman i, nagrada od 4 krune.<br />
Onim osobama koje takove vrsti zvjerftQi.<br />
ubiju prigodom po oblastima odredjenih hajka,<br />
dopitati ce se prema starosti i spolu ubijene<br />
zvijeri polovica gore ustanovljenih isnosa.<br />
Tko koju od gore navedenih zvjeradi ustürti,<br />
a želi dobiti nagradu, imađe kod onog obćiuskog<br />
odnosno gradskog poglavarstva, u poeručju kojeg<br />
je dotična zvijer usmrćena, predočiti kožu nj
U razdoblju od 1954. do 1972. godine, kada je vuk u<br />
Hrvatskoj bio prenamnožen, bilo je ulovljeno ukupno<br />
5206 vukova ili 274 životinje godišnje. Godine 1960/61,<br />
taj se ulov smanjio na pedesetak, a 1989/90. na svega<br />
32 vuka. Dok je šezdesetih godina u Gorskom kotaru<br />
godišnje ulovljeno više od 20 vukova, u razdoblju od<br />
1987. do 1990. odstrjeljena su samo dva vuka.<br />
Za populaciju trećeg krupnog predatora Hrvatske,<br />
šumskog risa, koja je u Hrvatskoj nastala od 6 primjeraka<br />
unesenih iz Slovačke i puštenih u šume Kočevja<br />
(Slovenija) 1973. godine, smatra se da je još nedovoljno<br />
stabilizirana i ovisna o nizu, zasad, nedovoljno poznatih<br />
utjecaja. Zbog protivljenja lovaca ponovnom<br />
ulasku risa u slobodnu prirodu, kako se navodi u "Crvenoj<br />
knjizi", te zbog toga što se u Hrvatskoj nije planiralo<br />
njegovo naseljavanje (posljednji izvorni ris ulovljen<br />
je 1903. godine u šumama tadanje gospoštije<br />
Ghyczi u Gorskom kotaru), kao i zbog uočenog znatnog<br />
utjecaja na postojeću populacije srna i divokoza,<br />
dozvoljava se odstrjel određenog broja primjeraka.<br />
Crvena knjiga sisavaca Hrvatske izrađena je po uzoru<br />
na "Red Data Book" IUCN-a (International Union<br />
for Nature Conservation and Natural Resources), u kojoj<br />
je isto tako za svaki takson određen status glede<br />
stupnja njegove ugroženosti. Kao jedini veći nedostatak<br />
ove naše izuzetno vrijedne knjige, ističemo manjak<br />
slikovnih priloga, fotografija ili crteža prikazanih<br />
životinjskih vrsta te njihova areala rasprostranjenosti<br />
unutar Hrvatske.<br />
Tekstove za pojedine taksone prema uobičajenim<br />
natuknicama (status, rasprostranjenost, stanište, biologija<br />
vrste, brojnost u prirodi, uzroci izmjene brojnosti,<br />
dosad poduzete mjere zaštite, zaštitne mjere koja valja<br />
poduzeti) napisali su: Beatrica Đulić (o ježevima i<br />
šišmišima), Eugen Draganović (o sredozemnoj<br />
medvjedici), Alojzije Frković (o vuku), Đuro Hübet"<br />
(o smeđem medvjedu), Darko Kovač i ć (o vidri),<br />
Željko Štahan (o šumskom risu) i Nikola T vrtk<br />
o v i ć (o divokozi, dabru, puhu i sitnim glodavcima).<br />
Alojzije Frković<br />
Norbert Weigl (<strong>1997</strong>)<br />
ÖSTREREICHS FORSTWIRTSCHAFT IN DER<br />
ZWISCHENKRIGSZEIT 1918-1938,<br />
Ova knjiga, Austrijsko šumsko gospodarstvo u međuratnom<br />
razdoblju 1918 - 1938, doktorska je dizertacija<br />
N. We i g 1 a a izdavač je Östrareichischer Kunstund<br />
Kulturverlag, Wien.<br />
I. "Ovaj rad", piše autor u Uvodniku knjige, "istražuje<br />
položaj austrijskog šumarstva u vremenu od završetka<br />
Prvog svjetskog rata do priključenja Austrije Njemačkom<br />
REICH-u kao sastavnog dijela socijalno-ekonomskog<br />
razvoja Prve republike" - Republike Austrije.<br />
Kako je autor riješio postavljeni zadatak, pokazuje sadržaj<br />
disertacije:<br />
1. Politički razvoj Austrije od 1918 do 1938. godine.<br />
2. Gospodarski položaj Austrije između 1918. i 1938.<br />
godine<br />
3. Austrijsko šumsko gospodarstvo u međratnom<br />
razdoblju (raščlanjeno na):<br />
3.1 Površina šuma u Austriji.<br />
3.2Položaj austrijskog šumskog gospodarstva od<br />
1918. do 1938. godine prikazanog i ocjenjivanog u<br />
suvremenim stručnim izdanjima.<br />
3.3 Izvozna trgovina drvom i cijene drva.<br />
3.4 Wald in Not (Šuma u nevolji) - kriza šumskog<br />
gospodarstva.<br />
3.5 Program zahtjeva i program unapređivanja.<br />
3.6Poduzete mjere za unapređenje šumskog gospodarstva.<br />
3.7 Izobrazba šumara na Visokoj školi za kulturu tla.<br />
3.8 Šumarsko tehnički službenici u političkoj upravi.<br />
4. Austrija i Njemački Reich - šumarsko-povijesni<br />
pogled.<br />
4.1 Značenje austrijskog šumskog gospodarstva za<br />
gospodarstvo Njemačkog Reicha za vrijeme<br />
priključka (Anschluss-a).<br />
4.2 Programske postavke o šumi i šumskog gospodarstva<br />
Njemačkog Reich-a tridesetih godina.<br />
Tekstovni dio knjige završava Osvrtom, Sažetkom,<br />
Tumačem kratica te Indeksom osoba, mjesta i pojmova.<br />
U Dodatku se nalazi 20 tablica podataka i dva Priloga.<br />
II. U poglavlju 3.2 autor je obradio ratno gospodarstvo,<br />
poslijeratnu konjukturu i svjetsku krizu (1929 -<br />
1930).<br />
U poglavlju 3.4 - kriza šumskog gospodarstva na<br />
prvom mjestu autor prikazuje prijedlog von Hubickoga<br />
iznijetom u listu Wiener Allgemeine Forst-und Jagd-<br />
Zeitung 1927. godine, da se drvoproizvođači moraju<br />
sami organizirati uz upozorenje daje "bolje drvo ostaviti<br />
stajati i stariti nego posječenog izložiti propadanju"<br />
(von Hubicki). Slijede prikazi dva skupa "Drvo u nevolji",<br />
jedan 1927, a drugi 1931. godine te kako je "nevolja<br />
i kriza" prevladana.<br />
U poglavlju 3.5 prikazanje razvoj šumskog gospodarstva<br />
od prelaza iz monarhije (Austro-Ugarske) do<br />
poticaja Austrijskog zemaljskog šumarskog društva<br />
1938. godine.<br />
Uz svako poglavlje nalazi se popis "Vrela i literature"<br />
odnosno točnije dokumentacije iz Državnog arhiva<br />
i literature. Uz prva dva dijela priložena je i kronologija<br />
političkih i državničkih zbivanja pa je tako, npr., zabilježeno,<br />
da se car Karlo 11. studenoga 1919. godine od-<br />
306
ekao prijestolja, a daje 12. studenoga uspostavljena Republika<br />
Deutschösterreich ili daje u travnju 1939. godine<br />
naziv Austrija zamijenjena nazivom Ostmark, itd.<br />
III. Od 20 tabličnih pregleda navodimo samo neke.<br />
Prva je tablica o broju nezaposlenih u Austriji od 1919.<br />
do 1937. godine. Slijede podaci o površini šuma austrijskog<br />
dijela Austro-Ugarske Monarhije (tu su podaci<br />
i za Dalmaciju, a to znači do Budve, sa šumovitosti<br />
16,05% ili površinom šuma 2059 km 2 , prosječnim godišnjim<br />
prirastom 0,60 mVha i godišnjom proizvodnjom<br />
od 142 071 m 3 drvne mase). Slijede statistike šuma<br />
po pokrajinama, po veličini posjeda (1930. godine<br />
do 2 ha 110 000 posjednika, od 2 do 20 ha 55 000 itd. do<br />
81 sa preko 3000 ha šuma od ukupno 239 631 šumoposjednika),<br />
o plaćama radnika za pojedine poslove (na<br />
uzgajanju, sječi, odvojeno za listače od četinjača, konjske<br />
zaprege), itd.<br />
U Prilogu su prikazani nastavni planovi za studij šumarstva<br />
tada Visoke škole (danas Univerziteta) za kulturu<br />
tla iz 1920. i 1934. godine.<br />
IV. Konačno tri pojedinosti.<br />
Priključenjem Austrije Njemačkoj, kao država morale<br />
su se također priključiti i društvene organizacije, pa<br />
je Austrijsko zemaljsko šumarsko društvo održalo svoju<br />
posljednju sjednicu u ljeto 1938. godine. Na toj se<br />
skupštini društveni predsjednik, ministarski savjetnik<br />
Anton Lockner,u svom uvodnom govoru osvrnuo na<br />
dvadesetgodišnji društveni rad zaključujući "uspješnost<br />
društvenih prijedloga za obnovu austrijskog šumarstva"<br />
(Govor je objavljen u Osterreichische Viertelsjahresschrift<br />
für Forstwesen, Wien 1938.).<br />
U literaturi uz poglavlje o položaju austrijskog šumarstva<br />
između dva rata nalazi se i članak Milana Ulmanskog<br />
u Wiener Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung-u<br />
1930. godine o krizi drvne industrije. Dr. Milan<br />
Ulmansky radio je u šumsko-drvnom kompleksu u<br />
Bosni i Hercegovini, a 1934. godine bio je ministar<br />
šuma i rudnika Vlade u Beogradu. Kao ministar govorio<br />
je i na glavnoj godišnjoj skupštini Jugoslavenskog<br />
šumarskog udruženja održanoj 8. i 9. rujna 1934. u<br />
Sarajevu o potrebi planske privrede uopće, a posebice u<br />
šumarstvu u kojem je proizvodnja dugoročna te pozvao<br />
J. Š. U. da "raspravi perspektive našeg domaćeg<br />
šumarstva." 1<br />
U Tumaču kratica nalazi se kubni metar - fm ali ne i<br />
prostorni metar- rm, iako se ta mjera nalazi u Tabl. 14.,<br />
u Tablici o cijeni pojedinih faza rada u izradi drvnih<br />
sortimenata. 2<br />
O. Piškorić<br />
Hrvatsko Šumarsko društvo u Horvatoj knjizi<br />
KULTURA HRVATA KROZ 1000 GODINA<br />
Josip H or vat (1896 - 1968), novinar i povjesničar,<br />
pisac je više povijesnih djela. Jedno od njih je i<br />
Kultura Hrvata kroz 1000 godina. Prva knjiga u prvom<br />
izdanju izašla je 1939. godine, druga 1942, a obje<br />
knjige u drugom izdanju 1980. U drugoj knjizi na str.<br />
409. prvog izdanja nalazi se i ovaj tekst:<br />
"Iz Gospodarskog društva upravo u doba apsolutizma<br />
niknulo je i "Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju"".<br />
Već kod osnutka Gospodarskog društva u njegovom<br />
su krugu i šumarski stručnjaci. 1844. Dragutin<br />
Kos predlaže, da se u krugu Gospodarskog društva<br />
osnuje samostalni odsjek za šumarstvo. Kos je 1847.<br />
napisao i prvu knjižicu o šumarskim pitanjima "Šumarstvo<br />
u Hrvatskoj" upozoravajući vlasnike šuma, da im<br />
posvete čim veću skrb. Još 1846. zaista je osnovan šumarski<br />
odio Gospodarskog društva iz kojeg 1851. niče<br />
"Društvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniju".<br />
Dodajmo, da se na str. 410. nalazi i tekst:<br />
"1858., - bilježe "Narodne novine" - osnovao je jedno<br />
društvo stranih glavničara sa zadaćom kupovati zemlje<br />
i šume u Hrvatskoj. To je društvo poslalo u Hrvatsku<br />
jednoga svog opunomoćenika, da na licu mjesta<br />
skupi obavijesti o prilikama. Posljedak toga bila je ijedna<br />
spomenica u kojoj se veli: "... uza sve to, što se tu<br />
gospodari što je najgore moguće, ima tu šuma kakvih<br />
nije moguće naći u Europi". Društvo je pregovaralo<br />
najprije s grofovima Erdödyma, želeći kupiti njihove<br />
šumske posjede. Najveće prirodno bogatstvo Hrvatske,<br />
njezine šume pale su na oko europskom kapitalu: to je<br />
početak sustavnog iskorišćivanja najvećeg hrvatskoga<br />
narodnog imetka, početak jednog novog razdoblja u<br />
razdoblju Hrvata, koji ostavlja dubok trag u nepovoljnima<br />
gospodarskim, društvenim i političkim posljedicama<br />
tokom budućih desetljeća".<br />
J. Horvat je, kako vidimo, samo naznačio novo<br />
razdoblje iskorišćivanja šuma, dok je za isto doba opširnije<br />
prikazao R. B i č a n i ć u knjizi "Doba manufaktura<br />
u Hrvatskoj i Slavoniji 1750 - I860", Zagreb<br />
1951. Bičanićjena 23. stranice prikazao "Manufakturu<br />
drva (širenje proizvodnje, veličina proizvodnje, proizvodna<br />
tehnika i podjela rada, pilane na vodu i paru,<br />
koncentracija kapitala, strani i domaći kapital), Proizvodnju<br />
pepeljike te Paljenje ugljena".<br />
O. Piškorić<br />
Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996. Zagreb 1996. str. 202.<br />
~ Ova knjiga nalazi se u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva.<br />
307
NOVI DOKTORI ZNANOSTI<br />
DANKO DIMINIC<br />
Mr. sc. Danko D i m i n i ć, dipl.<br />
inž. šumarstva obranio je 16. travnja<br />
<strong>1997</strong>. godine doktorsku disertaciju<br />
pod naslovom Istraživanje<br />
gljive Sphaeropsis sapinea (Fr.)<br />
Dyko et Sutton na borovima u<br />
Hrvatskoj, te time stekao pravo na<br />
akademski stupanj doktora biotehničkih<br />
znanosti, znanstveno polje<br />
šumarstvo.<br />
Životopis - Danko D i m i n i ć<br />
rođenje 01.05.1961. godine u Zagrebu.<br />
Osnovno i srednje obrazovanje<br />
završio je u Labinu stekavši<br />
zvanje suradnika u nastavi. Školske<br />
godine 1980/81. upisao je Šumarski<br />
odjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu.<br />
Nakon odsluženja vojne obveze<br />
redovni studij započinje školske<br />
godine 1982/83. Diplomirao je na<br />
istom Fakultetu u siječnju 1989. godine.<br />
Odmah nakon završenog dodiplomskog<br />
studija upisuje poslijediplomski<br />
studij iz područja Zaštite<br />
šuma na Šumarskom fakultetu u<br />
Zagrebu. Magistarski rad iz područja<br />
Zaštite šuma pod naslovom<br />
"Prilog poznavanju mikoza borovih<br />
kultura u Istri" obranio je 28. srpnja<br />
1993. godine.<br />
Od ožujka do kraja 1989. godine<br />
radi kao vanjski suradnik u Šumarskom<br />
institutu u Jastrebarskom na<br />
poslovima zaštite šuma. Od 1. siječnja<br />
1990. do 30. rujna 1993. radi kao<br />
mladi istraživač na Šumarskom fakultetu<br />
u Zagrebu na Katedri za zaštitu<br />
šuma, a od 1. listopada 1993. u<br />
svojstvu asistenta na predmetu Šumarska<br />
fitopatologija na istom Fakultetu.<br />
U razdoblju od 1. listopada do<br />
25. prosinca 1995. godine boravi u<br />
Institute for Forestry and Nature<br />
Research u Wageningenu, Nizozemska.<br />
Tijekom stručnog boravka<br />
radi i na istraživanju gljive Sphaeropsis<br />
sapinea (Fr.) Dyke et Sutton<br />
u okviru teme doktorske disertacije.<br />
Dr. sc. Danko Diminić upisan je u<br />
registar istraživača Ministarstva znanosti<br />
i tehnologije Republike Hrvatske<br />
pod matičnim brojem 170925. U<br />
znanstveno-istraživačkom radu sudjelovao<br />
je do sada kao suradnik na<br />
dva znanstvena projekta Ministarstva<br />
znanosti i tehnologije, a trenutno<br />
je uključen u projekt "Zaštita i<br />
obnova ekosustava". Među projektima<br />
J.R "Hrvatske šume" do 1995.<br />
godine samostalno je vodio jedan<br />
zadatak te bio suradnikom na nekoliko<br />
zadataka. Trenutno radi kao suradnik<br />
na podprojektu "Izloženost<br />
šuma štetnim utjecajima i povećanje<br />
njihove zaštite". Do sada je sudjelovao<br />
na nekoliko znanstvenih te<br />
znanstveno-stručnih simpozija.<br />
Tijekom svog stručnog i znanstvenog<br />
rada objavio je samostalno<br />
te u suradnji s drugim autorima 15<br />
radova, od toga je sedam izvornih<br />
znanstvenih radova, pet znanstvenostručna<br />
rada iznesena na znanstvenim<br />
skupovima, jedan rad u kategoriji<br />
prethodnog priopćenja te dva<br />
stručna rada.<br />
Dr. sc. Danko Diminić član je<br />
Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga<br />
biološkog društva te British<br />
Mycological Society.<br />
U razdoblju od 1. studenoga<br />
1991. do 7. svibnja 1992. sudjelovao<br />
je u domovinskom ratu.<br />
Postupak odobrenja i ocjena<br />
disertacije - Na temelju izvješća<br />
povjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenje<br />
teme za izradu doktorske disertacije<br />
u sastavu prof. dr. sc. Milan<br />
Glavaš i prof. dr. sc. Slavko<br />
M at i ć, Fakultetsko vijeće Šumarskog<br />
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu<br />
odobrilo je mr. se. Danku Diminiću<br />
izradu disertacije pod gore navedenim<br />
naslovom. Za mentora je<br />
imenovan prof. dr. sc. Milan Glavaš.<br />
Isto Vijeće je po izradi doktorske<br />
disertacije izabralo povjerenstvo<br />
za ocjenu u sastavu prof. dr. sc.<br />
Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan<br />
Glavaš Šumarski fakultet Zagreb te<br />
dr. se. Marija H a 1 a m b e k Šumarski<br />
institut Jastrebarsko. Nakon pozitivne<br />
ocjene rada imenovano je<br />
povjerenstvo za postupak javne obrane<br />
disertacije u sastavu prof. dr.<br />
sc. Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan<br />
Glavaš Šumarski fakultet Zagreb te<br />
dr. se. Miroslav Harapin Šumarski<br />
institut Jastrebarsko.<br />
Prikaz rada - Doktorska disertacija<br />
mr. se. Danka Diminića nosi<br />
naslov "Istraživanje gljive Sphaeropsis<br />
sapinea (Fr.) Dyko et Sutton<br />
na borovima u Hrvatskoj". Rad obuhvaća<br />
170 stranica, u što je uključeno<br />
13 tablica, 55 slika i na kraju 40<br />
stranica priloga. Čitav rad podijeljen<br />
je u 9 poglavlja kako slijedi: Uvod,<br />
O gljivi Sphaeropsis sapinea (Fr.)<br />
Dyko et Sutton, Istraživanje pojave i<br />
štetnosti gljive Sphaeropsis sapinea<br />
308
na borovima u Hrvatskoj, Značajke<br />
kultura izolata gljive Sphaeropsis<br />
sapinea, Pokus inokulacije sadnica<br />
crnog bora izolatima gljive Sphaeropsis<br />
sapinea, Rasprava, Zaključak,<br />
Literatura, Prilozi.<br />
Sažetak rada - Gljiva Sphaeropsis<br />
sapinea prvi je puta opisana<br />
1823. godine. Uzročnik je oboljenja<br />
različitih organa četinjača, a najčešće<br />
vrsta iz roda Pinus. Utvrđeno je<br />
da spriječava u razvoju najmlađe<br />
iglice i izbojke, uzrokuje klorozu i<br />
nekrozu starijih iglica, krivljenje<br />
mladih izbojaka, sušenje izbojaka i<br />
grana, sušenje dijelova krošnje, rak<br />
kore, plavilo drveta živućih i oborenih<br />
stabala, bolest korijena, oštećuje<br />
sjeme, uzrokuje polijeganje ponika,<br />
te prstenastu trulež i trulež korijena<br />
biljaka u rasadniku. Sphaeropsis<br />
sapinea rasprostranjena je u<br />
umjerenim i tropskim područjima<br />
Sjeverne i Južne Amerike, Europe,<br />
Afrike, Azije i Australije.<br />
Od 80-tih godina na ovamo gljivi<br />
Sphaeropsis sapinea posvećuje<br />
se veća pozornost u nekim zemljama<br />
Europe: u Njemačkoj, Nizozemskoj,<br />
Francuskoj, Italiji, Austriji<br />
i Mađarskoj. U Hrvatskoj se<br />
gljivi nije posvećivala pozornost do<br />
1992. godine, kada je od autora utvrđena<br />
kao uzročnikom sušenja borova<br />
u Istri.<br />
Istraživanjem zdravstvenog stanja<br />
borovih kultura u Hrvatskoj u<br />
razdoblju od 1991. do 1996. godine<br />
utvrđena su na nekim lokalitetima<br />
značajnija sušenja borova, posebno<br />
crnog bora. Najčešće uočavani simptomi<br />
sušenja na terenu bila su sušenja<br />
od najmlađih izbojaka do cijelih<br />
grana u krošnji, a isto tako i cijelih<br />
stabala. Sušenja su uočena pri<br />
bazi krošnji, vrhu, kao i u različitim<br />
dijelovima krošnji. Slični simptomi<br />
sušenja kasnije su uočeni i na borovima<br />
u drvoredima, parkovima te<br />
samostojnim stablima okućnica.<br />
Na lokalitetima Buje stanica,<br />
Kanegra, Fazana, Puntera, Marina,<br />
Prtlog, Kršan, Plomin, Rabac, Klenovica,<br />
Lopar te u gradu Zagrebu i<br />
njegovoj okolici, utvrđena su značajna<br />
sušenja crnog bora. Intenzitet<br />
sušenja krošanja borova na spomenutim<br />
lokalitetima kreće se od 5 do<br />
100 %, te do ukupno oko 40 % stabala.<br />
Najlošija situacija zabilježena<br />
je u Kanegri, Marini, Prtlogu, Kršanu,<br />
Plominu, Loparu te na parkovnim<br />
stablima crnog bora i munjike u<br />
Zagrebu.<br />
Rezultati istraživanja ukazuju da<br />
je gljiva Sphaeropsis sapinea najučestalija<br />
među utvrđenim različitim<br />
mikozama na borovima s uočenim<br />
simptomima sušenja u Hrvatskoj.<br />
Ona se javlja na oboljelim iglicama<br />
i izbojcima različite dobi, te<br />
na granama. Gljiva Sphaeropsis sapinea<br />
utvrđena je na 70 % istraživanih<br />
područja, a na 35 % istraživanih<br />
područja utvrđena su značajna<br />
sušenja crnog bora kao posljedica<br />
(u većoj ili manjoj mjeri) napada<br />
ove gljive. Sphaeropsis sapinea je<br />
također utvrđena na iglicama i izbojcima<br />
alepskog, brucijskog i običnog<br />
bora, no u cjelini gledano s daleko<br />
manjim štetnim utjecajem.<br />
Pojava i štetnost ove gljive vrlo<br />
je različita od lokaliteta do lokaliteta.<br />
Sphaeropsis sapinea utvrđena je<br />
na pojedinačnim borovim stablima<br />
u parkovima i nasadima, a isto tako<br />
i u kulturama na borovima u grupi s<br />
visokim stupnjem njihove zaraženosti<br />
spomenutom gljivom. S druge<br />
strane Sphaeropsis sapinea utvrđena<br />
je na pojedinim stablima u tragovima<br />
s nebitnim štetnim utjecajem<br />
na domaćina, te na otpalim suhim<br />
granama također na različitim lokalitetima<br />
u Hrvatskoj. Razlog tome s<br />
jedne strane može biti u samoj gljivi<br />
Sphaeropsis sapinea. Unutar vrste<br />
utvrđeno je u svijetu da postoje dvije<br />
populacije gljive (morfotip Ai B) različitih<br />
virulentnih svojstava. Utvrđeno<br />
je daje morfotip A virulentniji<br />
od morfotipa B. Na zaraženim lokalitetima<br />
možda je prisutna virulentnija<br />
populacija, a na nezaraženim<br />
manje virulentna populacija<br />
gljive. Ako je tako, autor nadalje postavlja<br />
pitanje koji su razlozi prisutnosti<br />
virulentnije, odnosno manje<br />
virulentne populacije na određenom<br />
području. Da li je manje virulentna<br />
"normalno" prisutna niz godina (decenija)<br />
u Hrvatskoj te zbog toga nisu<br />
zabilježene štete od ove gljive, a virulentnija<br />
se "pojavila" zadnjih godina<br />
i uzrokovala značajne štete na<br />
borovima u Istri i području Zagreba.<br />
S druge strane ako unutar vrste<br />
Sphaeropsis sapinea na borovima u<br />
Hrvatskoj nema populacija s različitim<br />
virulentnim svojstvima, onda<br />
razlog masovnijoj pojavi i štetnosti<br />
gljive na pojedinim lokalitetima u<br />
Hrvatskoj leži indirektno u nekim<br />
drugim abiotskim ili biotskim čimbenicima,<br />
kao i u individualnoj otpornosti<br />
borova.<br />
S ciljem da se pokuša dati odgovor<br />
na postavljena pitanja, autor je<br />
proveo dva odvojena pokusa. Prvi<br />
pokus značajki kultura izolata gljive<br />
s različitih lokaliteta u Hrvatskoj<br />
imao je za cilj utvrditi da li postoje<br />
razlike među njima u morfološkim i<br />
drugim obilježjima. Drugi pokus<br />
imao je za cilj utvrditi da li postoje<br />
razlike medu nekim izolatima u patogenim,<br />
odnosno virulentnim svojstvima.<br />
Sphaeropsis sapinea izolirana je<br />
iz piknida s oboljelih (suhih) iglica.<br />
Uzgoj kultura izolata gljive obavljen<br />
jeu Institute for Forestry and<br />
Nature Research (IBN-DLO) u VVageningenu<br />
u Nizozemskoj. Istraživanjem<br />
morfoloških obilježja, brzine<br />
rasta te vegetativne kompatibilnosti<br />
17 izolata gljive, utvrđene<br />
su neke značajke kultura u laboratorijskim<br />
uvjetima. Svi izolati razvijaju<br />
zračne (čupave) micelije, bijele<br />
do tamnosivo-crne boje sa zelenom<br />
pigmentacijom. Navedena obilježja<br />
izolata odgovaraju opisanim za virulentniji<br />
morfotip A. Nadalje, utvrđeno<br />
