Å UMARSKI LIST 9-10/2001 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA 

O POLOŽAJU ŠUMARSTVA I ŠUMARSKE STRUKE U DRŽAVI HRVATSKOJ 

U posljednje vrijeme sve je više povika na šumarstvo, a osobito na "Hrvatske šume", iako bi trebalo biti 

obratno, jer naše šume dobivaju visoke ocjene meritornih svjetskih ocjenitelja. Posjetitelji iz Europe, SAD-a, 

i drugih dijelova svijeta, ponajprije šumari, zaštitari prirode, ekolozi i biolozi, oduševljeni su prirodnošću 

naših šuma, raznolikošću biljnih i životinskih vrsta, prirodnom obnovom te kakvoćom dobro njegovanih 

šumskih ekosustava. 

To sve nije palo s neba, već je posljedica marljivoga stručnoga rada brojnih šumarskih generacija, od 

osnivanja prve šumarije u Hrvatskoj u velebitskom mjestu Krasnu 1765. godine do danas. 

Šumarstvo je osebujna struka, sastavljena pretežito od bioloških ogranaka znanosti, ali i tehničkih i 

ekonomskih. Posljednji su bili u bivšem režimu zanemareni, a danas se poduzimaju veliki napori da se taj 

nedostatak nadoknadi. Dobar gospodar kao stoje hrvatska šumarska struka, brzo svladava suvremena gospodarska 

načela i usavršava ono već davno prihvaćeno načelo o potrajnosti prihoda i prirodne obnove, a 

izbirljivo svjetsko i domaće tržište nastoji zadovoljiti proizvodnjom drva visoke kakvoće. 

Još je jedna osebujnost šumarstva po kojoj se razlikuje od ostalih gospodarskih grana. Proizvodno razdoblje 

šume je dugoročno. Tako primjerice hrastovi postižu zrelost u 140. godini života, a biološki i ekološki 

razlozi, kao i oni koji se odnose na tržište, govore o pomicanju zrelosti na 200-tu godinu. Šume hrasta lužnjaka 

koje je obnovio šumar i književnik Josip Kozarac krajem 19. stoljeća u Posavini, njeguje i zaštićuje već 

četiri generacije šumara, a njihovu obnovu obavit će oni koji se tek sada pripremaju za studij šumarstva i 

koji će koristiti tada uznapredovale načine uzgajanja šuma, ekofiziologije drveća i molekularne biologije. 

Danas je pomodno težiti poistovjećivanju s Europom. Ono što mi možemo naučiti od Europe je dobar 

management i bolje korištenje stručnoga potencijala, dok sve ostalo iz našega šumarstva možemo ponuditi 

kao model šume kojemu Europa teži. 

Znamo da "Hrvatske šume" suvremenim načinom uzgajanja šuma vrlo uspješno održavaju općekorisne 

funkcije šuma (proizvodnja pitke vode, zaštita od erozije, zaštita od poplava, uspjeh turizma u šumovitom 

krajoliku i dr.) što im društvo priznaje samo s 0,07 % od dohotka u Hrvatskoj, dok primjerice Bavarska daje 

šumarstvu za istu svrhu tridesetorostruku vrijednost od prosječne neto cijene drva po ha. 

U nezavidnome položaju su "Hrvatske šume" koje gospodare s kojih dva milijuna ha državnih šuma, vodeći 

skrb o sveukupnoj biološkoj reprodukciji opterećenoj propadanjem šuma ("umiranje šuma") što obavljaju 

s oko 10 000 zaposlenih te osiguravaju sirovinu za kojih 50-ak tisuća zaposlenih u preradi drva i pratećim 

djelatnostima. Spomenuti broj zaposlenih omogućuje život još za oko 250 000 članova njihovih obitelji. 

Usprkos golemom biološkom kapitalu šuma koji je stoljećima stvarala šumarska struka u Hrvatskoj, to je 

za sada ostalo nezamijećeno u redovima Vlade Republike Hrvatske, a što se može shvatiti iz izjava jednoga 

od najodgovornijih njezinih članova. Koliko šumarstvo znači administraciji naše Države vidi se iz broja 

šumarskih kadrova zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, od kojih se očekuje rad na novome 

Zakonu o šumama i njegovim popratnim aktima, vođenje šumarske politike u Hrvatskoj i praćenje sveukupne 

legislative koja se odnosi na prostor koji šumarstvo i lovstvo koristi s ostalim korisnicima (zaštita prirode, 

vodoprivreda, agrar, prometnice, energetika i dr.) i koji, dakako, ne mogu ni fizički stići to sve učinkovito 

obaviti. 

Svemu tome možemo dodati nespretnu izjavu člana Vlade o ustroju šumarstva koja je dala povoda za 

napade naivnih i neinformiranih novinara, što je unijelo stanoviti nemir u stručne šumarske krugove koji 

upravo rade na promjeni ustroja šumarstva glede prijedloga Vlada Republike Hrvatske, o čemu je u ovoj istoj 

rubrici pisano u broju 1-2/2001. Posao restrukturiranja šumarstva struka može obaviti jedino uz poštivanje 

osnovnih stručnih načela, s time da zajamči potrajnost gospodarenja, očuvanje prirodniosti i raznolikosti 

šume, njezinu stabilnost i proizvodnost te povećanje ekološke i socijalne funkcije šume kao neprocjenjivoga 

biološkog kapitala Države Hrvatske. Pri tomu je važno naglasiti, da zbog osiguranja biološke reprodukcije 

naših šuma i potrajnosti gospodarenja, planiranje i sredstva za te poslove treba osigurati na jednome mjestu 

za Republiku Hrvatsku, stoje osnovni postulat dobrog funkcioniranja šumarstva. 

Naslovna stranica - Front page: 

Otok Rab, šuma Dundo, zaštitne sastojine duž obalnog ruba 

The Island of Rab, Forest Dundo, Protective Forests along the Coastal Belt 

(Foto: I. Anić) 

Naklada 1750 primjeraka 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

Š UM AR SKI 

LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croatc 

Uređivački savjet: 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

Branko Belčić, dipl. ing. 

Mr. sc. Vladimir Bogati 

Damir Delač, dipl. ing. 

Ivan Đukić, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Mladen Figurić 

Ivica Fliszar, dipl. ing. 

Dr. sc. Joso Gračan 

Ilija Gregorović, dipl. ing. 

Zvonko Kranjc, dipl. ing. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

Herbert Krauthacker, dipl. ing. 

Dr. sc. Vice Ivančević 

Željko Marman, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, 

predsjednik 

Damir Matošević, dipl. ing. 

Dujo Pavelić, dipl. ing. 

Mr. sc. Ivan Pentek 

Milan Presečan, dipl.ing. 

18. 

\9. 

20. 

21. 

22. 

23. 

24. 

25. 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Luka Radošević, dipl. ing. 

Zvonko Rožić, dipl. ing. 

Tomislav Starčević, dipl. ing. 

Mario Stipetić, dipl. ing. 

Dr. se. Vlado Topić 

Berislav Vinaj, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić 

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 

/. Šumski ekosustavi 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i 

biologija šuma 

Prof. dr. se. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana 

šumskog drveća 

Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje 

šumskog drveća 

Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

Izv. prof dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo 

2. Uzgajanje šuma i hortikultura 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja 


Dr. se. Stcvo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo 

Dr. se. Vlado Topić, krške šume 

Doc. dr. se. Željko Spanjol, zaštićeni objekti prirode 

3. Iskorišćivanje šuma 

Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja 


Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva 

Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska 

prerada drva 

Glavni i odgovorni urednik 

prof. dr. se. Branimir Prpić 

Tehnički urednik - Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina 

4. Zaštita šuma 

Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja 


Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija 

Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija 

Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari 

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika 

Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja 


Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 

6. Uređivanje šuma 

Mr. se. Gašpar Fabijanić, urednik područja 


Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i 

šumarska ekonomika 

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u 

šumarstvu 

7. Šumarska politika 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, 

bibliografija, staleške vijesti 

Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, 

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama 

zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list« 

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

SADRŽAJ - CONTENTS 

PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION 

UDK 630* 181.8 + 270 

Kremer, D.: Fenološka zapažanja cvatnje nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu 

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

Flowering of Some Woody Plants in the Botanical Garden of the Faculty of 

Natural Sciences and Mathematics in Zagreb 475 

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 630* 425 

Potočić, N., Selctković, I.: Utvrđivanje jačine depozicije sumpora na području Istre bioindikacijom 

Determination of the Level of Sulphur Deposition in Istria by Means of Bioindication 487 

UDK 630* 161 + 165 

Franjić, J. & Liber, Z.: Molekularna biologija u šumarstvu 

Molecular Biolology in Forestry 495 

UDK 630* 971 + 165 

Gračan. J.: Peti EUFORGEN mrežni sastanak za plemenite listače 

Fifth EUFORGEN Meeting on Noble Hardwoods 501 

UDK 630* 971 + 165 

Pcrić, S., Gračan, J.: Četvrti EUFORGEN sastanak za socijalne listače 

Forth Meeting of Social Broadleaves 507 

UDK 630* 904 + 719 (44) 

Sabadi, R: Francuska: Drvna industrija i trgovina drvom 

France: Wood and Timber Industries and Trade 511 

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 176.1 {Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne) 

Trinajstić, I.: Turkestanski brijest - Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne u dendroflori Hrvatske 

Turkcstanean Elm - Ulmus pinnato-Ramosa Dieck ex Koehne in the Dendroflora Of Croatia 533 

MEĐUNARODNA SURADNJA 

Dundo vi ć, J., J a kovač, H.: 60. skupština Njemačkog šumarskog društva, Dresden 20-23. 9. 2001. 539 

Mrkobrad, M.: 5. Konferencija direktora državnih šuma srednjoeuropskih zemalja 542 

D u n d o v i ć , L, F i g u r i ć , M.: Trgovina drva i norme za drvo 

Starčević,T: Aktualna politika i zaštita okoliša u Hrvatskoj 

II o d i ć, I.: U Hrvatskoj FSC sustav 

Prp i ć , B., J ako vac, H.: Međunarodni dan Drave 551 

Tikvić, I. Jako vac . H., Dundo vi ć, J.: Stručna ekskurzija hrvatskih šumara u Austriju 2001. godine 553 

ZAŠTITA PRIRODE 

A i a ć, K.: Planinski vodenjak (Triturus alpestris Laurenti) 559 

AKTUALNO 

Frko vić , A.: Postupak vještačenja i definiranje mjera zaštite od vuka 560 

KNJIGE I ČASOPISI 

Grospić, F.: L' Italia Forestalee Montana, 562 

Monti e Boschi 565 

Harapin, M.: Prof. dr. sc. Jasminka Igre Barčić, prof. dr. sc. Milan M ace lj ski. 

Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika 569 

B i landžij a, L: Izvadak iz FAO programa za ekološki primjerenu šumsku sječu 570 

Dimi tro v, T.: Dipl. ing. Tomislav Dimi tro v: Klima i prirodno sušenje drva 574 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

Idžoj tić, M.: Drugi sastanak EUFORGEN mrežnog plana za četinjače 575 

K a j b a . D.: Izvješće sa sastanka za Kulture kratkih ophodnji u sustavu bioenergije 577 

IN MEMORIAM 

H a i a p i n , M.: Janko Lacković (10. 4. 1928 - 4. 6. 2001) 57 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

PRETHODNO PRIOPĆENJE 

UDK 630* 181.8 + 270 

PRI-I IMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486 

FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U 

BOTANIČKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG 

FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 

FLOWERING OF SOME WOODY PLANTS IN THE BOTANICAL GARDEN OF 

THE FACULTY OF NATURAL SCIENCES AND MATHEMATICS IN ZAGREB 

Dario KREMER* 

SAŽETAK: Tijekom 1998. i 1999. godine u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bilježeni su vrijeme početka 

cvatnje, vrhunac i kraj cvatnje na nekim vrstama rodova Aesculus L., Magnolia 

L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc. i Viburnum L. Uočeno je 

da neke od promatranih vrsta svake godine cvatu približno u isto vrijeme. 

Riječ je o vrstama koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod manjim utjecajem 

temperaturnih vrijednosti u drugoj polovici zime. Druge vrste cvatu jedne godine 

prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće nastupilo ranije ili 

kasnije. To su vrste koje cvatu krajem zime ili ranije u proljeće i pod većim su 

utjecajem toplijeg razdoblja koje može nastupiti u drugoj polovici zime. Pod 

najvećim je utjecajem temperature vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim 

utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Naime, vrhunac cvatnje ne mora uvijek 

slijediti raniji početak cvatnje, pa su moguća oštećenja na biljkama zbog niskih 

temperatura smanjuju. 

Ključne riječi: Fenologija, vrijeme cvatnje, Aesculus/.., Magnolia L., Malus 

Mill, Paulownia Siebold et Zucc, Viburnum L. 

U ovom radu donosimo pregled vremena cvatnje 

nekih drvenastih vrsta u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu, 

čiju smo cvatnju pratili tijekom dvije godine. 

Neke od ovih dekorativnih vrsta uopće ne nalazimo u 

našim nasadima ili ih nalazimo vrlo rijetko, iako su se 

prilagodile ne samo životnim uvjetima u našem podneblju 

nego i životu u urbanoj sredini. 

Na proučavanju vremena cvatnje i fenologije općenito, 

kako domaćih tako i introduciranih vrsta, radi se 

kod nas s većim ili manjim intenzitetom više od sto godina. 

Ettinger (1882, 1883a) navodi vrijeme početka 

cvatnje za stotinjak vrsta na području Maksimira i okolice 

Zagreba tijekom 1882. i 1883. godine. Isti autor 

(1883b) donosi i podatak o vremenu dozrijevanja plodova 

šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. O 

vremenu cvatnje pojedinih vrsta nalazimo podatke i u 

Šumarskim kalendarima, člancima objavljenim u Su- 

* Mr. sc. Dario Krcmer, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Svetošimunska 25 

UVOD - Introduction 

marskom listu tijekom 1885. godine. Autor J. E. 

(1896), vjerojatno J. Ettinger, navodi primjer iz mjeseca 

rujna 1895. godine, kada je jedno stablo divljeg kestena 

procvalo po drugi put. Da fenološke faze ovise o 

makroklimatskim, ali i o mikroklimatskim uvjetima, 

ističe Urbani (1914) na primjeru da u gorskim krajevima 

cvatnja kasni 3-4 dana na svakih 100 metara visine. 

On navodi da proljeće u Zagrebu nastupa desetak 

dana prije nego u selima koja leže u ravnicama oko Zagrebačke 

gore, pa kesteni zagrebačkih šetališta prije 

prolistaju i cvatu nego u Križevcima ili Koprivnici. Jedan 

od obuhvatnijih pregleda vremena cvatnje za naše 

najvažnije vrste, kao i za nekoliko introduciranih vrsta, 

dao je Vaj da (1946). Borzan iKrapinec (1996) 

pratili su fenologiju nekih vrsta i kultivara iz roda Cornus. 

Od ostalih radova koji se bave fenologijom različitih 

vrsta u Hrvatskoj spominjemo još radove Ilijanića 

et al. (1974), Jurkovića (1987, 1988, 1990, 

1994), M. Jurkovića i B. Jurković (1996, 1997), 

Seletkovića iTikvića (1996). 

475

D. Krcmer: FKN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NhKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X6 

Podatke o tome na koji način temperatura utiče na 

fenologiju biljaka, nalazimo uglavnom u radovima stranih 

autora. Maksimov (1961) objašnjavajući termonastije 

(gibanje biljaka pod utjecajem temperature) navodi 

način na koji temperatura djeluje na otvaranje 

cvjetova šafrana ili tulipana kada se prenesu iz hladne u 

toplu sobu. On objašnjava, da pri povišenju temperature 

rast unutrašnje (morfološki gornje) površine cvjetnih 

listića nadmašuje rast donje površine, pa se cvjetni listići 

savijaju prema van i cvjetovi se otvaraju. Ako 

cvjetovi dalje ostanu u toplom, nakon nekog vremena 

donja strana također ubrzava svoj rast i cvjetovi se ponovo 

zatvaraju. Kramer (1957) navodi kompleksnost 

važnosti temperature u odnosu na rast i distribuciju biljnih 

vrsta. Smatra osobito važnima raspored dnevnih i 

noćnih temperatura, te citira VVenta (1948, 1953, 

1956), koji takav raspored dnevnih i noćnih temperatura 

naziva termoperiodizmom. Starshova (1972) je 

ustanovila da promjene klimatskih uvjeta (uglavnom 

temperature i vlage) određuju doba dana kada se kod 

vrste Phellodendron amurense Rupr. otvaraju (i muški i 

ženski) cvjetovi, te kada počinje oprašivanje. Kukava 

(1988) je proučavajući biologiju cvatnje u nekih kultivara 

obične lijeske (Corylus avellana L.) ustanovila da 

velika kolebanja temperature nepovoljno djeluju na 

cvatnju te je produljuju. S druge strane, u povoljnim 

uvjetima cvatnja se odvija u kratkom razdoblju. Blasse 

i Hofmann (1993) su od 1970. do 1991. godine 

pratili fenofaze pet kultivara vrste Prunus avium (L.) 

L., te ustanovili jasnu vezu između temperature zraka 

krajem ožujka i početka cvatnje, kao i to da početak 

cvatnje ovisi o temperaturama iznad 6 °C. Fitter et al. 

(1995) su najednom lokalitetu u južnom dijelu središnje 

Engleske bilježili, od 1954. do 1989. godine, vrijeme 

početka cvatnje za 243 vrste kritosjemenjača i golosjemenjača. 

Varijabilnost u vremenu početka cvatnje 

bila je najveća kod biljaka koje rano cvatu. Za 219 od 

243 vrste regresijskom analizom je ustanovljena veza 

između vremena početka cvatnje i srednje mjesečne 

temperature zraka prethodnog mjeseca, a povezanost je 

bila najuočljivija u drvenastih biljaka i geofita. Cvatnja 

60 % biljaka koje cvatu između siječnja i travnja bila je 

pod utjecajem vrijednosti temperature jednog ili dva 

mjeseca koji prethode cvatnji, dok je za vrste koje cvatu 

u svibnju i kasnije važna temperatura prethodna četiri 

mjeseca. Visoke proljetne temperature djeluju na vrijeme 

cvatnje tako da porast temperature od jednog stupnja 

ubrzava cvatnju u prosjeku za 4 dana. Visoke temperature 

prethodne jeseni usporavaju cvatnju biljaka 

koje cvatu u proljeće, ali i onih koje cvatu ljeti. Candau 

et al. (1994) su prateći fenologiju triju vrsta jasena 

(Fraxinus angustifolia Vahl, F. excelsior L. i F. ornus 

L.) u urbanim područjima jugozapadne Španjolske 

ustanovili da postoji veza između početka trušenja polena 

i najniže godišnje temperature (obično u siječnju), 

te da ove vrste cvatu ranije ako su u studenom zabilježene 

iznimno niske temperature. Yoshino et al. 

(1996) ustanovili su da Prunusyedoensis Matsum. u Japanu 

i Koreji cvate 3 - 4 dana ranije ukoliko srednja 

mjesečna temperatura u ožujku poraste za 1 °C. 