je da hrvatski izolati pokazuju<br />
međusobno signifikantne razlike u<br />
309
zini rasta. Jasno se izdvajaju brži<br />
(DD24A-I,DF 17-1,DP04-1,DR 19-1)<br />
od sporijih izolata<br />
(DĐ 21, DP 06-1).<br />
Pokusom sporulacije utvrđeno<br />
je da u laboratorijskim uvjetima pri<br />
temperaturi od 24 °C te uvjetima 16<br />
sati svjetla i 8 sati tame, svi izolati<br />
šesti dan formiraju piknide pri bazi<br />
sterilnih iglica, a da se već sedmi<br />
dan mogu uočiti brojne razvijene<br />
piknide uzduž cijelih iglica.<br />
Pokusom konfrontacije utvrđeno<br />
je da kulture istraživanih izolata<br />
međusobno kod dodira micelija pokazuju<br />
post-fuzionu nekompatibilnost,<br />
stvarajući tzv. "barijeru", odnosno<br />
da su vegetativno nekompatibilni.<br />
Može se s toga zaključiti da<br />
su istraživani izolati gljive Sphaeropsis<br />
sapinea genetski različiti. S<br />
druge strane, "barijere" nisu formirali<br />
jedino miceliji kultura istih izolata<br />
međusobno konfrotiranih, no to<br />
je razumljivo jer nema genetskih razlika<br />
među njima.<br />
310<br />
Rezultatima istraživanja drugog<br />
pokusa - pokusa inokulacije utvrđeno<br />
je da izolati DP 04-1 i DP 06-3 iz<br />
Hrvatske te izolat VIPAVA (izoliran<br />
iz zelenih iglica crnog bora) iz Slovenije<br />
putem rane na kori biljaka<br />
mogu zaraziti dvoipogodišnje sadnice<br />
crnog bora. Prvi simptomi na<br />
zaraženim biljkama uočeni su u<br />
obliku kloroze iglica jedanaestog<br />
dana. Kao posljedica rasta micelija<br />
izolata ispod kore stabljika borova<br />
utvrđene su nekroze tkiva. Usporedbom<br />
tih nekroza došlo se do zaključka<br />
da se nekroze nastale jednim<br />
od navedenih izolata međusobno<br />
značajno ne razlikuju pa stoga<br />
upućuju na zaključak da izolati pokazuju<br />
isti (sličan) stupanj virulentnosti.<br />
Inokulirane sadnice prethodno<br />
su tretirane s amonijevim sulfatom<br />
u količinama 0, 20, 40 i 80<br />
g/m 2 . Utjecaj hranjiva očitovao se,<br />
u cjelini, u porastu visina biljaka<br />
povećanjem količine prihranjivanja.<br />
Ista slika utvrđena je i kod nekroza<br />
ispod kore inokuliranih sadnica,<br />
odnosno zabilježen je porast<br />
dužina nekroza.<br />
Na temelju rezultata provedenih<br />
pokusa autor je odbacio pretpostavku<br />
o mogućoj prisutnosti dviju populacija<br />
gljive u Hrvatskoj s različitim<br />
patogenim, odnosno virulentnim<br />
svojstvima, a time i objašnjenje<br />
nastanka šteta samo na nekim lokalitetima.<br />
Glede navedenoga analizirani<br />
su neki abiotski ili biotski čimbenici<br />
kao mogući uzročnici predispozicije<br />
borovih stabala na napad<br />
gljive Sphaeropsis sapinea.<br />
Razmatrajući štetan utjecaj različitih<br />
čimbenika kao mogućih uzroka<br />
stresnog stanja borova: suša,<br />
siromašniji stanišni uvjeti, kritične i<br />
visoke koncentracije S0 2 u atmosferi,<br />
kukci, posolica i mehanička<br />
oštećenja, autor pretpostavlja da jedan,<br />
odnosno vjerojatnije dva ili više<br />
čimbenika zajedno, svaki s drukčijim<br />
intenzitetom djelovanja utječu<br />
na predispoziciju borovih stabala<br />
na napad ove gljive. Pod utjecajem<br />
navedenih čimbenika, a kao<br />
vjerojatno najizraženijom posljedicom<br />
njihova djelovanja, javlja se<br />
vodni stres kao kobni ili prijelomni<br />
moment koji pogoduje ostvarenju<br />
infekcije, odnosno napadu gljive te<br />
njenom širenju. U svemu tome važnu<br />
ulogu igra i sama individualna<br />
otpornost borova.<br />
Autor na kraju navodi da u literaturi<br />
postoji svega nekoliko navoda<br />
o mogućim, odnosno provedenim<br />
mjerama zaštite. U rasadnicima<br />
primjenom različitih metoda moguća<br />
je učinkovita zaštita borovih sadnica.<br />
U borovim sastojinama i kulturama<br />
u cilju spriječavanja pojave<br />
bolesti dolaze do izražaja uzgojne<br />
mjere. Međutim, problem zaštitnih<br />
mjera nastaje pojavom bolesti u borovim<br />
kulturama i nasadima, odnosno<br />
na odraslim stablima. S obzirom<br />
na zapažene simptome bolesti<br />
na terenu preventivne mjere upotrebom<br />
fungicida mogu imati utjecaja<br />
u zaštiti izbojaka i grana nezaraženih<br />
borova, odnosno eventualno nezaraženih<br />
izbojaka i grana već oboljelih<br />
borova. U slučaju kada je već<br />
došlo do pojave bolesti, odnosno<br />
sušenja najmlađih izbojaka, te starijih<br />
izbojaka i grana, već je prekasno,<br />
jer su stanice navedenih organa<br />
odumrle. U cilju pronalaženja<br />
mogućih učinkovitih mjera u zaustavljanu<br />
razvoja bolesti autor je<br />
mišljenja da bi trebalo provesti različite<br />
pokuse s biološkim ili kemijskim<br />
kurativnim sredstvima.<br />
Doktorska disertacija mr. se.<br />
Danka Diminića je suvremeno istraživačko<br />
djelo. Po suvremenosti<br />
uklapa se među više europskih istraživača<br />
koji se bave ovom gljivom.<br />
Rezultati ovoga rada predstavljaju<br />
vrijedan doprinos šumarskoj<br />
znanosti, posebno šumarskoj fitopatologiji,<br />
odnosno zaštiti šuma, ali<br />
i praksi.<br />
Prof. dr. sc. Milan Glavaš
BORIS HRAŠOVEC<br />
Mr. sc. Boris Hrašovec, diplomirani<br />
inženjer šumarstva, obranio<br />
je 16. svibnja <strong>1997</strong>. godine doktorsku<br />
disertaciju pod naslovom<br />
Entomofauna češera obične jele<br />
(Abies alba Mill.), obične smreke<br />
(Picea abies /L./ Karst, i crnoga<br />
bora (Pinus nigra Arn.) na području<br />
Hrvatske, i time stekao pravo<br />
na akademski stupanj doktora biotehničkih<br />
znanosti, znanstveno polje<br />
šumarstvo.<br />
Životopis - Boris Hrašovec rođenje<br />
11. ožujka 1960. godine u Zagrebu.<br />
Nakon završene osnovne<br />
škole 1975. godine upisuje se u V.<br />
Zagrebačku gimnaziju i nakon 4 godine<br />
završava srednjoškolsko obrazovanje,<br />
stekavši zvanje suradnika<br />
u nastavi. Studij šumarstva upisuje<br />
u školskoj godini 1979/80 na Šumarskom<br />
fakultetu Sveučilišta u<br />
Zagrebu. Obranom diplomskog rada<br />
iz područja šumarske ekologije,<br />
u studenom 1984. godine, stječe<br />
zvanje diplomiranoga inženjera šumarstva.<br />
Odmah po završetku studija<br />
započinje raditi na Šumarskom<br />
fakultetu u Zagrebu pri Katedri za<br />
zaštitu šuma, te se od 1. prosinca<br />
1986. zapošljava na istoj katedri u<br />
svojstvu asistenta na predmetu Zaštita<br />
šuma. Poslijediplomski studij<br />
upisuje u školskoj godini 1984/85,<br />
a magistarski rad pod naslovom<br />
"Prilog poznavanju bioekologije<br />
insekata iz roda Balaninus<br />
Germ., štetnika žira hrasta lužnjaka<br />
(Quercus robuf L.)" brani<br />
15. siječnja 1992. godine. Boris<br />
Hrašovec sudjelovao je do sada u<br />
znanstveno-istraživačkom radu kao<br />
suradnik na dva projekta Ministarstva<br />
znanosti i tehnologije, a trenutačno<br />
je uključen u projekt "Zaštita<br />
i obnova ekosustava" pri istom ministarstvu.<br />
U proteklom znanstveno-istraživačkom<br />
razdoblju surađivao<br />
je na više istraživačkih projekata<br />
J.P. "Hrvatske šume", od kojih je<br />
samostalno vodio zadatak pod<br />
nazivom: "Suzbijanje štetnika sjemena<br />
šumskoga drveća". U novom<br />
istraživačkom razdoblju uključenje<br />
u podprojekt "Izloženost šuma štetnim<br />
utjecajima i povećanje njihove<br />
zaštite". U okviru spomenutih istraživačkih<br />
projekata, za čitavog<br />
razdoblja rada na fakultetu, bavi se<br />
različitim problemima iz područja<br />
šumarske entomologije i zaštite šuma.<br />
Intenzivnije proučava kompleks<br />
štetnih kukaca koji napadaju<br />
šumsko sjeme i plodove radi njihove<br />
povećane štetne uloge i sve češćih<br />
problema oko obnove naših<br />
šumskih ekosustava. Usporedo prati<br />
aktualne promjene u napadu različitih<br />
štetnika u svim dijelovima Hrvatske,<br />
nastojeći obraditi najvažnije<br />
i utvrditi razloge njihova prenamnoženja<br />
te odrediti mjere njihova<br />
suzbijanja. Svoja saznanja prenosi<br />
šumarskoj javnosti i djelatnicima<br />
na terenu neposrednim kontaktima,<br />
putem elaborata ili objavljivanjem<br />
u domaćim i inozemnim stručnim i<br />
znanstvenim glasilima. Samostalno<br />
ili u koautorstvu objavio je do sada<br />
22 rada. Kontaktira s inozemnim<br />
stručnjacima te proširuje znanje iz<br />
područja entomologije i zaštite šuma.<br />
Sudjeluje na više domaćih i<br />
međunarodnih stručnih i znanstvenih<br />
skupova. U okviru nastavne<br />
djelatnosti sudjeluje u izvođenju<br />
nastave iz predmeta Šumarska entomologija<br />
i Zaštita šuma pridonoseći<br />
razvoju gradiva vježbi, terenske<br />
nastave kao i nastavnih sredstava<br />
koja se koriste za ove predmete.<br />
Član je Hrvatskoga šumarskog društva<br />
i Hrvatskoga entomološkog<br />
društva, a sudjeluje kao koordinator<br />
i na nekoliko međunarodnih projekata<br />
u razmjeni znanstvenih saznanja<br />
i razvoju veza između šumarskih<br />
znanstvenika u Europi i svijetu.<br />
Postupak odobrenja i ocjena<br />
disertacije - Na osnovi izvješća Povjerenstva<br />
za ocjenu uvjeta i odobrenje<br />
disertacije u sastavu prof. dr.<br />
sc. Milan Glavaš i dr. sc. Miroslav<br />
Harapin, Fakultetsko vijeće<br />
Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u<br />
Zagrebu odobrilo je mr. se. Borisu<br />
Hrašovcu temu doktorske disertacije,<br />
a za mentora je izabralo dr.<br />
se. Miroslava Harapina. Isto Fakultetsko<br />
vijeće je po izradi doktorske<br />
disertacije imenovalo Povjerenstvo<br />
za ocjenu u sastavu prof. dr. sc. Milan<br />
Glavaš, dr. sc. Miroslav Harapin<br />
i prof. dr. sc. Slavko Matić .<br />
Prikaz rada - Rad je opsega 167<br />
stranica, čime je obuhvaćeno 8 tablica,<br />
48 slika i 21 stranica priloga.<br />
Slike se mogu svrstati u dvije kategorije:<br />
slike u boji (7) na kojima su<br />
prikazani insekti utvrđeni tijekom<br />
istraživanja na ukupno 26 pojedinačnih<br />
fotografija, te različiti dijagrami,<br />
crteži kartografskih prikaza<br />
(40). Radom je isto tako obuhvaćeno<br />
13 originalnih klimadijagrama iz<br />
15-godišnjega razdoblja sabiranja<br />
klimatoloških podataka te 26 dijagrama<br />
koji nisu posebno obrojčani.<br />
Čitav je rad podijeljen u 8 poglavlja<br />
kako slijedi: Uvod (22 stranice), Područje<br />
istraživanja (15 stranica),<br />
Materijali i metode (10 stranica),<br />
Rezultati rada (67 stranica), Rasprava<br />
(13 stranica), Zaključci (4 stranice),<br />
Literatura (15 stranica), Prilozi<br />
(21 stranica).<br />
Sažetak rada - Istraživanje je<br />
obuhvatilo entomofaunistički kom-<br />
311
pleks češera obične jele smreke i crnoga<br />
bora. Time su u obzir uzete naše<br />
najvažnije vrste četinjača. Raspored<br />
i odabir lokaliteta istraživanja<br />
nadovezao se uglavnom na postojeće<br />
priznate sjemenske sastojine,<br />
čime se željelo približiti interesima<br />
praktičara, odnosno obaviti istraživanje<br />
na aktualnim površinama<br />
predviđenim za prikupljanje sjemena<br />
četinjača. Jelovi češeri sakupljeni<br />
su na 18 lokaliteta iz panonskog<br />
i dinarskog dijela areala. U<br />
1994. godini analiza češera i sjemena<br />
obavljena je uzimanjem uzorka<br />
iz osnovne količine od 9.800 kg.<br />
češera. U 1996. godini taje količina<br />
iznosila 4.441 kg. Uzorak češera i<br />
sjemena crnoga bora uzet je iz ukupno<br />
prikupljene mase od 12.511 kg<br />
češera. Uzorci smrekovih češera sabrani<br />
su najvećim dijelom sa tla i<br />
bili su proporcionalno najslabije zastupljeni<br />
u odnosu na ostale dvije<br />
vrste. Obrađen je tek jedan uzorak<br />
svježih češera iz područja Trakošćana<br />
u 1994. godini. Kvantitativna<br />
analiza oštećenosti češera pokazala<br />
je relativno mali stupanj oštećenja u<br />
uvjetima bogatog uroda jele 1994.<br />
godine. Prosječna oštećenost iznosila<br />
je 12,5 %. Uzorci češera crnoga<br />
bora bili su najslabije napadnuti i<br />
oštećenost se kretala od 0 do 5 %.<br />
Analiza otpalih smrekovih češera iz<br />
uroda 1993. godine pokazala je prosječnu<br />
oštećenost od 20 %. Kvantitativna<br />
analiza jelova sjemena iz<br />
uroda 1994. godine pokazala je prosječnu<br />
oštećenost od 7,3% čiji su<br />
uzročnici bili različiti insekti. Kvantitativna<br />
analiza sjemena iz uroda<br />
1996. godine rezultirala je prosječnom<br />
oštećenošću od 4,2% uzrokovanu<br />
insektima. Sjeme crnoga<br />
bora prosječno je bilo oštećeno također<br />
sa 4,2 %. Može se zaključiti<br />
daje udio šteta na sjemenu od insekata<br />
u istraživanom razdoblju bio<br />
vrlo malen. Postotak jelova sjemena<br />
ispunjenoga endospermom i embrijem<br />
bio je razmjerno malen. Na<br />
uzorku sjemena iz 1994. godine<br />
utvrđen je prosječni postotak gluhoga<br />
sjemena od 30,1 %. Zdravoga<br />
je sjemena na tome uzorku utvrđeno<br />
61,1 %. Za urod 1996. godine<br />
ove su vrijednosti iznosile 60,6 %<br />
gluhoga sjemena i 33,7 % zdravih<br />
sjemenki. Iako vrijednosti izračunate<br />
na ova dva uroda nisu komparabilne<br />
radi velike razlike u širini i<br />
intenzitetu uzimanja uzoraka, evidentno<br />
postoji velika razlika u postotku<br />
gluhoga sjemena. Istovremeno<br />
se štete od insekata nisu bitno<br />
povećale. Štoviše, i postotak ovih<br />
oštećenja je gotovo dvostruko manji<br />
na urodu 1996. godine. Metodom<br />
disekcije češera i sjemena te uzgojem<br />
insekata izdvojeno je 14 štetnih<br />
vrsta fitofagnih insekata. Od toga<br />
broja 9 ih pripada konospermatofagima,<br />
a preostalih 5 je pravih spermatofaga.<br />
Najzastupljeniji su dvokrilci<br />
(Diptera) sa 6 vrsta. Sa 4<br />
štetne vrste su zastupljeni leptiri<br />
(Lepidoptera). Slijede kornjaši (Coleoptera)<br />
i opnokrilci (Hymenoptera)<br />
sa po dvije vrste. Istovremeno<br />
je masovnim uzgojem iz češera izdvojeno<br />
i determinirano 7 vrsta parazitoida.<br />
Ukupno je izdvojeno 510<br />
primjeraka raznih parazitoida. Od<br />
ukupnoga broja samo ih je 10 izdvojeno<br />
iz jelovih češera. Usporedba<br />
ukupnoga broja izdvojenih konofita<br />
i parazitoida daje grubu procjenu<br />
parazitiranosti od 10 %. Najveći<br />
dio parazitoida izdvojen je iz<br />
smrekovih češera (najmanje 9 vrsta).<br />
Prema broju izdvojenih primjeraka<br />
također prednjače parazitoidi<br />
iz smrekovih češera (90 % - smreka,<br />
8 % - crni bor i 2 % - obična<br />
jela). Najveći broj parazitskih vrsta<br />
pripada porodici Braconidae. Slijede<br />
pripadnice porodica Torymidae,<br />
Ichneumonidae, Pteromalidae, Eulophidae<br />
i Tachinidae. Iz ovih su<br />
porodica determinirane sljedeće vrste<br />
parazitoida: Tory'mus azureus, T.<br />
caudatus, Anogmus vala, Tetrastlchus<br />
strobilanae, Baeacis abietis,<br />
Bracon pineti i Spathius curvicaudis.<br />
Od konospermatofaga utvrđene<br />
su vrste: Dioryctria abietella, Barbara<br />
herrichiana, Cydia strobilella,<br />
Eupithecia pini, Pissodes validirostris,<br />
Ernobius abietis, Kaltenbachiola<br />
strobl, Earomyla Imposslbtle l<br />
Laslomma anthraclna. Od spermatofaga<br />
utvrđene su Megastigmus<br />
suspectus, M. strobiloblus, Resseliella<br />
plceae, Plemeliella abietina i<br />
Megasella rufipes.<br />
Prvo provedeno opsežnije istraživanje<br />
štetne entomofaune češera<br />
obične jele, obične smreke i crnoga<br />
bora, otkrilo je razmjerno bogat faunistički<br />
sastav. Osim 14 vrsta konofitnih<br />
insekata utvrđeno je i više<br />
od 7 vrsta parazitoida, od kojih je<br />
među najbrojnijim bila vrsta T azureus.<br />
Dobiveni rezultati plod su višegodišnjega<br />
originalnog znanstvenog<br />
rada i predstavljaju značajan<br />
doprinos poznavanju zoocenoza i<br />
biodiverziteta naših šuma. Istraživanje<br />
međuodnosa jele, smreke i crnoga<br />
bora s jedne i konofitnog kompleksa<br />
s druge strane pokazala su da<br />
je taj proces složen i dobro razvijen.<br />
Otkrivanje većeg broja ekoloških<br />
komponenti u tim odnosima otvara<br />
nove i sve brojnije mogućnosti integralnoj<br />
metodi i zaštiti šuma, s naglaskom<br />
na biološkom suzbijanju<br />
primjenom parazitoida.<br />
Prof. dr. sc. Milan Glavaš<br />
312
ODLIKOVANI ŠUMARSKI STRUČNJACI<br />
Prof. dr. sc. Mladen Stjepan FIGURIĆ, dipl. inž. drvne tehnologije<br />
Predsjednik Republike Hrvatske dr. se. Franjo Tuđman odlikovao je dana 27. svibnja <strong>1997</strong>. godine<br />
odlukom broj 01-051-97-13-2-3/1 N. N. broj 58 od 9. lipnja <strong>1997</strong>., dekana Šumarskoga fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu prof. dr. sc. Mladena Stjepana Figurica<br />
REDOM DANICE HRVATSKE<br />
S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA<br />
za osobite zasluge u gospodarstvu.<br />
Prof. Figurić rođen je 25. 4.<br />
1943. u Zagrebu. Maturirao je na zagrebačkoj<br />
V gimnaziji 1962. godine.<br />
Diplomirao je na Šumarskom fakultetu<br />
Sveučilišta u Zagrebu 1966.<br />
godine na Drvnotehnološkom odjelu.<br />
Nakon toga zapošljava se u DIPu<br />
"Zagorje" - Krapina, gdje radi prvo<br />
na poslovima tehnologa, a kasnije<br />
upravitelja tvornice stolica. 1971.<br />
godine prelazi na Institut za drvo -<br />
Zagreb, u Odjel za tehnološku organizaciju,<br />
gdje radi na znanstvenoistraživačkim<br />
i razvojnim projektima<br />
za potrebe drvne industrije.<br />
Uže područje rada u Institutu za drvo<br />
mu je studij i mjerenje rada,<br />
projektiranje makro i mikro organizacije<br />
poduzeća te upravljanje proizvodnjom<br />
i poslovanjem.<br />
Školske godine 1972/73. upisuje<br />
poslijediplomski studij na Šumarskom<br />
fakultetu u Zagrebu iz područja:<br />
organizacija rada u drvnoj<br />
industriji. Magistrira 1975. godine,<br />
a doktorira 1978. godine. Postaje<br />
asistent na Šumarskom fakultetu,<br />
gdje počinje oblikovati Katedru za<br />
organizaciju proizvodnje u drvnoj<br />
industriji. 1978. godine postaje docent,<br />
1982. izvanredni profesor, a<br />
1987. izabran je za redovitog profesora.<br />
Od 1983. do 1988. obnaša<br />
funkciju predstojnika Zavoda za istraživanje<br />
u drvnoj industriji, 1990-<br />
1992. i 1994-1996. prodekan je Drvnotehnološkog<br />
odjela, od 1991. do<br />
danas predstojnik je Zavoda za organizaciju<br />
proizvodnje u drvnoj industriji,<br />
a od 1992-1994. dekan Šumarskog<br />
fakulteta. Ponovno je izabran<br />
za dekana za školsku godinu<br />
1996/97-<strong>1997</strong>/98.<br />
U nastavnom radu poznat je kao<br />
vrstan predavač i pedagog. Predaje<br />
na dodiplomskom i poslijediplomskom<br />
studiju na Šumarskom fakultetu<br />
na oba odjela (Šumarskom i Drvnotehnološkom),<br />
te povremeno na<br />
poslijediplomskom studiju na Biotehničkoj<br />
fakulteti u Ljubljani i Ekonomskom<br />
fakultetu u Splitu.<br />
Uz to obnaša sljedeće značajne<br />
funkcije:<br />
Predstavnik je Republike Hrvatske<br />
u TEHNICAL COMMITTEE<br />
OF FORESTS AND FORESTRY<br />
PRODUCT (FAO) (Izabralo ga je<br />
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva<br />
Republike Hrvatske).<br />
Član je Vijeća za poljoprivredu<br />
i šumarstvo Hrvatske akademije<br />
znanosti i umjetnosti, izvanredni je<br />
član Hrvatske tehničke Akademije i<br />
dopredsjednik Akademije šumarskih<br />
znanosti.<br />
Potpredsjednik je Hrvatskoga šumarskog<br />
društva, a također je dopredsjednik<br />
Matičnog povjerenstva<br />
za biotehničke znanosti i dopredsjednik<br />
Znanstvenog područja Vijeća<br />
za biotehničke znanosti.<br />
Objavio je preko 80 znanstvenih<br />
radova, preko 100 stručnih radova,<br />
dvije samostalne knjige, sedam sa<br />
suradnicima te niz skripti. Uz to,<br />
napisao je velik broj domaćih i međunarodnih<br />
recenzija.<br />
Posebno surađuje sa fakultetima<br />
u Zvolenu (Slovačka), Sopronu<br />
(Mađarska), Skopju (Makedonija),<br />
Ljubljani (Slovenija), Sankt Peterburgu<br />
(Rusija), Poznanu (Poljska),<br />
Sofiji (Bugarska) i Vicenzi (Italija).<br />
Boravio je u Velikoj Britaniji, Njemačkoj,<br />
Slovačkoj, Francuskoj i<br />
Italiji (studijski).<br />
Održao je niz predavanja na domaćim<br />
i međunarodnim simpozijima<br />
te raznim savjetovanjima i seminarima.<br />
Čestitamo dekanu Šumarskog<br />
fakulteta i potpredsjedniku Hrvatskoga<br />
šumarskog društva na visokome<br />
odličju.<br />
B. Prpić<br />
313
Prof. dr. sc. Joso VUKELIĆ, dipl. inž. šumarstva<br />
Predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman Odlukom broj 01-051-97-13-3-1/1<br />
od 27. svibnja <strong>1997</strong>. godine odlikovao je prodekana Šumarskoga fakulteta u Zagrebu<br />
prof. dr. sc. Josu Vukelića<br />
REDOM DANICE HRVATSKE<br />
S LIKOM RUĐERA BOŠKOVIĆA<br />
za osobite zasluge u znanosti,<br />
N. N. broj 58. od 9. lipnja <strong>1997</strong>. godine.<br />
Prof. Joso Vukelić rođen je 3.<br />
travnja 1955. godine u Senju. Osnovnu<br />
školu završio je u Krasnu, a kemijsku<br />
tehničku u Zagrebu. Školske<br />
godine 1974/75. upisao je studij<br />
na Šumarskom odjelu Šumarskog<br />
fakulteta u Zagrebu, te diplomirao<br />
16. ožujka 1979. godine.<br />
Poslije diplome radio je dvije<br />
godine u službi za uređivanje šuma<br />
Šumskog gospodarstva Sisak, a potom<br />
jednu školsku godinu u Odgojno-obrazovnom<br />
centru za šumarstvo<br />
u Karlovcu, kao predavač stručnih<br />
predmeta. Od 1. rujna 1981.<br />
godine zaposlen je na Šumarskom<br />
fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta,<br />
od 1990. docenta, od 1993.<br />
izvanrednog profesora, a <strong>1997</strong>. izabran<br />
je za redovitog profesora iz<br />
predmeta Šumarska fitocenologija.<br />
Školske godine 1979/80. upisao<br />
je poslijediplomski studij na Šumarskom<br />
fakultetu u zagrebu iz područja<br />
Uređivanja šuma i magistrirao<br />
22. listopada 1984. godine, a<br />
disertaciju pod naslovom "Šumske<br />
zajednice i staništa hrasta kitn jaka<br />
(Quercus petraea Liebl.) u sjeverozapadnoj<br />
Hrvatskoj" obranio<br />
je 6. veljače 1990. godine.<br />
Tijekom 1985, 1986. i 1990. godine<br />
boravio je godinu dana na specijalizaciji,<br />
na Botaničkom institutu<br />
u Grazu, Sveučilištu za kulturu tla u<br />
Beču, Šumarskim fakultetima u<br />