Fenologija cvatnje nekih vrsta rodova Aesculus L., 

Magnolia L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc. 

i Viburnum L. praćena je u Botaničkom vrtu PMF-a u 

Zagrebu. Botanički vrt PMF-a u Zagrebu osnovali su, 

sada već daleke, 1889. godine dr. Antun Heinz, profesor 

botanike zagrebačkog Sveučilišta i nadvrtlar Viteslav 

Durchänek. Vrt je smješten praktično u samom 

središtu Zagreba, s najvišom točkom od 115 m 

nadmorske visine. Geološku podlogu čine šljunčani i 

piješčani nanosi Save, na kojima se razvilo antropogeno 

aluvijalno tlo, rendzina na šljunku i deposoli. Prema 

Köppenovoj klasifikaciji Zagreb pripada klimatskom 

području Cfwbx". Klima je umjereno topla, kišna, bez 

suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim 

na cijelu godinu. Najsuši je hladni dio godine. Sporedni 

oborinski maksimum toplog dijela godine javlja se 

u proljeće (svibanj) i u kasno ljeto (srpanj ili kolovoz), 

a između njih je suše razdoblje. Temperatura najhladnijeg 

mjeseca kreće se iznad - 3 °C, ljeta su svježa sa 

srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca 

ispod 22 °C. Na slici 1 prikazan je klimatski dijagram 

prema VValteru za meteorološku postaju Zagreb - 

Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine (prema 

Tikvicu 1997). 

476 

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area 

Slika l. Klimatski dijagram za Meteorološku postaju Zagreb 

Grič od 1987. do 1996. (prema Tikvicu 1997) 

Figure 1 Climate diagram for Meteorological Station Zagreb 

Grič from 1987. to 1996. (according to Tikvič 1997)

D. Kremer: FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-486 

MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA — Material and working metods 

Opažanja su bilježena jednom tjedno tijekom 1998. 

i 1999. godine, a bilježeni su vrijeme početka cvatnje, 

vrhunac i kraj cvatnje. Kao dan početka cvatnje definiranje 

onaj dan tijekom kojega smo opazili prve potpuno 

razvijene cvjetove. Vrhuncem cvatnje smatran je 

dan tijekom kojega smo opazili najveći broj procvjetalih 

cvjetova na biljci, a krajem cvatnje dan u kojem 

više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svježeg izgleda, 

već su one bile dijelom suhe ili su počele otpadati. 

Zabilježeno vrijeme cvatnje je promatrano u odnosu 

prema srednjim dnevnim vrijednostima temperature 

zraka. 

Znanstvena i hrvatska imena istraživanih vrsta su 

prema Borzanu (2001). 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA - Results of research and discussion 

Uz literaturne podatke (A n i ć 1946, H o s i e 1969, 

Bean 1973, Krüssmann 1976 -1978, Phillips 

1980) o vremenu cvatnje i izgledu cvjetova vrsta čije 

smo vrijeme cvatnje pratili navest ćemo ukratko i naša 

opažanja. 

Rod Aesculus L. - divlji kesten spada u porodicu 

Hippocastanaceae, a obuhvaća 13 vrsta listopadnog 

drveća i grmlja. Cvjetovi su nepravilni, dvospolni ili 

raznospolni, u uspravnim metličastim cvatovima. Listića 

časke i vjenčića ima po 4 - 5, a prašnika 5-8 (većinom 

7). Plodnica je nadrasla, trogradna. Plod je 

okrugli tobolac koji nastaje izravno od plodnice. 

Aesculus xcarnea Hayne (= A. Itippocastanum L. 

x A. pavia L., A. xrubicunda Loisel.) - ružičasti divlji 

kestenje do 20 m visoko drvo. Cvjetovi su u 15 - 20 cm 

dugim metlicama (slika 2). Latice su ružičaste, na osnovi 

crvene i ima ih 4. Prašnici vire iz cvijeta. Cvate u svibnju 

(Philips 1980). Prema našim opažanjima prvi 

razvijeni cvjetovi pojavili su se 21. IV. (1998) i 27. IV. 

(1999). Vrhunac cvatnje nastupa prvih dana mjeseca 

svibnja, 5. V (1998) ili 4. V. (1999), a kraj cvatnje 26. V. 

(1998) ili 18. V (1999). 

Aesculus Itippocastanum L. - obični divlji kesten 

je do 25 m visoko drvo najjužnijih dijelova Balkanskog 

poluotoka, zapadne i srednje Azije. Cvjetovi su u 

20 - 30 cm dugim, uspravnim metlicama. Gornji cvjetovi 

metlice su u pravilu muški, srednji dvospolni, a 

donji ženski. Vjenčić je nepravilan s 4 - 5 bijelih, mjestimično 

na osnovi žuto ili crveno obojenih latica. Prašnika 

ima 7 i vire iz cvijeta. Cvate iza listanja, od svibnja 

do lipnja (Krüssmann 1976). Ettinger (1882, 

1883a, 1883b) navodi daje A. hippocastanum 1882. 

godine počeo cvasti 4. travnja, a 1883. godine 5. svibnja, 

stoje velika razlika u vremenu cvatnje jedne vrste 

na istom lokalitetu. Nažalost, Ettinger u svom radu ne 

komentira koje su klimatske prilike uzrokovale ovu 

značajnu razliku u vremenu cvatnje. Naša opažanja 

pokazuju da je promatrano stablo u Botaničkom vrtu 

cvalo od 21. IV. (1998) ili 20. IV (1999), s vrhuncem 

cvatnje 5. V. (1998) i 4. V (1999) i krajem cvatnje 19. 

V (1998) ili 18. V. (1999). 

Aesculus flava Sol. (= A. octandra Marshall, A. 

lutea Wangenh.) - žuti divlji kesten je do 20 m visoko 

drvo istočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi su 

u 10 - 15 cm dugim metlicama (slika 3). Latice su 4, 

Slika 2. Aesculus xcarnea Hayne - ružičasti divlji kesten 

Figure 2 Aesculus xcarnea Hayne - red horse chestnut 

Slika 3. Aesculus flava Sol. - žuti divlji kesten 

Figure 3 Aesculus flava Sol. - sweet buckeye 

477

D. Kleiner: FhNOl.OSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRIT,' ... Šumarski liši br. 9-10. CXXV (2001). 475-4X6 

svijetlo zelenkastožute boje, donje duže i uže od gornjih. 

Prašnici su kraći od latica i ima ih 7. Kriissmann 

(1976) navodi da ova vrsta cvate od svibnja 

do lipnja. Mi smo pratili vrijeme cvatnje dvaju stabala 

između kojih nismo uočili značajnije razlike u vremenu 

cvatnje, ali je razlika od oko tjedan dana postojala u 

vremenu cvatnje između 1998. i 1999. godine. Prve razvijene 

cvjetove opazili smo 28. IV (1998) i 20. IV 

(1999). Vrhunac cvatnje je bio 5. V. (1998) i 27. IV. 

(1999), a kraj 26. V. (1998) i 18. V (1999). 

Aesculus parviflora Walt. (= A. macrostachya 

Michx.) - grmasti divlji kesten je 4 - 5 m visoki i široki 

grm jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi 

su oko 1 cm dugi, u izrazito dekorativnim, 20 - 30 cm 

dugim i uskim metlicama. Latice su bijele boje, a prašnice 

crvene. Prašnici su 3-4 cm dugi i dvostruko dulji 

od latica. Prema Krüssmannu (1976) cvate od srpnja 

do kolovoza, a prema Jurkoviću (1990) od 

27. VI. do 16. VII. Prema našim opažanjima početak 

cvatnje bio je 23. VI. (1998) i 15. VI. (1999), vrhunac 

30. VI. (1998) i 29. VI. (1999), a završetak 14. VII. 

(1998) i 13. VII. (1999). 

Aesculus pavia L. (= Pavia rubra Lam.) - crveni 

divlji kesten je grm ili manje stablo istočnog dijela 

Sjeverne Amerike. Svijetlocrveni cvjetovi okupljeni su 

u 10-25 cm duge, uspravne metlice, časka je cjevasta. 

Latice su žljezdasta ruba, donje duže od gornjih i ima 

ih 4. Prašnici su dugi kao latice i većinom ih je 7. Prema 

literaturnim podacima ova vrsta cvate u lipnju 

(Krüssmann 1976). Prema našim opažanjima prvi 

su cvjetovi bili razvijeni 28. IV. (1998) ili 20. IV 

(1999). Vrhunac cvatnje nastupa 5. V. (1998) ili 4. V 

(1999), a kraj 19. V. (1998) ili 18. V. (1999). 

Medu taksonima roda Aesculus nisu uočene značajnije 

razlike u vremenu cvatnje između 1998. i 1999. 

godine. Manja razlika je uočena kod A. xcarnea koji je 

1998. godine počeo cvjetati tjedan dana prije nego 

1999. godine. Od ostalih vrsta koje cvatu u isto vrijeme' 

kad i A. xcarnea dvije od njih (A. flava i A. pavia) su 

1998. godine počele s cvatnjom tjedan dana kasnije 

nego 1999. godine, dok kod treće (A. hippocastanum) 

nije uočena razlika u vremenu cvatnje između 1998. i 

1999. godine. Srednje mjesečne tempertaure zraka u 

travnju 1998. i 1999. godine bile su podjednake i 

iznosile su (prema podacima za meteorlošku postaju 

Zagreb - Grič) 13,6 °C za 1998., odnosno 13,5 °C za 

1999. godinu. Promatrajući kretanje temperature tijekom 

travnja 1998. i 1999. godine uočili smo da su vrijednosti 

srednje dnevne temperature zraka prvih petnaestak 

dana travnja 1999. godine bile nešto ujcdnačenije 

nego 1998. Vrijednosti su se tijekom prvih petnaest 

dana travnja 1998. godine kretale od 7,7 do 18,2 °C s 

tim da su najviše vrijednosti zabilježene početkom 

travnja. U travnju 1998. godine bilo je 14 dana sa srednjom 

dnevnom temperaturom zraka od 10,1 do 15,0 "C 

i 11 dana s temperaturom od 15,1 do 20,0 "C. Druge, 

1999. godine vrijednosti srednje dnevne temperature 

zraka iznosile su od 10,4 do 16,7 °C. U travnju 1999. 

bilo je 16 dana sa srednjom dnevnom temperaturom 

zraka od 10,1 do 15,0 °C i 11 dana s temperaturom od 

15,1 do 20,0 "C. 18. i 19. travnja 1999. godine, zabilježene 

su najniže vrijednosti srednje dnevne temperature 

zraka, a 19. IV. 1999. i najniža apsolutna minimalna 

temperatura od 3,9 "C. Iako su najniže mjesečne temperature 

zabilježene neposredno prije početka cvatnje 

one nisu omele cvatnju vrste A. flava i A. pavia, dok je 

cvatnja A. xcarnea pomaknuta za tjedan dana. Zato se 

može zaključiti daje za cvatnju promatranih vrsta važnija 

duljina razdoblja tijekom kojega vladaju više temperature 

zraka nego njihove ekstremne vrijednosti. A. 

parviflora, koji cvate dva mjeseca nakon ostalih promatranih 

vrsta roda A., je 1998. godine počeo s cvatnjom 

tjedan dana poslije nego 1999. godine. Zanimljivo 

je daje, bez obzira na vrijeme početka cvatnje, vrhunac 

cvatnje kod većine vrsta nastupio u isto vrijeme i 

1998. i 1999. godine. Tijekom razdoblja cvatnje srednje 

dnevne vrijednosti temperature zraka varirale su 

za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod A. 

xcarnea od 11,5 do 23,1 "C, kod A. hippocastanum od 

10.0 do 23,1 °C, kod A. flava od 10,0 do 23,1 °C, kod/L 

parviflora od 15,0 do 27,8 "C i kod A. pavia od 10,0 do 

23.1 "C. Na osnovi raspona temperaturnih vrijednosti, 

vidimo daje, s obzirom na vrijeme cvatnje, A. parviflora 

najtermofilnija od promatranih vrsta. 

Rod Magnolia L. - magnolija spada u porodicu 

Magnoliaceae, a obuhvaća oko 80 vrsta. Cvjetovi su 

vršno smješteni, pravilni, dvospolni, veliki i raznobojni. 

Listići ocvijeća najčešće nisu razlučeni u časku i 

vjenčić. Plodnice su nadrasle. Prašnika i tučkova ima 

mnogo. Plodovi čine do 15 cm dugi, skupni plod, a pojedinačni 

plod je tobolac. 

Magnolia kobus DC. var. borealis Sarg. - varijetet 

borealis kobuši-magnolije je varijetet krupniji od 

tipične vrste i naraste do 25 m visoko. To je Iistopadno 

stablo koje od prirode pridolazi u Japanu na otocima 

Honshu i Hokkaido. Potpuno otvoreni cvjetovi su oko 

10 cm široki, s tri mala listića časke i šest obrnutojajolikih, 

bijelih latica. Literaturni podatak o vremenu cvatnje 

ovog taksona nismo pronašli, a tipična vrsta cvate 

prije listanja, u travnju (Bean 1973). Prema našim 

opažanjima početak cvatnje je 17. III. (1998) i 23. III. 

(1999), vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a završetak 

7. IV (1998) i 6. IV. (1999). 

Magnolia liliiflora Desr. (= M. purpurea Curtis) - 

purpurna magnolija je listopadni, do 3 m visoki grm 

Kine. Cvjetovi su veliki, zvončasti, izvana purpurni, 

iznutra bijeli, na kratkoj i debeloj cvjetnoj stapci, sa 6 

uspravnih, obrnutojajolikih, duguljastih, 6-7 cm dugih 

latica. Prema Krüssmannu (1977) cvate za listanja, 

od svibnja do lipnja. Prema našim opažanjima 

478

D. Kremer: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU .. Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 475-486 

prvi cvjetovi razvijeni su 14. IV. (1998) ili 13. IV. 

(1999). Vrhunac cvatnje je 21. IV. (1998) i 20. IV 

(1999), a kraj cvatnje 5. V. (1998) ili 11. V. (1999). U 

ove vrste zamijetili smo poneki cvijet i tijekom druge 

polovice kolovoza 1999. godine. 

Magnolia liliiflora Desr. 'Nigra'- kultivar 'Nigra' 

purpurne magnolije ima veće cvjetove nego tipična 

vrsta. Cvjetovi su do 12 cm dugi, izvana tamnopurpurne, 

a iznutra svijetlopurpurne boje (slika 4). Prema 

Krüssmannu (1977) cvate za listanja, od kraja svibnja 

do lipnja. Prema našim opažanjima vrijeme početka, 

vrhunca i kraja cvatnje u ovog kultivara su kao u 

tipične vrste te ih zato ne ponavljamo. 

Slika 4. Magnolia liliflora 'Nigra' - kultivar 'Nigra' purpurne 

magnolije 

Figure 4 Magnolia liliflora 'Nigra' - cultivar 'Nigra' of mu-lan 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. (= M. denudata 

Desr. x M. liliiflora) - Soulangeova magnolija 

raste kao manje listopadno drvo. Cvjetovi su uspravni, 

zvončasti, iznutra bijeli, izvana više ili manje crvenkasti. 

Prema Krüssmannu (1977) cvate prije listanja, 

od ožujka do lipnja. Mi smo početak cvatnje zabilježili 

24. III. (1998) i 23. III. (1999), vrhunac 7. IV (1998) i 

6. IV (1999), a završetak 5. V. (1998) i 4. V. (1999). 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Alexandrina' 

- kultivar 'Alexandrina' Soulangeove magnolije 

je uspravni grm slabijeg rasta koji naraste do 5 m visine. 

Cvjetovi su krupni, do 10 cm dugi, s 9 latica. Latice 

su do 5 cm široke, s unutrašnje strane bijele, s 

vanjske svijetloružičaste boje, prema osnovi tamnije, s 

purpurnim linijama do tri četvrtine duljine. Kriissmann 

(1977) navodi da ovaj kultivar cvate za vrijeme 

listanja u prvoj trećini travnja. Prema našim opažanjima 

počinje cvjetati 10. III. (1998) ili 30. III. (1999). 

Vrhunac cvatnje je, bez obzira na vrijeme početka cvatnje, 

početkom travnja, 7. IV. (1998) ili 6. IV (1999), a 

kraj 21. IV. (1998) i 20. IV. (1999). U ovog kultivara 

opazili smo pojedinačne cvijetove i tijekom srpnja. 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Amabilis' 

(= M. xsoulangiana 'Alba') - kultivar 'Amabilis' 

Soulangeove magnolije manjeg je uzrasta i ima veće, 

bijele cvjetove s prašničkim nitima smeđecrvene boje. 

Literaturni podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli. 

Prema našim opažanjima početak cvatnje je 10. III. 

(1998) ili 23. III. (1999). Vrhunac cvatnje nastupio je, 

bez obzira na razlike u vremenu početka cvatnje, u isto 

vrijeme prve i druge godine, dakle 7. IV. (1998) i 6. IV. 

(1999), a kraj 21. IV. (1998) i 20. IV. (1999). 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Brozzonii' - 

kultivar 'Brozzonii' Soulangeove magnolije naraste 

do 10 m visoko. Ima velike, do 25 cm široke cvjetove. 

Latice su s unutrašnje strane potpuno bijele, dok su s 

vanjske strane bijele sa svijetlocrvenim mrljama na osnovi. 

Prema Krüssmannu (1977) cvate od travnja 

do kraja svibnja. Pratili smo cvatnju dvaju stabala između 

kojih nismo uočili razlike u vremenu cvatnje, pa 

je tako početak cvatnje bio 31. III. (1998) ili 30. III. 

(1999), vrhunac 7. IV (1998) i 6. IV. (1999), a kraj 12. 

V (1998) i U.V. (1999). 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Lennei' - 

kultivar 'Lennei' Soulangeove magnolije ima krupne, 

iznutra bijele, a izvana ružičastopurpurne cvjetove. 

Latice su obrnutojajolike, mesnate, 10-15 cm duge i 

do 10 cm široke. Cvate od travnja do svibnja (Krüss 

m an n 1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje 

je 10. III. (1998) i 30. III. (1999), vrhunac 7. IV 

(1998) i 6. IV (1999), dok je završetak cvatnje 21. IV. 

(1998) i 20. IV. (1999). 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Picture' - 

kultivar 'Picture' Soulangeove magnolije ima uspravne, 

krupne, do 25 cm široke cvjetove mesnatih latica 

koje su iznutra bijele, a izvana purpurnocrvene (boje 

vina). Literaturni podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli. 

Godine 1998. cvatnja je počela 10. III., a 1999. 

godine 30. III. Vrhunac cvatnje bio je 31. III. (1998) i 

6. IV (1999), a kraj 21. IV (1998) i 20. IV (1999). 

Magnolia xsoulangiana Soul.-Bod. 'Rustica Rubra' 

- kultivar 'Rustica Rubra' Soulangeove magnolije 

sličan je kultivaru M. xsoulangiana 'Lennei', 

od kojeg se razlikuje po ružičastije obojenim cvjetovima 

i manjim laticama koje su do 10 cm duge, do 7 

cm široke i ima ih 9. Literaturni podatak o vremenu 

cvatnje nismo pronašli. Pratili smo vrijeme cvatnje 

dvaju stabala između kojih 1998. godine nismo uočili 

razlike u vremenu cvatnju, pa je početak cvatnje bio 

31. [II., vrhunac 7. IV, a kraj cvatnje 5. V Druge, 

1999. godine početak cvatnje za oba stabla bio je u isto 

vrijeme (30. III.), a također i vrhunac cvatnje (6. IV). 

Kraj cvatnje nastupio je kod jednog stabla 11. V, a u 

drugog 25. V Najednom od stabala opazili smo nekoliko 

cvjetova i tijekom srpnja. 

Magnolia stellata (Siebold et Zucc.) Maxim. 