Miinchenu i Freiburgu, te WWF u<br />
Rasttatu. Pored toga u više navrata<br />
posjećivao je razne znanstvene, nastavne<br />
i stručne skupove u inozemstvu,<br />
od čega izdvajamo jednotjedne<br />
posjete Šumarskoj akademiji u<br />
Firenzi 1984. i 1994, Visokoj šumarskoj<br />
školi u Zvolenu 1988. i<br />
1995, Visokoj šumarskoj školi uZiirichu<br />
1989, Šumarskom fakultetu u<br />
Brnu 1995. i Šumarskom fakultetu<br />
u Šopronu 1996. godine. U svojstvu<br />
pomoćnika ministra za poljoprivredu<br />
i šumarstvo u izaslanstvu Republike<br />
Hrvatske sudjelovao je u radu<br />
II ministarske konferencije o zaštiti<br />
europskih šuma u Helsinkiju 1994. i<br />
FAO Komisiji za šumarstvo u Rimu<br />
1995. godine.<br />
Na Šumarskom fakultetu aktivno<br />
je uključen u znanstveno-nastavni<br />
rad koji je vezan za šire područje<br />
Šumarske fitocenologije.<br />
Glavni je urednik Glasnika za<br />
šumske pokuse i urednik područja<br />
Šumski ekosustavi u Šumarskom<br />
listu.<br />
Član je jadanaest znanstvenih i<br />
stručnih domaćih i stranih udruženja,<br />
a sudjelovao je na više od četrdeset<br />
znanstvenih i stručnih skupova<br />
u Hrvatskoj i inozemstvu. Održao<br />
je više javnih predavanja u Šumarskom<br />
društvu, Hrvatskom ekološkom<br />
društvu, Pčelarskom društvu<br />
i drugdje. Ističemo predavanja<br />
koja je o šumskoj vegetaciji Hrvatske<br />
održao na Šumarskom fakultetu<br />
u Freiburgu i Miinchenu te na<br />
WWF institutu u Rastattu.<br />
Do sada je objavio 64 znanstvena<br />
i stručna rada i tri bibliografije, te<br />
više različitih stručnih prikaza, mišljenja<br />
i elaborata. Većina radova<br />
odnosi se na istraživanje šumskih<br />
zajednica i staništa kontinentalnog<br />
dijela Hrvatske, te na kartiranje<br />
šumske vegetacije. Od 1993. do<br />
1996. godine bio je pomoćnik ministra<br />
za poljoprivredu i šumarstvo, a<br />
od 1996. godine prodekan je Šumarskog<br />
odsjeka na Šumarskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Čestitamo prodekanu Šumarskog<br />
fakulteta i članu Upravnog odbora<br />
Hrvatskoga šumarskog društva<br />
na visokome odličju.<br />
B. Prpić<br />
314
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA<br />
ZAPISNIK<br />
sa 12. sjednice Upravnog odbora<br />
Hrvatskoga šumarskog društva<br />
održane 18. ožujka <strong>1997</strong>. godine u Zagrebu<br />
Nazočni: mr. se. Darko Beuk, dr. se Joso Gračan,<br />
Tomislav Lešković, dipl. inž., Božidar Longin, dipl.<br />
inž., prof. dr. sc. Slavko Matić, Adam Pavlović, dipl.<br />
inž., Željko Perković, dipl. inž., prof. dr. sc. Branimir<br />
Prpić, Zvonko Rožić, dipl. inž., Tomislav Starčević,<br />
dipl. inž., Nadan Sirotić, dipl. inž., Slavko Šarčević,<br />
dipl. inž., Valerija Vukelić, dipl. inž., Vladimir Špoljarić,<br />
dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž. i Vlatka<br />
Antonie.<br />
Ispričani: prof. dr. se. Mladen Figurić, mr. se. Ivan<br />
Pentek, mr. se. Ivan Volf i prof. dr. sc. Joso Vukelić.<br />
Nakon stoje predsjednik HŠD-a pozdravio sve nazočne<br />
usvojen je ovaj<br />
Dnevni red:<br />
1. Prihvaćanje Zapisnika 11. sjednice Upravnog odbora<br />
HŠD-a.<br />
2. Obavijesti.<br />
3. Prihvaćanje izvješća o poslovanju za 1996. godinu<br />
a) Izvješće povjerenstva za popis imovine<br />
b) Obračun prihoda i rashoda po mjestima troškova<br />
c) Izvješće Nadzornog odbora.<br />
d) Izvješće o financijskom poslovanju zal996. godinu<br />
4. Šumarski list.<br />
5. Pripreme za Godišnju Skupštinu HŠD-a.<br />
6. Hrvatski šumarski dom - održavanje i uređenje<br />
zgrade.<br />
7. Područna šumarska društva.<br />
8. Odnos sa zakupcima poslovnog prostora.<br />
9. Razno.<br />
Ad 1. Zapisnik sa 11. sjednice Upravnog odbora<br />
HŠD-a prihvaćenje bez primjedbi.<br />
Ad 2. Tajnik HŠD-a izvješćuje da su poduzete mjere<br />
za kontrolu vlasničkih odnosa prema Zakonu i vlasništvu.<br />
U svezi s tim obavljeni su razgovori i dostavljeni<br />
dokumenti u Odvjetničku kancelariju Kos, putem javne<br />
bilježnice g-đe Škrinjar. Također je obavljen razgovor s<br />
Odvjetničkom kancelarijom Drezga, koja vodi spor<br />
HŠD-a s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije.<br />
- Priprema se sastanak sa zamjenikom ministra u Ministarstvu<br />
znanosti i tehnologije prof. dr. sc. Nikolom<br />
Ružinski i predstavnicima Instituta za međunarodne odnose<br />
i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije radi<br />
korektnih zakupničkih odnosa i plaćanja zakupa.<br />
- Upravo je u tijeku iseljavanje Knjižnica grada Zagreba<br />
(računovodstvo). Za taj prostor su zainteresirane<br />
"Hrvatske šume", pa će se nakon uređenja radnog prostora<br />
i stubišta pristupiti dogovoru ili natječaju za zakup<br />
tog prostora.<br />
- Predviđena je Svečana skupština Akademije šumarskih<br />
znanosti za 9. travnja <strong>1997</strong>. godine u Hrvatskoj<br />
gospodarskoj komori, na kojoj će biti uručene Odluke o<br />
izboru izabranim članovima AŠZ.<br />
-1 ove godine Tajništvo će pripremati zahtjev Ministarstvu<br />
znanosti i tehnologije za pomoć u financiranju<br />
časopisa Šumarski list.<br />
Ad 3. a) Povjerenstvo za popis imovine<br />
Predmet: Izvještaj o obavljenom popisu sa stanjem<br />
na dan 31. prosinca 1996. godine<br />
Upravnom odboru<br />
Izvješćujemo daje Povjerenstvo u sastavu:<br />
1. Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., predsjednik<br />
2. Đurđa Belić, član<br />
3. Marina Šoštarec, član<br />
obavilo popis sa stanjem na dan 31. prosinca 1996.<br />
godine. O obavljenim poslovima i utvrđenom stanju<br />
podnosimo sljedeće izvješće:<br />
1. Popis je obavljen od 15. do 31. prosinca 1996. godine.<br />
2. Popisano je sljedeće:<br />
- dugotrajna materijalna imovina;<br />
- financijska imovina, dugoročna i kratkoročna;<br />
- potraživanja dugoročna i kratkoročna;<br />
- novac u banci (na računima) i u blagajni;<br />
- dugoročne obveze i kratkoročne obveze;<br />
315
Popisom dugotrajne imovine utvrđeno je, da stvarno<br />
stanje osnovnih sredstava odgovara knjižnom stanju.<br />
- Dugoročna potraživanja iznose 350.040,97 kn<br />
(utužena neplaćena zakupnina - Fakultet kemijskog<br />
inženjerstva i tehnologije).<br />
- Kratkoročna potraživanja iznose 783.967,91 kn.<br />
- Stanje na žiro računu iznosi 137.212,83 kn.<br />
- Stanje u blagajni iznosi 923,11 kn.<br />
- Stanje na depozitima u bankama iznosi 610.000,00 kn.<br />
- Kratkoročne obveze iznose 53.526,00 kn,<br />
dobavljači<br />
62.319,22 kn.<br />
Povjerenstvo predlaže: da se dugovanja od pojedinaca<br />
pretplatnika na Šumarski list u iznosu od<br />
15.944,33 kn prenesu kao dug i u <strong>1997</strong>. godinu te pokušaju<br />
naplatiti; dugovanja od Uprave šuma Požega u iznosu<br />
od 200,00 kn; "Županija Varaždinska" Varaždin u<br />
iznosu od 500,00 kn i "Iver" Požega u iznosu od 500,00<br />
kn otpise; iznos od 755.266,11 kn prenese na dugotrajna<br />
potraživanja (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije<br />
- dug za zakupnine u 1996. godini<br />
238.953,24 kn i IMO - dug za zakupnine 516.312,87<br />
kn); da se iznos od 27.501,80 kn prenese u <strong>1997</strong>. godinu<br />
kao potraživanje od kupaca. U 1996. godini za sva<br />
dugovanja - kupcima su se slale opomene u više navrata,<br />
a u <strong>1997</strong>. godini neplaćene račune treba pokušati naplatiti.<br />
Uz ovo Izvješće dostavljamo sljedeće popisne materijale:<br />
Popisne liste dugotrajne imovine i sitnog inventara<br />
u upotrebi; Popis dugovanja na dan 31. prosinca<br />
1996. godine; Popis pojedinaca-dužnika za pretplatu na<br />
Šumarski list za 1993, 1994, 1995. i 1996. godinu.<br />
Povjerenstvo u sastavu:<br />
1. Oskar Piškorić, dipl. inž. šum., predsjednik<br />
2. Đurđa Belić, član<br />
3. Marina Šoštarec, član<br />
b) Obračun prihoda i rashoda po mjestima troškova u vremenu od 1. siječnja do 31. prosinca 1996. godine<br />
Tekući Sadržaj Ukupno Stručne Šumarski Proslava Min. polj. i šum.<br />
broj službe list obljetnice Svjetska banka<br />
Prihodi<br />
1. Prihod od pretplate i<br />
prodaje ŠL, sep., oglasa 466.661,41 466.661,41<br />
2. Prihodi od dotacija<br />
Minist, znanosti i teh. 69.918,00 69.918,00<br />
3. Prihodi od 1.396.822,94<br />
zakupnina 1.396.822,94<br />
4. Ostali prihodi 176.961,87 88.899,69 88.062,18<br />
5. Prihodi od<br />
150. i 120. obljetnice 56.100,00 - 56.100,00<br />
Ukupni prihodi 2.166.464,22 1.485.722,63 536.579,41 56.100,00 88.062,18<br />
Troškovi<br />
I. Materijalni troškovi<br />
1. Utrošak materijala<br />
za redovitu djelatnost<br />
2. Utrošena energije<br />
II. Troškovi usluga<br />
3. Prijevozne usluge<br />
4. Usluge održavanja<br />
5. Intelektualne usluge<br />
i osobne usluge<br />
6. Komunalne usluge<br />
Troškovi tiska<br />
(ŠL i ostali troškovi)<br />
316<br />
71.361,10 10.129,99 8.735,57 52.495,54<br />
14.003,50 9.802,45 4.201,05<br />
815,00 815,00<br />
284.590,78 284.590,78<br />
320.415,44 495,91 88.685,09 143.172,26<br />
26.943,70 18.860,59 8.083,11<br />
687.291,03 556.003,88 131.287,15<br />
88.062,18
III. Troškovi za zaposlene<br />
8. Plaće, naknade,<br />
porezi, prirezi i doprinosi 262.246,75 183.572,73 78.674,02<br />
9. Ostali izdaci<br />
za zaposlene 10.855,50 10.855,50<br />
10. Dnevice i putni<br />
troškovi služb. put. 19.459,96 19.459,96<br />
11. Izdaci za<br />
reprezentaciju 148.427,63 51.856,18 96.571,45<br />
12. Premije<br />
osiguranja 15.602,99 15.602,99<br />
13. Bankovne usluge i<br />
troškovi ZAP-a 5.623,00 5.623,00<br />
14. Troškovi za stručno<br />
obrazovanje i savjet. 7.720,00 7.720,00-<br />
15. Troškovi za stručnu<br />
literaturu i si. glasila 7.356,00 7.356,00-<br />
16. Ostali nematerijal. troškovi 43.749,56 26.587,95 17.161,61<br />
Ukupnotroškovi 1.926.461,94 652.514,03 745.197,72 440.688,01 88.062,18<br />
Rekapitulacija<br />
Prihodi 2.166.464,22 1.485.722,63 536.579,41 56.100,00 88.062,18<br />
Troškovi 1.926.461,94 652.514,03 745.197,72 440.688,01 88.062,18<br />
Višakprihoda 240.002,28 +833.208,60 -208.618,31 -384.588,01<br />
c) Izvješće Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog<br />
društva<br />
Nadzorni odbor u sastavu:<br />
Slavko Šarčević, dipl. inž., predsjednik<br />
Valerija Vukelić, dipl. inž., član<br />
Vladimir Spoljarić, dipl. inž., član<br />
pregledao je materijalno-financijsku dokumentaciju<br />
za 1996. godinu i podnosi Upravnom odboru sljedeće<br />
izvješće:<br />
- poslovne knjige vode se prema zahtjevima dvojnog<br />
sustava knjigovodstva;<br />
- obrada podataka u knjigovodstvu obavlja se pomoću<br />
elektroničkog računala i takav unos podataka u<br />
glavnu knjigu osigurava kronološki slijed i kontrolu<br />
unosa podataka;<br />
- računovodstvo se vodi na načelu fondovskog računovodstva<br />
i primjenjuje se računski plan kao neprofitna<br />
organizacija-A- fond redovite djelatnosti;<br />
- nabavljanje dugotrajne imovine evidentira se putem<br />
Fonda kapitalnih projekata - B - ;<br />
- vode se pomoćne knjige blagajne, inventara, ulaznih<br />
i izlaznih računa;<br />
- blagajnički dnevnik se vodi uredno na temelju isplatnica<br />
i uplatnica, blagajnički maksimum se ne prekoračuje;<br />
- Povjerenstvo za popis imovine je obavila na kraju<br />
godine popis dugotrajne imovine, novac na računu i u<br />
blagajni, potraživanja i obveze;<br />
- ispravak vrijednosti dugotrajne imovine provodi<br />
se po prosječnim godišnjim stopama i za tu svotu ispravka<br />
umanjuje se i imovina i izvori financiranja;<br />
- inventurne liste kao i popis dugovanja u 1996. godini<br />
nalaze se u prilogu Izvješća povjerenstva, kojeg je<br />
prihvatio Nadzorni odbor;<br />
- utužena potraživanja u iznosu od 1.105.307,08 kn<br />
(a odnose se na neplaćene zakupnine: Fakultet kemijskog<br />
inženjerstva i tehnologije 588.994,21 kn i IMO<br />
516.312,87 kn) ostaju i dalje kao problem naplate preko<br />
suda.<br />
Nadzorni odbor prihvaća izvješće o financijskom<br />
poslovanju za 1996. godinu, koje je izrađeno u skladu<br />
sa sadržajem pregledane dokumentacije.<br />
Prihodi<br />
Prihodi i izdaci za 1996. godinu<br />
Prihodi od Ministarstva znanosti i<br />
tehnologije<br />
Prihodi od redovite djelatnosti<br />
Ostali prihodi<br />
Ukupni prihodi<br />
69.918,00 kn<br />
1.952.384,04 kn<br />
144.162,18 kn<br />
2.166.464,22 kn<br />
317
Izdaci<br />
Materijalni troškovi<br />
Troškovi usluga<br />
Troškovi za zaposlene<br />
Nematerijalni troškovi<br />
Ukupno izdaci<br />
Ukupno prihodi<br />
Ukupno izdaci<br />
Višak prihoda<br />
85.364,60 kn<br />
1.320.055,95 kn<br />
273.102,25 kn<br />
247.939,14 kn<br />
1.926.461,94 kn<br />
2.166.464,22 kn<br />
1.926.461,94 kn<br />
240.002,28 kn<br />
Nadzorni odbor dostavlja Izvješće Upravnom odboru<br />
Hrvatskoga Šumarskog društva s prijedlogom da ga<br />
u cijelosti prihvati.<br />
Slavko Šarčević, dipl. inž., predsjednik<br />
Valerija Vukelić, dipl. inž., član<br />
Vladimir Špoljarić, dipl. inž., član<br />
d) Izvješće o financijskom poslovanju za 1996.<br />
godinu<br />
Prilog ovom izvješću čine: Izvješće povjerenstva za<br />
popis imovine, novca i potraživanja sa stanjem na dan<br />
31. prosinca 1996. godine; Obračun prihoda i izdataka<br />
po mjestima troškova; Izvršenje financijskog plana za<br />
1996. godinu i Izvješće Nadzornog odbora.<br />
Ukupni prihod u odnosu na plan, ostvarenje s indeksom<br />
114.80, a rashodi s indeksom 102.09. Promatramo<br />
li prihode pojedinačno, vidimo da su dvije glavne<br />
stavke, uz nužan mali oprez dobro planirane i ostvarene.<br />
Prihodi od dotacija, planirani su na temelju prošlogodišnjih,<br />
dakle također oprezno, no Ministarstvo znanosti<br />
i tehnologije, imajući u vidu proslavu ali i redovitu<br />
dostavu Šumarskog lista na uvid, u posljednjim danima<br />
stare 1996. godine unatoč brojnim obvezama, uplatilo<br />
je nešto veći iznos, pa iz toga slijedi ovaj indeks od<br />
233.06. Nasuprot njemu, a usprkos mnogim sponzorskim<br />
obećanjima za pripomoć u organizaciji proslave<br />
150-te i 120-te obljetnice, ova stavka bilježi ostvarenje<br />
plana s indeksom 28.05.<br />
Kod troškova možemo navesti da materijalni troškovi<br />
u ukupnim troškovima sudjeluju sa 6.09%, troškovi<br />
usluga sa 66.86%, troškovi za zaposlene 14.18% i<br />
nematerijalni troškovi poslovanja s 12.87%. Kada promatramo<br />
indeks u odnosu na plan, značajnija odstupanja<br />
vidimo kod usluga održavanja, zatim usluga proslave<br />
150-te i 120-te obljetnice, a isto tako i kod nematerijalnih<br />
troškova u svezi s proslavom obljetnica.<br />
Kada je riječ o uslugama održavanja - t.j. ulaganja u<br />
zgradu, trošilo se oprezno, glede nesigurnosti prihoda<br />
namijenjenih proslavi. Kod drugih dviju stavki obećano<br />
nam je, kako će neki troškovi proslave (usluge) biti<br />
podmireni izravno od sponzora.<br />
Financijsko izvješće o proslavi 150-te i 120-te obljetnice,<br />
U.O. je prihvatio na svojoj 11. sjednici pa ga<br />
stoga ne ponavljamo. Troškovi Šumarskog lista su unutar<br />
planiranih, a ostale stavke ne odstupaju značajnije<br />
od plana ili su pak bez većeg utjecaja na poslovanje.<br />
Nakon rasprave i pojašnjavanja, izvješće o financijskom<br />
poslovanju u 1996. godini jednoglasno je prihvaćeno.<br />
Ad 4. Glavni urednik Šumaraskog lista izvješćuje<br />
da se časopis tiska redovito, držeći se rokova. Treba poraditi<br />
na tome da sadržaj na stranom jeziku bude opširniji<br />
kako bi časopis bio još interesantniji za inozemstvo<br />
i kako bi još povećao znanstvenu razinu. Zamjera Ministarstvu<br />
znanosti i tehnologije stoje Šumarski list ispušten<br />
iz popisa prioritetnih biotehničkih glasila (obrazloženje<br />
je daje mogao na popisu biti samo jedan časopis<br />
iz određene grane znanosti i to isključivo znanstveni<br />
časopis, pa je stoga na popisu samo Glasnik za šumske<br />
pokuse i Drvna industrija), iako je citiran, u npr. Agricoli,<br />
CAB Internationalu ... i ostalim časopisima koje<br />
se prema MOST-u za područje biotehničkih znanosti<br />
dobiva gotovo najviše bodove.<br />
Ad 5. Nakon rasprave zaključeno je da se Godišnja<br />
(101) skupština HŠD-a održi 9. svibnja <strong>1997</strong>. godine u<br />
Zagrebu s već uobičajenim dnevnim redom.<br />
Za stručnu temu skušptine predložena je tema:<br />
Hrvatsko šumarstvo danas i sutra.<br />
Zaključeno je da je potrebno pripremiti uvodne<br />
referate za raspravu o predloženoj temi. Članovi U.O.<br />
su mišljenja da za raspravu treba podloga, te bi bilo najbolje<br />
zamoliti direktora "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb,<br />
Anđelka Serdarušića, dipl. inž. šum.,koji raspolaže podacima<br />
preko stručnih službi "HŠ", da pripremi uvodni<br />
referat za Skupštinu. Zamolbu će uputiti i razgovor<br />
obaviti Matić, Prpić, Figurić, Gračan i Jakovac. Očekujući<br />
prihvaćanje ovog prijedloga U.O. zaključuje da<br />
bi uvod u raspravu pripremili predsjednik HŠD-a i direktor<br />
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.<br />
Ad 6. Prema programu rada i financijskom planu za<br />
<strong>1997</strong>. godinu prihvaćenom na 11. sjednici U.O. nastavlja<br />
se posao na uređenju arhive i podruma ( oko<br />
190.000 kn), stubišnog prostora - glavni ulaz (predračunski<br />
iznos od oko 75.000 kn), stubišnog prostora u<br />
Perkovčevoj (oko 20.000 kn), hodnika i sanitarnog<br />
čvora u prostorijama HŠD-a (oko 170.000 kn), krova -<br />
ulična strana (oko 300.000 kn), postavljanje centralnog<br />
grijanja u podrumu (izrada projekta i izvedba oko<br />
70.000 kn) i uređenje radnog prostora na II. katu (ulaz s<br />
Perkovčeve - prostor koji su koristile Knjižnice grada<br />
Zagreba oko 20.000 kn).<br />
Upravni odbor prihvaća ovaj plan dajući ovlasti predsjedniku<br />
U.O. i tajniku da izaberu redoslijed i obujam<br />
poslova prema raspoloživim financijskim sredstvima.<br />
318
Ad 7. HSD će poraditi na oživljavanju aktivnosti<br />
šumarskih društava Varaždin, Virovitica i Gospić.<br />
Predloženo je i usvojeno da se 1000 komada knjige<br />
Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996 raspodijeli<br />
na područna šumarska društva (kriterij - broj članova)<br />
uz cijenu od 50 kn, od kojih bi nakon prodaje 50% ostalo<br />
područnom šumarskom društvu a 50% HŠD-u (ova<br />
cijena je predložena samo zbog toga da bi knjiga dospi-<br />
Dnevni red:<br />
1. Otvaranje 101. Skupštine<br />
- izbor radnog predsjedništva<br />
- izbor zapisničara, ovjerovitelja zapisnika i<br />
Povjerenstva za zaključke.<br />
2. Izvješće o radu za razdoblje između 100. i 101.<br />
Skupštine<br />
a) Izvješće predsjednika HŠD-a<br />
b) Izvješće tajnika<br />
c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista<br />
d) Verifikacija financijskog poslovanja za<br />
1996.godinu<br />
3. Program rada za 1996. godinu.<br />
4. Rasprava po izvješćima.<br />
5. Statut HŠD-a.<br />
6. Dodjela priznanja zaslužnim članovima HŠD-a.<br />
7. Razno.<br />
8. Stručna tema 101. Skupštine:<br />
Hrvatsko šumarstvo danas i sutra<br />
9. Prijedlog Komisije za zaključke<br />
Ad. 1. Jednoglasno je izabrano Radno predsjedništvo:<br />
Slavko Matić, predsjednik, Eduard Kalajdžić i Petar<br />
Jurjević; zapisničar: tajnik HŠD-a Hranislav Jakojela<br />
u ruke ljudi koji će je čitati, a ne da bude bacaanje).<br />
300 komada knjiga (30% više) područna šumarska društva<br />
dobila bi besplatno, kako bi ih mogli dijeliti kao<br />
prikladan poklon.<br />
Ad 8. O ovoj točci dnevnog reda već je raspravljeno<br />
prethodno, a nove rasprave nije bilo.<br />
Ad 9. Pod ovom točkom također nije bilo materijala<br />
za raspravu.<br />
ZAPISNIK S GODIŠNJE (101.) SKUPŠTINE<br />
Hrvatskoga šumarskog društva održane 9. svibnja <strong>1997</strong>. godine u 10 sati<br />
u dvorani Göthe instituta, Zagreb, ul. grada Vukovara 64<br />
U radu Skupštine sudjelovali su članovi Upravnog<br />
odbora, Nadzornog odbora, delegacije svih područnih<br />
društava (Bjelovara, Buzeta, Dalmacije - Split, Delnica,<br />
Gospića, Karlovca, Našica, Nove Gradiške, Ogulina,<br />
Osijeka, Senja, Siska, Slavonskog broda, Varaždina,<br />
Vinkovaca i Zagreba), predstavnici Ministarstva<br />
poljoprivrede i šumarstva, Gradskog odbora za poljoprivredu<br />
i šumarstvo, "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb<br />
(direktor, zamjenik, pomoćnice, šefovi odjela, upravitelji<br />
Uprava šuma i dr.), Croatiadrva, Exportdrva i drugi<br />
gosti - ukupno 188 sudionika.<br />
Prihvaćenje ovaj<br />
vac; ovjerovitelji zapisnika Milan Oršanić i Denis Jelačić;<br />
Povjerenstvo za zaključke: članovi Upravnog odbora<br />
HŠD-a (15).<br />
Predsjednik HŠD-a Slavko Matić pozdravio je sve<br />
nazočne, izrazivši zadovoljstvo što je Skupštini nazočan<br />
tako veliki broj članova, a stoje znak daje šumarska<br />
struka spremna raspravljati o tekućim problemima i<br />
iznaći prava rješenja za njih. Kao i uvijek, sudionici<br />
Skupštine su najviše zainteresirani za stručnu temu, posebice<br />
kada od nje očekuju značajne zaključke.<br />
Ad. 2. a) U početku svog izvješća o radu od protekle<br />
100. Skupštine do danas, predsjednik HŠD-a zaključuje<br />
kako je izvješće lako sastaviti i podnositi ovakvom<br />
skupu ako se radilo i ako ima rezultata. U proteklom<br />
razdoblju imali smo nekoliko planiranih zadaća i vjeruje<br />
da su one kvalitetno učinjene, o čemu će donijeti sud<br />
i ova Skupština.<br />
- Kao što je svima znano, glavna zadaća, za koju<br />
smo se nekoliko godina pripremali, bila je proslava<br />
150-te obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i<br />
120-te obljetnice neprekidnog tiskanja Šumarskog<br />
lista. Ovoj proslavi 9-11. listopada 1996. godine bila je<br />
nazočna većina članova HŠD-a (prvi dan u HNK-u preko<br />
800 sudionika, a druga dva dana preko 500 sudionika),<br />
pa i sami mogu ocijeniti njezin uspjeh. Prigodni<br />
program u HNK-u, izložbe u Etnografskom muzeju (likovna<br />
i lovačka), gotovo 100 referata na Šumarskom<br />
fakultetu o rezultatima znanstvenih istraživanja u proteklom<br />
petogodištu, tiskanje 8 knjiga promoviranih u<br />