(= M. kobus DC. var. stellata (Siebold et Zucc.) 

Blackburn) - zvjezdasta magnolija je listopadni, do 

3 m visoki grm Japana. Cvate prije listanja. Cvjetovi 

su 7 - 8 cm široki, bijeli, mirisavi, sa 12 - 15, uskih, 

479

IX Ki-cmcr: ITNOLOSKA /AI'A/ANJA CVATNJI-: NKK1II DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486 

2,5 - 5 cm dugih latica. Prema Kriissmannu (1977) 

cvate od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima 

početak cvatnje je 3. III. (1998) ili 23. III. (1999), 

vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a kraj cvatnje 

7. IV. (1998) ili 13. IV. (1999). 

Magnolia tripetala (L.) L. (= M. umbrella Desr.) - 

kišobrana (kišobranasta) magnolija je do 12 m visoko 

drvo zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a. Cvate 

iza listanja. Cvjetovi su kremasto bijeli, neugodna mirisa, 

20 - 25 cm široki, sa 6 - 9 latica koje su 10 - 13 cm 

duge i oko 5 cm široke (slika 5). Unutrašnje latice su 

manje. Cvate u svibnju i lipnju (Bean 1973). Stablo 

koje smo mi promatrali počelo je cvasti 5. V. (1998), odnosno 

27. IV. (1999). Vrhunac cvatnje je bio 12. V 

(1998) i 11. V(1999), akraj 19. V. (1998) i 18. V( 1999). 

Slika 5. Magnolia tripetala (L.) L. - kišobrana magnolija 

Figure 5 Magnolia tripetala (L.) L. - umbrella magnolia 

Upravo kod nekih taksona roda Magnolia uočene su 

najveće razlike u vremenu početka cvatnje između 

1998. i 1999. godine. Tako su npr. M. liliiflora i M. 

xsoulangiana 'Brozzonii', počele i prve i druge godine 

cvjetati praktično u isto vrijeme. Druga, npr. M. 

xsoulangiana 'Alexandrina' i M. stellata, počele su s 

cvatnjom 1998. oko 3 tjedna ranije nego 1999. godine. 

Ovakve razlike mogu se objasniti znatno toplijom veljačom 

1998. godine, kada je srednja mjesečna vrijednost 

temperature zraka iznosila 7,7 °C, nasuprot 3,2 °C 1999. 

godine. Isto tako u veljači 1998. godine bilo je čak 14 

dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od 10,1 

do 15,0 °C, dok 1999. nije zabilježen niti jedan takav 

dan. Nadalje, 1998. godine bila su u veljači samo dva 

dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od - 4,9 

do 0,0 °C (1. II. i 2. II.). Nasuprot tomu. 1999. godine 

bilo je devet dana sa srednjom dnevnom temperaturom 

zraka od - 4,9 do 0,0 °C. O temperaturnim razlikama 

znatno je manje ovisan vrhunac cvatnje koji je u najvećeg 

broja taksona nastupio praktično u isto vrijeme i 

1998. i 1999. godine. Slično se može reći i za kraj cvatnje. 

Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti 

temperature zraka varirale su za pojedine vrste između 

sljedećih vrijednosti: kod M. kohus var. borealis od 

2,3 do 18.2 °C, kod M. liliiflora od 6,8 do 19,8 °C, kod 

M. liliiflora 'Nigra' od 6,8 do 19,8 °C, kod M. xsoulangiana 

od 3,7 do 19,8 "C, kod M. xsoulangiana 'Alexandrina' 

od 1,4 do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Amabilis' 

od 1,4 do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Brozzonii' 

od 6,8 do 22,1 °C, kod M. xsoulangiana 'Lennei' od 1,4 

do 18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Picture' od 1,4 do 

18,2 °C, kod M. xsoulangiana 'Rustica Rubra' od 6,8 do 

19,8 °C, kod M. stellata od 1,4 do 18,2 °C, kod M. tripetala 

od 11,5 do 23,1 °C. Najtermofilnija, od promatranih 

vrsta je M. tripetala. Ovdje treba napomenuti da vrijednosti 

temperature zraka tijekom srpnja i kolovoza, kada 

se na biljkama pojavljuje vrlo mali broj cvjetova, nisu 

uzete u obzir. 

Rod Malus Mill. - jabuka spada u porodicu Rosaceae, 

a obuhvaća oko 35 vrsta. Cvjetovi su dvospolni, 

okupljeni u štitaste cvatove. Listića časke i vjenčića 

ima po 5, tučaka također 5, a prašnika 20 - 50. Latice 

su okrugle ili obrnuto jajolike. Plod je okruglast, gore i 

dolje više ili manje utisnut. 

Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - uresna 

japanska jabuka je do 10 m visoko drvo ili grm 

tamnozelenog lišća porijeklom, vjerojatno, iz Japana 

(slika 6). Cvjetovi su 2,5 - 3 cm široki, izvana ružičasti 

(ali ubrzo izblijede), iznutra bijeli, na cvjetnoj stapci 

dugoj oko 3,5 cm. U cvatu se nalazi 4-7 cvjetova 

(slika 7). Cvate u svibnju (Krüssmann 1977). Mi 

smo pratili cvatnju dvaju stabala između kojih nismo 

uočili razlike u vremenu cvatnje. Međutim, razlika od 

Slika 6. Malus floribunda Siebold ex Van 1 louttc - uresna japanska 

jabuka 

Figure 6 Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - Japanese flowering 

crab apple 

oko tjedan dana postojala je u vremenu cvatnje između 

1998. i 1999. godine. Početak cvatnje zabilježili smo 

31. III. (1998) i 6. IV (1999), vrhunac cvatnje je bio 

tjedan dana nakon početka cvatnje, 7. IV. (1998) i 13. 

IV (1999), a kraj 28. IV (1998) i 27. IV (1999). 

Malus hupehensis (Pamp.) Rehder - čajna jabuka 

je 5 - 7 m visoko drvo ili grm središnje i zapadne 

480

D. Kremcr: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486 

Slika 7. Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - uresna japanskajabuka 

Figure 7 Malus floribunda Siebold ex Van Houtte - Japanese flowering 

crab apple 

Kine. Cvjetovi su bijeli s ružičastom nijansom, mirisavi, 

2,5 - 4 cm široki, na 2,5 cm dugoj, tankoj i dlakavoj 

cvjetnoj stapci. U cvatu je 3-7 cvjetova. Cvate u travnju 

Bean (1973). Mi smo uočili da u Botaničkom vrtu 

cvatnja započinje početkom travnja, 7. IV. (1998) ili 6. 

IV (1999). Vrhunac cvatnje je 14. IV (1998) ili 13. IV. 

(1999), a kraj 28. IV (1998) ili 27. IV (1999). 

Malus prunifolia (Willd.) Borkh. var. rinkii 

(Koidz.) Relider (= M. ringo Siebold. ex Carr., M. 

pumila Mili. var. rinkii Koidz.) - varijetet rinkii šiji— 

volisne jabuke je malo stablo uzgojeno u Kini zbog 

jestivih plodova koji imaju okus poput ploda pitome 

jabuke. Pretpostavlja se da od prirode raste u provinciji 

Hupeh u Kini. Cvjetovi su do 5 cm široki (u tipične 

vrste 3 cm), imaju kraću cvjetnu stapku i obično su ružičastije 

obojeni od cvjetova tipične vrste (slika 8). Literaturni 

podatak o vremenu cvatnje za ovaj takson nismo 

pronašli, dok tipična vrsta cvate u travnju (K r ü s - 

s m ann 1977). Prema našim opažnjima početak cvatnje 

je 7. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 14. IV 

(1998) i 20. IV (1999), a završetak 28. IV. (1998) ili 

27. IV (1999). 

Mulus xpurpurea (Barbier) Relider 'Aldenhamensis' 

- kultivar ' Aldenhamensis' je jedan od desetak 

kultivara hibridne M. xpurpurea (Barbier) Rehdcr 

(= M. atrosanguinea (Späth) C. K. Schneid. x M. sylvestris 

(L.) Mill. 'Niedzwetzkyana'). Raste kao grm ili 

manje stablo purpurnocrvenih cvjetova koji su do 2,5 

cm široki, sa 6 - 10 latica. U literaturi smo pronašli podatak 

da cvate desetak dana poslije kultivara M. xpurpurea 

'Eleyi' (Krüssmann 1977). Za tipični hibrid 

Bean (1973) navodi da cvate u travnju. Prema našim 

opažanjima početak cvatnje je 7. IV (1998) ili 13. IV 

(1999). Vrhunac cvatnje nastupio je 1998. godine tjedan 

dana nakon početka cvatnje, dakle 14. IV, a 1999. 

godine samo nekoliko dana nakon početka cvatnje, 

tako da smo u istom tjednu (13. IV) imali i početak i 

vrhunac cvatnje. Završetak cvatnje je bio 21. IV 

(1998) i 27. IV. (1999). 

Malus xpurpurea (Barbier) Rehder 'Eleyi' - kultivar 

'Eleyi' hibridne M. xpurpurea raste kao veći 

grm. Listovi su tamnije crvene boje nego u tipičnog hibrida. 

Cvjetovi su pojedinačni, oko 3,5 cm široki, purpurni, 

malo tamniji nego u tipičnog hibrida. Literaturni 

podatak o vremenu cvatnje nismo pronašli, dok tipični 

hibrid cvate u travnju (Bean 1973). Početak cvatnje 

je prema našim opažanjima 31. III. (1998) ili 6. IV 

(1999). Vrhunac nastupa otprilike tjedan dana nakon 

početka cvatnje, dakle 7. IV (1998) i 13. IV (1999), a 

završetak 28. IV (1998) ili 27. IV (1999). 

Malus sylvestris (L.) Mill. 'Niedzwetzkyana' 

(= M. sylvestris var. niedzwetzkiana (Dieck) L. H. 

Bailey, M. pumila Mill. 'Niedzwetzkyana', M. pumila 

var. niedzwetzkiana (Dieck) Schneid.) - kultivar 

'Niedzwetzkyana' divlje jabuke je malo stablo ili 

grm do 4 m visine jugozapadnog Sibira i Turkestana, te 

graničnog područja s Kinom. Cvjetovi su tamno crveni, 

4,5 cm široki, na 1 - 2 cm dugoj cvjetnoj stapci. 

Cvjetna stapka i časka su bjelkasto, vunasto dlakavi. U 

cvatu je okupljeno 4-7 cvjetova (slika 9). Cvate u svibnju 

(Krüssmann 1977). Pratili smo cvatnju dvaju sta- 

Slika 8. Malus prunifolia var. rinkii (Koidz.) Relider - varijetet 

rinkii šljivolisne jabuke 

Figure 8 Malus prunifolia var. rinkii (Koidz.) Relider - variety 

rinkii of pear-leaved crab apple 

Slika 9. Malus sylvestris 'Niedzwetzkyana' - kultivar 'Niedzwetzkyana' 

divlje jabuke 

Figure 9 Malus sylvestris 'Niedzwetzkyana' - eultivar 'Niedzwetzkyana' 

of wild crab 

481

D. Kremcr: FENOLOŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRST 

bala između kojih nismo uočili razlike u vremenu cvatnje. 

Početak cvatnje zabilježili smo 7. IV (1998) i 6. 

IV (1999), vrhunac 14. IV (1998) i 13. IV (1999), a 

kraj 28. IV (1998) i 27. IV (1999). 

Kod roda Malus nismo uočili značajnije razlike u 

vremenu cvatnje između dviju promatranih godina, ali 

se lijepo vidi daje većina vrsta 1998. godine procvjetala 

tjedan dana ranije nego 1999. godine. Vrhunac cvatnje 

nastupa u većine vrsta tjedan dana nakon početka 

cvatnja, a od vrhunca cvatnje do njena završetka prođu 

obično još oko dva tjedna. Tijekom razdoblja cvatnje 

srednje dnevne vrijednosti temperature zraka kretale su 

se za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod 

M.floribunda od 6,8 do 19,5 °C, kod M. hupehensis od 

6,8 do 19,5 °C, kod M. prunifolia var. rinkii od 6,8 do 

19,5 °C, kod M. ^purpurea 'Aldenhamensis' od 6,8 do 

16,3 "C, kod M. ^purpurea 'Eleyi' od 6,8 do 19,5 °C, 

kod M. sylvestris 'Niedzwetzkyana' od 6,8 do 19,5 "C. 

Dakle, sve promatrane vrste cvatu pri podjednakim vrijednostima 

temperature zraka. 

Rod Paulownia Siebold et Zucc. - paulovnija spada 

u porodicu Scrophulariaceae, a obuhvaća 17 vrsta 

visokog, listopadnog drveća istočne Azije. Cvatu prije 

ili za vrijeme listanja. Cvjetovi se razvijaju na prošlogodišnjim 

izbojcima, u vršnim, prividnim metlicama sastavljenim 

od mnogobrojnih, malih gronjastih cvatova. 

Časka je duboko peterolapa, vjenčić sulatičan, ljubičast 

do bijel s 5 latica. Prašnika su 4. Plod je kožasti, jajoliki 

tobolac s mnogo sitnih, okriljenih sjemenki. 

Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) 

Steud. (= P. imperialis Siebold et Zucc.) - carska 

paulovnija je do 30 m visoko, listopadno drvo Kine. 

Cvjetovi su mirisavi, u vršnim, 25 - 40 cm dugim, uspravnim, 

čunjastim, prividnim metlicama (slika 10). 

Ogranci cvatova su gusto i kratko dlakavi. Časka je 

peterodijelna, zvončasta, a vjenčić duguljasto cjevast, 

5-6 cm dug, plavkasto ljubičaste boje, iznutra žuto isprugan. 

Cvate u svibnju (Kriissmann 1977). Mi 

smo pratili vrijeme cvatnje triju stabala. Godine 1998. 

U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 475-486 

jedno je stablo procvalo tjedan dana ranije (21. IV.) 

nego druga dva stabla (28. IV). Isto je stablo imalo ranije 

vrhunac (28. IV) i kraj cvatnje (5. V). Druga dva 

stabla imala su vrhunac cvatnje 5. V, a završetak 12. V 

Sljedeće, 1999. godine sva tri stabla evala su u isto vrijeme, 

te je cvatnja započela 27. IV, vrhunac je dosegla 

4. V, a kraj U.V. 

Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti 

temperature zraka varirale su između 11,8 i 22,1 "C. 

Rod Viburnum L. - hudika spada u porodicu Caprifoliaceae. 

Rod obuhvaća oko 200 listopadnih ili 

vazdazelenih vrsta umjerenog i suptropskog pojasa. 

Cvjetovi su dvospolni, okupljeni u gronjaste, rjeđe metličaste 

cvatove. Rubni su cvjetovi često veći od središnjih 

i neplodni. Časka je mala s pet kratkih zubaca. 

Vjenčić ima pet latica, uglavnom je bijele ili kremastobijele 

boje, ponekad malo ili gotovo u potpunosti ružičast. 

Prašnika ima 5. Plod je crvena, plava ili crna, 

suha ili mesnata koštunica. 

Viburnum betulifolium Batalin brezolisna hudika 

je listopadni, do 4 m visoki grm središnje i zapadne 

Kine. Cvjetovi su bijeli, 0,5 cm široki, u 6 - 10 cm širokom, 

višekrakom paštitastom cvatu, većinom sa 7 

ogranaka. Cvjetne stapke su pokrivene svijetlosmeđim 

dlačicama. Prašnici su dulji od vjenčića, a prašnice žute 

boje. Cvate u lipnju (Kriissmann 1977). Prema našim 

opažanjima početak cvatnje je 2. VI. (1998) ili 1. 

VI. (1999), vrhunac 9. VI. (1998) i 8. VI. (1999), dok je 

završetak cvatnje 23. VI. (1998) ili 29. VI. (1999). 

Viburnum burejaeticum Regel et Herder mongolska 

hudika je listopadni, do 5 m visoki grm Manđurije 

i sjeverne Kine. Cvjetovi su bijeli, oko 0,6 cm široki. 

Cvatne stapke su zvjezdasto dlakave, a cvatovi 4 - 5 

cm široki, s pet ogranaka (slika 11). Kriissmann (1977) 

za ovu vrstu navodi da cvate u svibnju. Prema našim 

opažanjima cvatnja počinje 14. IV (1998) ili 13. IV 

(1999)," vrhunac cvatnje je 21. IV (1998) i 20. IV 

(1999), a završetak 5. V (1998) ili II. V (1999). Nakon 

stanke od nekoliko mjeseci mali broj cvjetova razvija 

se tijekom rujna, listopada i studenog. 

Slika 10. Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. - carska 

paulovnija 

Figure 10 Paulownia tomentosa (Thunb. ex Murray) Steud. - foxglove 

tree 

Slika 1 1. Viburnum burejaeticum Regel et Herd. 

Figure 11 Viburnum burejaeticum Regel et Herd. 

482

D. Krcmcr: KHNOLOSKA ZAPAŽANJA ( VATN.IK Nl-.KIH DRVTN AST1II VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 475-486 

Viburnum xburkwoodü Burkwood et Skipw. (K 

carlesii Hemsl. x V. utile Hemsl.) - Burkwoodova hudika 

je vazdazeleni, 1 - 2 m visoki grm, u početku ružičastih 

kasnije potpuno bijelih, oko 1 cm širokih, mirisavih 

cvjetova. Prašnice su svijetložute boje. Cvatovi 

su oko 6 cm široki. Prema Krüssmannu (1977) 

cvate od ožujka do travnja. Prema našim opažanjima 

početak cvatnje je 31. III. (1998) ili 6. IV. (1999), vrhunac 

7. IV (1998) i 13. IV (1999), a završetak 28. IV 

(1998) ili 27. IV (1999). 

Viburnum carlesii Hemsl. - korejska hudika je 

listopadni, oko 1,5 m visoki grm Koreje. Cvjetovi su 

1,2 cm široki, u početku ružičasti, kasnije bijeli, u gustim, 

5-7 cm širokim polukuglastim, višekrakim paštitastim 

cvatovima (slika 12). Kriissmann (1977) za 

ovu vrstu navodi da cvate od travnja do svibnja. Prema 

našim opažanjima početak cvatnje je 31. III. (1998) ili 

6. IV (1999), vrhunac 7. IV (1998) i 13. IV (1999), 

dok je završetak cvatnje 28. IV (1998) ili 4. V. (1999). 

Slika 12. Viburnum carlesii Hemsl. - korejska hudika 

Figure 12 Viburnum carlesii Hemsl. - Korcanspicc viburnum 

Viburnum hupehense Rehder - hupeška hudika 

je listopadni grm središnje Kine. Cvjetovi su bijeli, u 

4-5 cm širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. 

Cvatovi su većinom s 5 ogranaka koji su gusto zvjezdasto 

dlakavi. Cvate od svibnja do lipnja (Kriissmann 

1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje 1998. 

godine bioje 5. V. U istomje tjednu (5. V) uslijedio vrhunac 

cvatnje, a završetak 19. V. Tijekom 1999. godine 

cvatnja je započela 4. V., vrhunac cvatnje je uslijedio 

tjedan dana kasnije (11. V), a završetak 18. V. 

Viburnum lantana L. - (crna hudika) (šibikovina) 

je listopadni, do 5 m visoki grm Europe i Male Azije. 

Cvjetovi su bijeli, u do 10 cm širokim, višekrakim 

paštitastim cvatovima sastavljenim većinom od 7 ogranaka. 

Cvate od svibnja do lipnja (K r ü s s m a n n 1977). 