Etnografskom muzeju, polaganje kamena temeljca za<br />
novu zgradu Šumarskog fakulteta - sve je to veliki posao<br />
i zbog toga nas vesele, ali ne iznenađuju čestitke<br />
koje smo primili iz Hrvatske i inozemstva. U ovom<br />
poslu bio je angažiran velik broj članova HŠD-a i sve<br />
šumarske institucije (Ministarstvo, Šumarski fakultet,<br />
Šumarski institut, "Hrvatske šume" i dr.), pa je to zajednički<br />
uspjeh struke. No, 150 godina nije malo kako je to<br />
rekao i pokrovitelj ove proslave Predsjednik RH dr. se.<br />
319
Franjo Tuđman, na prijamu uoči proslave. Stoga<br />
smo zadovoljni i ponosni što smo proslavu tog jubileja<br />
dostojno obilježili. Najvrednije od svega su knjige, one<br />
ostaju kao svjedok truda koji smo uložili. O proslavi je<br />
detaljno pisano u broju 11-12/96 Šumarskog lista, pa<br />
nije potrebno reći ništa više.<br />
- Drugi značajan događaj protekle godine je Akademija<br />
šumarskih znanosti, na čijem smo osnivanju<br />
dugo radili, te održali Svečanu skupštinu 9. travnja<br />
<strong>1997</strong>. godine na kojoj je uručena Odluka o članstvu u<br />
AŠZ, počasnim, redovitim, izvanrednim članovima i<br />
članovima suradnicima.<br />
Slijedom toga, rezultat rada HSD-a je i Akademija<br />
šumarskih znanosti kao nužda današnjeg trenutka šumarske<br />
struke u Hrvatskoj, a za koju je inicijativa potekla<br />
na 99. Skupštini HŠD-a održanoj u Križevcima<br />
1994. godine.<br />
To su bile dvije najvažnije stvari koje su tražile naš<br />
trud i pažnju tijekom proteklog razdoblja, naravno uz<br />
sve tekuće stvari i uređenje naše zgrade, na kojoj se uvijek<br />
nešto radi i popravlja, što svi mogu vidjeti (ulaz,<br />
stubište, arhiva, krov, šumarski klub i dr.). O tome postoje<br />
izvješća sa sjednica Upravnog odbora, pa detalje<br />
koji su poznati ne moramo iznositi.<br />
AŠZ predstavlja samo jedan od događaja kroz proteklih<br />
150 godina i možemo biti sretni što smo članovi<br />
HŠD-a, jer je ono bilo inicijator, organizator i pokrovitelj<br />
svega onoga pozitivnog i kvalitetnog što se dogodilo<br />
u šumarstvu u zadnj ih 150 godina. Samo da se podsjetimo,<br />
ono je bilo inicijator osnivanja Gospodarskošumarskog<br />
učilišta u Križevcima. To je uglavnom bila<br />
ideja šumarskih stručnjaka vođenih domoljubnom mišlju<br />
da diplomirani šumarski inženjeri dolaze s hrvatskih<br />
učilišta, a ne da dolaze iz Mađarske, Austrije, Češke,<br />
Slovačke, Italije i dr. Nećemo spominjati današnje<br />
ideje nekih kako nam sada treba dovoditi stručnjake iz<br />
Austrije. HŠD 1877. tiska prvi broj svog znanstvenostručnog<br />
i staleškog glasila Šumarski list i 120 godina<br />
neprekidnoga tiskanja zadivilo je pokrovitelja proslave,<br />
kao i sve one koji znaju što znači održati kontinuitet<br />
i znanstveno-stručnu razinu i citiranost u svim svijetskim<br />
časopisima. Najznačajnije je bilo osnivanje Šumarske<br />
akademije koja je s radom započela 20. listopada<br />
1898. godine u zgradi koju je izgradilo Hrvatsko<br />
šumarsko društvo, a u kojoj ćemo se i poslije Skupštine<br />
sastati. Iduće godine Šumarski fakultet zajedno s<br />
HŠD-om proslavit će 100 godina sveučilišne šumarske<br />
nastave. To nas stavlja na četvrto mjesto po starini na<br />
Zagrebačkom sveučilištu (Bogoslovlje, Mudroslovlje,<br />
Pravo i Šumarstvo). To je isto tako aktivnost HŠD-a, i<br />
šumara koji su imali uvijek na umu razvoj hrvatske šumarske<br />
struke i svoje domovine.<br />
b) Nakon ovakvog izvješća predsjednika, tajniku<br />
je ostalo malo materijala za njegovo izvješće o radu<br />
HŠD-a, primijećuje tajnik. Tajnik i Tajništvo je nastojalo<br />
u cijelosti korektno provesti odluke Upravnog odbora,<br />
a isto tako prikupiti informacije i pripremiti prijedloge<br />
koji će pripomoći radu Upravnog odbora i HŠD-a u<br />
cijelosti.<br />
Iz Plana rada za 1996. godinu, odnosno do nove<br />
Skupštine, glavna nam je zadaća bila:<br />
Dostojno organizirati proslavu visokih obljetnica<br />
HŠD-a (150-te i 120-te)-da li je to bilo na visini<br />
to će ocijeniti Skupština.<br />
- Pokrenuti rad Akademije šumarskih znanosti -<br />
stoje učinjeno.<br />
- Osigurati redovito tiskanje Šumarskog lista - o<br />
samome Š. L. govorit će njegov glavni urednik, dok je<br />
Tajništvo brinulo o pribavljanju financijskih sredstava<br />
(pretplate, sponzorstva, traženje sufinanciranja od Ministarstva<br />
znanosti i tehnologije i drugo). Uz određene<br />
teškoće i čekanja, taj dio posla je uspješno obavljen, a<br />
nadamo se da će barem tako moći ići i dalje. Što se tiče<br />
tehničke strane, naše su želje svakako novo poboljšanje<br />
i što manje grešaka, koje su nažalost kao i u svakom tisku<br />
neizbježne.<br />
- Daljnje uređenje zgrade "Hrvatski šumarski<br />
dom" - kao onaj koji po logici posla ima najbolji uvid u<br />
stanje zgrade, a gledajući sadašnje mogućnosti i poslo-<br />
320
ve koji nas očekuju, cilj nam je barem očuvati ono što<br />
su naši preci sagradili, pa pozivamo sve Vas da poduprete<br />
naš trud u ovom poslu oko uređenja.<br />
- Osnivanje stručnih sekcija unutar HŠD-a - postupili<br />
smo prema odluci prošle Skupštine i osnovali 9<br />
sekcija:<br />
1. za uzgajanje šuma (prirodne šume, sjemenarstvo,<br />
rasadnici, hortikultura)<br />
2. za ekologiju i zaštitu šuma<br />
3. za iskorištavanje šuma, mehanizaciju, šumsko<br />
građevinarstvo<br />
4. za uređivanje šuma (iplaniramnje)<br />
5.za lovstvo<br />
6. za primarnu preradu drva (pilane, furniri, ploče,<br />
parketi, elementi)<br />
7. za finalnu obradu drva (namještaj i drvo u graditeljstvu)<br />
8. za istraživanja, razvoj i planiranje, organizaciju,<br />
poduzetništvo, zakonodavstvo<br />
9. za marketing, standarde, prodaju, informatiku.<br />
Da bi to učinili,, bila nam je potrebna pomoć područnih<br />
SD koja su trebala sačiniti popis svojih članova po<br />
sekcijama. Većina je to učinila, pa možemo smatrati da<br />
je prvi posao učinjen (ostale molimo da dostave popise),<br />
pa predlažemo da ovlastite U.O. koji će predložiti<br />
sazivače skupova po sekcijama, na kojima bi se trebala<br />
formirati vodstva sekcija.<br />
- Obećali smo, da ćemo tijekom godine poraditi na<br />
novom Statutu HŠD-a i novoj iskaznici - no u očekivanju<br />
najavljenog (još lanjske godine) Zakona o udrugama,<br />
učinili smo pripremne radove i očekujemo Zakon.<br />
- U jednom od dopisa Društvima zamolili smo ih da<br />
nam dostave, ne samo broj, nego i popis članova ŠD-a,<br />
kako bismo taj popis objavili u Š. L. pa neka ostane zapisano<br />
to članstvo, jer lijepo je pročitati danas imena<br />
članova HŠD od recimo prije 100 godina. Koristim stoga<br />
priliku da pozovem delegate i vodstva SD-a (koja to<br />
još nisu učinila) da to učine što prije.<br />
- Hrvatski inženjerski savez nije održao obećani<br />
Inženjerski sabor kojemu je bio cilj raspraviti o poboljšanju<br />
statusa inženjerske struke. Inženjerske komore<br />
nisu još oformljene (očekuje se potez Vlade RH<br />
koja treba otvoriti postupak), stoga nema pravih licencija<br />
za stručne inženjerske radove - pa nije čudo što u<br />
važnim projektima za državu Hrvatsku (koji se tiču<br />
šume i prostora) nema inženjerske struke. Da li čekati<br />
HIS? - To je već ono o čemu ćemo u stručnoj temi<br />
Skupštine.<br />
- Biti nazočan na skupovima i imati mogućnost<br />
izreći pravu istinu o šumama i šumarstvu.<br />
Stoga je Tajništvo nastojalo biti nazočno svagdje i<br />
ne potcjenjivati mogućnosti niti jednog skupa za promicanje<br />
šumarske struke - od Dana planeta zemlje, kada<br />
je bila prigoda kazati nešto ljudima koji rade s djecom<br />
do skupova koje organizira Saborski odbor za zaštitu<br />
okoliša.<br />
- U "Hrvatskom šumarskom domu" organizirane su<br />
2 konferencije za tisak i RTV Jedna u povodu proslava<br />
150-te i 120-te obljetnice, druga u povodu prikazivanja<br />
6 epizoda emisije Hrvatske šume i šumarstvo, a isto tako<br />
održanje i velik broj stručnih sastanaka i susreta.<br />
- Cilj i želja nam je da Hrvatski šumarski dom bude<br />
u pravom smislu riječi šumarska kuća, u kojoj ćemo<br />
dogovarati i održavati stručne i društvene skupove,<br />
svraćati u njega što češće, pa makar i na prijateljski razgovor<br />
i eventualno kavu.<br />
- Ono na čemu više moramo poraditi kao staleško<br />
društvo jest briga o zaštiti svakog člana HŠD-a u stručnom<br />
i moralnom pogledu.<br />
- Međunarodni kontakti odvijaju se putem razmjene<br />
časopisa, informacija i posjeta (uskoro u srpnju<br />
očekujemo posjetu vodstva Njemačkog šumarskog<br />
društva, a pozvani smo i na Skupštinu Mađarskog šumarskog<br />
društva).<br />
Godina je kratka - ima samo 365 dana, a trudili smo<br />
se da za to vrijeme što više učinimo, i možemo reći da<br />
smo djelomično zadovoljni.<br />
c) Glavni urednik Šumarskog lista izvješćuje ono<br />
najglavnije u svezi sa časopisom.<br />
Šumarski list tiskan je na 550 stranica, a sadrži 123<br />
naslova. Sveukupno je znanstvenih i stručnih radova 44<br />
i to - uzgajanje šuma 13, ekologija šuma 13 (urbano šumarstvo<br />
2), zaštita šuma 3, uređivanje šuma 2, iskorištavanje<br />
šuma 10 i šumarska politika 3. Od ostalih<br />
napisa je uvodnika 6, izazovi i suprostavljanja4, obljetnice<br />
14, prikazi knjiga 10, znanstveni i stručni skupovi<br />
9, novi doktori znanosti 9, odlikovani članovi HŠD-a 7,<br />
iz lovstva 4, inozemni tisak 2, društvene vijesti 5 i in<br />
memoriam 5.<br />
Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimir Prpić i Radno<br />
predsjedništvo: Mr. se. Ivan Tikvić. prof. dr. sc. Slavko Matić (predsjednik),<br />
Eduard Kalajdžić, dipl. inž. šum. i Mr. sc. Petar Jurjević<br />
321
Iz izvješća je vidljivo pomanjkanje tekstova iz nekih<br />
značajnih područja šumarstva, primjerice iz zaštite šuma,<br />
uređivanja šuama, ekonomike i šumarske politike,<br />
pa glavi urednik poziva stručnjake iz tih područja na<br />
plodniju suradnju.<br />
d) Kako su delegacije šumarskih društava kao prilog<br />
pozivu za Skupštinu dobile materijale o finanacijskom<br />
poslovanju za 1996. godinu, izvješće Povjerenstva<br />
za popis imovine i izvješće Nadzornog odbora,<br />
očekuje se eventualna rasprava, pitanja i pojašnjenje izvješća<br />
poslovanja.<br />
Ad. 3. Program rada za <strong>1997</strong>. godinu dostavljen je<br />
delegacijama, pa očekujemo eventualne dopune.<br />
Ad. 4. Prethodna izvješća i Program rada za <strong>1997</strong>.<br />
godinu jednoglasno su prihvaćeni.<br />
Ad. 5. O ovoj točki nije bilo rasprave jer se očekuje<br />
novi Zakon o udrugama.<br />
Ad. 6. Kao uvod prije dodjele priznanja, predsjednik<br />
HŠD-a naglašava kako opstanak HŠD-a ovisi prije<br />
svega o aktivnosti njegovih članova, i to ne samo u centru,<br />
nego diljem Hrvatske. Naši dobri običaji su uvijek<br />
bili, da u prigodi značajnih jubileja dodjeljujemo priznanja<br />
svim onim članovima koji su se angažirali u radu<br />
HŠD-a, pa i ovog puta:<br />
Hrvatsko šumarsko društvo povodom 150-te obljetnice<br />
svog utemeljenja i 120-te obljetnice "Šumarskog lista"<br />
dodjeljuje<br />
PRIZNANJE<br />
za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke<br />
Pismeno priznanje i srebrnjak<br />
KRALJ TOMISLAV<br />
Hrvatsko šumarsko društvo dodjeljuje:<br />
1. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva<br />
2. Ministarstvu znanosti i tehnologije<br />
3. Šumarskom fakultetu<br />
4. Šumarskom institutu<br />
5. "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb<br />
6. RKUD-u "Šumari" Vinkovci<br />
7. "Exportdrvu" d.d.<br />
8. Croatiadrvu d.d.<br />
9. Unikomercu d.o.o.<br />
10. A. G. Matoš d.d. Samobor<br />
1. Josipu Bečareviću<br />
2. Vladimiru Bogatiju<br />
3. Juri Cazinu<br />
4. Antonu Crnčiću<br />
5. Josipu Crnkoviću<br />
6. Milanu Devčiću<br />
7. Josipu Dundoviću<br />
8. f Ivanu Đuričiću<br />
9. Darku Fekeži<br />
10. Alojziju Frkoviću<br />
11. Dragutinu Hanzlu<br />
12. Slavku<br />
Horvatinoviću<br />
13. Vicku Ivančeviću<br />
14. Verilvančić<br />
15. Eduardu Kalajdžiću<br />
16. Akademiku<br />
Dušanu Klepcu<br />
17. Josipu Knepru<br />
18. Franji Kolaru<br />
19. Nikoli Komlenoviću<br />
20. Zvonimiru Koščeviću<br />
21. Đuri Kovačiću<br />
22. Zvonku Kranjcu<br />
23. Herbertu<br />
Krauthackeru<br />
24. Andriji Kusaniću<br />
25. Đuri Kušanu<br />
26. Borisu Lioviću<br />
27. Franji Lipošćaku<br />
28. Stjepanu Lukačiću<br />
29. Nikoli Lukiću<br />
30. Borislavu Ljubetiću<br />
31. Branki Malnar<br />
32. Ivanu Maričeviću<br />
33.MikiMateziću<br />
34. Zlatku Maurinu<br />
35. MatiMihaniću<br />
36. Miroslavu Mikiću<br />
37. Stjepanu Mikucu<br />
38. Ivanu Mrzljaku<br />
39. Duji Paveliću<br />
40. Adamu Pavloviću<br />
41. Ivanu Penteku<br />
42. Franji Petroviću<br />
43. Oskaru Piškoriću<br />
44. Božidaru Pleše<br />
45. Karlu Posavcu<br />
46. Milanu Presečanu<br />
47. Tomislavu Prki<br />
48. Zvonku Rožicu<br />
49. Porinu Schreibern<br />
50. Nadanu Siroticu<br />
51. Filipu Šabiću<br />
52. Slavku Šarčeviću<br />
53. Miri Špoljariću<br />
54. Ivanu Šubariću<br />
55.Ivanu Tarnaju<br />
56. Marinu Tomaiću<br />
57. Rudolfu Tomeku<br />
58. Vladi Topiću<br />
59. Stjepanu Tuškanu<br />
60. Akademiku<br />
Mirku Vidakoviću<br />
61. Stjepanu Vidakoviću<br />
62. Draženu Videcu<br />
63. Ivanu Višiću<br />
64. Pavlu Vojtu<br />
65. Mladenu Vrbanoviću<br />
66. Žarku Vrdoljaku<br />
67. Valeriji Vukelić<br />
68. Adamu Zahiroviću<br />
69. Josipu Žižiću<br />
70. Darinki Žuna<br />
U ime nagrađenih zahvalio se Edo Kalajdžić, napominjući<br />
da to nije samo priznanje nagrađenima, nego je to<br />
i veliki uspjeh članstva, odraz tradicije, prijateljstva,<br />
kolegijalnosti i odanosti ovoj našoj lijepoj zemlji.<br />
Ad. 7. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo materijala<br />
za raspravu.<br />
Ad. 8. Prema prijedlogu sa 12. sjednice U.O. za Godišnju<br />
skupštinu HŠD-a odabrana je tema Hrvatsko<br />
322
šumarstvo danas i sutra. Za uvod u raspravu odazvali<br />
su se pozivu i pripremili uvodna izlaganja, predsjednik<br />
HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić i direktor "Hrvatskih<br />
šuma" p.o. Zagreb, Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šumarstva.<br />
Njihove uvode u raspravu dajemo u cijelosti, a rasprave<br />
ostalih sudionika skraćeno.<br />
Prof. dr. sc. Slavko Matić<br />
Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva:<br />
Dame i gospodo, kolegice i kolege!<br />
Uvjeren sam da će ovaj drugi dio naše Skupštine dati<br />
odgovor na mnoga pitanja koja su prisutna u našim<br />
mislima i radu, a odnose se na današnje stanje i budućnost<br />
hrvatskog šumarstva. Siguran sam da će na mnoga<br />
pitanja dati odgovor danas najmjerodavniji čovjek u<br />
šumarstvu Hrvatske, generalni direktor "Hrvatskih šuma"<br />
gospodin Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., koji<br />
se ljubezno odazvao na molbu Upravnog odbora da<br />
nam da svoje mišljenje odnosno mišljenje, poslodavstva<br />
i Upravnog odbora "Hrvatskih šuma" o šumarstvu<br />
danas i planovima za budućnost, na čemu se iskreno zahvaljujemo.<br />
Nemam ni zadatak ni namjeru da o toj temi dublje<br />
raspravljam, jer prije svega nemam valjanih argumenata<br />
za to, ali ću si uzeti to pravo da prije svega zbog poticanja<br />
slobodne i s ničim opterećene rasprave u ovome<br />
mom uvodnom izlaganju iznesem probleme koje ja prije<br />
svega kao šumar i znanstvenik uočavam i na koje bi<br />
ova Skupština trebala odgovoriti donošenjem prijedloga<br />
i preporuka za eventualno poboljšanje stanja.<br />
Prije svega nužno je naglasiti daje HŠD najmjerodavnija<br />
stručna organizacija koja mora raspravljati o<br />
stanju u hrvatskom šumarstvu posebno onda, kad su<br />
svakim danom problemi sve brojniji i uočljiviji. I do sada<br />
je ovo Društvo raspravljalo i pomagalo u rješavanju<br />
mnogih problema struke tijekom njegovog 150-godišnjeg<br />
postojanja. HŠD je samostalna nevladina, nestranačka,<br />
prije svega stručna organizacija, koja okuplja<br />
sve šumarske institucije i šumare, te je normalno da se u<br />
okvirima Društva raspravlja o svim stručnim problemima.<br />
Osim toga nitko od nas ne očekuje da se problemi<br />
mogu riješiti preko noći a posebno ne bi bilo dobro tražiti<br />
i osuđivati krivce, jer ih prije svega ne znamo a kad<br />
bi i postojali oni su sigurno posljedica a ne uzrok stanja<br />
u kojem se nalazimo. Možda će biti bolje da svatko od<br />
nas nađe svoje mjesto i ulogu u složenom kompleksu<br />
stanja i problema naše struke, te će korigiranjem svog<br />
rada dati najbolji doprinos poboljšanju stanja.<br />
Namjera mi je da budem što kraći i jasniji te ću sam<br />
sebi i svima postaviti neka pitanja za koja mislim da bi<br />
trebalo naći odgovore i rješenja.<br />
Prije svega htio bih govoriti o kadrovima i zapošljavanju<br />
u šumarstvu Hrvatske. U zadnjih 50-tak godina<br />
nikad se nije dogodilo da diplomirani inženjeri šumarstva<br />
nemaju posla i da ih je svakim danom sve više<br />
na burzi rada. Gotovo je pravilo da pripravnici nakon<br />
staža završe na ulici. Kako se to može dogoditi kad<br />
znademo daje od ukupno zaposlenih inženjera prije rata<br />
25% inženjera Srba napustilo posao i našu državu,<br />
kad više nemamo pritiske za zaposlenje beogradskih i<br />
sarajevskih studenata kao stoje to bilo do nedavno, a isto<br />
tako broj diplomiranih se nije promjenio u zadnjih 15<br />
do 20 godina.<br />
Zašto se sve više govori da će se šumarstvo svesti na<br />
svega par tisuća zaposlenih. Kome smetaju zaposleni u<br />
šumarstvu Hrvatske, zašto ne mijenjamo stanje i postavimo<br />
cilj da ovo šumarstvo sa svojim resursima može<br />
zapošljavati i 20 000 ljudi ali samo uz inventivni rad i<br />
otvaranje novih poslova. Isto tako znademo da su mnoge<br />
šumarije i područja nepokrivene s inženjerskim i<br />
tehničarskim kadrom, da se revirni sustav u mnogim<br />
Upravama šuma nije proveo i pored izvanrednih rezultata<br />
u mnogim šumarijama koje su ga provele.<br />
Kad razmišljamo o položaju šumarstva u kontekstu<br />
ostalih javnih poduzeća i odnosa Vlade, Ministarstva i<br />
ostalih prema njemu, tu se nameću brojna pitanja i<br />
dileme.<br />
Zašto se oduzimaju šume jedinom kvalificiranom<br />
državnom poduzeću za poslove šumarstva i daju se nekvalificiranom<br />
isto tako državnom poduzeću kao što su<br />
nacionalni parkovi. Što smo poduzeli da se promijeni<br />
Zakon o zaštiti prirode koji je isključivo uperen protiv<br />
interesa i prirode i šumarstva, jer se priroda i šume prepuštaju<br />
na upravljanje raznoraznim upravnim odborima,<br />
gdje gotovo šumara i nema. Što sve poduzimamo<br />
na sve bliže vrijeme da se Medvednica, Velebit i ostale<br />
površine koje su šumari učinili kvalitetnim, proglase<br />
nacionalnim parkovima. Što činimo za naš podređeni<br />
položaj u odnosu na Hrvatske ceste koje po najnovijem<br />
ulaze u šume bez naknade, a ista je stvar s vodoprivredom<br />
i elektroprivredom. Što poduzimamo što se hidrocentrala<br />
Novo Virje počinje graditi bez ekološke studije.<br />
Što smo poduzeli da utječemo na izgradnju kanala<br />
Dunav-Sava kako bi što manje negativno utjecao na<br />
najvrednije hrvatske hrastove šume. Moramo li biti samo<br />
poslušnici bez dizanja stručnog glasa koji je, siguran<br />
sam, uvijek u interesu šumarstva i hrvatske države.<br />
Uvjeren sam da bi i hrvatska Vlada bila zadovoljna kad<br />
bi joj pomogli našim stavovima kad se radi o šumi i<br />
šumarstvu.<br />
Što smo poduzeli protiv toga da se drvo raspoređuje<br />
bez utjecaja šumara po komisijama, da su ionako niske<br />
cijene svakim danom sve niže, zašto nam se brani izvoz<br />
i slobodna prodaja kad se svi zaklinjemo u slobodno<br />
konkurentsko tržište. Kako to da sam prije dva tjedna u<br />
323
Mađarskoj vidio hrastove trupce koji su u odnosu na<br />
našu hrastovinu "ž" kategorije a oni ih prodaju u Austriju<br />
i Italiju po cijeni od 430 DEM. Zašto se naša roba<br />
iz 140-godišnje sastojine u oplodnom sijeku gdje je<br />
70% furnira i to deklasiranog u neki F2 koji je i izmišljen<br />
za takve situacije, prodaje po cijeni od 300<br />
DEM. Zašto je prisutan permanentan pad cijena na taj<br />
način da se u izuzetno kvalitetnim hrastovim šumama<br />
prosječna cijena po jedinici proizvoda samo za godinu<br />
dana snizi od 120 na 75 DEM. Zašto se šumarstvu vješaju<br />
oko vrata propali drvnoindustrijski mastadonti, a<br />
istovremeno se raspravlja i to jako veleučeno da li hortikultura<br />
spada u šumarstvo. Odričemo se iskorištavanja<br />
šuma, oduzimamo i razbijamo cjelovitost šumarstva<br />
u ime nekih neprovjerenih teorija o privatizaciji.<br />
Zašto se pod svaku cijenu želi privatizirati skoro cijelo<br />
šumarstvo kad toga nigdje nema u ozbiljnim šumarstvima<br />
svijeta. Oduzimanjem iskorišćivanja šuma i ostalih<br />
pratećih djelatnosti šumarstvu a posebno svakom inženjeru<br />
se oduzima inventivnost i poduzetnički duh, koji<br />
svaku struku vuče naprijed.<br />
Zašto dozvoljavamo da nam u šumi mogu raditi oni<br />
koji nisu licencirani za rad u šumi. Razno-razni, polupismeni<br />
poduzetnici s istrošenom i za šumu štetnom<br />
mehanizacijom, nekvalificiranom radnom snagom,<br />
ulaze u šumu i rade poslove za koje nisu ni educirani ni<br />
sposobni. Sumnjam da nam to može biti model i ideal u<br />
transformaciji šumarstva. Zbog čega se ne ugledamo na<br />
agronomsku struku gdje primjerice samo inženjer<br />
smjera zaštite može raditi u poljoprivrednim apotekama.<br />
Svak štiti ugled struke i djelokrug rada a mije pomalo<br />
rasprodajemo i to jeftino.<br />
Jesmo li svjesni daje šumarstvo previše značajno i<br />
od životne važnosti za svaku državu da bi s njim ulazili<br />
u rizike iz kojih nema povratka ni popravka. Zašto ne<br />
organiziramo okrugle stolove unutar struke, da svak o<br />
životnim pitanjima šumarstva može iznijeti svoj stav,<br />
jer za takve sudbonosne korake ne mogu odgovarati pojedinci<br />
iz anonimnog korpusa nedokazanih stručnjaka<br />