Ettinger (1882, 1883a, 1883b) navodi daje V. lantana 

1882. godine procvao 24. ožujka, a 1883. godine 

16. travnja. Mi smo pratili dvije biljke između kojih 

nismo ustanovili razlike u vremenu cvatnje. Početak 

cvatnje je bio 7. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 

21. IV (1999) i 20. 4. (1999), a završetak 5. V. (1998) 

ili 4. V. (1999). 

Viburnum lentago L. - kanadska hudika visoki 

grm ili manje, do 10 m visoko, stablo Sjeverne Amerike. 

Cvjetovi su kremasto bijeli, mirisavi, u 6 - 12 cm 

širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. Cvate od 

svibnja do lipnja (Kriissmann 1977). Prema našim 

motrenjima cvatnja započinje 14. IV (1998) ili 27. IV 

(1999). Vrhunac cvatnje je 5. V. (1998) i 4. V. (1999), a 

završetak 12. V (1998) ili 11. V. (1999). 

Viburnum macrocephalum Fortune - glavata hudika 

je listopadni, do 1,5 m visoki grm Kine. Cvjetovi 

su neplodni, u gustim, kuglastim, 8-15 cm širokim, 

snježnobijelim cvatovima. Cvate u svibnju (Kriissmann 

1977). Prema našim opažanjima početak cvatnje 

je 14. IV (1998) ili 13. IV (1999), vrhunac 21. IV 

(1998) i 20. IV (1999), dok je završetak cvatnje 5. V 

(1998) ili 4. V (1999). 

Viburnum odoratissimum Ker-Gawl. slatka hudika 

je vazdazeleni, do 5 m visoki grm sjeveroistočne 

Indije i Japana. Cvjetovi su bijeli, mirisavi, u čunjastim, 

7-15 cm dugim metlicama. Cvate u svibnju 

(Kriissmann 1977). Prema našim opažanjima početak 

cvatnje je 16. VI. (1998) ili 15. VI. (1999), vrhunac 

23. VI. (1998, 1999), a završetak 30. VI. (1998) ili 6. 

VII. (1999). 

Viburnum opulus L. - bekovina (crvena hudika) 

je listopadni, uspravni, 2 - 4 m visoki grm Europe i sjeverne 

Afrike. Cvjetovi su mliječnobijeli, sa žutim prašnicama, 

u 8 - 10 cm širokim, višekrakim paštitastim 

cvatovima. Rubni su cvjetovi mnogo veći (do 2 cm u 

promjeru) i neplodni. Prema Krüssmannu (1977) 

cvate od svibnja do lipnja. Ettinger (1882, 1883a, 

1883b) navodi daje V. opulus 1882. godine procvao 

14. travnja, a 1883. godine 4. svibnja. Prema našim 

opažanjima početak cvatnje je 21. IV (1998) ili 27. IV 

(1999), vrhunac 5. V. (1998) i 11. V (1999), a završetak 

19. V (1998) ili 18. V (1999). 

Viburnum prunifolium L. -je listopadni, uspravni, 

do 5 m visoki grm Sjeverne Amerike. Cvjetovi su 

bijeli, s 5 - 6 mm širokim vjenčićem, u sjedećim, 5-10 

cm širokim, višekrakim paštitastim cvatovima. Cvate 

od travnja do svibnja (Kriissmann 1977). Prema našim 

opažanjima početak cvatnje je 28. IV (1998) ili 

27. IV. (1999), vrhunac 5. V (1998) i 4. V. (1999), a završetak 

19. V. (1998) ili 18. V (1999). 

Viburnum rhytidophyllum Hemsl. - kineska hudika 

je vazdazeleni, uspravni i široki, do 4 m visoki 

grm središnje i zapadne Kine. Cvjetovi su u 10 - 20 cm 

širokim, višekrakim (7-11 ogranaka) paštitastim cvatovima. 

Cvjetovi se formiraju ujesen i prezime u pupu. 

Cvatne stapke su gusto zvjezdasto-smede pustenaste. 

Vjenčić je žućkastobijel, oko 6 mm širok. Cvate od 

483

I). Kremcr: FEN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br.

D. Krcmcr: FKN0L0ŠKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA L' BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 9 10. CXXV (201)1). 475-4X6 

Uspoređujući vrijeme cvatnje u Botaničkom vrtu 

PMF-a u Zagrebu s vremenom cvatnje navedenim u literaturi 

koja se kod nas najviše citira, uočili smo odstupanje 

za velik broj promatranih vrsta. Prema Kriissmann 

u (1976) vrijeme cvatnje većeg broja vrsta navedenih 

u ovom radu nastupa kasnije od cvatnje u Zagrebu. 

Razlog tomu je što se Zagreb nalazi u nešto toplijem 

području sjevernog umjerenog pojasa u odnosu 

na srednju i zapadnu Europu. Iako se na osnovi dvogodišnjeg 

praćenja vremena cvatnje ne mogu donijeti konačni 

zaključci, ono što možemo reći je da neke vrste 

cvatu svake godine približno u isto vrijeme. To su ponajprije 

vrste koje cvatu kasnije u proljeće, te su pod 

manjim utjecajem viših temperatura koje mogu nastupiti 

u drugoj polovici zime. Za njih se može točnije 

pretpostaviti vrijeme cvatnje tijekom idućih godina, te 

su one pogodne za uređenje prostora oko objekata oko 

kojih želimo da nam svake godine u isto vrijeme cvatu 

vrste određenih boja cvjetova. Druge vrste cvatu jedne 

godine prije, a druge kasnije, ovisno o tome je li proljeće 

nastupilo ranije ili kasnije. To su vrste koje cvatu 

Anić, M., 1946: Dendrologija. U: Šafar, J. (ur.), Šumarski 

priručnik, I dio, Poljoprivredni nakladni 

zavod, Zagreb, pp. 475 - 582. 

Bean, W. J., 1973: Trees and Shrubs Hardy in the British 

Isles. (8th ed., vol. I - III), M. Bean and John 

Murray Ltd, Frome and London, pp. 208-232. 

Blasse, W. & Hofmann, S., 1993: Phänologische 

Untersuchungen an Süß und Sauerkirschen. Erwerbsobstbau, 

35(4): 88 - 91. 

Borzan, Ž., 2001: Imenik drveća i grmlja - latinski, 

hrvatski, engleski, njemački sa sinonimima. 

"Hrvatske šume" p.o. Zagreb, u tisku, 550 pp. 

Borzan, Ž. & Krapinec, K., 1996: Fenološka opažanja 

nekih taksona roda Cornus u Botaničkom 

vrtu u Zagrebu. U: Mayer, B. (ur.), Unapređenje 

proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu & Šumarski 

institut, Jastrebarsko, Zagreb,.pp. 37-54. 

Candau, P. Gonzales-Minero, F. & Romero, 

F., 1994: Aeropalynology of Fraxinus (ash) in an 

urban area of southwestern Spain. Aerobiologia, 

10(1):47-51. 

Ettinger, J., 1882: Izkaz kada je godine 1882. u 

okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo 

cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list. 4(6): 

204-207. 

Ettinger, J., 1883a: Izkaz kada je godine 1882. i 

1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo 

cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list. 

5(7): 252-255. 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

LITERATURA - References 

krajem zime ili ranije u proljeće, te su pod većim utjecajem 

toplijeg razdoblja koje može nastupiti krajem 

zime. Za njih se ne može točno pretpostaviti vrijeme 

cvatnje tijekom idućih godina, jer će ono ovisiti u znatnoj 

mjeri o temperaturnim kolebanjima u drugoj polovici 

zime. Pod najvećim utjecajem temperaturnih kolebanja 

je vrijeme početka cvatnje, dok su pod manjim 

utjecajem vrhunac i kraj cvatnje. Tako vrhunac cvatnje 

ne mora uvijek slijediti raniji početak cvatnje, te umjesto 

da nastupi npr. tjedan dana nakon početka cvatnje, 

on može nastupiti i tri tjedna poslije. Na taj se način i 

eventualna šteta na biljkama uzrokovana niskim temperaturama 

smanjuje. 

Oslanjanje isključivo na podatke iz strane literature, 

u nedostatku vlastite, može stvoriti probleme upravo 

tamo gdje se očekuju najviši dosezi u uređenju prostora. 

Zato smatramo potrebnim u okviru urbanog šumarstva 

nastaviti proučavanje vremena cvatnje i drugih fenofaza, 

kako domaćih tako i unešenih vrsta drveća i grmlja. 

Jedino ćemo tako doći do novih spoznaja o životu 

drveća i grmlja u našim klimatskim uvjetima. 

Ettinger, J., 1883b: Izkaz o cvatnji i dozrievanju 

ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. 

Šum. list. 4(6): 303-305. 

Fitter, A. H., Fitter, R. S. R., Harris, I. T. B., 

Williamson, M. H., 1995: Relationships between 

first flowering date and temperature in the 

flora of a locality in central England. Functional 

Ecology, 9(1): 55-60. 

Ho sie, R. C, 1969: Native trees of Canada. Canadian 

Forestry Service, Department of Fisheries and 

Forestry, Ottawa, 380 pp. 

Ilijanić,Lj.,Šugar,J.,Topić,J. &Šegulja,N., 

1974: Proučavanje sezonskih promjena u vegetaciji 

Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija, 

9(2): 107-132. 

J., E., 1896: O podcvietkivanju drveća. Šum. list 

10-11(20): 183-184. 

Jurković, M., 1987: Genofond drvenastih egzota 

Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova 

(Magistarski rad). Šumarski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu, Zagreb, 44 pp. 

Jurković, M., 1988: Fruktifikacija i subspontano 

razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu 

Botaničkog vrta u Zagrebu. Šum. list 7-8(112): 

327-334. 

Jurković, M., 1990: Fenološke karakteristike nekih 

drvenastih egzota u Zagrebu. Šum. list 6-8(114): 

237-249. 

Jurković, M., 1994: Nove vrste dendroflore introducirane 

na području Hrvatske. Šum. list 11- 

12(118): 237-249. 

485

I). Kremer: FENOLOSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski lisl br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X0 

Jurko vić, M., & Jurko vić, B., 1996: Introdukcija 

i aklimatizacija drvenastih egzota - četinjače - u 

zagrebačkim parkovima. Sum. list 7 - 8(120): 

327-334. 

Jurković, M., & Jurković, B., 1997: Prilog introdukciji 

i aklimatizaciji drvenastih egzota - listače - u 

zagrebačkim parkovima. Sum. list 5-6(121): 

269-276. 

Kramer, P. J., 1957: Thermoperiodism in Trees. In: 

Thimann, K. V., Critchfield, W. B. & Zimmermann, 

M. H. (eds.), The Physiology of Forest 

Trees, The Ronald Press Company, New York, 

pp. 573 - 580. 

Krüssmann, G., 1976-1978: Handbuch der Laubgehölze. 

Band I-III, Paul Parey, Berlin und 

Hamburg. 

K u k a v a, A. A., 1988: Flowering biology and productivity 

in some hazel cultivars in the Kolkhida 

lowlands. Subtropicheskie Kul'tury, Georgia, 

No. 5, pp. 25-31. 

Maks i mov, N. A., 1961: Fiziologija bilja. Dnevnik, 

Novi Sad, 467 pp. 

Phillips, R., 1980: Das Kosmosbuch der Bäume. 

Gesellschaft der Naturfreunde Franckh'sche 

Verlagshandlung, Stuttgart, 223 pp. 

Seletković, Z. & Tikvić, I., 1996: Fenološka motrenja 

hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. 

U: Sever, S. (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje 

drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u 

Zagrebu & Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb, 

pp. 89-102. 

Starshova, N. P., 1972: The 'anthecology' of Phellodendron 

amurense in the Middle Volga region, 

I. Ecology of flowering. Botanicheskii Zhurnal, 

57(11): 1402- 1412. 

Tikvić, I., 1997: Klimadijagram prema Waltheru za 

meteorološku postaju Zagreb - Grič. U: Matić, 

S. Meštrović, Š. & Vukelić, J. (ur.), Gospodarenje 

šumama i šumskim prostorom na području 

grada Zagreba i Zagrebačke županije Šumarski 

fakultet, Zagreb, 213 pp. 

Urbani, N., 1914: Phenološke bilješke. Šum. list 

1(38): 16-20. 

Yoshino, M., Park-Ono, H. S., Omasa, K., Kai, 

K. & Ta oda. H., 1996: Variations in the plant 

phenology affected by global warming. Climate 

change and plants in East Asia, Springer-Verlag 

Tokyo, Tokyo, pp. 93 - 107. 

Vajda, Z., 1946: Uzgajanje šuma. U: Šafar, J. (ur.), 

Šumarski priručnik, II dio, Poljoprivredni nakladni 

zavod, Zagreb, pp. 615 - 724. 

We n t, F. W. 1944: Correlation between various physiological 

processes and growth in the tomato 

plant. Amer. Jour. Bot. 31: 597 - 618. 

Went, F. W. 1953: Thermopcriodicity. In: F. Verdoorn 

(ed.) Vernalization and Photoperiodism - A 

Symposium. The Ronald Press Co., New York. 

Went, F. W. 1956: The role of environment in plant 

growth. Amer. Scientist 44: 378 - 398. 

ZAHVALA - Acknowledgement 

Ovim putem zahavljujem mr. se. Biserki Juretić, mr. sc. Mati Jurković u i drugim djelatnicima 

Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu koju su mi omugućili da obavim ova istraživanja. 

SUMMARY: The time of the beginning, culmination and ending of the 

flowering was recorded on some species in genus Aesculus L., Magnolia L., 

Malus Mill, Paulownia Siebold et Zucc. and Viburnum L. during 1998 and 

1999 in the Botanical garden of the Faculty of Natural Sciences and 

Mathematics University of Zagreb. It was noticed that some of the observed 

species flower approximately at the same time every year. We are talking 

about species which flower later in the spring and they are less affected by the 

temperature in the second part of the winter. Some of the species flower one 

year earlier than another, which depends on the beginning of the spring. 

Those species flower at the end of the winter or earlier in the spring and they 

are more effected by the warm period which can start in the second part of the 

winter. The temperature affects the most time when the flowering begins, 

while the culmination and the ending of flowering are the least affected. That 

is, the culmination of flowering doesn't always follow the earlier time of the 

beginning of flowering. In this way the potential damage of plants caused by 

low temperature is reduced. 

486

PRHGLEDN1 ČLANCI - RKVIKWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 4X7-494 

UDK 630* 425 

UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA 

PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM 

DETERMINATION OF THE LEVEL OF SULPHUR DEPOSITION IN 

ISTRIA BY MEANS OF BIOINDICATION 

Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ** 

SAŽETAK: Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan za odvijanje 

životnih procesa u biljci. U uvjetima povišene koncentracije S0 2 u atmosferi 

biljke sadrže više sumpora u asimilacijskim organima. Sadržaj S0 2 u 

zraku je povećan u okolici termocentrala i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim 

i urbanim područjima. TE Plomin 2 započeo je s radom krajem 

1999. godine, a u odnosu na TE Plomin 1 koristi kameni ugljen sa znatno nižim 

sadržajem sumpora, što bi, uz korištenje uređaja za odsumporavanje, trebalo 

osigurati znatno manje emisije dimnih plinova. Jedan od načina utvrđivanja 

unosa kemijskih spojeva u šumske ekosustave je korištenje određene 

biljne vrste kao bioindikatora. Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog 

rada odabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulture crnog bora 

nalazimo na području cijele Istre, crni je bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen, 

i vrsta koja iglice zadržava više godina. Ovo je istraživanje imalo za cilj 

utvrditi stupanj opterećenja šumske vegetacije sumporom na različitim udaljenostima 

od TE Plomin u novom režimu rada. 

Ključne riječi: Emisije SO,, TE Plomin 2, odsumporavanje, opterećenje 

šumskih ekosustava, bioindikatori, Pinus nigra 

UVOD 

Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan 

za odvijanje životnih procesa u biljci. U biljci se može 

nalaziti u organskom i anorganskom obliku, te sačinjava 

0,1 - 0,5 % suhe tvari. Biljke uzimaju sumpor iz tla 

preko korijena kao S0 2 4 " ion, a iz atmosfere preko puci 

kao SO ; , te ga koriste za sintezu organskih spojeva. 

Prema Bergmannu (1992.), biljke mogu zadovoljiti do 

70 % svojih potreba za sumporom preko lista. U uvjetima 

povišene koncentracije S0 2 u atmosferi biljke sadrže 

više sumpora u asimilacijskim organima (Komlenović 

i Pezdirc, 1987., Kalan i dr. 1995.). 

Višak se nakuplja u tkivu u obliku sulfata uzrokujući 

toksičnost (Simončič i Kalan, 1996.). Kropff 

(1991.) navodi rezultate više istraživanja po kojima su 

oštećenja od S0 2 izazvana poremetnjom pH u međustaničnim 

prostorima. 

* Nenad Potočić, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko 

** Ivan Seletković, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko 

Introduction 

Sadržaj S0 2 u zraku povećanje u okolici termocentrala 

i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim i urbanim 

područjima. Problematikom štetnog utjecaja sumpornih 

spojeva na šumsku vegetaciju u svojim istraživanjima 

bavili su se mnogi istraživači (Zech i dr., 

1985, Kaupenjohann i dr. 1988 i 1989., Schätzte 

i dr., 1990., Sheppard 1996., Glavač i dr. 

1985., Prpić i dr. 1988., Sei etković Z. 1991. itd.). 

Problematikom utjecaja TE Plomin na kulture crnog 

bora ponajviše se bavio Komlenović (1987., 

1990., 1993., 1996., 1998.). 

Ti radovi vezani su za štetni utjecaj TE Plomin 1, 

koja je za proizvodnju električne energije koristila domaći 

raški ugljen s visokim sadržajem sumpora (maseni 

udio 9-10 %). Zatvaranjem jame Tupljak, dovršetkom 

izgradnje bloka 2 te rekonstrukcijom bloka 1 krenulo 

se u novu ekološki prihvatljiviju fazu proizvodnje 

električne energije. TE Plomin 2 (slika 1.) koristi uvozni 

kameni ugljen sa znatno nižim sadržajem sumpora 

487

N. Potočić. I. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINU DKPOZICUK SUMPORA NA PODRUČJU ISTRh BI01NDIKACU0M Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 487-494 

(maseni udio 0,3-1,4 %), a emisija dimnih plinova uređaja za odsumporavanje-mokrim postupkom (slika 

(SCX, SO,, HCl i HF) dodatno je smanjena korištenjem 2.). Zajamčeni stupanj izlučivanja S0 2 je 95 %. 

Slika 1. TE Plomin 2 

Photo 1 TE Plomin 2 

Jedan od načina utvrđivanja unosa kemijskih spojeva 

u šumske ekosustave je korištenje određene biljne 

vrste kao bioindikatora. Prisutnost povećane atmosferske 

depozicije može se utvrditi kemijskom analizom 

biljnog materijala. Mjerenje ukupnog sadržaja sumpora 

u biljnom materijalu koristi se već dugo vremena 

kao indikator prisutnosti S0 2 u zraku. Već 1883. takva 

su mjerenja korištena za identificiranje biljaka oštećenih 

od S0 2 (Simončič i Kalan prema Huttl, 

1996.). Za tu svrhu pogodne su različite biljne vrste, od 

lišajeva (Batič i Mayrhofer, 1996.) do obične 

Slika 2. TE Plomin. postrojenje za odsumporavanje 

Photo 2 TE Plomin, desulphurization compound 

smreke i crnog bora (Kalan 1990.) 

Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog rada 

odabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulture 

crnog bora nalazimo na području cijele Istre, crni 

je bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen, i vrsta koja 

iglice zadržava više godina. Također, ranija istraživanja 

pružaju mogućnost za komparaciju rezultata. 

Zadatak je ovog istraživanja bio utvrditi opterećenost 

šumske vegetacije sumporom na različitim udaljenostima 

od TE Plojnin u novom režimu rada. 

MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods of work 

Istraživanje je provedeno na području Istre, a plohe 

su postavljene na različitim udaljenostima od TE 

Plomin, te kasnije svrstane u zone: do 10 km ( 4 plohe), 

10 - 20 km (2 plohe) te 20 - 30 km (2 plohe), dok su ostalih 

7 ploha smještene na udaljenosti većoj od 30 km, 

Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama 

Table 1 Plot description 

Broj plohe 

Plot number 

488 

1 

2 

i 

j 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 

11 

12 

13 

14 

15 

Lokacija 

Locality 

Kršan 

Vozilići 

Ripenda 

Golji 

Manjadvorci 

Sušnjevica 

Trviž 

Lesiščina 

Oprtalj 

Trstenik 

Vodice 

Rupa 

Kaštel 

Novigrad 

Fuškulin 

Nad. visina 

Altitude, m 

100 

110 

473 

280 


70 

360 

350 

360 

715 

620 


145 

60 

65 

God. oborine 

Annual 

precipitation, mm 

1150 

1150 

1200 

1 150 


1200 


1200 

1100 

1550 

1550 

1800 

890 

880 

790 

većinom na rubovima Istarskog poluotoka. Plohe su 

postavljene u kulturama crnog bora (Pinus nigra Arn.) 

podjednake dobi (40-60 godina). Zemljopisni položaj i 

opis ploha dani su na karti 1. i u tablici 1. 

Tip tla 

Soil unit 

Kalkokambisol 

Kalkokambisol 

Kalkomelanosol 

Crvenica 

Crvenica 

Kalkokambisol 

Kalkokambisol 

Rendzina 

Crvenica 



Rendzina 

Kalkokambisol 

Rendzina 

Kalkokambisol 

Udaljenost od 

TE Plomin 

Distance from TE Plomin 

4 km 

2 km 

3 km 

9 km 

19 km 

12 km 

27 km 

24 km 

>30km 

> 30 km 

>30km 

> 30 km 

> 30 km 

> 30 km 

> 30 km

N. Potočić, 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJH SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 487-494 

Karta 1. Zemljopisni položaj pokusnih ploha - Map 1 Geographical location of plots 

Uzorci iglica uzimani su kao prosječni uzorak sa 4- jedno- i dvogodišnje iglice iz gornje trećine krošnje. 

5 stabala po plohi u vrijeme mirovanja vegetacije (li- Uzorci su u laboratoriju Šumarskog instituta u Jastrestopad/studeni) 

1999. i 2000. godine. Uzorkovane su barskom sušeni na 105 °C, usitnjeni te tako pripremlje- 

489

N. Potočić, I.SelctkoMĆ: UTVRĐIVANJE JAČINI Dl POZICIJI: SUMPORA NA l'ODRl (JI: [SIRI: BIOINDIKAC IJOM Šumarski list br. ') 10. C XXV (2001). 4X7-494 

zatoni Lećo. Ukupni dušik (N,) određenje po Kjeldah- 

lu. Rezultati su statistički obrađeni uz pomoć program- 

skog paketa Statistica. 

ni, analizirani na sadržaj sumpora, a uzorci iz 1999. godine 

također na sadržaj dušika, fosfora, kalija, kalcija, 

magnezija, željeza, mangana i cinka. 

Sadržaj ukupnog sumpora (S,) određen je na anali- 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM - Research results and discussion 

Rezultate analiza jedno- i dvogodišnjih iglica s pokusnih 

ploha svrstane prema udaljenosti od TE Plomin 

(do 10 km - zona I, 10-20 km - zona II, 20-30 km - zona 

III, iznad 30 km - zona IV) statistički smo obradili 

koristeći analizu varijance i Duncan test (tablice 2 i 3). 

Tablica 2. Analiza varijance 

Table 2 Analysis of variance 

df 

Effect 

3 

MS 

Effect 

0.158267 

Tablica 3. Duncan test 

Table 3 Duncan test 

Zona/zone 

ar. sredina/mean 

I 

II 

III 

IV 

df 

Error 

48 

I 

1,367143 

0.02909 

0.00084 

0.360986 

MS 

Error 

0.032346 

11 

1,176250 

0.02909 

0.163278 

0.157358 

F 

4.892945 

HI 

1,061667 

0.00084 

0.163278 

0.008695 

p-level 

0.004775 

IV 

1,292500 

0.360986 

0.157358 

0.008695 

Zajednički su obrađene vrijednosti dobivene za jedno- 

i dvogodišnje iglice uzoraka iz 1999. i 2000. godine 

za pojedine plohe. Pri p < 0,05 utvrđeno je da postoje 

statistički značajne razlike između koncentracija 

sumpora u iglicama crnog bora ovih parova zona: I i II, 

I i III, te III i" IV 

U grafikonu 1 prikazane su srednje vrijednosti i 

standardne devijacije koncentracija sumpora po zonama. 

Iz grafikona je vidljivo očekivano opadanje koncentracija 

sumpora s porastom udaljenosti od izvora 

onečišćenja za zone I, II, i III. Iako ne postoji statistički 

značajna razlika između II i III zone, ipak jasan je 

trend smanjivanja koncentracije sumpora s udaljenosti 

od TE Plomin. U zoni IV koncentracije ponovno rastu, 

stoje u skladu s drugim istraživanjima, npr. Komlenović 

(1990) navodi da "u sjeverozapadnom dijelu 

Istre treba računati s neposrednim utjecajem koparske 

i tršćanske industrijske zone." Kalan (1990) navodi 

da se povećane koncentracije sumpora u iglicama 

smreke nalaze ponajviše u industrijski razvijenijim područjima 

Slovenije, kao i u blizini većih izvora onečišćenja, 

dok veće koncentracije u slabije industrijaliziranim 

područjima objašnjava daljinskim transportom. U 

istom smislu riječka industrijska zona može utjecati na 

povišene koncentracije sumpora u sjeveroistočnoj Istri 

(plohe Vodice, Rupa, Trstenik). 

U 

Koncentracija sumpora po zonama 

Concentration of sulphur by zones 

jyj 

S 

1,5 

01: 

o 

£ 

3 

•J~; 

1.4 

1.2 

1.0 

D 

D 

D 

__ 

D 

HI Std. dev. 

__] Std. err. 

D 

Mean 

0.9 

i 

II 

III 

IV 

Zone - Zones 

Grafikon 1. Srednje vrijednosti i standardne devijacije koncentracija ukupnog sumpora u iglicama 

Graph 1 Mean values and standard deviations of total sulphur concentrations in needles 

Prma K o m 1 e n o v i ć u (1990) "koncentracije sumpora 

bile su najviše na području šumarije Labin i općenito 

u istočnom dijelu Istre. Te se koncentracije približavaju 

prirodnim vrijednostima, karakterističnim za 

•490

N. Potočić. 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOVI Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 487-494 

crni bor, u središnjoj Istri. U okolici Pule i sjeverozapadnom 

dijelu Istre [...] utvrđen je lagani porast S- 

koncentracija". Ta se zapažanja umnogome podudaraju 

s našim rezultatima. 

Pravu sliku o koncentracijama sumpora u iglicama 

crnog bora možemo steći tek usporedbom s graničnim 

vrijednostima, koje navode razni autori. 

FBVA, Austrijski federalni istraživački centar daje 

sljedeće granične koncentracije za običnu smreku i 

crni bor (tablica 4): 

Značenje klasa 1-4 je sljedeće: 

• prva klasa sadržaja sumpora odgovara prirodnoj 

koncentraciji sumpora 

• druga klasa označava slabu imisiju sumpora: ne 

očekuje se štetno djelovanje na drveće 

• treća klasa upozorava na povećane imisije sumpora: 

moguće je štetno djelovanje sumpora na drveće 

• četvrti razred znači jaku imisiju sumpora s čestim 

oštećenjima drveća. 

Forest Foliar Coordinating Centre programa ICP 

Forests daje (1995) sljedeće vrijednosti za jednogodišnje 

iglice smreke (u mg/g suhe tvari): 

Tablica 4. Granične vrijednosti ukupnog sumpora (St), mg/g 

suhe tvari, prema FBVA 

Table 4 Critical values for total sulphur (St), mg/g dry 

matter, according to FBVA 

Klasa 

Class 

1 

2 

3 

4 

Starost iglica, g- Needle age, yr 

1 

2 

1,90 

donja granična vrijednost 1,1 

gornja granična vrijednost 1,8. 

Donja granična vrijednost odgovara niskoj, a gornja 

visokoj imisiji sumpora u sastojinu. 

Komlenović (1987) navodi rezultate svojih 

komparativnih istraživanja prema kojima su iglice crnog 

bora imale oko 10 % niže koncentracije sumpora 

od iglica obične smreke. Stoga smo na osnovi tih zapažanja 

i graničnih St koncentracija za smreku prema 

Schonpfhagenu (1985) preračunali granične vrijednosti 

za crni bor (tablica 5). 

Tablica 5. Granične St koncentracije za smreku prema Schonpfhagenu i granične vrijednosti za crni bor, mg/g suhe tvari 

Table 5 Critical St values according to Schonpfagen and critical values for Austrian pine, mg/g dry matter 

Stupanj opterećenja „ , „ (za smreku) 

Prilagođeno za crni bor 

Schonptagen 

Load level 

(tor spruce) 

Adapted for Austrian pine 

prirodna koncentracija 

natural concentration 

granično opterećenje 

critical load 

nisko opterećenje 

low load 

srednje opterećenje 

medium load 

visoko opterećenje 

hitih load 

1 god 

1 year 

1,8 

2 god 

2 year 

2,1 

1 god 

1 year 

1,55 

2 god 

2 year 

1,85 

Ovako preračunate vrijednosti dobro se slažu s graničnim 

vrijednostima po FBVA, koje vrijede za običnu 

smreku i crni bor. 

U tom smislu, jako opterećenje sumporom zabilježeno 

je na plohi Ripenda (1- i 2-godišnje iglice). Jednogodišnje 

uzorke s ploha Golji i Vozilići možemo 

svrstati u klasu "opterećeno". Ove plohe pripadaju prvoj 

zoni udaljenosti od TE Plomin. Na plohama u zoni 

II zabilježeno je lako opterećenje. Najniže koncentracije 

sumpora u iglicama pronađene su na plohama Trviž 

i Lesiščina (zona III) . Vrijednosti sumpora svrstavaju 

te plohe u granično područje opterećenja sumporom. 

Niti na jednoj plohi nije zabilježena koncentracija 

ukupnog sumpora u iglicama koja bi odgovarala prirodnim 

vrijednostima. 

Nedostatak korištenja koncentracije ukupnog sumpora 

u biljnom materijalu je taj što on ne kvantificira 

količinu tog elementa koja je fiziološki aktivna 

(Sheppard, 1996). Za interpretaciju opskrbljenosti 

biljaka sumporom, treba poznavati i odnos ukupnog 

dušika i sumpora u biljnom materijalu. Sinteza proteina 

zahtijeva relativno stalan odnos ta dva elementa 

(K a u p e n j o h a n n i dr. 1989). S i m o n č i č i K a 1 a n, 

1996 (prema Huttl, 1992), navode kao zadovoljavajući 

odnos N/S > 8. Nepovoljan odnos N/S pri tome ne 

mora biti samo posljedica visokog sadržaja sumpora, 

već može biti smanjen uslijed suboptimalnog sadržaja 

dušika. 

Odnosi ukupnog dušika i sumpora u iglicama crnog 

bora u 1999. godini dani su u tablici 6. 

491

N. Potočić. I. Selelković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 487-494 

Tablica 6. Odnosi sadržaja ukupnog dušika i sumpora u 1 - i 2- godišnjim iglicama crnog bora 

Table 6 Total nitrogen / total sulphur ratios in 1 - and 2-year old needles of Austrian pine 

Broj plohe 

Plot number 

1 

1 

2 

2 

3 

3 

4 

4 

5 

5 

6 

6 

7 

7 

8 

8 

9 

9 



11 

11 

12 

12 

13 

13 

14 

14 

15 

15 

Lokacija 

Locality 

Kršan 

Kršan 

Vozilići 

Vozilići 

Ripenda 

Ripenda 

Golji 

Golji 

Manjadvorci 

Manjadvorci 

Sušnjcvica 

Šušnjevica 

Trviž 

Trviž 

Lcsiščina 

Lesiščina 

Oprtalj 

Oprtalj 

Trstenik 

Trstenik 

Vodice 

Vodice 

Rupa 

Rupa 

Kaštel 

• Kaštel 

Novigrad 

Novigrad 

Fuškulin 

Fuškulin 

Starost 

iglica, god. 

Needle age. yr 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

1 

2 

Sadržaj uk. N 

Nt content 

mg/g 

10.2 

9.9 


11.5 

9.5 


11.9 


8.8 

9.0 




11.1 

8.8 

7.7 

7.3 

7.3 

12.2 

13.0 

8.1 

9.5 

12.0 


13.0 

13.2 



8.4 

8.4 

Sadržaj uk. S 

St content 

mg/g 

1.14 

1.13 

1.09 

1.20 

1.69 

1.85 

1.38 

1.41 

1.15 

1.33 

1.21 

1.01 

1.03 

1.22 

0.91 

1.11 

1.25 

1.39 

1.09 

1.25 

1.22 

1.28 

1.14 

1.31 

1.46 

1.63 

1.51 

1.60 

1.11 

1.22 

Odnos Nt/St 

Nt/St ratio 

8.9 

8.8 

9.9 

9.6 

5.6 

5.7 

8.6 

7.4 

7.7 

6.8 

8.6 


9.8 

9.1 

9.7 

6.9 

5.8 

5.3 

11.2 


6.6 

7.4 


7.8 

8.9 

8.1 

6.8 

6.8 

7.6 

6.9 

Temeljem rezultata vlastitog istraživanja kao i iz 

podataka drugih autora, možemo donijeti sljedeće zaključke 

i preporuke: 

• utvrđeno je da postoje razlike između koncentracija 

sumpora u iglicama crnog bora na različitim udaljenostima 

od TE Plotnin. Koncentracije sumpora 

opadaju sa povećanjem udaljenosti sve do zone 

20 - 30 km nakon koje ponovo rastu. 

• stupanj opterećenosti sumporom na plohama kreće 

se u rasponu od kategorije "granično područje" do 

"jako opterećeno". Niti na jednoj plohi nije zabilježena 

koncentracija sumpora u iglicama u okviru 

ZAKLJUČCI - Conclusions 

prirodnih vrijednosti 

bez obzira na planirano smanjenje emisija TE Plotnin 

u novom režimu rada naše se vrijednosti za 

1999. i 2000. godinu ne razlikuju bitno od vrijednosti 

zabilježenih u prethodnom razdoblju. Dio odgovora 

možemo tražiti u činjenici da biljke translociraju 

višak sumpora u svoje mlađe dijelove, produžujući 

na taj način negativno djelovanje suviška 

sumpora. Zbog toga smatramo daje potrebno i dalje 

pratiti depozicije sumpora putem bioindikatora na 

području Istre. 

LITERATURA 

A n i ć, J. 1973: Ishrana bilja, skripta, Zagreb 

Batič, F. i Mayrhofer, H. 1996: Bioindication of 

Air Pollution by Epiphytic Lichens in Forest De- 

References 

clinc Studies in Slovenia, Phyton, Vol. 36, str. 

85-90. 

492

N. Potočić. I. Sclctković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICUE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list hr. 9 10, CXXV (2001), 487-494 

Bergmann, W. 1992: Nutritional Disorders of 

Plants, Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart, 

New York 

Glavač,V.,Koenies,H. iPrpić,B. 1985: O unosu 

zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove 

šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije, 

Šumarski list 9-10, str. 53-60. 

Kalan, J. 1990: Obremenjenost gozdov z žveplom 

leta 1989, Zbornik gozdarstva in lesarstva 36, str 

183-198. 

Kalan, J.,Kalan, P. iSimončič,P. 1995: Bioindikacija 

onesnaženosti gozdov z žveplom na podlagi 

vsebnosti žvepla v asimilacijskih delih gozdnega 

drevja, Zbornik gozdarstva in lesarstva 

47, str 85-116. 

Kaupenj ohann, M. et al. 1988: Sulphuric acid rain 

treatment of Picea abies (Karst. L): Effects on 

nutrient solution, throughfall chemistry, and tree 

nutrition, Pflantzennahrung Bodenkunde 151, 

str 123-126. 

Kaupenjohann, M. et al. 1989: Mineral nutrition 

of forest trees: A regional survey, Ecological 

Studies, Vol. 77, str. 282-296. 

Klapčić, S., Kopjar, D. i Vukelić, I. 1999: TE 

Plomin 2 u pogonu: Ustrojstvo bloka 2, EGE 4, 

str. 100-102. 

Komlenović, N. i Pezdirc, N. 1987: Koncentracije 

sumpora u Ušću nekih vrsta drveća u Istri i 

Hrvatskom primorju, Šumarski list 5, str. 5-17. 

Komlenović, N. i Gračan,J. 1989: Kritične vrijednosti 

opterećenja sumporom idušikom, Šumarski 

list, str. 363-371. 

Komlenović, N., Rastovski, P. i Pezdirc, N. 

1991: Odnos ishrane i oštećenosti obične jele 

(Abies alba Mill.) u šumi jele s rebračom na 

području Fužina, Radovi, Vol. 26, br. 2, str. 

187-198. 

Komlenović, N. i Rastovski, P. 1993: Novi rezultati 

istraživanja o utjecaju imisija na šumske 

ekosustave Republike Hrvatske, Radovi Vol. 28, 

br. 1-2, str. 115-128. 

Komlenović, N., Rastovski, P. i Novosel, D. 

1998: Utjecaj sumpora i teških kovina na kulture 

crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Rijeke 

i istočne Istre, Prirodoslovna biblioteka 1, str. 

483-489. 

Kropf, M. J. 1991: Long-term effects of S0 2 on 

plants, S0 2 metabolism and regulation of intracellular 

pH, Plant and Soil 131, str. 235-245. 

Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z. 

1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 5-6, str. 195-215. 

Schätzte, H. et al. 1990: The Hohenheim Long-term 

Experiment: Mineral Content in the Soil and 

Tree Foliage, Environmental Pollutiion 68, str. 

253-273. 

Seletković, Z. 1991: Utjecaj industrijskih polutanata 

na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim 

ekosistemima slavonskoga gorja, Glas. 

šum. pokuse 27, str. 83-196. 

Sheppard, L. J. 1996: How Reproducible are the 

Reactions of stress Indicators for Sitka Spruce 

Treated with Acid Mist?, Phyton, Vol. 36, str. 

23-30. 

Simončič, P. 1996: Odziv gozdnega ekosistema na 

vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju 

prehranskih razmer za smreko (Picea abies, 

Karst.) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem 

območju TE Šoštanj, disertacija, Ljubljana 

Simončič, P. i Kalan, P. 1996: Annual Pattern of 

Sulphur Content in Spruce Needles from Heavily 

and Less Polluted Areas, Phyton, Vol. 36, 

str. 81-84. 