ili koji kvazi znanstvenik s deformiranim i nikad ozbiljnim<br />
znanjem o šumi i šumarstvu. O drugima koji čini<br />
mi se o tome odlučuju nije vrijedno ni govoriti. Što nas<br />
spriječava da postavimo i ispitamo modele na nekoliko<br />
šumarija da bi se uvjerili da li neka postavka funkcionira<br />
ili ne. Vraćamo li se na OUR-e, funkcionalno gospodarenje,<br />
zar smo zaboravili daje prodaja na panju doživila<br />
krah u nas još davne 1954. godine. Čemu tolika<br />
žurba u privatizaciji onog što je integralni dio šumarstva<br />
a zna se, daje kod nas općeprihvaćeni stav da se<br />
željeznica ne može privatizirati a mi želimo privatizirati<br />
šumarstvo. Jesmo li svjesni da šumarstvo nije potrošna<br />
roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala ili bilo<br />
šta drugo što se može svugdje i u svako vrijeme sagraditi,<br />
primjerice, kako u šumi bogatoj i zato ekološki<br />
još stabilnoj Hrvatskoj, tako i u obešumljenoj i suhoj<br />
pustinji neke naftom bogate afričke zemlje. Zašto si<br />
prednost, što imamo sreću kao nijedna europska država<br />
kad gospodarimo s 80% državnih šuma u jedinstvenom<br />
državnom poduzeću, pretvaramo nerazumnim pokušajima<br />
u manu. Poznato je da Švicarska država kupuje šume<br />
od privatnika da bi poboljšala i zaštitila njihove općekorisne<br />
funkcije a mi gotovinu pretvaramo u veresiju.<br />
Nije li to momentalno pomodarstvo u kojem je ulog<br />
vrlo velik a posljedice mogu biti katastrofalne.<br />
Mnogo je još nepostavljenih pitanja koja nas muče.<br />
Nisam spomenuo problem Baranje, dane hrvatskog šumarstva<br />
kojih smo se ne znam zbog čega odrekli, međuljudskih<br />
i svakim danom sve napetijih odnosa, projekta<br />
obnove mediteranskih šuma s kojim se kao struka<br />
ponosimo dok ga neznalice proglašavaju namjernom<br />
diverzijom na hrvatsko šumarstvo, stručnih ispita, proširivanja<br />
djelatnosti usvajanjem pilanarstva po ugledu<br />
na ostala europska šumarstva, razvijanja hortikulturne<br />
djelatnosti, urbanog šumarstva i još mnogo toga.<br />
Na 99. godišnjoj skupštini održanoj 1994. godine u<br />
Križevcima u uvodnom referatu sam pored ostalog rekao:<br />
''Poseban trud ulagali smo, a trebat ćemo ulagati i<br />
veći, na aktivnostima oko afirmacije struke glede njenog<br />
digniteta, posebice kada je u pitanju šumarska etika,<br />
a usudio bih se i reći i moralni lik šumara, u odnosu<br />
na struku i obveze koje je dužan prema struci ispunjavati.<br />
Naša je struka dobrim dijelom utemeljena na profesionalnoj<br />
etici, koju čini skup normi, vrijednosti i ciljeva<br />
s kojima se moramo rukovoditi kao pripadnici<br />
profesije u primjeni svog profesionalnog znanja. Najčešće<br />
se radi o pisanim kodeksima kao što su primjerice<br />
osnove gospodarenja i drugi materijali sadržani u zakonima,<br />
pravilnicima i poslovnicima, kojih se moramo<br />
pridržavati, ali su još važniji oni neformalni, nepisani<br />
kodeksi struke u dugoj europskoj šumarskoj tradiciji i<br />
od naših velikih prethodnika, koji su utkani u svaki profesionalni<br />
odnos prema šumi kao najvažnijem ekosustavu<br />
kako s gospodarskog tako i s općekorisnog stajališta.<br />
... Isto tako bilo bi dobro da ima što manje onih<br />
koji su najvjerojatnije zalutali u našu struku i misle da<br />
im je šuma isključivo sredstvo lake i često puta problematične<br />
zarade".<br />
Čini mi se daje danas ta konstatacija puno aktualnija<br />
nego prije 3 godine što nas u svakom pogledu obeshrabruje<br />
i čini zabrinutim.<br />
Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor<br />
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, javnog poduzeća za<br />
gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici<br />
Hrvatskoj<br />
Štovano Predsjedništvo, gospođe i gospodo, kolegice<br />
i kolege!<br />
324
Cast mi je i zadovoljstvo što Vas na 101-oj Godišnjoj<br />
skupštini HŠD-a mogu pozdraviti u ime "Hrvatskih<br />
šuma" javnog poduzeća za gospodarenje šumama i<br />
šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj.<br />
Zahvaljujem organizatorima ove Skupštine što su<br />
me pozvali sudjelovati u njenom radu. Želim uspješan<br />
rad Skupštine i kvalitetne zaključke na dobrobit hrvatskog<br />
šumarstva, hrvatskog naroda i hrvatske države.<br />
Prije sazivanja ove Skupštine gospoda prof. Mati<br />
ć, prof. P r p i ć i kolega J a k o v a c predložili su mi<br />
da ja, Anđelko Serdarušić, direktor "Hrvatskih šuma",<br />
p.o. Zagreb sudjelujem u uvodnoj raspravi na<br />
temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra".<br />
Prihvatio sam se ove zadaće u namjeri da iskažem<br />
svoja razmišljanja o hrvatskom šumarstvu. Oprostit ćete<br />
ako osjetite određenu uzbuđenost. I tema i skup je takav<br />
da ja osjećam da ne mogu uzdržati određenu tremu<br />
i uzbuđenost- dakle prihvatio sam se da ovoj Skupštini<br />
izrazim svoja razmišljanja o šumarstvu. Sretan sam što<br />
sam doživio da u ovoj našoj državi koju smo desetljećima<br />
priželjkivali mogu reći ono što mislim, nakon dugih<br />
godina kada se moralo šutjeti ili govoriti jedno a<br />
misliti drugo.<br />
Anđelko Serdarušić, dipl. inž. šum.<br />
Nemam namjeru, iako seje možda iz uvodnih izlaganja<br />
prof. Matica dalo naslutiti da sam ja trebao govoriti<br />
samo kao direktor "Hrvatskih šuma". Ja nemam namjeru<br />
govoriti kao direktor "HS" p.o. Zagreb, nego kao<br />
član HŠD-a ravnopravan s ostalim članovima ove<br />
Skupštine, jer mislim da ovo nije ni skup zaposlenika,<br />
ni stručni kolegij U.O. Hrvatskih šuma, p.o. Zagreb, pa<br />
sam pošao od uvjerenja da ne bi bilo primjereno i da bi<br />
bilo nedopustivo zloupotrebljavati skupštinu HŠD-a i<br />
raspravljati samo o jednom poduzeću. Poduzeće "HŠ"<br />
p.o. Zagreb samo je dio šumarstva Republike Hrvatske<br />
kao što svi znamo, isto kao što su to Šumarski fakultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko,<br />
Nacionalni parkovi Plitvice, Mljet, Risnjak ... i dr., to je<br />
više privatnih poduzeća u RH koji se bave djelatnošću<br />
šumarstva ili u šumarstvu, Uprava za šumarstvo u Ministarstvu<br />
poljoprivrede i šumarstva RH, koji svi zajedno<br />
čine šumarstvo Republike Hrvatske.<br />
Hrvatsko šumarstvo danas proživljava sudbinu prostora<br />
na kojem se nalazi, proživljava sudbinu prostora<br />
na kojem su se dogodile velike gospodarske i političke<br />
promjene. Propao je i nestao komunistički sustav, propalo<br />
je i nestalo društveno vlasništvo, propalaje i nestala<br />
SFRJ.<br />
Stvorena je i krvlju obranjena Republika Hrvatska,<br />
slobodna i samostalna, demokratska i suverena država,<br />
ravnopravna članica međunarodne zajednice. Konačno<br />
je i naše Šumarsko društvo postalo Hrvatsko šumarsko<br />
društvo. Po prvi puta u povijesti Zakonom o šumama iz<br />
1990. godine Sabor RH utemeljio je jedno šumskogospodarsko<br />
područje za cijelu RH. Tijekom 1996. godine<br />
utvrđena je veličina tog područja za 2.485.611 ha,<br />
324 mil. m 3 drvne zalihe, godišnji prirast drvne zalihe<br />
od 9.6 mil. m 3 , propisanim godišnjim etatom od 5.35<br />
mil m 3 i propisanim radovima jednostavne i proširene<br />
biološke reprodukcije na površini od 50 000 ha.<br />
Danas je u Republici Hrvatskoj 4/5 šuma i šumskih<br />
zemljišta u državnom vlasništvu, a samo je 1/5 u privatnom<br />
vlasništvu. Zahvaljujući usitnjenosti privatnog posjeda,<br />
nesigurnosti privatnog vlasništva u bivšem političkom<br />
sustavu, bez značajnijeg utjecaja šumarske struke<br />
u gospodarenju privatnim šumama, one su uglavnom<br />
devastirane i u puno su lošijem stanju od šuma u<br />
državnom vlasništvu. Mislim da se oko toga svi slažemo.<br />
Iz toga bi se morao izvesti zaključak daje oblik državnog<br />
vlasništva, prije društvenog vlasništva, učinkovitiji<br />
od privatnog ako se zanemari neravnopravnost<br />
vlasništva u bivšem političkom sustavu. U slobodnom<br />
demokratskom društvu gdje postoji formalna i stvarna<br />
ravnopravnost oblika vlasništva i gdje postoji funkcioniranje<br />
pravne države, privatno vlasništvo nije opasnost<br />
a ja mislim da nije opasnost ni za šumarstvo. Opasna<br />
je nebriga, nemar, neracionalnost, nestručnost, nered<br />
i nerad. U zemljama i društvima koji su nama uzor<br />
većina šuma je u privatnom vlasništvu. Takvo vlasni-<br />
325
štvo potiču i države, za razliku od primjera koji je naveo<br />
prof. Matić, a koji se odnosi na državu Švicarsku.<br />
Hrvatsko šumarstvo danas, kao i druge djelatnosti opterećeno<br />
je mnogim zabludama i nejasnoćama prenesenim<br />
iz prošlosti i prisutnim problemima sadašnjosti,<br />
koji se najizrazitije očituju u uvjerenju daje šuma izvor<br />
brze i lake zarade, a da su šumari oni koji neopravdano<br />
uživaju blagodati prirode. Zabluda i zločestoća idu tako<br />
daleko da žuti tisak u RH o šumarima objavljuje članke<br />
kao o Mlečanima i iznose tvrdnje da se naši šumari prema<br />
šumama odnose kao vukovi prema ovcama. Menije<br />
žao što se HŠD nije očitovalo na takve tvrdnje i takve<br />
napise. Istovremeno, a suprotno tome samozvani predstavnici<br />
drvne industrije, podržani i drugima, zgražaju<br />
se na podatak da gospodarska osnova propisuje etat<br />
60% od prirasta. Drvo je najjeftiniji toplotni energent,<br />
drvo je oko 5 puta za primjer jeftinije od mineralne vode.<br />
U šumi se i dalje najčešće prave odlagališta otpada,<br />
a istovremeno nas prozivaju razno-razni ekologisti, ne<br />
ekolozi, zašto gospodarske šume nisu uređeni parkovi<br />
sa stazicama, klupicama i si. Vlasnici bi šuma visoke<br />
profite a zaposlenici visoke plaće. Nas šumara je malo<br />
u novinama, na radiju i TV. Malo nas je na žalost i u institucijama<br />
vlasti. Gospodarimo s više od 1/3 teritorija<br />
RH, a u bruto nacionalnom dohotku sudjelujemo s 1%.<br />
To nas je i predsjednik Tuđman pitao, na primjeru kojeg<br />
smo danas već spominjali. Svi znaju da bez šuma nema<br />
života na zemlji, a rijetko je tko spreman platiti opće<br />
koristi od šuma i time pripomoći očuvanju šuma kao<br />
općeg dobra. Do danas nije rješena zakonska regulativa<br />
oko općekorisnih funkcija šume. Hrvatska ima kvalitetnih<br />
šuma, ima šumarsku struku, ima šumarsku tradiciju.<br />
Mislim da se oko toga svi slažemo i da nema nikakvih<br />
dilema. Ono što ja mislim, a to je da Hrvatskoj nedostaju<br />
spoznaje, daje kvaliteta hrvatskih šuma najviše<br />
zasluga hrvatskih šumara. Hrvatsko šumarstvo ne može<br />
podmiriti nerealne potrebe i ispuniti nerealne želje, od<br />
onih koji hoće puno i jeftinog drva i onih koji bi sve šume<br />
pretvorili u parkove ili Nacionalne parkove. Često<br />
puta nam to predlažu oni koji su svoje šume uništili pa<br />
su sad shvatili njihov značaj. Na kraju s ciljem da se hrvatsko<br />
šumarstvo obrani od raznih i razno-raznih interesa,<br />
suprotnih interesima hrvatskog šumarstva, predlažem<br />
ovoj Skupštini za raspravu i moguće zaključke:<br />
1. Da se u okviru HŠD organiziraju javne tribine na<br />
kojima bi hrvatski šumarski stručnjaci upoznali hrvatsku<br />
javnost o hrvatskom šumarstvu.<br />
2. Da se sa ove Skupštine uputi zahthjev HRT da se<br />
na programu emitira redovita tjedna emisija o hrvatskom<br />
šumarstvu u trajanju od 1 sat. Takvih pokušaja<br />
je bilo i dosad ali to nismo mogli nikada realizirati,<br />
a ja mislim da hrvatsko šumarstvo to zaslužuje.<br />
3. Da predstavnici HŠD-a u suradnji sa Šumarskim<br />
fakultetom, Šumarskim institutom i poduzećem<br />
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, izrade suvremeni<br />
prijedlog Zakona o šumama i Dugoročni program<br />
razvoja hrvatskog šumarstva i predlože ga Ministarstvu<br />
poljoprivrede i šumarstva, nakon toga hrvatskoj<br />
Vladi i hrvatskom Saboru koji su za to nadležni.<br />
Možda da pripomenem, da nitko do sada nije<br />
napravio nikakav prijedlog novog Zakona o šumama,<br />
osim toga što je iz "HŠ" potekla inicijativa,<br />
prije ove današnje Skupštine, da se počme raditi na<br />
izradi novog i suvremenog prijedloga, ili kako neki<br />
kažu da bi se formalno pravno trebao zvati Nacrt<br />
prijedloga Zakona o šumama, pa je onda u tom cilju<br />
imenovao Povjerenstvo od zaposlenika "HŠ", a<br />
predsjednik tog Povjerenstva je dr. se. Kovačić,<br />
koji je danas na ovoj Skupštini.<br />
4. Da HŠD zatraži od Ministarstva polj. i šumarstva<br />
RH ukidanje svih netržišnih odnosa šumarstva i drvne<br />
industrije, a pod tim mogu spomenuti, stoje prof.<br />
Matić spomenuo, "Listu finaliste", reprogramiranje<br />
dugova i dodjelu dionica, odgode plaćanja i si.<br />
5. Da se od U.O. poduzeća "Hrvatske šume", p.o. Zagreb<br />
i drvno-industrijskih poduzeća zatraži restrukturiranje<br />
s ciljem racionalnijeg i učinkovitijeg<br />
poslovanja.<br />
6. Predlažem HŠD-u da organizira i potiče ostvarenje<br />
produktivnosti šuma.<br />
7. Da se preko institucija vlasti traži usklađivanje odnosa<br />
šumarstva i drugih djelatnosti. Kao najznačajnije,<br />
stoje i zadnjih godina izazvalo najviše problema<br />
za šumarstvo, a mislim da bi tu trebale biti<br />
djelatnosti prometa, elektroprivrede, vodoprivrede<br />
i turizma.<br />
8. Da se u programe i propise gospodarenja ugradi više<br />
ekoloških i tržišnih odrednica. Mislim daje to u<br />
dosadašnjim propisima nedostajalo.<br />
9. Da ustrajemo, a mislim daje bio i do sada stav hrvatske<br />
šumarske struke, na osiguranju financijskih<br />
sredstava za gospodarenje šumama u privatnom<br />
vlasništvu.<br />
10.Da se zatraži ili predloži institucijama, poduzećima<br />
i svim onima koji o tome mogu odlučivati ili na<br />
to utjecati, što brža sanacija šuma od ratnih šteta,<br />
jer su ratne štete u šumama i na šumama velike i sigurno<br />
će trebati puno vremena, puno truda i puno<br />
sredstava da se one otklone.<br />
1 l.Što mislim daje isto važno i značajno, da HŠD osmisli<br />
i predloži bolju organizaciju zaštite šuma od<br />
požara. I na kraju<br />
12.Predlažem da ustrajemo na zahtjevima da u djelatnostima<br />
na zaštiti prirode stoje već spominjano, na<br />
prostornom uređivanju, na oblikovanju krajolika i<br />
slično, neizostavno sudjeluju i šumarski stručnjaci.<br />
Prijedloga vjerojatno može biti još puno. Ja za sada<br />
predlažem toliko. Hvala Vam lijepo.<br />
326
Zahvaljujući inž. Serdarušiću na trudu i konkretnim<br />
prijedlozima koji će pripomoći kod pripreme zaključaka,<br />
prof. Matićotvara raspravu.<br />
Zeljko S ta h an, dipl. inž. šum.<br />
Upozorava na neke probleme iz područja zaštite prirode<br />
(čime se bavi 25 godina - radi na inspekciji zaštite<br />
prirode u Ministarstvu kulture). Svima je znano da su<br />
ideolozi i zaštitnici prirode od samog početka, ali danas<br />
sve manje bili upravo inženjeri šumarstva i šumarska<br />
struka. Danas se to promijenilo, ušle su u taj posao druge<br />
struke tako da su sada šumari u manjini, a to nije u redu.<br />
Sljedeći problem je neslaganje između zakonskih propisa<br />
koji se odnose na zaštitu prirode, na šumarstvo i na<br />
prostorno planiranje i uređenje zemljišta. Za to ima brojnih<br />
primjera - npr. proširenja Nacionalnih parkova,<br />
Parkova prirode, donošenje različitih pravilnika i zaštita<br />
pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Koliko je šumarstvo<br />
u tome sudjelovalo? Ističe i upozorava na potrebno<br />
suglasje upravnih šumarskih organa, "Hrvatskih šuma",<br />
Šumarskog fakulteta, i Instituta i upravnih tijela koji se<br />
bave zaštitom prirode i poslovnim planiranjem. Stoga je<br />
potrebno formirati radnu grupu za izjednačavanje propisa<br />
i traženja rješenja koja će biti najbolja za našu domovinu.<br />
Mišljenja je da je HŠD najbolje mjesto za taj<br />
posao, ne kao stručna udruga, nego kao udruga struke.<br />
Dr. sc. VickoIvančević<br />
Zalaže se, da se na području Parka prirode Velebit ne<br />
grade energetski objekti. Naime svi su čuli, da se namjerava<br />
u Lukovom Šugarju graditi termoelektrana, a<br />
što bi to značilo za Velebit bar šumarima nije potrebno<br />
govoriti.<br />
Tomislav Starčević; dipl. inž šum.<br />
Zalaže se, da se raspravom obuhvati i šumarstvo<br />
"jučer", jer jedinstveno Poduzeće funkcionira već šest i<br />
pol godina, pa je svakako vrijeme da se analizira, da li<br />
smo i koliko, dosljedno provodili temeljne koncepcijske<br />
pretpostavke za jedinstveni i uravnoteženi razvoj<br />
šumarstva Hrvatske.<br />
U provedbi tih opredjeljenja još nema jasne šumarske<br />
politike, još postoji skupa trostupanjska organiziranost,<br />
a Šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskoj<br />
jedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima u<br />
dohodovnoj utakmici ne daje se dovoljno značaja, kao i<br />
svim mogućim poticajnostima, bez kojih zasigurno nema<br />
ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske.<br />
Umjesto toga, uz gubitak motiva, postoji psihoza<br />
posvemašnje šutnje i strah od gubitka posla, što otvara<br />
vrata našoj poslovičnoj "snalažljivosti".<br />
Ozbiljno nam nedostaje životni i provodljiv Srednjoročni<br />
plan razvoja, gospodarenja i poslovanja.<br />
Tomislav Starčević, dipl. inž. šum.<br />
U provedbi osnova gospodarenja, posebice u ostvarenju<br />
uzgojnih radova, vidljivo opada kvaliteta izvršenih<br />
radova, gomilaju se povećani radovi kod obnove, što<br />
ozbiljno povećava i ukupne troškove poslovanja.<br />
U toj stihijnosti pribjegavamo obvezatnim doradama<br />
planova gospodarenja i poslovanja, povećavajući<br />
sortimentnu strukturu planova sječa bez stvarne osnove,<br />
što se provedbom planova ne ostvaruje i istog časa<br />
demantira. Rezultat je da do ovih dana nemamo jasno<br />
definirane planske veličine.<br />
Nadalje, nekorektnom provedbom knjigovodstva<br />
proizvodnje nismo u mogućnosti kontrolirati visine<br />
stvarnih troškova. Opasnost prijeti kvaliteti uzgojnih<br />
radova od vanjske usluge zbog cjenika radova na temelju<br />
cijene radniko-dana po ugovoru o djelu.<br />
Revirnim sustavom dužni smo osigurati mladim ljudima<br />
utakmicu " na djelu", zahtijevati od njih inteziviranje<br />
proizvodnje i rast dohotka, a ne ih tretirati kao<br />
"opći trošak".<br />
Zalaže se, da ova Skupština bude poticajna, da smireno<br />
i temeljito počnemo graditi razvoj šumarstva na<br />
onim idejama koje je Zakon o šumama jasno najavio,<br />
kako bi izgradili Poduzeće u kojem će ljudi s radošću<br />
raditi.<br />
327
Milan Presečan, dipl. inž. šum.<br />
Izvješćuje, kako je 6. prosinca 1996. godine u okviru<br />
Izborne godišnje skupštine Šumarskog društva Bjelovar<br />
održana i stručna rasprava na temu "Budućnost<br />
javnog poduzeća Hrvatske šume u ovom obliku organizacije".<br />
U svezi s time, nakon rasprave doneseno je 12<br />
zaključaka s kojima su upoznati Ministarstvo poljoprivrede<br />
i šumarstva, Upravni odbor "Hrvatskih šuma" i<br />
direktor "Hrvatskih šuma", a koji su sažetak onoga što<br />
se do sada čulo od prethodnika u raspravi.<br />
Milan Presečan, dipl.inž. šum.<br />
1. Centralizacija poduzeća "Hrvatskih šuma" provodi<br />
se na svim područjima. To je dovelo do gubitka<br />
dohodovne utakmice unutar organizacijskih jedinica,<br />
pa do motiviranosti, odgovotnosti i produktivnosti uz<br />
istovremeni rast svih troškova. Mi smo uvijek locirali<br />
problem i ponudili rješenje, znači nismo kritizirali već<br />
sugerirali kako se problem može riješiti. Podržavamo<br />
jedinstveno poduzeće u kojem je Šumarija osnovna jedinica<br />
uz centraliziranje najneophodnijih poslova na<br />
razini poduzeća.<br />
2. Nedjelotvornost u radu U.O., organa upravljanja<br />
kroz proteklih 6 godina zajedno sa stvarnošću javnog<br />
poduzeća "Hrvatske šume", loše se odražava na temeljni<br />
plan jednog poduzeća za šume u Hrvatskoj.<br />
3. Poduzeće nema zacrtanog plana provođenja potrebne<br />
privatizacije kao ni razvoja poduzetništva. Predlažemo<br />
donošenje programa kako bi se riješio ovaj<br />
problem.<br />
4. Položaj "Hrvatskih šuma" u usporedbi s ostalim<br />
javnim poduzećima je neravnopravan. To smo isto već<br />
čuli. To je odnos Države kao i svih njenih institucija<br />
prema nama, koji ponovno trpimo sve nedaće, nepravovremena<br />
plaćanja ili liste fmalista, za razliku od recimo<br />
HPT, Elektroprivrede ili Vodoprivrede, gdje dolazi do<br />
iskapčanja zbog neplaćanja. Dakle mi smo u neravnopravnom<br />
položaju.<br />
5. Revirni sustav nije proveden u praksi zbog nedorečenosti.<br />
Predlažemo analizu revirnog sustava uz<br />
rješavanje elementarnih opisnih dijelova ovih poslova,<br />
te usklađenje ostalih akata poduzeća.<br />
6. Jedinstveni cjenik uzgojnih radova je vrlo dobro<br />
mjerilo za potrebe planiranja i kontrolu troškova. Predlažemo<br />
situiranje po stvarnim troškovima te dosljednu<br />
provedbu knjigovodstva proizvodnje.<br />
7. Etat je nažalost u praksi nešto što očekujemo, a ne<br />
govori što tržište traži. Predlažemo komercijalnim stručnjacima<br />
u našoj domeni da odrede naš etat na temelju<br />
saznanja o potrebama i zahtjevima tržišta.<br />
8. Primanja zaposlenih u Hrvatskum šumama ne<br />
mogu biti s udjelom 50% terenskog dohotka, jer to destimulira<br />
proizvodnost. Predlažemo izmjene mjerila o<br />
plaćama, stimulaciju poslovođa na radilištu, stoje nekada<br />
postojalo.<br />
9. Kategorije ovlaštenja i odgovornosti potrebno je<br />
precizno definirati. Predlažemo ustrojavanje unutarnje<br />
organiziranosti koja će regulirati kompetencije i odgovornosti<br />
na svakoj razini, te adekvatne stimulacije i destimulacije.<br />
10. Sanacije površina nastalih sušenjem i propadanjem<br />
ne provode se zadovoljavajućim tempom. Posljedice<br />
će biti poskupljenje sanacija, degradacija staništa i<br />
gubitak potrajnosti. Ažuriranje ovih poslova i stalni<br />
nadzor kontrolnih službi "HS" poboljšat će situaciju.<br />
11. Prodaja sirovine na dosadašnji način putem tzv.<br />
Lista finalista mora biti promijenjena. Predlažemo prodaju<br />
drvne sirovine na slobodnom tržištu bez ustupaka<br />
kupcima.<br />
12. Šumarski fakultet školuje kadar koji se u ovako<br />
organiziranom segmentu gospodarstva neće moći uposliti<br />
bez usavršavanja njegovih potreba. Predlažemo suradnju<br />
na bazi znanih kadrovskih odljeva i potreba između<br />
Šumarskih učilišta - Šumarska škola, Šumarski<br />
fakultet i "Hrvatske šume", glede potrebe i školovanja<br />
kadrova.<br />
Prof. dr. sc. Joso Vu ke 1 i ć<br />
Na početku rasprave ističe da podržava većinu dosadašnjih<br />
prijedloga, a da se ne može složiti s uvodnim<br />
referatom direktora "Hrvatskih šuma". On je općenit i<br />
ne analizira trenutno ključne probleme u poduzeću, a<br />
još manje pokazuje da poslovodstvo i Upravni odbor<br />
imaju jasnu koncepciju razvoja poduzeća. U referatu se<br />
328
niti ne spominje restrukturiranje "Hrvatskih šuma" i<br />
osnivanje društava s ograničenom odgovornošću o kojima<br />
se u posljednje vrijeme toliko govori, ne analiziraju<br />
se ekonomsko-proizvodni pokazatelji, zastoj u razvoju<br />
i investiranju, zaduženje kod banaka za plaće, pojava<br />
obustava rada i nezadovoljstvo djelatnika poduzeća,<br />
ispunjavanje odredbi kolektivnog ugovora i slično.<br />
Ne tvrdi da poslovodstvo nema koncepciju razvoja<br />
poduzeća, no misli da ona danas nije predstavljena i referat<br />
se ne može podržati.<br />
Dr. V u k e 1 i ć smatra da Vlada Republike Hrvatske<br />
nema koncepciju razvoja šumarstva i javnog poduzeća,<br />
da niti najmanje ne uvažava stručna mišljenja, da<br />
Upravni odbor nije stručno kompetentan, da je Ministarstvo<br />
poljoprivrede i šumarstva neadekvatno organizirano<br />
čime je struka ozbiljno podređena, a da se u izradu<br />
novog Zakona o šumama, u restrukturiranje i reorganizaciju<br />
poduzeća ide bez koncepcije i što je osobito<br />
važno bez prethodnog mišljenja i stavova stručnih i<br />
znanstvenih institucija. Za glavnog krivca ispod očekivanog<br />
i krajnje stagnirajućeg stanja u "Hrvatskim šumama"<br />
vidi Vladu Republike Hrvatske i subjektivne<br />
slabosti u vođenju "Hrvatskih šuma" pa predlaže da<br />
Skupština Hrvatskoga šumarskog društva iskaže Vladi<br />
i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva nezadovoljstvo<br />
njihovim odnosom i radom prema cjelokupnom<br />
šumarstvu države.<br />
Temeljem toga predlaže da stručni tim Ministarstva,<br />
a uz mišljenje i konsenzus stručnih institucija izradi<br />
strategiju razvoja šumarstva Hrvatske, posebno poduzeća<br />
"Hrvatske šume", te da od Vlade usvojena strategija<br />
bude temelj za izradu novog Zakona o šumama i<br />
sve korake koji će se za to poduzeti. Nadalje, dr. Vukelić<br />
predlaže da Vlada Republike Hrvatske ne donosi<br />
više odluke o izdvajanju u državni proračun sredstava<br />
iz Hrvatskih šuma niti onih o sanaciji drvne industrije<br />
na račun poduzeća reprogramiranjem dugova, preuzimanjem<br />
dioničarstva i slično. Isto tako predlaže da Vlada<br />
promijeni neke članove Upravnog odbora iz svoje<br />
nadležnosti i imenuje nove iz redova šumarske i graničnih<br />
struka kako to propisuje članak 21. Zakona o šumama.<br />
Predlaže da se Šumarstvo, lovstvo i drvna industrija<br />
izdvoje iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao<br />
samostalne državne uprave i na kraju predlaže da Hrvatsko<br />
šumarsko društvo odredi jedan datum iz naše šumarske<br />
povijesti i ustroji ga kao dan hrvatskog šumarstva<br />
i svake godine organizira prigodno obilježavanje.<br />
Uz ove prijedloge dr. Vukelić je istaknuo nezadovoljstvo<br />
društveno-moralnim položajem šumarske<br />
struke, šumara pojedinaca u gospodarstvu i politici Hrvatske,<br />
za što smatra da smo velikim dijelom sami krivi.<br />
Iz različitih interesa u proteklih pet godina pojedinci<br />
su potpomognuti nekim političarima, marginalne probleme<br />
dogurali i do Sabora Republike Hrvatske, ozbiljnog<br />
i žutog tiska, stvorivši o šumarskoj struci negativno<br />
mišljenje koje će još dugo ostaviti trag u javnosti,<br />
nanijevši šumarstvu i šumarima veliku sramotu i štetu.<br />
Slični trendovi se nastavljaju i mi mnoge stavove jedni<br />
drugima danas dokazujemo pred sudbenom vlasti. Dr.<br />
Vukelić na kraju ističe da se red i zakon moraju poštivati<br />
i svi moramo na tome ustrajati, no tu treba biti principijelan<br />
i korektan.<br />
Sve rečeno dr. Vukelić podvlači u interesu je struke,<br />
jer smatra da možemo bolje, a zaslužujemo više.<br />
Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.<br />
Smatra da je ovo zapravo prava atmosfera jedne<br />
stručne udruge i prava tema. Vjerojatno ona neće biti ni<br />
danas apsolvirana i na nju ćemo se stalno vraćati, jer je i<br />
problem stalan. Ovisi samo s kojom se razinom problema<br />
u životu suočavamo, jer nijedna organizacija nije<br />
konačna pa tako ni organizacija šumarstva u Hrvatskoj.<br />
Temu treba promatrati na način, jučer, danas i eventualno<br />
sutra. Mnoge stvari nisu nastale samo tek tako, a ni<br />
slučajno. Podsjeća, da smo imali obvezu predložiti izmjene<br />
i dopune Zakona o šumama. 1990. godine pred<br />
višestranačkim sazivom Sabora, ali tada još u SRH, a<br />
imali smo pred sobom u vidu i određene promjene i imperative<br />
za ono što će doći. Iz toga je proizašla ovakva<br />
organizacija o kojoj neki danas nakon 7 godina pišu kako<br />
je to trebalo učiniti drukčije. Iznijeli smo mi i hrvatsko<br />
šumarstvo u cjelini sve zahtjeve koji su bili postavljeni<br />
pred nas tijekom ovog rata, a bili su od nacionalnog<br />
i općehrvatskog interesa. Zašto je nastalo 15<br />
Uprava šuma? Nije slučajno, i nije korišten samo stručni<br />
kriterij. Danas <strong>1997</strong>. godine Hrvatska je cjelovita tj.<br />
bez onih rak-rana koje je imala 1990. i početkom balvan-revolucije<br />
1991. (Zastoje Podravska Slatina tada<br />
izgubila status gospodarstva i pripojena je Našicama,<br />
treba li to nekome ovdje objašnjavati. Zašto smo u U. Š.<br />
objedinili čitavu Baranju, ondašnji "Jelen". Treba se<br />
sjetiti demonstracija u Osijeku kada je više tisuća ljudi<br />
izašlo sa zahtjevom nakon izbora, da se riješi pitanje<br />
tuđinske vlasti nad Baranjom. Pripojili smo to U. Š.<br />
Osijek i napravili takvu Upravu koja je imala i ima svoj<br />
smisao). Možda danas nakon 7 godina, u potpuno novoj<br />
situaciji, s drukčijim imperativima pred nama, ima mjesta<br />
i za novu organizaciju. Ali nju treba stručno izučiti i<br />
postaviti prije svega pretpostavke koje će unaprijediti i<br />
šume i život onih koji su za njih zaduženi. Čuli smo da<br />
se obavljaju pripreme za izradu novog Zakona o šumama,<br />
pa bi bilo dobro, prije nego li se donesu odluke, da<br />
se kaže u kojim to dijelovima današnja rješenja o postojećem<br />
Zakonu o šumama onemogućavaju našu bolju<br />
učinkovitost. Koji su to segmenti, da li treba sada ići u<br />
izmjene i dopune, odnosno na novi Zakon o šumama i<br />
si. 1990. godine uvjerili smo hrvatski Sabor da idemo<br />
na jedinstvenu organizaciju upravljanja šumama i šumskim<br />
zemljištem u Hrvatskoj. Kao šumar i danas misli<br />
daje to najispravniji pristup, da Hrvatska treba jedinstveno<br />
gospodariti šumama i šumskim zemljištem.<br />
329
Hrvatski smo Sabor uspjeli uvjeriti da ugradi institut<br />
općekorisnih funkcija šuma ujedan članak - (0,07% iz<br />
ukupnog prihoda) stoje Sabor i prihvatio. Napravljen je<br />
jedan veliki korak, ne u smislu visine naknade za tu<br />
funkciju, nego u smislu daje ta funkcija dobila svoj status.<br />
Ne prijeti li danas, ako idemo u izmjene i dopune<br />
Zakona o šumama opasnost jedinstvenoj koncepciji<br />
gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Donošenje<br />
strategije razvoja u šumarstvu trebalo bi biti okosnicama<br />
izradu Zakona o šumama. Hrvatsko šumarstvo<br />
danas ima svoj izraz najviše kroz poziciju j. p. "Hrvatske<br />
šume", koje radi u dosta velikim poteškoćama i uz<br />
nasljedene probleme iz 1990. god., kao i iz ratnih godina<br />
kada su proizašla rješenja prvih Odbora za distribuciju<br />
sirovine, odnosno situacije iz koje je proizašla<br />
"Lista fmalista". Nikome danas ne bi palo na pamet<br />
predložiti takvo rješenje, ali 1991. god. kad je stvoren<br />
prvi Krizni štab u privredi Hrvatske, upravo u ovoj asocijaciji,<br />
trebalo je opstati, jer vinkovačke trupce iz šume<br />
nije htio nitko voziti. Jednostavno morali smo opskrbljivati<br />
"Spačvu", Ogulin, Perušić i druga ratom<br />
ugrožena područja, kamionima iz Zagreba, Karlovca<br />
itd. Trebalo je preživjeti, a preživjeli smo. Naravno,<br />
danas je jedno drugo vrijeme i treba mijenjati instrumente<br />
koji su proizašli iz nužde u situaciji u kojoj smo<br />
se našli. Hrvatske šume su dale ogroman doprinos i ta<br />
su poduzeća i ti ljudi opstali. Sigurno da danas treba<br />
štošta mijenjati, ali treba od Vlade RH zatražiti definiranje<br />
smjernica i odgovor što se želi postići sa šumama<br />
i šumskim zemljištem i na koji način. Misli da bi trebao<br />
jedan od zaključaka biti da se od Ministarstva poljoprivrede<br />
i šumarstva kao oficijelnog tijela koje treba pokrenuti<br />
postupak, zatraži da se zaključkom Vlade pristupi<br />
izradi strategije razvoja i na temelju tako definiranih<br />
ciljeva i kroz tu strategiju, eventualno donese<br />
odluka o izmjeni Zakona i svega onoga što može unaprijediti<br />
organizaciju koju budemo željeli.<br />
Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.<br />
Prof. dr. sc. Branimir P r p i ć<br />
U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske<br />
koja je predložena Saboru za prihvaćanje, šumarstvo<br />
ima svoje zasebno poglavlje s kojim ne možemo<br />
biti zadovoljni. Tako se npr. u poglavlju Ocjena stanja,<br />
na prvo mjesto stavlja sječa i prodaja drva, dok su općekorisne<br />
funkcije navedene tek deklarativno, iako znamo<br />
kako su višestruko vrjednije od drvne sirovine. Poglavlje<br />
smjernice, ciljevi i mjere dane su odveć sažeto.<br />
Poglavlje Zaštita šuma u suprotnosti je s poglavljem<br />
Ocjena stanja, gdje se izričito kaže - primarno se gospodari<br />
šumom sječom i prodajom drva, dok se u poglavlju<br />
o zaštiti šuma navode neodrživi komercijalni radovi<br />
(rušenje stabala u komercijalne svrhe). Ovo poglavlje<br />
ne uzima u obzir potrajnost gospodarenja šumama<br />
stoje u nas tradicija gotovo 200 godina.<br />
Zavodu za prostorno planiranje pri Ministarstvu<br />
prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja dostavljen<br />
je prijedlog popravka teksta o šumama, a nadamo<br />
se da će biti i prihvaćen.<br />
U svezi sa Strategijom prostornog uređenja Republike<br />
Hrvatske, te uz realizaciju investicijskih zahvata u<br />
kojima se ulazi u prostor šume ili posredno utječu na<br />
šumu, šumarstvo je u podređenom položaju. Predlaže<br />
prije izrade svakog projekta koji se odnosi na investicijski<br />
zahvat posrednog ili neposrednog utjecaja na šume,<br />
obvezu prethodnog dogovora investitora sa šumarskom<br />
strukom i sa šumarskom ustanovom koja gospodari šumama<br />
tog prostora.<br />
Trenutak je da se digne glas protiv smanjenja opsega<br />
šumarske djelatnosti. Opcije trend sužavanja poslova<br />
ustanova koje se bave šumarstvom. To je u prvom redu<br />
šumarsko cehovsko pitanje, ali isto tako i gospodarsko,<br />
jer netko drugi očito obavlja stručne šumarske<br />
poslove, dakako nestručno, što nije u interesu općeg i<br />
održivog razvoja.<br />
Tako se npr. djelatnošću urbanog šumarstva bave<br />
agronomi, u području zaštite okoliša i zaštite prirode<br />
zapošljavaju pravnici, građevinari, arhitekti, kemičari,<br />
iskorištavanjem kao i uzgajanjem šuma bave se privatni<br />
poduzetnici bez šumarske naobrazbe, dok se istovremeno<br />
tvrdi kako šumara ima previše.<br />
Dobro se, međutim, zna kako inetlektualni rad šumarskog<br />
inženjera ima odlučujuću ulogu za buduću si-<br />
330
ovinsku, socijalnu i ekološku vrijednost šume, a zna se<br />
i kako su šumarski inženjeri pojedinci zaduženi za površine<br />
koje su tako velike da ih je nemoguće u godinu<br />
dana pregledati.<br />
I upravo je iz navedenih razloga potrebno razmisliti<br />
o učvršćivanju šumarskog lobija, kako u vlastitom cehovskom<br />
interesu, tako i u interesu Hrvatske, u smislu<br />
očuvanja jednoga od najvećih prirodnih bogatstava. Ne<br />
bude li tako, bit ćemo prisiljeni kao i prije 150 godina<br />
kupovati šumarske stručnjake u Austriji, Mađarskoj,<br />
Sloveniji, Srbiji.<br />
Dr. sc. Đuro Kovačić<br />
Izvjestio je skup daje imenovano Povjerenstvo za<br />
izradu prijedloga Zakona o šumama. Nisu "HS" namjeravale<br />
uzurpirati sebi pravo da će one sve napraviti onako<br />
kako mi mislimo bez suradnje, jer poznamo problematiku<br />
i što to sve znači. Prema tome, informira daje<br />
Povjerenstvu, gdje su dva šumara, dva pravnika i jedan<br />
ekonomist, stavljeno u zadaću da se za polazište novog<br />
Zakona o šumama uzmu najfunkcionalnije odredbe, o<br />
kojima je govorio naš bivši ministar g. Tarnaj. Povjerenstvo<br />
će uključiti HSD, Fakultet i Institut, jer to ne<br />
možemo napraviti bez stručnih ljudi. Nema tako kompetentnog<br />
stručnjaka koji je u sebi toliko inkorporirao<br />
znanja, iskustva, ekonomskog, teoretskog i organizacijskog,<br />
da bi on to mogao napraviti sam, a da to bude<br />
funkcionalno. Sto bi to bilo naj.... iz dopunjenog Zakona<br />
1990. god. To bi bilo jedno poduzeće, jer smo stalno<br />
govorili o tome. Zašto? Radi financijskih sredstava, unapređenja<br />
itd. Zašto 15 uprava, stoje ex ministar govorio,<br />
i o tome je bilo riječi - potrebe, organizacija, otvorenost,<br />
vezanost za drvnu industriju, preradu i si. a o tome<br />
se raspravljalo. Općekorisne funkcije šume (odredba<br />
članka 70., 0,07%) - Naša struka se boji da će nam i to<br />
ukinuti. Zašto mi imamo svoj Fakultet, Institut? Trebamo<br />
to vrednovati analitikom, grupirati elemente i polazišta,<br />
odrediti što su to općekorisne funkcije, izraditi<br />
analitiku, a onda se ne moramo bojati (po koliko je to<br />
0,07% - 120 mil. kn. je li to dovoljno?). Da li mi imamo<br />
u novoj Osnovi numerike? Treba reći koliko vrijede te<br />
općekorisne funkcije šume.<br />
Zatražen je sastanak s predstavnicima Ministarstva<br />
o strategiji. Dakako, bilo bi korisno napraviti strategiju<br />
i odrediti odakle krenuti, što će nam poslužiti kao element<br />
za unapređenje gospodarenja.<br />
Ivan Z o v a k, dipl. inž. šum,<br />
predsjednik Zaposleničkog vijeća<br />
U svojoj raspravi ukazuje na potrebu jedinstva<br />
struke, na lociranje problema, imenovanje ljudi i događaja,<br />
pozivajući sve da ne gledaju svoj osobni interes i<br />
borbu za stolicu, nego za struku, hrvatske šume i hrvatsku<br />
Državu.<br />
Prof. dr. sc. ŠimeMeštrović<br />
Upozorava na napis iz dnevnog tiska iz kojeg bi se<br />
moglo zaključiti kako šumarstvo tek sada ide u kompjuterizaciju.<br />
Svima nama je znano, kada je i daje šumarska<br />
struka (Fakultet, Institut, "Hrvatske šume" i poduzeća<br />
drvne industrije), gotovo prva počela i daleko<br />
otišla u kompjuterizaciji. Stoga je ovakve napise potrebno<br />
osporiti.<br />
Ad. 9. Nakon iznesenih uvoda i rasprava usklađeni<br />
su i pripremljeni:<br />
1. Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i<br />
šumarstva i Vladi RH na nužnost izrade Strategije<br />
i koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p. o.<br />
Zagreb, uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga<br />
stručnih ustanova. Strategija, koju bi Vlada<br />
usvojila, treba biti temelj za možebitnu izradu<br />
novoga Zakona o šumama i preustroj šumarstva,<br />
koji bi se trebao najprije provjeriti na probnom<br />
modelu.<br />
2. Očituje Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i<br />
Vladi RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom<br />
prema "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, i<br />
šumarstvu u cijelosti, posljedica kojega je izostanak<br />
očekivanih rezultata i nezadovoljstvo među<br />
šumarskim djelatnicima.<br />
3. Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost<br />
njezine politike prema "Hrvatskim šumama", p. o.<br />
Zagreb, kojom se od toga poduzeća i šumarstva u<br />
ZAKLJUČCI 101. SKUPŠTINE HŠD-a<br />
Skupština Hrvatskoga šumarskog društva:<br />
cijelosti izdvajaju sredstva za Proračun RH uz istodobno<br />
podržavanje netržišnoga odnosa šumarstva<br />
i drvne industrije dodjelom dionica poduzeća<br />
koje Vlada spašava od stečaja, Listom finalista,<br />
reprogramiranjem dugova i si. Ovdje svakako<br />
treba razmotriti i pitanje cijena drva, koje<br />
su ponekad nerazmjerno niske u odnosu na kakvoću.<br />
4. Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva<br />
i Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne<br />
uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju<br />
(slično Državnoj upravi za vode) zbog neodrživoga<br />
i potpuno neprimjerenoga položaja šumarske<br />
struke u ovako ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede<br />
i šumarstva.<br />
5. Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva<br />
opravdanja proširivati nacionalne parkove na<br />
štetu šumskih površina kojima gospodare "Hr-<br />
331
vatske šume" p, o. Zagreb, jer se tim površinama<br />
upravlja i gospodari stručno uz potpunu zaštitu.<br />
6. Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva<br />
pri izradi i davanju suglasnosti na zakonske i<br />
druge akte, koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno<br />
zatraži mišljenje stručnih i znanstvenih šumarskih<br />
ustanova.<br />
7. Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove<br />
u šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani<br />
za rad u šumi i šumarstvu.<br />
Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije,<br />
pridobivanje drva, zaštite šuma, uređivanje šuma,<br />
mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih<br />
nacionalnih parkova, park-šuma, parkovnih površina<br />
(drveće, drvoredi, arboretumi i dr.), lovstva<br />
i primarne prerade drva mogu obavljati isključivo<br />
šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri<br />
šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari<br />
i kvalificirani šumarski radnici kao prevoditelji.<br />
Ustanove koje gospodare šumama i šumarska<br />
struka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug,<br />
već ga naprotiv trebaju širiti omogućujući da se<br />
ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4000, kako<br />
neki predlažu, nego da se povećava u skladu s<br />
poslovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu.<br />
Nestručno obavljanje ovih poslova imat će<br />
dalekosežne nepovoljne posljedice jer će se u<br />
najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga<br />
bogatstva Republike Hrvatske .<br />
8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva<br />
da organizira stručnu raspravu o izradi programa<br />
sanacije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom<br />
Podunavlju.<br />
9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako<br />
je industrijske, energetske i druge objekte, koji<br />
mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti<br />
okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i<br />
ekološki već narušenom prostoru, koji će se na<br />
taj način donekle urediti ( za što obično nema<br />
novca), te svakako izvan parkova i zaštićenih<br />
krajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godine<br />
uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere<br />
te koji je 1984. godine proglašen parkom prirode,<br />
potrebno je dosljedno štititi od neekološke<br />
gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrane<br />
"Lukovo Sugarje".<br />
Zapisnik sastavio tajnik HŠD-a:<br />
Hranislav Jako vac, dipl. inž.<br />
10. Predlaže Vladi RH nužnost promjene nekih članova<br />
Upravnoga odbora "Hrvatskih šuma", p. o.<br />
Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove<br />
imenuje iz redova šumarske struke i na način<br />
predviđen 21. člankom Zakona o šumama.<br />
11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog<br />
društva da uputi zahtjev HRT-u da se na programu<br />
HRT-a emitira redovito jednom tjedno emisija<br />
o hrvatskome šumarstvu u trajanju od 1 sata.<br />
Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih<br />
uspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbi<br />
za šume i šumsko zemljište na 43.5 % površine<br />
Hrvatske, to i zaslužuje.<br />
12.Ističe "Hrvatskim šumama", p. o. Zagreb, potrebu<br />
dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja.<br />
To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo<br />
sadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju<br />
mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo<br />
dosada nije zabilježeno.<br />
13.Zaključuje kako je potrebno organizirati:<br />
a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice<br />
kada je riječ o temama od sudbonosnoga značenja<br />
za šumarsku struku, na kojima bi šumarski<br />
stručnjaci raspravljali i predlagali zaključke, koje<br />
bi mjerodavni trebali prihvatiti<br />
b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci<br />
upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu.<br />
14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita<br />
priobalnih šuma, kojega će ostvaraj, među<br />
ostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu<br />
šuma.<br />
15.Proglašava 20. lipnja za "Dan hrvatskoga šumarstva",<br />
koji će se od 1998. godine u organizaciji<br />
HŠD-a obilježavati svake godine. Naime, 20<br />
lipnja 1991. godine na 96. redovitoj skupštini<br />
tadašnjega Saveza društava inženjera i tehničara<br />
šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanoj<br />
u Velikoj dvorani Šumarskoga fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu, a u skladu s Ustavom Republike<br />
Hrvatske, jednoglasno je donesena odluka o promjeni<br />
dotadašnjega naziva u Hrvatsko šumarsko<br />
društvo. Taj dan, kada je vraćeno ime ovoj<br />
stručnoj udruzi šumarske struke, i to u slobodnoj<br />