Vukadinović, V i Lončarić, Z. 1998: Ishrana 

bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek 

Zech, W., Suttner, TH. i Popp, E. 1985: Elemental 

Analyses and Physiological Responses of Forest 

Trees in S0 2 -polluted Areas of NE Bavaria, 

Water, Air and Soil Pollution 25, str. 175-183. 

SUMARY: Concentration of S0 2 in the air is elevated near oil refineries 

and power plants burning coal, as well as in other industrial and urban areas. 

It has already been proven that the concentration of sulphur in plants is higher 

when the atmosphere is S0 : -polluted. TE Ploniin 2 was put in operation at 

the end of year 1999. Diferrent to TE Plomin 1, it uses coal with substantially 

lower percentage of sulphur, which should, in addition to desulphurization, 

lead to considerably lower emissions of smoke gases. 

One of the ways to establish deposition of chemical compounds into 

ecosystems is using certain plant species as bioindicators. In this investiga- 

493

N, Potočić. I. Selctković: UI VRĐIVANJH JACINK DhPO/ICIJh SUMPORA NA PODRUČJU IS I Rl lilOINDIk \( IJOM Šumarski hsl br. '< I". ( \\\ (2i)n i. Is .. .., I 

tion black pine fPinus nigra Arn.) was chosen as bioindication species for several 

reasons: black pine stands can be found throughout Istria, it does not 

shed needles in the autumn, and the needles are kept for several years. 

The aim of this investigation was to determine the load of sulphur in forest 

vegetation at various distances to TE Plomin 2. 

1- and 2-year-old black pine needles from years J 999 and 2000 were collected 

and analysed for total sulphur (S t ) using Leco S-analyser, and subsequently 

the results were combined for statistical analysis. 

The results are compared with the tables of critical St values proposed by 

several authors. 

Key words: SO, emissions, TE Plomin 2, desulphurization, critical 

loads, bioindication, Pinus nigra 

494

PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 495-500 

UDK 630* 161 + 165 

MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU 

MOLECULAR BIOLOLOGY IN FORESTRY 

Josip FRANJIĆ* & Zlatko LIBER** 

SAŽETAK: Danas je molekularna biologija grana biologije s vjerojatno 

najbržim razvojem i najvećim utjecajem u istraživačkome svijetu, i ne postoji 

ni jedno područje biološke znanosti koje u svojim istraživanjima ne primjenjuje 

barem neku od molekularno-bioloških metoda. Današnje svjetsko moderno 

šumarstvo u čitavoj svojoj kompleksnosti jedan je od najboljih primjera 

primjene različitih molekularno-bioloških metoda u različitim istraživanjima, 

ali i u svakodnevnoj praksi. Najnovija dostignuća u molekularnoj biologiji, 

kao npr. lančana reakcija polimerazom (Polymerase Chain Reaction - 

PCR), olakšala su primjenjivost ovih metoda u šumarstvu te su one postale 

nezaobilazno oruđe među ostalim u procjeni genetičke raznolikosti, programima 

oplemenjivanja i programima zaštite. Za te potrebe razvijene su brojne 

metode kao što su RFLP (Restriction Fragment Length Polymorphism), 

RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA), AFLP (Amplified Fragment 

Length Polymorphism) i Mikrosateliti. Kako te metode prikazuju određeni 

DNA polimorfizam osobit za određeno svojstvo (npr. otpornost na neku bolest) 

ili za jedinku, populaciju, podvrstu ili za neku višu taksonomsku jedinicu, 

uobičajeno je o ovim metodama govoriti kao o DNA markerima (npr. RAPD 

markeri). Laboratorijsko istraživanje genetičke raznolikosti populacija do 

nedavno se baziralo isključivo na izoenzimima, međutim njihova primjena 

bila je ograničena malom varijabilnošću unutar nekih populacija. Danas se 

za procjenu genetičke varijabilnosti upotrebljavaju različiti DNA markeri, 

čija je kombinacija omogućila utvrđivanje genetičke varijabilnosti u svim dosad 

istraživanim populacijama. Ovim radom nastoji se apelirati na šumarske 

institucije koje bi trebale podržati navedene tipove istraživanja, kako bi se 

mladi istraživači obučili za takve analize, jer se, s ne tako velikim sredstvima, 

mogu napraviti veliki rezultati. Bit će velika šteta za naše šumarstvo ako se 

ovakvim istraživanjima kao dosad, budu isključivo bavili samo istraživači 

koji nisu šumarske struke i koji nisu dovoljno upoznati s praktičnom šumarskom 

problematikom. 

Ključne riječi: molekularno-biološkemetode, šumarstvo, Hrvatska 


Šumarstvo je nedvojbeno vrlo bitan čimbenik u 

gospodarstvu mnogih zemalja pa tako i Hrvatske. U 

* Zavod za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, 

Hrvatska, E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr 

** Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu, Marulićev trg 20, HR-10000 Zagreb, Hrvatska, 

E-mail: zlatko.libcr@botanic.hr 

zadnje vrijeme puno se priča i piše o raznim genetskim 

manipulacijama na raznim vrstama organizama od virusa, 

bakterija, gljiva, biljaka, životinja sve do čovjeka. 

Te manipulacije mogu biti korisne ako se mogu dobro 

kontrolirati, ali mogu biti i vrlo štetne ako odmaknu 

kontroli. Šumarstvo kao gospodarska grana sasvim 

sigurno nije izuzeto iz razno raznih genetskih manipulacija. 

Hrvatsko šumarstvo već znatan niz godina 

495

J. I'ranjić. /. Liber: MOl.KKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 495-500 

radi na raznim oblicima oplemenjivanja šumskoga drveća 

(nemolekularnim), gdje su postignuti vrlo dobri 

rezultati (usp. Krstin ić & Kajba 1991, 1993, 1994, 

1995, 1997; Kajba 1995; Krstin ić et al. 1996, 

1996a, l998;Franjić et al. 2000 i dr.). 

Današnji trend u svijetu je detaljno upoznavanje 

molekularne strukture različitih organizama, tj. utvrđivanja 

zakonitosti nasljeđivanja određenih osobina, 

šumsko drveće kao osnovna šumsko-gospodarska 

komponenta je vrlo interesantan predmet molekularnobioloških 

istraživanja, te se njemu u svijetu posvećuje 

vrlo velika pozornost, tako da se formiraju veliki timovi 

i laboratoriji koji danonoćno rade na otkrivanju 

određenih zakonitosti nasljeđivanja gospodarski interesantnih 

svojstava (prirast, punodrvnost, pravnost, 

plodonošenje i si.). 

Molekularno-biološka istraživanja u hrvatskome 

šumarstvu su na samome početku, iako je bilo nekih 

pokušaja koji su neznatno našli svoju primjenu u praksi, 

najčešće radi nedovoljno stručnoga pristupa problemima. 

Praktično šumarstvo često puta ima velikih teškoća 

npr. u suzbijanju određenih biljnih bolesti ili napada 

kukaca, oko uroda i podrijetla sjemena i si. Danas 

postoje u svijetu vrlo pouzdane molekularno-biološke 

metode koje mogu u znatnoj mjeri rješiti takve probleme. 

Tako se npr. identifikacija provenijencija temelji 

na kloroplastnoj i mitohondrijskoj DNA, dok se analiza 

genetskoga sastava i odnosa unutar sjemenskoga 

materijala i između sjemenske sastojine i njezina izvora 

koristiti visokom razinom polimorfizma koju nude 

nuklearni mikrosateliti (usp. Heinze & Lexer 

2000). Nesumnjivo je došlo vrijeme da se i u hrvatskome 

šumarstvu poduzmu značajniji koraci u molekularno-biološkim 

istraživanjima i primjeni rezultata tih istraživanja 

u šumarskoj praksi. Hrvatski šumari zbog 

nedovoljne molekularno-genetičke naobrazbe smatraju 

takva istraživanja nečim osobitim i nedokučivim. 

Danas je krajnje vrijeme da se hrvatski šumari znatnije 

angažiraju oko molekularno-bioloških istraživanja, jer 

će sutra već biti kasno. Molekularna bilologija ušla je i 

vrlo brzo ulazi u sve biološke discipline pa tako i u šumarstvo, 

tako da ćemo mi to htjeli ili ne htjeli morati 

prihvatiti. 

Ovime se radom nastoji apelirati na šumarske institucije 

koje bi trebale podržati takve tipove istraživanja, 

kako bi se mladi istraživači obučili za takve i slične 

analize, jer se, s ne tako velikim sredstvima, mogu napraviti 

veliki rezultati. 

MOGUĆNOSTI PRIMJENE MOLEKULARNO-BIOLOŠKIH METODA U ŠUMARSTVU 

Possibilities of applaying molecular-biological methods in Forestry 

Molekularna biologija je danas grana biologije s 

vjerojatno najbržim razvojem i najvećim utjecajem u 

istraživačkome svijetu. Ne postoji niti jedno područje 

biološke znanosti koje u svojim istraživanjima ne primjenjuje 

barem neku od molekularno-bioloških metoda. 

Današnje svjetsko moderno šumarstvo u čitavoj 

svojoj kompleksnosti jedan je od najboljih primjera 

primjene različitih molekularno-bioloških metoda u 

različitim istraživanjima, ali i u svakodnevnoj praksi. 

Najnovija dostignuća u molekularnoj biologiji, kao što 

je prije svega lančana reakcija polimerazom (Polymerase 

Chain Reaction - PCR; usp. Mulis & Fa 1 oona 

1986), olakšala su primjenjivost ovih metoda u šumarstvu 

te su one postale nezaobilazno oruđe u prije svega: 

1. Procjeni genetičke raznolikosti 

2. Programima oplemenjivanja 

3. Programima zaštite 

Za te potrebe razvijene su brojne kao što su: 

• RFLP (Restriction Fragment Length Polymorphism) 

• RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA) 

• AFLP (Amplified Fragment Length 

Polymorphism) 

• Mikrosateliti. 

Kako ove metode razvijaju određeni polimorfizam 

karakterističan za određeno svojstvo (npr. otpornost na 

neku bolest i si.) i za neku jedinku, populaciju, podvrstu 

ili za neku drugu taksonomsku jedinicu, uobičajeno 

je o ovim metodama govoriti kao o DNA markerima 

(npr. RAPD markeri). 

Procjena genetičke raznolikosti 

Vjerodostojne informacije o distribuciji genetičke 

raznolikosti nužni su početak za sva istraživanja bilo 

da se radi o selekciji, uzgoju, oplemenjivanju, programima 

zaštite ili pak o taksonomiji, evoluciji ili ekologiji. 

Laboratorijsko istraživanje genetičke raznolikosti 

populacija do nedavno se baziralo isključivo na izoenzimima, 

međutim njihova primjena je bila ograničena 

malom varijabilnošću unutar nekih populacija. Danas 

- Estimating of genetic variability 

se za procjenu genetičke varijabilnosti upotrebljavaju 

različiti DNA markeri (usp. Fineschi et al. 1991; 

Wagner 1992; Ay ad etal. 1995; Karp etal. 1998). 

čija je kombinacija je omogućila utvrđivanje genetičke 

varijabilnosti u svim dosad istraživanim populacijama. 

Za ovu prigodu navode se samo neke osobine najčešće 

upotrebljavanih DNA metoda: 

496

J. Franjić, Z. Liber: MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 495-500 

1. RFLP analiza je dosad najčešće upotrebljavana 

metoda. Ona se zasniva na razgradnji DNA restrikcijskim 

enzimima, elektroforezi i na hibridizaciji s 

različito označenim DNA sondama (usp. Botstein 

et al. 1980). U novije vrijeme lančana reakcija 

polimerazom uvedena je i u ovaj tip analize. 

2. RAPD metoda se zasniva, za razliku od klasične 

lančane reakcije polimerazom, na upotrebi samo 

jedne (iste) desetmerne početnice, a ne para različitih 

početnica (usp. Williams et al. 1990). RAPD 

početnica se izabiru po čitljivosti i informativnosti 

dobivenoga RAPD profila nakon elektroforeze na 

agaroznom ili poliakrilamidnom gelu. Ovisno o početnici 

na gelu agaroze se pojavljuje obično od 1 do 

20 DNA fragmenata. 

3. AFLP tehnika je bazirana na načelu selektivnoga 

umnožavanja prethodno restricijskim enzimima 

razgradene DNA (Vo s et al. 1995). Dobiveni DNA 

polimorfizam se očituje u različitom broju i veličini 

DNA fragmenata na poliakrilamidnom gelu. 

4. Mikrosateliti su još poznati pod nazivom kratki 

ponavljajući nizovi (Short Tandem Repeats - STRs; 

usp. Jeffreys etal. 1985). Oni su široko raspršeni 

unutar eukariotskoga genoma i vrlo jako polimorfni 

u broju ponavljajućih jedinica medu pojedinim jedinkama 

i populacijama. Za utvrđivanje varijabilnosti 

na razini mikrosatelita koristi se standardni 

PCR protokol, a razlike unutar ove metode su u načinu 

detekcije koja varira od poliakrilamidne i agarozne 

gel elektroforeze te bojanja etidij bromidom 

ili srebrom do radioaktivnoga i florescencijskoga 

označavanja i upotrebe gelova za sekvencioniranje 

ili automatiziranih sustava. 

Programi oplemenjivanja 

Genetički markeri važno su oruđe u programima 

oplemenjivanja šumskoga drveća (usp. Cheliak & 

Rogers 1990; Neal et al. 1992; Staub & Serquen 

1996; Wilcox etal. 1996). Genetička analiza 

drveća ograničena je dugim generacijskim vremenom, 

pa za razliku od npr. poljoprivrednih biljaka gdje su za 

razvoj pojedinih kultivara protekle stotine i tisuće godina, 

najnapredniji programi oplemenjivanja u šumarstvu 

imaju svega nekoliko generacija selekcije. Zbog 

takve situacije vrlo se malo zna o načinu nasljeđivanja 

šumarstvu interesantnih svojstava (npr. otpornost na 

bolesti, pravnost i punodrvnost debla, veličina krošnje, 

adaptabilnost, plodonošenju i si.). Također se relativno 

malo zna i o načinu nasljeđivanja lovnome gospodarstvu 

interesantnih svojstava (npr. otpornost na razne 

bolesti, kvalitet trofeja i si.). Metode koje bi omogućile 

ranu selekciju osobito su zanimljive u šumarstvu (Marker-Assisted 

Selection - MAS). Upotreba genetičkih 

markera za ranu selekciju već je godinama predmet velikoga 

interesa mnogih istraživača. Princip je taj da se 

DNA markeri vežu na različita mjesta na kromosomima, 

a zatim se na dovoljno velikom uzorku utvrdi veza 

pojedinih DNA markera s genima osobine važne za šumarstvo 

(Quantitative Trait Loci - QTL). Tako se npr. 

u rasadnicima ili pri prirodnoj obnovi šume u mladih 

biljaka može iz svega nekoliko miligrama tkiva utvrditi 

da li dotična jedinka nosi gen za određeno svojstvo 

ili ne. Prema tomu lako je donijeti, već vrlo rano, odluku 

da li nastaviti s uzgojem dotične jedinke ili ne. Na 

taj su način istraživači npr. povezali RFLP i RAPD 

Breeding programmes 

markere sa specifičnom težinom drveta, te otpornošću 

na neke bolesti (usp. Wi lcox etal. 1996). Takve analize 

mogu se naravno primijeniti i u okviru lovnoga 

gospodarenja, što danas predstavlja značajan segment 

šumarstva kao grane privrede. 

Također je moguće DNA markere iskoristiti za 

utvrđivanje osobina koje su povezane s ekološkim 

uvjetima pojedinoga staništa i na taj način obavljati pošumljavanje 

staništu najbolje prilagođenim jedinkama. 

Suton et al. (1991) proveli su upravo takvo istraživanje 

primjenjivo u šumarskoj praksi. Tako se proizvodi 

oko 100 milijuna sadnica smreke godišnje za potrebe 

pošumljavanja područija zvanog British Columbia. 

Glavnina sjemena za taj ogroman posao potječe od 

vrsta Picea sitchensis, P. glanca i P engelmannii, međutim 

zbog nedostatka dovoljne reproduktivne barijere 

dolazi do meduvrsnoga križanja u nekoliko velikih 

zona. Ti su istraživači razvili jeftinu tehniku, koristeći 

kloroplasne RFLP markere, koja će omogućiti selekcioniranje 

gotovo šest milijuna sadnica s najboljim genetičkim 

svojstvima, koliko je potrebno za pošumljavanje 

toga ekološki iznimno zahtjevnoga staništa. 

Zanimljivo je napomenuti kako je mogućnost utvrđivanja 

gena odgovornih za određena svojstva otvorila 

vrata manipulaciji s genima. Veliko je pitanje da li će u 

budućnosti genetički manipulirani organizmi (GMOs) 

zamijeniti danas aktualne programe oplemenjivanja, 

ali će svakako oni biti tema mnogih polemika, zabrana 

kao i mnogih strategija tehnološki razvijenih zemalja. 

Programi zaštite - Conservation programmes 

Ideja zaštite genetičkih resursa (tj. zaštita biološke nih osobina za buduća križanja. Konzervacijski konraznolikosti) 

potječe od biljnih i životinjskih opleme- cept još je više aktualiziran promjenama u okolišu, 

njivača, koji su se zabrinuli za mogućnost gubitka važ- uvjetovanih negativnim djelovanjem čovjeka (usp. 

497

.1. t-ranjić. /. über: MOLHKl :i AKNA BIOLCKilJA V SI MAKSTVl Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 495-500 

Schicrwater et al. 1994; Baradat et al. 1995; 

H a i g 1998; Butcher et al. 1999). Zaštita genetičke 

raznolikosti unutar vrsta prepoznata je kao jedan od 

glavnih ciljeva konzervacijske biologije (usp. IUCN/- 

UNEP/WWF 1991). Danas molekularno-genetičke 

tehnike vidljivo preuzimaju sve veću ulogu pri konzervaciji 

šumskih genetičkih izvora, jer je pravi konzervacijski 

program nemoguće i zamisliti bez znanja o gene- 

tičkoj strukturi koju treba zaštititi. Ideal je sačuvati sve 

gene i sve adaptacije koje se pojavljuju među i unutar 

populacija (usp. Millar 1987), tako Hamrik (1983) 

zaključuje kako su za konzervacijske potrebe najzahvalniji 

jako polimorfni DNA markeri. U pripremi je i 

standardizacija upotrebe DNAmarkera za konzervacijske 

potrebe (usp. Ericsson 1995). 

RASPRAVA I ZAKLJUČAK - Discussion and Conclusion 

Današnji je trend u svijetu detaljno upoznavanje 

molekularne strukture različitih organizama, tj. utvrđivanja 

zakonitosti nasljeđivanja određenih osobina i 

mogućnosti njihove primjene. Hrvatsko šumarstvo već 

znatan niz godina radi na raznim oblicima oplemenjivanja 

šumskoga drveća, gdje su postignuti vrlo dobri 

rezultati (usp. Krsti ni ć &Kajba 1991, 1993, 1994, 

1995, 1997; Kajba 1995; Krstinić et al. 1996, 

1996a, 1998; Franjić et al. 2000. i dr.). Šumsko 

drveće kao osnovna šumsko-gospodarska komponenta 

vrlo je interesantan predmet molekularno-bioloških 

istraživanja, te se njemu u svijetu posvećuje velika 

pozornost, tako da se formiraju veliki timovi i laboratoriji 

koji danonoćno rade na otkrivanju određenih 

zakonitosti nasljeđivanja gospodarski interesantnih 

svojstava, koja bi svoju primjenu našla u oplemenjivanju. 