i neovisnoj nam državi Hrvatskoj, zaslužuje da<br />
bude proglašen "Danom hrvatskoga šumarstva".<br />
Predsjednik Radnog predsjedništva:<br />
Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r.<br />
Ovjerovitelji Zapisnika:<br />
Mr.sc. Milan Oršanić, v.r.<br />
Dr. sc. Denis Mačić, v.r.<br />
332
IZ AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI<br />
SVEČANA SKUPŠTINA AŠZ<br />
Dana 9. travnja <strong>1997</strong>. godine održana je Svečana<br />
skupština Akademije šumarskih znanosti (AŠZ) u povodu<br />
proglašenja već obavljenog izbora počasnih, redovitih<br />
i izvanrednih članova te članova suradnika.<br />
Skupština je održana u velikoj dvorani Hrvatske gospodarske<br />
komore koja je ujedno i domaćin skupa.<br />
Na Svečanoj skupštini AŠZ sudjelovali su predstavnici<br />
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademici<br />
Slavko Krvavica, Mirko Vidaković, Dušan Klepac<br />
i Bozo Udovičić, predstavnici šumarske struke u ime<br />
poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Damir Moćan,<br />
dipl. inž. šum. zamjenik direktora, Marijan Šagovac,<br />
dipl. inž. šum. pomoćnik direktora i dr., predstavnici<br />
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog<br />
instituta Jastrebarsko, članovi Ustavnoga suda<br />
Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom gosp. Jadrankom<br />
Crnićem, predstavnici Sveučilišta u Zagrebu,<br />
predstavnici Ministarstva znanosti i tehnologije, Agronomskog<br />
fakulteta, Farmaceutskog fakulteta, Filozofskog<br />
fakulteta i dr.<br />
Skup je otvorio predsjednik Akademije prof. dr. sc.<br />
Slavko Matić, a pozdrav skupu uputio je akademik<br />
prof. dr. sc. Bozo Udovičić u ime domaćina te u ime<br />
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<br />
Prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Akademije<br />
šumarskih znanosti u uvodnome je govoru rekao:<br />
Dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice i kolege!<br />
Dozvolite da Vam uputim najiskrenije riječi zahvale<br />
što ste se odazvali našem pozivu da budete nazočni na<br />
svečanoj skupštini u povodu izbora počasnih, redovitih,<br />
izvanrednih i članova suradnika Akademije šumarskih<br />
znanosti.<br />
Današnji čin promocije uvaženih članova AŠZ je<br />
još jedan korak koji je napravilo šumarstvo Hrvatske,<br />
koje na ovim Hrvatskim prostorima organizirano i vrlo<br />
aktivno radi već preko dva stoljeća. Šumarska znanost i<br />
šumarstvo, kao rijetko koje znanstveno polje, nastaje<br />
istovremeno kod nas kada i u središnjoj Europi, a to<br />
znači i u cijelome svijetu. Razlog je opravdani strah od<br />
nestanka šuma, zbog onovremenog stihijskog postupanja<br />
sa šumom.<br />
O aktivnosti hrvatskoga šumarstva najbolje govore<br />
njegove šume, koje su preko 95% prirodne, nastale prirodnim<br />
pomlađivanjem, u kojima vlada biološka raznolikost,<br />
a gospodarenje se temelji na potrajnosti kao<br />
temeljnom postulatu svakog šumarstva koje funkcionira<br />
na načelima znanosti.<br />
Znanost je utkana u civilizacijski razvoj hrvatskoga<br />
naroda, te će znanstveni i tehnološki razvoj Hrvatske<br />
bitno ovisiti o broju intelektualnih kapaciteta na ovome<br />
prostoru. Ta ideja nije nova, ona je pratila povijesni<br />
razvoj hrvatske znanosti, koja je već u XVIII. stoljeću<br />
institucionalizirana te ojačala snovim suvremenim<br />
znanstvenim idejama. Hrvatska znanost svoju punu<br />
afirmaciju doživljava u XIX. stoljeću, posebno osnivanjem<br />
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 1866. i<br />
modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine.<br />
Hrvatska šumarska znanost i struka isto tako dobiva<br />
temelje i poticaje za svoj razvoj već u XVIII. stoljeću.<br />
Europska ideja o osnivanju šumarske struke i znanosti<br />
kod nas hvata čvrste korjene, o čemu svjedoče brojni<br />
pisani dokumenti. Dovoljno je spomenuti "Urbar" Marije<br />
Terezije iz 1755. i "Šumski red" pisan na hrvatskom<br />
jeziku iz 1769., te značajan broj u inozemstvu školovanih<br />
hrvatskih šumarskih stručnjaka, koji već u prvoj<br />
polovici 19. stoljeća imaju značajnu intelektualnu,<br />
stručnu i domoljubnu ulogu u javnom životu tadašnje<br />
Hrvatske.<br />
Rezultati njihovog rada su vidljivi, jer se već 1846.<br />
osniva Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje tada<br />
postaje i do današnjeg dana ostaje stožerna organizacija<br />
koja je bila i ostala pokretač i osnivač svega onoga<br />
što se do današnjega dana dogodilo u šumarskoj<br />
struci i znanosti Hrvatske.<br />
Prošle godine proslavili smo 150. obljetnicu neprekidnog<br />
i plodnog rada tog društva, te je tom prigodom<br />
dosta rečeno i napisano o HŠ Društvu. Zbog toga ćemo<br />
sažeto iznijeti njegove aktivnosti na promicanju<br />
šumarske struke, posebno znanosti i obrazovanja do<br />
današnjeg dana, kad se na inicijativu društva i u njegovom<br />
okrilju osniva i ova AŠZ.<br />
Svesrdnim zalaganjem članova Hrvatsko-Slavonskog<br />
šumarskog društva osniva se 1860. godine Gospodarsko-šumarsko<br />
učilište u Križevcima. U okvirima<br />
društva već 1877. izlazi prvi broj znanstveno-stručnog<br />
glasila "Šumarski list", koji neprekidno izlazi do današnjeg<br />
dana i čiju smo 120. obljetnicu izlaženja obilježili<br />
prošle godine. Velikim zalaganjem društva gradi se Šumarski<br />
dom u razdoblju od 1896 do 1898. u kojem 20.<br />
listopada 1898. započinje s radom Šumarska akademija,<br />
sveučilišna ustanova utemeljena Naredbom kr. hrvatsko<br />
slavonske dalmatinske zemaljske vlade broj<br />
66101. od 7. listopada 1898. "kojom se ureduje šumars-<br />
333<br />
ka obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu"<br />
te naredbom broj 66102. iste vlade i istog datuma "kojom<br />
se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva<br />
na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta<br />
Franje Josipa I. u Zagrebu". Nadamo se da ćemo iduće<br />
1998. godine dostojno obilježiti 100. obljetnicu sveučilišne<br />
šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno<br />
na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Osnivanje AŠZ je nužnost današnjeg vremena, to je<br />
reakcija na vrlo složene ekološke, gospodarske i društvene<br />
uvjete u kojima šuma i šumarstvo plaćaju visoke<br />
račune, koji mogu dovesti u pitanje sve ono što je šumarska<br />
struka tijekom povijesti stvorila. Nerazumijevanje<br />
temeljnih načela funkcioniranja šume kao najsloženijeg<br />
i najosjetljivijeg ekosustava na svijetu, raste<br />
sa sve većim tehnološkim, tehničkim i gospodarskim<br />
razvojem društva. Sve više se zaboravlja daje šumarstvo<br />
infrastruktura svakog društva, a to znači daje ekološka<br />
i gospodarska podloga bez koje ne može kvalitetno<br />
funkcionirati ni jedno civilizirano društvo. Šumarstvo<br />
nije potrošna roba, cesta, pruga, naftovod, termocentrala<br />
ili bilo što drugo što se može svugdje i u<br />
svako vrijeme sagraditi. Šuma je, prije svega, zrak, voda,<br />
klima, zadovoljstvo i ugođaj utkan u genetsku konstituciju<br />
čovjeka. To je osjećaj stvaran u tisućugodišnjim<br />
vezama čovjeka i šume, bez kojeg je čovjek<br />
ugrožen i osiromašen. Mi se možemo pohvaliti šumom<br />
bogatom i ekološki još uvijek stabilnom i raznolikom.<br />
Jednostavno rečeno, šumarski znanstvenici nisu zadovoljni<br />
općom klimom koja se stvara u odnosu na<br />
šumu i šumarstvo, a uvjereni smo da će članovi ove<br />
akademije, uz brojne šumarske stručnjake Hrvatske,<br />
pridonijeti poboljšanju trenutnog stanja. AŠZ, kao profesionalno<br />
znanstveno udruženje u području šumarstva<br />
i drvne tehnologije Hrvatske svojim, će znanstvenim i<br />
javnim radom činiti sve kako bi hrvatsko šumarstvo i<br />
dalje zadržalo visoko mjesto unutar šumarstva Europe.<br />
Nažalost, morat ćemo se truditi da nam ugled bude makar<br />
približno sličan onome kojeg danas hrvatske šume i<br />
šumarstvo imaju u svijetu, a posebice u Europi.<br />
Pročitat ću definiciju šumarstva, koja je malo pohrvaćena<br />
službena definicija koju su napisale sveučilišne<br />
šumarske institucije Kanade. Ona glasi: "Šumarstvo je<br />
znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja<br />
šuma i stojbine, odnosno cijelog šumskog ekosustava,<br />
za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede.<br />
Ono se brine o uravnoteženom i potrajnom gospodarenju<br />
šumama i drvnim zalihama, maksimalnim<br />
prinosima i optimalnom pomlađivanju uz trajnu<br />
stabilnost šumskih ekosustava, vodeći brigu o bujnom<br />
životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama<br />
pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu,<br />
kako u prirodnim tako i u urbanim sredinama,<br />
te o raznovrsnim uslugama i proizvodima. Šumarstvo<br />
se isto tako koristi znanjem i iskustvom mnogih<br />
znanstvenih područja i ostalih profesija te igra značajnu<br />
ulogu u razvoju i primjeni tehnike za gospodarenje<br />
šumskim zalihama".<br />
Ova definicija, iako napisana u zemlji gdje je tek nedavno<br />
šumarstvo krenulo pravim putem, kojeg su usput<br />
rečeno trasirali i šumarski stručnjaci s diplomom Šumarskoga<br />
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jasno govori<br />
o cjelovitosti i slojevitosti šumarske struke, koja, kao ni<br />
jedna druga u znanstvenim područjima, u središtu svoga<br />
rada ima najsloženije i po živim bićima najbrojnije<br />
šumske ekosustave. Šumski ekosustavi ne trpe pogreške,<br />
jer svaka pogreška je katastrofalna za okoliš i sve<br />
one koji se u njemu nalaze.<br />
Zbog svega toga će AŠZ sa svojim znanstvenicima,<br />
koji su u samom vrhu hrvatske šumarske znanosti, tražiti<br />
i trasirati puteve, koji će ići u smjeru održavanja postojećih<br />
prirodnih šuma, poboljšanja njihovog biodiverziteta,<br />
potrajnosti, stabilnosti, produktivnosti i sposobnosti<br />
kvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, što ih<br />
čini vječnim, a sve zbog kvalitetnijeg i ljepšeg života u<br />
nama najljepšoj i šumama najbogatijoj Hrvatskoj domovini.<br />
Na poziv predsjednika glavni tajnik Akademije šumarskih<br />
znanosti (AŠZ) prof. dr. sc. Branimir Prpić<br />
rekao je:<br />
Današnja svečana skupština AŠZ značajna je zbog<br />
dodjele Odluka o izboru osnovnog tijela Udruge, koje<br />
će i dalje djelovati po Statutu i Pravilniku o predlaganju<br />
i izboru članova AŠZ.<br />
Tijek osnivanja AŠZ do ove Skupštine odvijao se ovako:<br />
Prijedlog za osnivanje AŠZ dao je predsjednik HŠD<br />
prof. dr. sc. S. Matić u Programu rada za 1995. godinu,<br />
a na 99. Skupštini HŠD održanoj 22. 12. 1994. godine u<br />
Križevcima. Prije toga se u više navrata na sjednicama<br />
UO HŠD raspravljalo o potrebi osnivanja Akademije.<br />
To je potreba za jednim nezavisnim znanstveno-stručnim<br />
tijelom koje bi u Republici Hrvatskoj donosilo<br />
smjernice o postupku sa šumama koje predstavljaju neprocjenjivo<br />
prirodno bogatstvo naše zemlje.<br />
Na temelju tog poticaja, 14. veljače 1995. godine<br />
sastaje se osnivačka skupština Hrvatske akademije<br />
šumarskih znanosti (HAŠZ). Skupštini je nazočno 12<br />
doktora šumarskih znanosti šumara i prerađivača drva,<br />
znanstvenih savjetnika i viših znanstvenih suradnikaa<br />
to su: prof dr. Mladen Figurić, prof. dr. Milan Glavaš,<br />
dr. Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, prof. dr. Ante<br />
Krstinić, prof. dr. Boris Ljuljka, prof. dr. Slavko Matić,<br />
prof. dr. Šime Meštrović, prof. dr. Branimir Prpić, prof,<br />
dr. Đuro Rauš, prof. dr. Zvonko Seletković i prof. dr.<br />
Joso Vukelić.<br />
Svi nazočni već su i prije sudjelovali u raspravama o<br />
potrebi osnivanja HAŠZ.<br />
334
Dio Predsjedništva Akademije šumarskih znanosti<br />
Članovi AŠZ i gosti na Svečanoj skupštini<br />
Osnivačka skupština bira Predsjedništvo i Nadzorni<br />
odbor HASZ u ovom sastavu:<br />
Predsjedništvo<br />
- Prof. dr. sc. S. Matić, predsjednik<br />
-Prof. dr. sc. M. Figurić, potpredsjednik<br />
-Dr. sc. J. Gračan, potpredsjednik<br />
- Prof. dr. sc. B. Prpić, glavni tajnik<br />
- Prof. dr. sc. Ante Kristinić, tajnik Odsjeka za<br />
uzgajanje šuma<br />
- Prof. dr. sc. Šime Meštrović, tajnik Odsjeka za<br />
uređivanje šuma i šumarsku politiku<br />
- Prof. dr. sc. M. Glavaš, tajnik Odsjeka za zaštitu<br />
šuma i lovstvo<br />
- Prof. dr. sc. B. Ljuljka, tajnik Odsjeka za<br />
iskorišćivanje šuma i uporabu drva<br />
Nadzorni odbor<br />
- Prof. dr. sc. Đuro Rauš<br />
- Dr. sc. Nikola Komlenović i<br />
- Prof. dr. sc. Zvonko Seletković<br />
Glavni tajnik AŠZ prof. dr. sc. Branimir Prpić prima Odluku o<br />
izboru za redovitog člana AŠZ<br />
Za poslovnog tajnika izabran je Hranislav Jakovac,<br />
dipl. inž. šum., tajnik HŠD.<br />
Dogovoreno je kako će HASZ koristiti dio slobodnih<br />
prostorija HŠD.<br />
Za Osnivačku skupštinu pripremljeni su Statut i Pravilnik<br />
o predlaganju i izboru članova HASZ, koji su poslije<br />
rasprave prihvaćeni.<br />
Na Skupštini su konsenzusom osnivača predloženi<br />
kandidati za članstvo HAŠZ i to izdvojeno za redovite,<br />
izvanredne i počasne članove te za članove suradnike.<br />
Prilikom predlaganja kandidata kriteriji su bili znanstveni<br />
doprinos, primjena rezultata znanstvenog rada u<br />
praksi, doprinos unapređenju hrvatskog gospodarstva,<br />
mogućnost suradnje u timskom radu, sklonost radu u<br />
udrugama, rad na ustrojstvu znanstvenih i stručnih skupova,<br />
rad na znanstveno-stručnoj publicistici, članstvo<br />
u znanstvenim, stručnim i znanstveno-stručnim udrugama.<br />
Raspravljajući o pojedinim kandidatima, razmotren<br />
je njihov sveukupan doprinos znanosti, struci i kroz to<br />
unapređenje hrvatskoga gospodarstva.<br />
Kod ocjenjivanja znanstvenog rada kriterij za pojedine<br />
kategorije Ministarstva znanosti je udvostručen.<br />
Sva potrebna dokumentacija upućena je mjerodavnim<br />
institucijama Republike Hrvatske, kako bi se dobilo<br />
rješenje o upisu Hrvatske akademije šumarskih<br />
znanosti u Registar udruženja.<br />
Postupak je, međutim, usporen, budući da se pravna<br />
služba u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske nije<br />
složila s nazivom Hrvatska akademija šumarskih znanosti<br />
te predložila promjenu naziva u Akademija šumarskih<br />
znanosti. Skupština članova osnivača održana<br />
27. veljače 1996. godine prihvatila je promjenu naziva<br />
i navedeno Ministarstvo donosi 29. veljače 1996. godine<br />
Rješenje kojim se odobrava upis Akademije šumarskih<br />
znanosti u Registar udruženja građana Republike<br />
Hrvatske.<br />
335
Predsjednik AŠZ prof. dr. sc. Slavko Matić uručuje Akademiku<br />
Dušanu Klepcu Odluku o izboru za redovitog člana AŠZ<br />
Poslije primanja Rješenja, budućim članovima Akademije<br />
šumarskih znanosti predloženima na Skupštini<br />
osnivača 14. veljače 1995, dostavljen je upitnik-pristupnica<br />
koji se ispunjen i potpisan vraća Akademiji.<br />
Pristigli upitnici razmatraju se na sjednici Predsjedništva<br />
AŠZ održanoj dana 14. veljače <strong>1997</strong>. gdje ih<br />
tajnici pojedinih odsjeka s glavnim tajnikom AŠZ<br />
usklađuju s donesenim kriterijima o kategoriji članstva.<br />
Predsjedništvo prihvaća prijedloge tajnika odsjeka, pa<br />
je na toj sjednici službeno obavljen izbor članova.<br />
Poslije ove svečane Skupštine stvoreni su uvjeti za<br />
postupak daljnjeg izbora članstva Akademije šumarskih<br />
znanosti, a u skladu sa Statutom i Pravilnikom o<br />
predlaganju i izboru članstva.<br />
Odluke o članstvu dodijeljene su ponajprije tajnicima<br />
odsjeka prof. dr. sc. Anti Krstiniću, prof. dr. sc. Šimi<br />
Meštroviću, prof. dr. sc. Milanu Glavašu i prof. dr. sc.<br />
Borisu Ljuljki. Odluke im je dodijelio predsjednik uz<br />
prethodno čitanje životopisa po glavnome tajniku.<br />
Daljnja dodjela odluka odvijala se po odsjecima AŠZ<br />
uz čitanje životopisa što ga obavljaju tajnici.<br />
U počasne članove ASZ izabrani su:<br />
Prof. dr. sc. Milan Androić, prof. dr. sc. Roko Benić,<br />
prof. dr. sc. Ivo Dekanić, prof. dr. sc. Nikola Filipović,<br />
član Ustavnoga suda Republike Hrvatske, prof. dr. sc.<br />
Marijan Brežnjak, dr. sc. Marija Halambek, dr. sc.<br />
Miroslav Harapin, f dr. se. Vladimir Hren, prof. dr. sc.<br />
Zvonimir Potočić, prof. dr. sc. Ankica Pranjić, prof. dr.<br />
sc. Rudolf Sabadi.<br />
U redovite članove ASZ izabrani su:<br />
Prof. dr. sc. Mladen Figurić, dr. sc. Joso Gračan,<br />
akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac, dr. sc. Nikola Komlenović,<br />
prof. dr. sc. Ante Krstinić, prof. dr. sc. Boris<br />
Ljuljka, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. se. Šime<br />
Meštrović, prof. dr. sc. Božidar Petrić, prof. dr. sc. dr.<br />
h.c. Branimir Prpić, prof. dr. sc. Đuro Rauš, prof. dr. sc.<br />
Stanislav Sever, prof. dr. se. Ivo Trinajstić i akademik<br />
prof. dr. sc. dr. h.c. Mirko Vidaković.<br />
Dr. sc. Vicko Ivančević izabran je za člana suradnika AŠZ<br />
U izvanredne članove ASZ izabrani su:<br />
Prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Branimir Mayer,<br />
prof. dr. sc. Nikola Lukić, dr. sc. Stevo Orlić, dr. sc.<br />
Stjepan Petrović, prof. dr. sc. Dominik Raguž, prof. dr.<br />
sc. Zvonko Seletković, prof. dr. sc. Stjepan Tkalec,<br />
prof. dr. sc. Simeun Tomanić, prof. dr. sc. Joso Vukelić.<br />
U članove suradnike ASZ izabrani su:<br />
Prof. dr. sc. Andrija Bogner, prof. dr. sc. Ivica Grbac,<br />
dr. sc. Vicko Ivančević, dr. sc. Tomislav Prka, dr.<br />
sc. Vlado Topic.<br />
Poslije Svečane sjednice u Hrvatskome šumarskom<br />
društvu održanje prigodni domjenak.<br />
Akademik Mirko Vidaković prima Odluku o izboru za redovitog<br />
člana AŠZ<br />
336
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA HERCEG-BOSNE<br />
Priopćenje<br />
Prva godišnja Skupština Hrvatskog šumarskog društva<br />
HR H-B održanaje u Mostaru 14. ožujka <strong>1997</strong>. godine<br />
u maloj dvorani Hrvatskog doma "Herceg Stjepan<br />
Kosaca".<br />
Nazočni: Delegati iz Podružnica društva, članovi<br />
Upravnog odbora društva, članovi-predstavnici Javnog<br />
poduzeća "Šume Herceg-Bosne", predstavnici više poduzeća<br />
prerade drva, te gosti i uzvanici iz drugih organizacija-institucija-<br />
više od 30 sudionika.<br />
Pripreme za održavanje prve Skupštine HŠD-a HR<br />
H-B obavljene su u organizaciji Upravnog odbora društva<br />
uz pokroviteljstvo J. P. "Sume Herceg-Bosne". Rasprava<br />
o mjestu za održavanje i prijedlozima za Program<br />
rada i odgovarajuće odluke-zaključke vodena je<br />
na 3. i 4. sjednici Upravnog odbora.<br />
Program rada<br />
1. Otvaranje Skupštine, pozdravna riječ, izbor Radnog<br />
Predsjedništva, zapisničara, dva ovjeravatelja i komisije<br />
za zaključke - predsjednik Slavko Batinić,<br />
dipl. inž.<br />
2. Izvješće o radu društva za razdoblje od Osnivačke<br />
Skupštine - predsjednik Slavko Batinić, dipl. inž.<br />
3. Izvješće o financijskom poslovanju društva za 1996.<br />
godinu - član Upravnog odbora Ivan Jurić, dipl. inž.<br />
4. Izvješće Nadzornog odbora - član Nadzornog odbora<br />
Mladen Paradžik, dipl. inž.<br />
5. Razmatranje i donošenje Programa rada društva za<br />
<strong>1997</strong>. godinu - član Upravnog odbora Franjo<br />
Kljajo, dipl. inž.<br />
6. Razmatranje i donošenje financijskog plana društva<br />
za <strong>1997</strong>. godinu - član Upravnog odbora Ivan Jurić,<br />
dipl. inž.<br />
7. Rasprava i prihvaćanje: izvješća o radu društva, izvješća<br />
o financijskom poslovanju društva za 1996.<br />
godinu, izvješća Nadzornog odbora, programa rada<br />
za <strong>1997</strong>. godinu i financijskog plana za <strong>1997</strong>. godinu.<br />
8. Stručna tema - član Upravnog odbora Augustin Meštrović,<br />
dipl. inž.<br />
9. Razno.<br />
Prema Statutu HŠD-a HR H-B, obvezno je svake<br />
godine održavanje godišnje Skupštine. Uzimajući u obzir<br />
sve okolnosti u kojima se nalazimo Upravni odbor je<br />
zaključio da se Skupština održi krajem zime.<br />
Ad. 1. Predsjednik HŠD-a HR H-B i predsjednik<br />
Upravnog odbora društva Slavko Batinić, dipl. inž. nakon<br />
otvaranja Prve godišnje Skupštine HŠD-a HR H-B<br />
i upućivanja pozdravnih riječi intonirana je himna Lijepa<br />
Naša, a zatim je minutom šutnje odana počast svima<br />
onima, koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu.<br />
Medu njima je i ne mali broj kolegica i kolega inženjera<br />
i tehničara, koji su dio sebe ugradili za unapređenje naše<br />
struke.<br />
Nakon pozdrava zastupnika i svih sudionika uslijedio<br />
je poseban pozdrav svim cijenjenim gostima Skupštine,<br />
a zatim je program rada Skupštine jednoglasno<br />
prihvaćen. Skupština je jednoglasno prihvatila prijedlog<br />
članova za:<br />
- radno predsjedništvo: Franjo Kljajo, dipl. inž. - predsjednik,<br />
Branka Stojkić, dipl. inž. - član, Alojz Dunđer,<br />
dipl. inž. - član, Slavko Batinić, dipl. inž. - član<br />
-zapisničar: LjiljanaDujmović, dipl. inž.<br />
- komisija za ovjeravanje zapisnika: Ivica Marijan,<br />
dipl. inž.,Vlado Boro, dipl. inž.<br />
- komisija za zaključke : Augustin Meštrović, dipl. inž.,<br />
Ivica Knežević, dipl. inž., Drago Kraljević, šum. teh.<br />
Nakon toga Skupštinu su pozdravili sljedeći gosti: u<br />
svoje osobno ime gosp. Ivan Rebac, dipl. inž. u mirovini<br />
i počasni član društva, gosp. Mate Kopilaš, dipl. inž. kao<br />
predstavnik općine Mostar i gosp. Ivan Šimić, dipl. inž.<br />
iz šumarije Makarska-Uprava šuma Split, kao predstavnik<br />
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb.<br />
Ad. 2. Izvješće o radu društva za razdoblje od Osnivačke<br />
Skupštine do danas podnio je predsjednik HŠD-a<br />
HR H-B gosp. Slavko Batinić, dipl. inž. i naglasio da su<br />
realizirane najhitnije zadaće kao što su:<br />
- registriranje HŠD-a HR H-B kod nadležnih institucija;<br />
- konstituiranje radnih tijela društva:<br />
Upravnog i Nadzornog odbora;<br />
- otvaranje žiro i deviznih računa kod ZAP-a Mostar i<br />