Molekularno-biološka istraživanja u hrvatskome 

šumarstvu su na samome početku, iako je bilo poje- 

dinačnih pokušaja koji se slabo primjenjuju u praksi 

(usp. Zoldoš et al. 1995, 1995a, 1997, 1998, 1999, 

2000; Besendorfer et al. 1996; Liber 1999; 

Liber 2000; Slade 1999; Slade et al. 2000). 

Danas postoje u svijetu vrlo pouzdane molekularno-biološke 

metode koje mogu u znatnoj mjeri rješiti 

brojne praktične probleme, te je nesumnjivo došlo 

vrijeme da se i u Hrvatskoj poduzmu značajniji koraci 

u tom smislu. 

Molekularna biologija ušla je i vrlo brzo ulazi u sve 

biološke discipline pa tako i u šumarstvo, tako da ćemo 

mi htjeli to ili ne htjeli morati to prihvatiti. Bila bi velika 

šteta da to posljednji shvatimo. Ovime se radom nastoji 

apelirati na šumarske institucije koje bi trebale 

podržati takve tipove istraživanja da se mladi istraživači 

obuče za takve analize, jer se s ne tako velikim sredstvima 

mogu napraviti veliki rezultati. 

Ayad,W. G., T.Hodgkin, A. Jar adat, V.R. Rao, 

1995: Molecular genetic techniques for plant 

genetic resources. IPGRI. Rome, Italy. 

Bardat, Ph., W. T. Adams, G. Miiller-Starck, 

1995: Population genetics and conservation of 

forest trees. SPB Academic Publishing. Amsterdam, 

Netherlands. 

Besendorfer, V., V. Zoldoš, T. Peškan, M. 

Krsnik-Rasol, T. Littvay, D. Papeš, 

1996: Identification of potential cytogenetical 

and biochemical markers in bioindication of 

common oak forests. Phyton 36(3): 139-146. 

Botstein, D., R. L. White, M. Scolnick, R. W. 

Davis, 1980: Construction of genetic linkage 

map in man using restriction fragment length polymorphisms. 

Am. J. Hum. Genet. 32: 641-656. 

Butcher, P. A., J. C. Glaubitz, G. F. Moran, 

1999: Applications for microsatellite markers in 

the domestication and conservation of forest 

trees. Forest Genetic Resources 27: 34-42. 

Cheliak, W. M, D. L. Rogers, 1990: Integrating 

biotechnology into tree improvment programs. 

Can. J. For. Res. 20: 452-463. 

498 

LITERATURA - References 

Eriksson, G, 1995: Wich traits should be used to 

guide sampling for gene resources? In Bardat, 

Ph., W. T. Adams, G. Miiller- 

Starck (ed.): Population genetics and conservation 

of forest trees, 349-359. SPB Academic 

Publishing. Amsterdam, Netherlands. 

Franjić, J., J. Gračan, D. Kajba, Ž. Škvorc, B. 

Dalbelo-Bašić, 2000: Multivariate analysis 

of leaf shape of the common oak (Quercus robur 

L.) in the "Gajno" provenance test (Croatia). 

Glas. šum. Pokuse 37: 469-479. 

Fineschi,S.,M. E. Mal vol ti, F. Cannata,H. H. 

Hattemer, 1991: Biochemical markers in the 

population genetics of forest trees. SPB Academic 

Publishing. Hague, Netherlands. 

Haig, S. M, 1998: Molecular contributions to conservation. 

Ecology 79(2): 413-425. 

Hamrick, J. L., 1983: The distribution within and 

among natural plant population. In Schonewald-Cox, 

C. M ., C h ambers, S. M ., 

MacBryde, B., Thomas, W. L (ed.): Genetics 

and Conservation. London: Benjamin/Cummings 

Publ. Co., Inc.

.1. Frannć. Z. Liber: MOLEKULARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 495-500 

Heinze,B., C. Lexer, 2000: Oak seedlots and forest 

seed trade regulations: an investigation using molecular 

markers. Glas. Sum. Pokuse 37: 347-360. 

IUCN/UNEP/WWF,1991: Caring for the earth: a strategy 

for sustainable living. Gland, Switzerland. 

Jeffreys, A. J., V. Wilson, S. L. Thein, 1985: 

Hypervariable "minisatellite" regions in human 

DNA. Nature 314: 67-73. 

Kajba, D., 1995: Klonsko šumarstvo i njegove perspektive. 

Šum. list 119(9-10): 329-334. 

Karp, A., P. G. Isaac, D. S. Ingram, 1998: Molecular 

tools for screening biodiversity. Chapman 

& Hall. London. 

Krstinić, A., D. Kajba, 1991: Mogućnosti genetskog 

poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus 

glutinosa (L.) Gaertn.) putem klonskih sjemenskih 

plantaža. Šum. list 115(6-9): 261-271. 

Krstinić, A., D. Kajba, 1993: Oplemenjivanje brzorastućih 

listača. Glas. Šum. Pokuse, Pos. Izd. 4: 

59-72. 

Krstinić, A., D. Kajba, 1994: Kolekcija klonova 

čistih vrsta i hibrida topola iz sekcije Aigeiros u 

Republici Hrvatskoj - značaj za oplemenjivanje 

i uzgoj. Šum. list 118 (1-2): 33-38. 

Krstinić, A., D. Kajba, 1995: Prvi rezultati oplemenjivanja 

stablastih vrba samooplodnjom, povratnim 

križanjem i transgresijom. Šum. list 119 

(5-6): 163-167. 

Krstinić, A., D. Kajba, 1997: Improvement of 

Chinese Willow (Salix matsudana Koidz.) and 

White Willow (Salix alba L.) by hybridization 

and selection. Znanje za gozd. Zbornik ob 50. 

obletnici obstoja in delovanja GIS 1: 341-350. 

Ljubljana. 

Krstinić, A., J. Gračan, D. Kajba, 1996: Dostignuća 

na oplemenjivanju topola i stablastih vrba 

u Hrvatskoj. U Matić, S., J. Gračan (ur.): 

Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. 

Skrb za hrvatske šume od 1846. do 

1996. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih 

ekosustava, 1: 229-238. Hrvatsko šumarsko 

društvo. Zagreb. 

Krstinić, A., Gračan, J., Kajba, D., Z. Perić, 

1998: Improvement of Aleppo Pine (Pinus halepensis 

Mill.) and Brutian Pine (Pinus brutia 

Ten.) in function of reforestation on burnt up 

area in the coastal area and on the islands of 

Croatia. Period. Biol. 100, Supppl. 1: 45-46. 

Krstinić, A., Trinajstić, I., Gračan, J., 

Franjić, J., Kajba, D., Britvec, M., 1996a: 

Genetska izdiferenciranost lokalnih populacija 

hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. 

U Matić, S., J. Gračan (ur.): Skrb za hrvatske 

šume od 1846. do 1996. Zaštita šuma i pridobivanje 

drva 2: 159-168. Hrvatsko šumarsko 

društvo. Zagreb. 

Liber,Z.,Zi.Pavletić,T.Nikolić,H. Fulgosi, 

1999: DNA polymorphisms in Austrian and Dalmatian 

black pine. Wiss. Mitt. Niderost. Landmuseum 

12:53-62. 

Liber, Z., 2000: Filogenetski i taksonomski odnosi 

populacija crnoga bora (Pinus nigra Arnold) u 

Hrvatskoj. Doktorska disertacija-Prirodoslovnomatematički 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Zagreb. 

Mi 1 lar, C. I., 1987: The California forest germplasm 

conservation project. A case for genetic conservation 

of emperate tree species. Cons. Biol. 

191-193. 

Mullis K. B., F. A. Faloona, 1987: Specific 

synthesis of DNA in vitro via a polymerasecatalysed 

chain reaction. Meth. Enzimol. 155: 

335-350. 

Neale, D. B., M. E. Devey, K. D. Jarmstad, M. 

R. Ahuja, M. C. Alosi, K. A. Marshal, 

1992: Use of DNA markes in forest tree improvment 

research. New Forests 6: 391-407. 

Schierwater,B.,B. Streit, G. P. Wagner, R. De 

Salle, 1994: Molecular ecology and evolution: 

Approches and applications. Birkhauser Verlag. 

Basel, Switzerland. 

Slade, D., 1999: Fitogenetičko porijeklo i distribucija 

haplotipova hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), 

kitnjaka (Q. petraea L.), medunca (Q. pubescens 

L.) i sladuna (Q. frainetto L.) u Hrvatskoj. 

Radovi Šum. Inst. Jastreb. 34(2): 121-131. 

Slade, D.,R. Petit,J. Gračan, T. Littvay, 2000: 

Genetsko kartiranje populacija hrastova u Hrvatskoj 

temeljem biljega kloroplastne DNA. 

Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog 

biološkog kongresa, 76. Zagreb. 

Staub, J. E., F. C. Serguen, 1996: Genetic markers, 

map construction, and their application in Plant 

Breeding. HortScience 31(5): 729-741. 

Sutton, B. C. S., D. J. Flanagan, Y. A. El-Kassa 

b y, 1991: A simple and rapid method for estimating 

representation of species in spruce seedlots 

using chloroplast DNA restriction fragment 

length polymorphism. Silva Genetica 40(3-4): 

119-123. 

Vos, P., R. Hogers, M. Bleeker, M. Rijans, T 

Van de Lee, M. Homes, A. Frijters, J. 

Pot, J. Peleman,M. Kuiper,M. Zabeau, 

1995: AFLP: a new technique for DNA fingerprinting. 

Nucl. Acids. Res. 18: 6531-6535. 

499

J. Kranjić, Z. Liber: MQI.KKL'LARNA BIOLOGIJA U ŠUMARSTVU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 495-500 

Wagner, D. B., 1992: Nuclear, chloroplast, and mitochondrial 

DNA polymorphisms as biochemical 

markers in population genetic analyses of forest 

trees. New Forests 6: 373-390. 

Wilcox, P. L., H. V. Amerson, E. G. Kuhlman, 

B. H. L i u, D. M. O m a 11 e y, R. R. S e d e r o f f, 

1996: Detection of a major gene for resistance to 

fusiform rust disease in loblolly pine by genomic 

mapping. Proc. Natl. Acad. Sci. USA 93 (9): 

3859-3864. 

Williams, J. G. K., A. R. Kubelik, K. J. Livak, 

J. A. Rafal ski, S.V. Tingey, 1990: DNA polymorphisms 

amplified by arbitrary primers are 

useful as genetic markers. Nucl. Acids Res. 18: 

6531-6535. 

Zoldoš, V., V. Besendorfer, T. Littvay, D. 

Papeš, 1995: The common oak (Quercus robur 

L.) as a potential test plant for cytotoxicity monitoring. 

Period. Biol. 96(4): 490-492. 

Zoldoš, V., S. Š ilj ak-Yako vl ev, V. Besendorfer, 

D. Papeš, 1997: Raznolikost veličine 

područja nukleolarnih organizatora (NOR) između 

jedinki istih vrsta hrasta (Q. robur i Q. 

petraea). Zbornik sažetaka priopćenja, šesti 

kongres biologa Hrvatske, 91. Zagreb. 

Zoldoš, V., T. Littvay, V. Besendorfer, Z. 

Lorković, D. Papeš, 1995a: Primjena citogenetskih 

i biokemijskih analiza u utvrđivanju 

stupnja oštećenja šuma hrasta lužnjaka. Radovi 

Šum. Inst. Jastreb. 29(1): 151-160. 

Zoldoš, V., D. Papeš, S. Brown, O. Panaud, S. 

Šilj ak-Yako vlev, 1998: Genome size and 

base composition of seven Quercus species; 

inter- and intra-population variation. Genome 

41: 162-168. 

Zoldoš, V., S. Siljak-Yakovlev, D. Papeš, A. 

Sarr, O. Panaud, 2000: Molekularno kloniranje 

DNA razlika između dviju vrsta hrasta (Q. 

robur i Q. suber) u istraživanju evolucije genoma 

u roda Quercus. Zbornik sažetaka priopćenja 

sedmog hrvatskog biološkog kongresa, 80-81. 

Zagreb. 

Zoldoš, V., D. Papeš, M. Cerbah, O. Panaud, 

V. Besendorfer, S. Siljak-Yakovlev, 

1999: Molecular-cytogenetic studies of ribosomal 

genes and heterochromatin reveal conserved 

genome organization among 11 Quercus 

species. Theoret. Appl. Genet. 99: 969-977'. 

SUMMARY: Today, the molecular biology very likely is the biology branch with 

the fastest development and the highest impact in the research world, and there is 

not a single field of biological science where at least one of the molecular-biological 

methods is not used in the research. In its complexity, the present modern world 

forestry is one of the best examples of the use of various molecular-biological 

methods in different research works, but in the everyday practice either. The latest 

achievements in the molecular biology, such as Polymerase Chain Reaction - 

PCR, made the applicability of these methods to the forestry easier, so now these 

methods have become an indispensable tool, among other things, in the estimating 

of genetic variability, breeding programmes and conservation programmes. For 

these purposes, many methods have been developed such as RFLP (Restriction 

Fragment Length Polymorhpism), RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA), 

AFLP (Amplified Fragment Length Polymorphism) and Microsatellites. As these 

methods show a certain DNA polymorphism specific for a given property (resistance 

to some disease, for instance) or for an individual, a population, a subspecies 

or any superior taxonomic unit, they are usually referred to as DNA markers 

(RAPD markers, for instance). Until recently, the laboratory research of population 

genetic variability has been limited by a small variability inside some populations. 

Today, to estimate the genetic variability, the various DNA markers are used, 

and their combination enabled to determine the genetic variability in all populations 

researched so far. This work is an effort to appeal to the forestry institutions 

which have to support these types of research, so that young research would 

become trained in such analyses by means of which, with a rather modest 

resources, considerable results can be obtained. It will do great harm to our 

forestry if such researches continue to be carried out, as until now, solely by the 

research workers who not being of the forestry profession are not aware enough of 

the practical forestry problems. 

Key words: molecular-biological methods, forestry, Croatia 

500

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 501-505 

UDK 630» 971 + 165 

PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE 

FIFTH EUFORGEN MEETING ON NOBLE HARDWOODS 

Joso GRAČAN* 

Sažetak: U ovom preglednom članku danje kratak prikaz rezultata istraživanja 

očuvanja šumskih genetskih resursa plemenitih listača u Europi od 

1994. godine. Naglašen je napredak rezultata istraživanja postignut između 

posljednja dva mrežna sastanka. Peti je sastanak održan u Blessingtonu, 

Irska, od 17. do 19. svibnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan doprinos 

u radu ove mrežne skupine. 

K Ij uč ne r ij e č i: plemenite listače, šumski genetski resursi 

Peti EUFORGEN sastanak za plemenite listače 

održanje u Blessingtonu, Irska od 17. do 19. svibnja 

2001. godine. Sastanak je otvorio gospodin Diarmnid 

Me Aree, glavni šumarski inspektor, koji je predstavnicima 

24 europske zemlje poželio ugodan boravak u 

Irskoj i uspješan rad tijekom sastanka. Trenutačno je 

od ukupne površine Irske 9 % pod šumama. Planira se 

ovaj omjer povećati na 17 % za sljedećih trideset godina, 

a udio listača iznosit će 30 %. Glavni je inspektor 

ukazao na neke probleme u šumarstvu. Tako je istakao 

da je jedan od problema hibridizacija između pojedinih 

vrsta jasena, te se nastoji uklanjati hibride iz šuma. 

Probleme uzrokuje i holandska bolest brijesta, a joha 

strada od Phvtophthore. Oskoruša i breza vrlo su važne 

vrste drveća u Irskoj. Ključno je pitanje za Irsku nedostatak 

reprodukcijskog materijala (naročito žira). 

UVOD 

Jedan od ciljeva u Irskoj je potrajno gospodarenje, 

obnova i očuvanje lokalnih resursa. Očuvanje i obnova 

30 000 ha prirodnih šuma pokrenuta je novim nacionalnim 

programom s višenamjenskim ciljevima (New 

Native Woodlands Scheme). 

Naime, na šumarstvo se gleda kao na dobru mogućnost 

ne samo zapošljavanja, nego i stvaranja održivog 

proizvodnog sustava za buduće generacije. Spomenuti 

su i neki drugi ciljevi: lovno gospodarstvo, stvaranje 

biokoridora radi smanjenja fragmentacije, te sekvestracija 

ugljika. 

Irska Uprava za šumarstvo izuzetno cijeni EUFOR 

GEN i smatra ga važnim i efektivnim međunarodnim 

mehanizmom. 

Predstavnici 24 zemlje (Austrija, Belgija, Bugarska, 

Hrvatska, Češka Republika, Danska, Estonija, 

Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Litva, Luksemburg, 

Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Ruska 

Federacija, Slovačka, Slovenija, Švicarska, Turska, 

Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina) ukratko su izvijestili 

stoje postignuto od posljednjeg sastanka u svezi s 

inventurom (popisima), zakonodavstvom, znanstvenim 

istraživanjima, praktičnom primjenom, koordina- 

* Joso Gračan, Šumarski institut, .lastrebarsko 

NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA 

čijom na nacionalnoj razini te javnim mnijenjem. 

Mnoge su od zemalja sudionica (među njima i Hrvatska) 

izvršile izbor nekoliko novih populacija plemenitih 

listača. U nekim je slučajevima provedeno i kartiranje. 

Kada je riječ o zakonodavstvu, izgleda daje EU 

Direktiva 1999/105/EC (Zakon, pravilo, propis), koja 

se odnosi na trgovinu i certifikaciju reprodukcijskog 

materijala, u mnogim je zemljama ili u fazi rasprave i 

primjene (Hrvatska) ili u fazi prihvaćanja. 

U tijeku je i čitav niz istraživačkih projekata koji 

primjenjuju molekularnu i tradicionalnu kvantitativnu 

tehniku (Hrvatska, jasen, trešnja, orah). U kasnijim su 

501

J. Gračan: PETI EU FORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE Šumarski list br. ') 10. CXXV (2001). 501-505 

izlaganjima izneseni i konkretni rezultati. U nekim su 

zemljama osnovane nove sjemenske plantaže (new 

seed orchards) za plemenite listače (Hrvatska: jasen u 

osnivanju). Iako, se čini da koordinacija na nacionalnoj 

razini napreduje, zaključeno je da u tom pravcu valja 

još puno toga učiniti. 

Istaknute su inicijative nekih zemalja za podizanjem 

javne svijesti, a one se kreću u rasponu od nastojanja 

u kojima je uključena čitava nacija, kao stoje to, 

primjerice, inicijativa "Stablo godine", pa sve do obrazovnih 

programa na lokalnim razinama (Hrvatska, 

važnost naših šuma, štete od šumskih požara, štetno 

djelovanje polutanata na šume, tlo, zrak, voda). 

Dr. Petar Ro tach iscrpno je predstavio projekt nazvan 

Rare Noble Hardwoods in Switzerland (Rijetke plemenite 

listače u Švicarskoj), koji bi mogao poslužiti kao 

dobar primjer za neke druge nacionalne inicijative. 