Hrvatske banke d. d. Mostar;<br />
- izrada memoranduma, pečata i iskaznica za članove<br />
društva;<br />
- organiziranje Podružnica je pri samom kraju (ostale<br />
su još dvije neorganizirane ijedna djelomično) kao i<br />
-prikupljanje članarine za 1996. godinu.<br />
Do sada je evidentirano 216 članova iz 20 Podružnica,<br />
a ostale su još neorganizirane Podružnice u Orašju,<br />
Uskoplju i djelomično Žepču. Nakon završetka ovog<br />
posla očekuje se 250 članova društva, a od toga 90 inženjera,<br />
100 tehničara i 60 ostalih zanimanja.<br />
Zaključak: Izvješće o radu Društva jednoglasno se<br />
prihvaća.<br />
Ad. 3. Financijsko izvješće o radu Društva za 1996.<br />
godinu podnio je gosp. Ivan Jurić, dipl. inž.<br />
Svi prihodi Društva su donacije i to od Ministarstva<br />
gospodarstva HR H-B i J. P "Šume H-B", a iznose<br />
337
6.840,00 kn, a rashodi 6.717,55 kn te prihod iznosi<br />
155,45 kn.<br />
Ad. 4. Izvješće Nadzornog odbora Društva podnio<br />
je gosp. Mladen Paradžik, dipl. inž.<br />
Uvidom Nadzornog odbora Društva utvrđeno je da<br />
je isto poslovalo sukladno propisima te predlaže prihvaćanje<br />
financijskog izvješća.<br />
Nakon Ad. 3. iAd. 4. donijet je<br />
Zaključak: Jednoglasno se prihvaća financijsko izvješće<br />
o radu Društva za 1996. godinu.<br />
Ad. 5. Prijedlog Programa rada Društva za <strong>1997</strong>.<br />
godinu podnio je gosp. Franjo Kljajo, dipl. inž. kojim<br />
su naznačena pojedinačna područja organiziranog djelovanja<br />
i važniji zadaci.<br />
Nakon otvorene rasprave donijet je sljedeći:<br />
Zaključak: Skupština jednoglasno donosi predloženi<br />
Program rada Društva za <strong>1997</strong>. godinu.<br />
Ad. 6. Prijedlog financijskog plana Društva za <strong>1997</strong>.<br />
godinu podnio je gosp. Ivan Jurić, dipl. inž. kojim je naznačeno<br />
da planirani prihod Društva iznosi 93.600,00 kn,<br />
investicije 6.120,00 kn, ukupni rashodi 92.628,00 kn i na<br />
kraju planirani prihod 972,00 kn.<br />
Na kraju otvorene rasprave donijet je sljedeći:<br />
Zaključak: Skupština jednoglasno donosi predloženi<br />
financijski plan društva za <strong>1997</strong>. godinu.<br />
Ad. 7. Predsjednik radnog predsjedništva gosp. Franjo<br />
Kljajo, dipl. inž. ponovno je stavio na raspravu točke<br />
2. 3. 4. 5. i 6. U tijeku rasprave Komisija za zaključke<br />
formulirala je naprijed navedene zaključke koji su stavljeni<br />
na usvajanje, te su isti na kraju rasprave jednoglasno<br />
prihvaćeni.<br />
Ad. 8. U okviru ove točke programa rada Skupštine<br />
gosp. Augustin Meštrović, dipl inž. podnio je vrlo aktualnu<br />
i značajnu temu pod naslovom "Zakon o šumama"<br />
na zanimljiv i zapažen način. Izlaganjem naprijed navedene<br />
stručne teme ukazano je općenito na značenje zakonske<br />
i podzakonske legislative, polazne osnove za izradu<br />
zakona o šumama, činjenice koje se trebaju uzeti u<br />
obzir pri izradi zakona, stanje zakonskih<br />
i podzakonskih propisa u sadašnjem<br />
trenutku na ovim prostorima,<br />
činjenice za političko i stručno opredjeljenje<br />
o načinu organiziranja šumarstva<br />
na ovim prostorima, elemente koji<br />
se trebaju uzeti u obzir prilikom<br />
izrade zakona kako se ne bi narušili i<br />
ugrozili temeljni interesi Hrvata u<br />
Federaciji Bosne i Hercegovine u<br />
oblasti šumarstva, promjene koje donosi<br />
tržišno gospodarstvo u šumarstvu<br />
i mnogo toga drugoga. Na kraju je<br />
gosp. Meštrović pozvao sve nazočne i<br />
sve preostale stručne i svekolike druge<br />
snage da pripomognu donošenju<br />
takvog Zakona o šumama na prostoru<br />
Federacije BiH, koji će osigurati interese hrvatskog naroda<br />
iz oblasti šumarstva te od predsjedavajućeg Skupštine<br />
zatražio raspravu na svoju izloženu stručnu temu<br />
čemu je i udovoljeno.<br />
U raspravi, koja je dugo trajala, pokazalo se da ima i<br />
drukčijih mišljenja u pogledu organiziranja šumarstva<br />
od onih koja su vrijedila do danas, ali na formalnopravno<br />
i tehnički neutemeljen način koji narušava naše<br />
temeljne interese u oblasti šumarstva.<br />
U raspravi su sudjelovali: gosp. Vlado Soldo, dipl.<br />
inž., gosp. Nedeljko Pokrajčić, dipl. inž., gosp. Mladen<br />
Paradžik, dipl. inž., gosp. Augustin Meštrović, dipl.<br />
inž., gosp. Dragutin Perić, dipl. inž., gosp. Josip Cilar,<br />
šum. teh., gosp. Slavko Batinić, dipl. inž., g-dica Rozika<br />
Doko, dipl. iur., gosp. Franjo Kljajo, dipl. inž. i gosp.<br />
Mate Kopilaš, dipl. inž.<br />
Na kraju rasprave gosp. Augustin Meštrović predložio<br />
je da Skupština donese sljedeći:<br />
Zaključak: Hrvatsko šumarsko društvo H-B sa<br />
stručnog aspekta stoji na stajalištu daje preustrojavanje<br />
sadašnje organizacije šumarstva na prostorima Herceg-<br />
Bosne izvan okvira J. P. "Šume Herceg-Bosne", prije<br />
donošenja federalnog zakona o šumama, stručno neutemeljeno,<br />
preuranjeno, štetno i neopravdano te apelira<br />
na svekolike mjerodavne institucije i pojedince da ne<br />
dopuste ovakve i slične radnje i postupke koji omalovažavaju<br />
šumarsku struku i praksu i neopravdano nanose<br />
ogromnu štetu šumarstvu uopće.<br />
Prijedlog je stavljen na glasovanje i donijet apsolutnom<br />
većinom glasova uz pet glasova protiv i bez suzdržanih.<br />
Na samom kraju predsjednik Radnog predsjedništva<br />
zahvalio se svima koji su radili na pripremi Skupštine,<br />
zatim svim nazočnim i onima koji su sudjelovali<br />
u raspravama tijekom programa rada Skupštine, pozvavši<br />
sve nazočne na domjenak.<br />
Augustin Meštrović, dipl. inž. šum.<br />
338
IN MEMORIAM<br />
Prof. dr. se. PAŠKO LOVRIĆ (1931 - <strong>1997</strong>)<br />
U Zagrebu je nakon kratke bolesti,<br />
16. siječnja <strong>1997</strong>. preminuo prof,<br />
dr. sc. Paško L o v r i ć, redoviti profesor<br />
Geodetskog fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu.<br />
Paško Lovrić rođen je u Dubrovniku<br />
31. kolovoza 1931. Maturirao<br />
je na Muškoj gimnaziji u Osijeku<br />
1950, a diplomirao na Geodetskom<br />
odj elu Arhitektonsko-građevinskogeodetskog<br />
fakulteta Sveučilišta u<br />
Zagrebu 1956. Nakon dvogodišnjeg<br />
boravka u Institutu za kartografiju i<br />
topografiju Sveučilišta u Bonnu, kao<br />
stipendist zaklade Aleksander von<br />
Humbolt, doktorirao je 1972. s tezom<br />
Beiträge zur Weiterentwicklung des<br />
Jugoslawischen Grundkartenwerkes.<br />
Mentor mu je bio direktor Instituta<br />
prof. dr. inž. A. H e u p e 1.<br />
Asistent za predmete topografije i<br />
kartografije na današnjem Geodetskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu<br />
postao je 1959, docent za iste predmete<br />
1973, izvanredni profesor 1978,<br />
i redoviti profesor 1983. Predstojnik<br />
Zavoda za kartografiju Geodetskog<br />
fakulteta bio je 1975-81, 1983-87. i<br />
1991-<strong>1997</strong>. U članstvo Hrvatske akademije<br />
tehničkih znanosti izabran je<br />
1994. U 38-godišnjoj nastavničkoj<br />
djelatnosti na Geodetskom fakultetu<br />
u Zagrebu pod njegovim vodstvom<br />
izrađen je 71 diplomski rad. Bio je<br />
mentor u izradi pet magistarskih radova<br />
ijedne doktorske disertacije.<br />
Njegove monografije, posebno<br />
Kartografska reprodukcija (1983,<br />
1987) i Opća kartografija (1988) prihvaćeni<br />
su kao udžbenici i priručnici<br />
i izvan matičnog fakulteta, suvremeno<br />
su koncipirani i odlikuju se uvijek<br />
vrlo jasnim tumačenjem i najsloženijih<br />
pojmova. Osim u Zagrebu, predavao<br />
je i na Fakultetu za arhitekturu,<br />
građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani<br />
1973/74. i 1976/77, Građevinskom<br />
fakultetu u Sarajevu 1976/77, Arhitektonskom<br />
fakultetu u Zagrebu<br />
1979-82. i Agronomskom fakultetu<br />
u Zagrebu 1988-96.<br />
Rezultate svojih znanstvenih istraživanja<br />
objavio je u mnogobrojnim<br />
člancima u inozemnim i domaćim<br />
publikacijama. U tim radovima<br />
dao je značajne priloge geodetskoj i<br />
kartografskoj reprodukciji. Prof. dr.<br />
Paško Lovrić održavao je stalne<br />
kontakte s većim brojem najuglednijih<br />
kartografskih znanstvenika u Europi.<br />
Bio je s njima u stalnoj prepisci,<br />
razmjenjivao publikacije i karte.<br />
Mnogi su na njegov poziv došli u Zagreb<br />
i održali zapažena predavanja.<br />
Kao glavni urednik objavio je s koautorima<br />
ili suradnicima više od 90 topografskih<br />
i tematskih karata, najčešće<br />
turističkih, zatim karte pojedinih<br />
regija i nacionalnih parkova Hrvatske,<br />
planove hrvatskih gradova i naselja<br />
te više faksimila starih karata.<br />
Svoj istančani estetski smisao za<br />
kartografsko oblikovanje i prikaz<br />
prof. Lovrić je višestruko potvrdio<br />
na mnogobrojnim svojim zemljovidima,<br />
naročito hrvatskih gradova.<br />
Oni su prvorazredni dokumenti stanja<br />
prikazanih objekata u trenutku izdavanja.<br />
To su vrhunska djela hrvatske<br />
kartografije, što stoje uz bok najboljim<br />
ostvarenjima europskih kartografa.<br />
Održao je i više javnih predavanja<br />
o različitim temama iz područja kartografije.<br />
Autor je dva scenarija televizijskih<br />
emisija o topografskim<br />
kartama. Bio je recenzent knjiga, atlasa<br />
i kataloga kartografskih izložbi.<br />
Posebno treba istaći da je bio glavni<br />
urednik velike kartografske izložbe<br />
1994. u Zagrebu pod naslovom Zagreb<br />
na geodetsko-katastarskim zemljovidima<br />
i u zemljišnim knjigama.<br />
Bogat je i njegov prevoditeljski rad.<br />
Preveo je s njemačkog na hrvatski 25<br />
radova najuglednijih svjetskih kartografa,<br />
među kojima radove Imhofa,<br />
Heupela, Arnbergera, Kelnhofera,<br />
Witta, Ogrisseka, Freitaga.<br />
Aktivno je djelovao u geodetskim<br />
i kartografskim udruženjima. Bio je<br />
predsjednik (1973-75) Saveza geodetskih<br />
inženjera i geometra Hrvatske<br />
i član savjeta njegovog časopisa<br />
Geodetski list (1976-81). Zbog toga<br />
je još 1973. proglašen zaslužnim članom<br />
tog saveza. Od 1994. bio je pročelnik<br />
Sekcije za kartografiju Hrvatskog<br />
geodetskog društva.<br />
Svima nama koji smo ga poznavali,<br />
cijenili, voljeli tim je teže i bolnije,<br />
danas, kada ga više nema među nama.<br />
Ali ostala su njegova djela koja<br />
će nas još dugo pratiti.<br />
Isječak plana grada Zagreba iz 1994. Autor: P. Lovrić<br />
Miljenko Lapaine<br />
Stanislav Frangeš<br />
339
Mr. sc. IVAN ĐURIČIĆ dipl. inž. šumarstva (1934 - 1977)<br />
Hrvatsko šumarstvo i šumarska<br />
znanost, izgubili su jednog od stožernih<br />
ljudi, a prelijepe šume Kalnika<br />
ostale su bez svog dugogodišnjeg brižnog,<br />
zanesenog i nadasve stručnog<br />
gospodara. Umoran i skrhan bolešću,<br />
pa ipak nenadano i puno prerano, 6.<br />
lipnja <strong>1997</strong>. godine preminuo je Ivan<br />
Đuričić-Đuka.<br />
Rođen u Oštricama, kraj Novog<br />
Marofa, 23. studenoga 1934. godine,<br />
mladost je dijelio sa svojom generacijom,<br />
nenaviknutom na posjedovanje<br />
bilo čega osim ideala i ljubavi,<br />
stoje bitno utjecalo na njegov životni<br />
put. Osjetio je i znao, da u životu čovjek<br />
mora više "BITI" nego "IMA<br />
TI", pa je u tom opredjeljenju protekao<br />
njegov cijeli život. Diplomirao je<br />
na Šumsko gospodarskom odjelu,<br />
Šumarskog fakulteta u Zagrebu 1961.<br />
godine, i odmah se potom zaposlio u<br />
Šumariji Križevci, gdje je do pred<br />
odlazak u mirovinu 1994. godine<br />
proveo skoro čitavo vrijeme službovanja.<br />
Sve te godine rada u struci bile su<br />
vezane uz šume križevačkoga kraja, s<br />
uvijek istim ishodištem, Kalnikom,<br />
njegovim Kalnikom, gdje danas postoje<br />
i rastu najljepše šume hrasta kitnjaka<br />
i obične bukve njegovane njegovom<br />
ljubavlju i brižnom rukom,<br />
kao spomenici virtuoznog poznavanja<br />
tajni prirodnih zakonitosti i odnosa<br />
u srastanju čovjeka s prirodom. Tako,<br />
kako je istančanim osjećajem prilazio<br />
ekosustavu šume, tako je u isto to<br />
okruženje svrstavao sav živi svijet i<br />
ljude toga kraja, vežući ih mnoštvom<br />
340<br />
niti uz krajobraz, arhitekturu, običaje<br />
i navike.<br />
Živeći život, žureći krozanj, punio<br />
je svoja jedra tolikim interesima i<br />
sadržajnim bogatstvom, da i nije mogao<br />
nepotrošiti se tako rano. Pa ipak,<br />
iza njega nisu ostale samo misli i sjećanja,<br />
ostalo je djelo, ostao je trag.<br />
Svoja znanja, traganja i istraživanja,<br />
okrunio je magistarskim radom<br />
"Šumsko-uzgojne karakteristike hrasta<br />
kitnjaka na Kalniku" 1981. godine,<br />
dok je svoj dug prema bukvi<br />
ugradio u knjigu " Prirodna obnova<br />
sastojina obične bukve na obroncima<br />
Kalnika i Bilogore " 1994. godine.<br />
I onda kad bi netko pomislio daje<br />
u ove radove potrošena sva energija i<br />
ljubav našega Duke, tog zaljubljenika<br />
u život, ne bi imao pravo. U lovstvu<br />
križevačkoga kraja bio je predsjednikom<br />
Lovačkog saveza, nositeljem<br />
misli i razvoja, podizanja znanja kod<br />
mladih lovaca, tumačem lijepih običaja<br />
i lovačke etike, uživajući u tome<br />
da svima više pruži nego je kroz čitavo<br />
vrijeme uzeo za sebe, bio je bogataš<br />
ljepote u darivanju. S ne manjim<br />
žarom bio je i jedan od osnivača Kinološkog<br />
društva u Križevcima i njegov<br />
prvi predsjednik, a uz planinarstvo<br />
bio je vezan njegov čitav život,<br />
pa gaje i prerana smrt zatekla na funkciji<br />
predsjednika planinarskog društva<br />
"Kalnik" Križevci.<br />
Svoje djelovanje mr. Ivan Đuričić<br />
vezao je uz križevački kraj, skrbeći s<br />
podjednakim žarom za zaštitu zavičajne<br />
kulturne baštine, prirodnih<br />
posebnosti Kalnika i očuvanja kalničkih<br />
šuma, ali i za razvoj potkalničkog<br />
sela i njegovih ljudi. Bio je inicijator<br />
i suradnik u izdavanju "Topografije<br />
Križevaca", knjige "Pavlini<br />
u Hrvatskoj" te mnogih drugih publikacija.<br />
Osobitu ljubav prema Kalniku<br />
pretočio jeu trajnu skrb za njegovo<br />
očuvanje te izdvajanje i zaštitu pojedinih<br />
posebno vrijednih šuma u<br />
križevačkom kraju. Poučnom stazom<br />
oko grebena svoga Kalnika, kao daje<br />
zatvorio svoj zadnji životni krug,<br />
radeći zajedno sa svojim vrlim prijateljem<br />
prof. dr. Đurom R a u š e m.<br />
Ne mogu, pišući o Tebi Duka, ne<br />
sjetiti se, sa koliko si ljubavi doživljavao<br />
beskrajnu šokačku ravnicu i konje<br />
na njoj, miris plodne crnice, pa onda<br />
vrletno stijenje našeg Velebita, čarobnu<br />
i najljepšu Štirovaču, ili pak<br />
prelijepe šume Smrekove drage Gorskoga<br />
kotara, do plavih bistrih dubina<br />
Kornata. A onda opet, svu svoju mekoću<br />
duše i raspjevanost znao si podastrti<br />
pred svoje prijatelje u zanosu<br />
priče, o Tebi najljepšoj planini Kalniku,<br />
njegovim šumama, goricama i<br />
kletima, za koje si nas sve uvjerio da<br />
su svetišta, utočišta duša kojima treba<br />
bijeg od često grube životne stvarnosti.<br />
Mislim da nema šumara u Hrvatskoj<br />
koji Te nije znao, ili barem čuo,<br />
kako u drevnim Križevcima postoji<br />
čovjek, zaljubljenik u svoju Domovinu,<br />
struku, kraj i ljude, čovjek, koji<br />
svemu tome pripada svim svojim<br />
bićem. Za one koji nisu znali Tvoju<br />
širinu i dosege, bilo je trajno upitno<br />
kako si mogao biti isto tako dobar sin,<br />
brat, divan suprug i otac. Iz utrobe<br />
ove zemlje, iz skrivene snage duhova -<br />
naših predaka, crpio si životne sokove,<br />
pretačući ih u snagu osjećanja i<br />
ljepotu kojom si darivao druge.<br />
Baš kao i u biljnoj, šumskoj životnoj<br />
zajednici rasli su uz Tebe Tvoji<br />
bližnji, pružajući Tebi potporu i oslonac,<br />
da bi svojom krošnjom mogao<br />
svima njima osigurati zaštitu i sigurnost.<br />
Ispod Tvoje krošnje, kao i u tajanstvu<br />
vječnosti šume, trajno će bujati<br />
samoobnovljiva snaga, Tvoj će se<br />
život duhom vratiti u Tvoje šume,<br />
Kalnik, Tvojoj ženi i djeci. I mi, Tvoji<br />
prijatelji, nalazit ćemo Te tamo gdje<br />
smo s Tobom mnogi lijepi i nezaboravni<br />
čas provodili. Dolazit ćemo u<br />
šume Kalnika, kleti, klanjati se ljepoti,<br />
kazivati stihove koje si nam Ti govorio<br />
i živjeti s našim zajedničkim<br />
uspomenama.<br />
Neka Te stih Frana Galovića isprati<br />
u naša sjećanja;<br />
Cez pola idem čisto sam,<br />
A trava je vužgana,<br />
I šuma je pospana,<br />
Ja moram brže biti tam<br />
Tam, gde se bregi zelene,<br />
Vu mesečine mlačne<br />
1 sive i oblačne,<br />
Tam najdem srečo; ništ i se...<br />
Neka Te ovi stihovi ponesu u<br />
vječnost, u sjećanje, u Tvoje kalničke<br />
šume, među Tvoje brege i Tvoje<br />
ljude, njima si "obećal da se buš<br />
vrnul nazaj".<br />
Tomislav Starčević
UPUTE AUTORIMA<br />
Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja<br />
šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode,<br />
lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,<br />
savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz<br />
domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje<br />
iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje<br />
šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se<br />
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i<br />
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,<br />
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.<br />
Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju<br />
zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto<br />
na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni<br />
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)<br />
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih<br />
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke<br />
razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba<br />
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom<br />
na papiru formata A4.<br />
Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:<br />
- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi<br />
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2<br />
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.<br />
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati<br />
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što<br />
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene<br />
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i<br />
prakse.<br />
- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih<br />
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice,<br />
crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom<br />
na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima<br />
Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove<br />
nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost<br />
opravdavaju.<br />
- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati<br />
sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi<br />
o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)<br />
navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.<br />
- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,<br />
metodološkim napomenama, raspravom,<br />
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika<br />
i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom<br />
jeziku.<br />
- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,<br />
dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom<br />
arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice<br />
gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju<br />
se malim slovima i navode se odmah iza tablica.<br />
- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih<br />
veličina, dok manje poznate fizikalne veličine<br />
treba posebno objasniti u jednadžbama i si.<br />
- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu<br />
razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima<br />
kako slijede.<br />
- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno<br />
od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora<br />
i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu<br />
biti u omjeru 2:1.<br />
- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i<br />
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake<br />
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne<br />
i kontrastne.<br />
- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost<br />
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.<br />
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu<br />
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:<br />
1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski<br />
fakultet, Sveučulišta u Zagrebu, Zagreb.<br />
2. Prpić,B.iKomlenović,N. iSeletković,<br />
Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski<br />
list 5-6, str. 195-215.<br />
- Pored punog imena i prezimena autora treba<br />
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,<br />
mr., dipl. inž....).<br />
- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s<br />
pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom<br />
računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni<br />
rukopis predati na disketi 3.5".<br />
- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,<br />
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.<br />
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani<br />
jezik.<br />
- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg<br />
područja na mišljenje u zemlji, a za<br />
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.<br />
-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih<br />
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa.<br />
Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne<br />
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se<br />
može naručiti 20 separata.<br />
- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz<br />
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,<br />
JMBG, adresu i općinu stanovanja.<br />
Uredništvo ŠUMARSKOG <strong>LIST</strong>A<br />
Zagreb, Trg Mažuranića 11<br />
Telefon: 444-206, 449-686<br />
Telefax: 444-206