Glavni je cilj bio promicanje rijetkih vrsta u šumarskim 

aktivnostima, a u prvu fazu je uključeno 10 vrsta. Prvi je 

korak bio identifikacija glavnih populacija i genetski resursi 

(gene sources) kojom se mjeri stupanj fragmentacije, 

genetskih i demografskih rizika (opasnosti). Sve 

ULOGA HIBRIDIZACIJE l 

U okviru rada petog EUFORGEN sastanka održan 

je i seminar o ulozi hibridizacije u očuvanju (konzervaciji) 

genofonda. Gospodin Eric Collin, Francuska, 

predstavio je važnost hibridizacije i izložio različite 

znanstvene i "filozofske" aspekte križanja između 

vrsta. Iznio je i različite definicije koncepta "vrste" s 

različitim primjerima križanja. 

Ustvrdio je kako javnosti nije u dovoljnoj mjeri poznata 

dinamika ekosustava kao ni činjenica da se prirodni 

okoliš stalno razvija. Treba jasno razlikovati križanje 

prirodnih vrsta od križanja introduciranih (unesenih) 

vrsta. Ovisno o okolnostima na križanje se može 

gledati kao na nešto negativno, neutralno ili pozitivno 

u evolucijskom smislu. Molekularna proučavanja mogu 

biti vrlo korisna kod identifikacije razine križanja i 

TEHNIČKE 

Na ovom sastanku izneseni su rezultati prvog 

medumrežnog sastanka (Inter Network) voditelja 

EUFORGEN - grupe (mreža). Sastanak je održan 20. 

listopada 2000. godine. Uloga je međumrežne grupe 

usklađivanje prioriteta i koordiniranje aktivnosti između 

pet Mreža, kako bi se razmijenila iskustva i izbjegla 

ponavljanja i nepotrebni napori, što se tiče tehničkih 

smjernica, Inter Network mreža se složila da u okviru 

EUFORGEN-a treba izraditi opći dokument o ciljevima, 

načelima i metodama očuvanja genofonda, koji će 

biti osnova za konkretne smjernice po pojedinim vrstama 

pomoću posebnih modula. Ovaj se dokument izrađuje 

uz pomoć inputa iz svih pet mreža. O rezultatima 

popisivanjem prikupljene informacije digitalizirane su i 

kartirane te su utvrđene prioritetne populacije. 

Motivacija i stručnost bitni su dijelovi projekta. Veliki 

broj terenskih stručnjaka uključilo se u projekt na 

način da su sudjelovali u stručnim seminarima s povratnim 

informacijama. Na temelju rezultata do kojih 

se došlo popisivanjem informacija dobivenih od lokalnih 

šumara utvrđene su strategije i prioriteti. Za sve se 

vrste donose tehničke smjernice namijenjene sudionicima, 

a one uključuju i informacije u vezi s konkretnim 

područjem kako bi se povećao lokalni značaj. Druga 

faza projekta započet će tijekom ove godine. 

Murat Alan opsežno je izvijestio o statusu konzervacije 

plemenitih listača u Turskoj. Opisao je opće stanje 

u Turskoj istaknuvši izuzetno visoku bioraznolikost 

i važnost Turske kao mjesta podrijetla mnogih vrsta 

šumskog drveća. Predložio je da se neke nove vrste 

uključe među plemenite listače, primjerice Liguidambar 

orientalis, Alnus orientalis, Pterocarya fraxinifolia, 

Platanus orientalis, Ostrya carpinifolia. Popis svih 

vrsta koje spadaju u grupu plemenitih listača biti će 

objavljen na Internetu. 

OČUVANJU GENOFONDA 

introgresije. U svakom slučaju "metode bi trebale biti 

primjerene ciljevima'". 

U zaključku je navedeno kako su vrijeme i mjesto 

ključni elementi kod utvrđivanja da li je križanje prihvatljivo, 

ovisno o individualnim zapažanjima. U svakom 

slučaju, čovjek može u znatnoj mjeri ubrzati taj 

proces masovnim prenošenjem sjemena i manipulacijom 

prebivališta ("hautet manipulation"). Očito je da u 

mnogim zemljama razlika između unešenih - introducioranih 

i prirodnih vrsta nije sasvim jasno definirana, 

te daje čak donekle proizvoljna. Autor izlaganja smatra 

da bi bilo korisno u okviru mrežnih istraživanja 

očuvanja genetskih resursa odabrati neke populacije u 

kojima se križanje događa i prati njihov razvoj. 

SMJERNICE 

sastanka Inter Network mreže dugo se raspravljalo 

kako bi se oni uskladili s početnom idejom tehničkih 

smjernica za plemenite listače (Vidi zaključke 4. sastanka, 

1999. godine), koji opisuju postupke za domaće 

vrste, rijetke vrste i studije o brijestu i kestenu. 

Dogovoreno je da se ovom dokumentu doda posebno 

poglavlje o pojmu rariteta, te da bi trebalo izraditi 

module za plemenite listače, i to: 

Acer pseuđoplatamts 

Sorbus torminalis (B. Demesure) 

- Sorbus domestica (P. Rotach) 

Ulnms sp. (E. Collin) 

(M. Rusanen i T. Myking) 

502

Gračan: PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTACE Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001). 501-505 

- Prunus avium (K. Russell) 

- Castanea sativa (F. Lopez) 

Fraxinus excelsior (A. Pliura i M. Heuertz) 

Malus sylvestris i Pyrus pyraster (R. Stephan) 

- Alnus glutinosa (J. Gračan) 

- Tilia cordata (J. Jensen) 

Liquidambar orientalis (M. Alan) 

Niti jedan modul ne bi smio biti duži od četiri tiskane 

stranice, uključujući ilustracije. Konačan tekst ne 

meže biti duži od 1200 riječi. Svaki se modul sastoji od 

sljedećih komponenti: standardnog uvodnog odlomka, 

karte distribucije (izvorna i naturalizirana bit će istaknuta 

različitim bojama), biologije i ekologije vrsta, 

ugroženost genetske raznolikosti, genetsjkog znanja, 

njegove važnosti i primjene, te smjernice za genetsku 

konservaciju i uporabu. Smjernice će sadržavati i neke 

druge detalje koje će trebati poduzeti redoslijedom koji 

ovisi o njihovoj tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti, a 

potrebni su kako bi se osigurala konzervacija i potrajno 

korištenje šumskih genetskih resursa unutar prirodnog 

rasprostranjenja pojedinih vrsta u Europi. 

Kao stoje već ranije dogovoreno, moduli će biti namijenjeni 

šumarskim stručnjacima i odgovornim institucijama 

za primjenu očuvanja šumskih genetskih resursa 

u svakoj zemlji. Naputak će biti tiskan najprije na 

engleskom jeziku i svi će članovi Networka (radne 

grupe) dobiti po jedan obrazac kako bi ga mogli prevesti 

i prilagoditi vlastitim uvjetima. Moduli će uključivati 

relevantne grafičke prikaze, brojčane pokazatelje i 

ilustracije. Na kraju svakog modula bit će navedena 

stručna literatura radi boljeg informiranja zainteresiranih. 

Na obrascu će biti i prazan prostor na pola stranice 

u koji treba unijeti specifične informacije koje se odnose 

na svaku pojedinu zemlju. Svi će članovi Networka 

nastojati naći prikladne ilustracije i što je prije moguće 

izravno ih dostaviti autorima. Bitne fotografije trebale 

bi uključiti botaničke osobine, rasprostranjenie i 

ostali ilustrativni materijal. 

Kako bi na vrijeme mogli dati svoje primjedbe, Sekretarijat 

EUFORGEN-a će prije 31. kolovoza 2001. 

članovima Networka poslati standardni uvodni odlomak 

i karte rasprostranjenja (areale) za svaku vrstu 

ili grupu vrsta. Svi su autori do 30. studenog 2001. dužni 

Sekretarijatu poslati nacrt (skicu) modula, koji će 

ih urediti i jezično dotjerati do 31. prosinca 2001. te ih 

preko EUFORGEN servera poslati na raspravu. Autori 

mogu od drugih članova Networka i drugih stručnjaka 

zatražiti inpute i pregled nacrta njihovih modula. Prvi 

moduli za navedene vrste bit će tiskani prije sljedećeg 

sastanka Network-a. 

Na sastanku se raspravljalo i o formatu izvješća što 

će ga dati svaka pojedina zemlja. Dogovoreno je da 

budu objavljeni u tisku zajedno s materijalima za prethodni 

sastanak. Web stranica će sadržavati kompletno 

uvodno izvješće svake pojedine zemlje kao i izvješće o 

Predstavljena je EUFORGEN "online bibliografija". 

Svi su se složili daje potrebna kontakt adresa ako 

se želi doći do tzv. sive literature. Ako se želi koristiti 

ime nekog suradnika prije toga treba zatražiti njegovu 

suglasnost. Reference stručnih časopisa treba i dalje 

Tijekom sastanka predstavljena je nova Web stranica 

IPGRI Regionalnog centra za Europu i istaknuta 

veza s Nacionalnim Programima, frenutačno su tu jedino 

one informacije što su ih dostavili nacionalni 

koordinatori kao i rezultati ankete provedene 1998. 

Kako bi ove stranice bile što informativnije, članovi 

INFORMACIJE I DOKUMENTACIJA 

Izvješće sa četvrtog i petog sastanka 

EUFORGEN Bibliografija 

Informacijska platforma 

JAVNO MNIJENJE 

postignutom nepretku. Tablica koju će svaka zemlja 

priložiti svom izvješću bit će odraz trenutačne situacije 

mjera očuvanja resursa in situ i ex situ. Sudionici sastanka 

preuzimaju odgovornost da će do 15. lipnja 

2001. poslati svoja izvješća. 

zadržati. Dodat će se uvodni tekst kako bi se objasnio 

sadržaj bibliografije i njezino upućivanje na "sivu" literaturu, 

fakođer će se dodati veza s web stranicom 

IPGRI knjižnice, koja uključuje veze s drugim referentnim 

bazama podataka. 

Network-a trebali bi informacije vezane za nacionalnu 

aktivnost na očuvanju genetskih resursa plemenitih listača 

imati na vlastitim web stranicama. Da bi se osiguravali 

bolji kontakti pribavit će se podaci o sudionicima 

sa zadnjih pet EUFORGEN Mreža (sastanaka). 

Raspravljene su preporuke Inter-Network mreže 

(voditelji pet mreža). EUFORGEN-ova opća brošura 

ubrzano se priprema i bit će uskoro dovršena. Svi članovi 

Networka složili su se daje potrebno poticati rad 

na promicanju očuvanja genetskih resursa plemenitih 

listača na nacionalnoj razini te da izrade i adaptiraju 

503

Ciničan: PETI EUFORGEN MREŽNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTAČE Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 501-505 

EUFORGEN materijale za vlastite potrebe. Treba 

iskoristiti postojeće inicijative, posebno one što su 

pokrenule organizacije koje se bave konzervacijom i 

koje bi mogle biti još učinkovitije. Zaključeno je kako 

bi 3-4 postera o plemenitim listačama mogla uvelike 

pridonijeti podizanju svijesti o važnosti njihovog očuvanja. 

Također je zaključeno da se napravi zbirka 

slajdova na CD-ROM-u koji će Network koristiti za 

objavljivanje publikacija i podizanje javne svijesti. 

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD 

Na sastanku je predstavljen pregled međunarodnih 

istraživačkih projekta koji su u tijeku. Spominjemo 

samo važnije: 

CYTOFOR, (dr. Brigitte Demesure, INRA) predstavljene 

su aktivnosti u tijeku, kao i rezultati "multi 

species projeet-a" koji ima financijsku potporu Europske 

unije. Projekt će završiti u lipnju 2001. Devet zemalja, 

medu kojima i Hrvatska se uključilo u ova istraživanja. 

Sve se aktivnosti odnose na ekosustav od 22 

vrste iz 7 različitih porodica (14 stablašica, 8 grmova i 

jedan biljni parazit/epifit). Ciljevi projekta su višestruki 

i uključili su fllogenetska proučavanja, povijest 

(postglacijalne migracijske rute), križanje između 

vrsta, veza između ekoloških i genetskih proučavanja 

populacija, što će sve imati utjecaja na gospodarenje 

šumama. Za fllogenetska istraživanja koristili su se 

kloroplastni DNA-markeri. Za sve vrste su se proučavale 

postglacijalne mingracijske rute te su identificirani 

mogući endemi (refugia). Utvrđeno je kako pojedine 

vrste imaju sasvim različite rekonolizacijske uzroke, 

te se za neke vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. 

Za pojedine vrste su uspoređivane geografske i genetske 

distance (udaljenosti). Distribucijski uzroci 

haplotipova povezani su s biologijom vrsta ili poviješću 

populacija. Sorbus torminalis - oskoruša nije pokazala 

geografsku strukturu, dok su uzorci brijestova 

(Ulmus sp.) bili komparabilni s hrastovima (Quercus 

sp.) pokazujući jasne geografske uzroke. 

CASCADE, dr. Alfas P1 i ura predstavio je projekt 

koji financira Europska unija. Projekt se odnosi na istraživanje 

evolucije genetske raznolikosti adaptivnih 

uzoraka i genetskih markera pitomog kestena Castanea 

sativa u odnosu na čimbenike evolucije, ljudski 

utjecaj i stvaranje dugoročne strategije očuvanja. U 

ovaj je projekt uključeno 12 ustanova iz španjolske, 

Italije, Grčke, Francuske, Ujedinjenog kraljevstva i 

Švedske. Projekt se sastoji od 6 radnih paketa koji se 

bave različitim istraživačkim pitanjima i socioekonomskim 

aspektima očuvanje genofonda pitomog kestena. 

Autor je iznio prethodne rezultate proučavanja 

adaptivnih osobina koristeći fitotron (plytotron), testove 

potomstva i QTL analiza s različitim molekularnim 

markerima. 

Očuvanje genetskih resursa brijesta (Res Gen 78) 

Dr. Eric Collin prezentirao je ovaj projekt koji financira 

Europska unija u okviru Programa očuvanja 

genetskih resursa na temelju EU Odredbe 1467/94. 

Projekt se temelji na postojećim ex situ kolekcijama 

europskih brijestova (Ulmus glabra, Ulmus minor i 

Ulmus leavis). U projektu sudjeluje 14 organizacija iz 

9 zemalja. Svaka je ustanova osigurala različita istraživanja 

kao što su to, primjerice, molekularni markeri, 

Genetski resursi listača 

Na sastanku su predstavljeni ciljevi druge faze projekta: 

Genetski resursi važnijih listača u jugoistočnoj 

Europi (Myriam Heucrtz) i naglašena je komplementarnost 

između in situ i ex situ konzervacije. Istaknuta 

je važnost izgradnje kapaciteta i razmjene znanstvenika 

među zemljama koje sudjeluju na projektu 

(Bugarska, Rumunjska, Maldavija, Ukrajina, Luksemburg) 

i drugih europskih zemalja. Projekt se odnosi na 

populacija i pojedinih stabala (i Hrvatska), kartirana je 

distribucija haplotipova, prepoznate su glavne distribu- 

cijske zone i migracijski pravci. Genetski su se podaci 

Također, su predstavljeni i rezultati analize ep DNA 

običnog jasena (Fraxinus excelsior) s obzirom na njegovu 

filogeografiju u Europi. Uzeti su uzorci mnogih 

krioprezervacija, entomologija i patologija. Projekt se 

sastoji od 6 dijelova: 1) popisivanje i baza podataka; 2) 

molekularna karakterizacija za taksonomiju (nuklearna 

DNA) i kartiranje migracijskih ruta (ep DNA); 3) ispitivanje 

otpornosti brijestova na holandsku bolest i utvrđivanje 

adaptivnih i ornamentalnih osobina; 4) izrada 

središnje (glavne) zbirke; 5) održavanje središnje zbirke; 

6) objava rezultata. 

u jugoistočnoj Europi 

Filogeografija rada Fraxinus u Europi 

sljedeće vrste: hrast, bukvu, jasen i javor. Od istraživačkih 

aktivnosti navodimo: popis (inventuru) genetskih 

resursa, proizvodnju distribucijskih karata i izbor 

sjemenskih sastojina. Provedeni sumikropropagacijski 

pokusi kao i stručni seminari o genetici stanične jezgre. 

Predstavljeni su i rezultati popisa jasenova (Fraxinus 

sp) i javora (Acer sp.) u Bugarskoj. 

504

J. Gračan: PhTI EUFORGEN MRHZNI SASTANAK ZA PLEMENITE LISTACH Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 501-505 

podudarali s podacima fosilnog polena. Na sličan način 

se postupilo s poljskim jasenom (F. angustifolia) i crnim 

jasenom F. ornus). Naglašena je mogućnost utvrđivanja 

podrijetla alohtonih populacija. Izneseni su i 

rezultati istraživanja jasena u deset populacija u Bugarskoj 

ijedne populacije u Rumunjskoj. 

Povećanje proizvodnje jasena za europske potrebe, testiranje odabirom 

(selekcijom) i propagacijom oplemenjenih genetskih resursa 

Prezentiranje i novi projekt Europske Unije, koji se 

bavi genetskom raznolikošću, križanjem, generativnim 

i vegetativnim razmnožavanjem i drugim aspektima 

produktivnosti jasena. Osnovani pokusi provenijencija 

jasena analizirat će se, a novi će se pokusi osnovat u 6 

zemalja. 

Utvrdit će se i analizirati usko grlo proizvodnje kao 

i problemi pri korištenju genetski oplemenjenih materijala 

u širem društvenom kontekstu u koji su uključene 

sve zainteresirane strane. Opisat će se reakcija u 

društvu i pokazati kako to utječe na certifikaciju. Utvrdit 

će se pokusne plohe za demonstraciju. Problematiku 

je izložio Gerry Douglas ofTeagasc, Irska. 

CAFORD, pregled povijesti i njezinih strateških ciljeva 

dani su u izlaganju Eugene Hendrick-a. Zadaća je 

ove ustanove da koordinira znanstvenoistraživački 

program (2000-2006) koji financira Irska vlada u okviru 

Nacionalnog plana razvoja. Šumarska genetika i 

oplemenjivanje šumskog drveća jedno je od tematskih 

područja. Određeno je 6 glavnih vrsta listača (Q. robur, 

Q. petrea, F. excelsior, A. pseudoplatanus, B. pendula, 

B. pubescens). Strateški su ciljevi: popis, utvrđivanje 

in situ konzervacijskih područja i izbor sjemenskih sastojina 

za sakupljanje sjemena. Istaknuto je kako će u 

okviru šumarske genetike doći do povećanja kapaciteta 

i bolje suradnje s EUFORGEN mrežama. U Irskoj postoji 

nekoliko istraživačkih organizacija koje se bave 

oplemenjivanjem: Coillte, Teagasc University, College 

Dublin, Trinity College Dublin i Duchas. 

ZAKLJUČCI 

Utvrđeno je da štete od Phytophthore predstavljaju 

jedan od glavnih problema u uzgoju obične johe (Alnus 

glutinosa) u mnogim zemljama. Ova bolest uzrokuje 

štete i kod drugih vrsta i širi se postupno. U vezi s tim 

obavljaju se istraživanja u Njemačkoj i Engleskoj. 

Smatra se daje i izučavanje križanja jedan od prioriteta 

istraživanja. Izneseno je mišljenje kako će u bliskoj 

budućnosti biti dostupne bolje informacije o sustavima 

oplodnje ("mating systems"), osobito za Fraxinus 

sp. i Sorbus sp. 

Naglašana je potreba za financiranjem istraživanja 

u tranzicijskim zemljama. Spomenuti su neki vrlo važni 

projekti koje financira Europska Unija. 

Međunarodni institut za biljne genetske resurse 

(1PGRI) objaviti će rezultate preliminarne ankete o istraživanju 

financijskih mogućnosti, koja je provedena 

u. europskim zemljama. 

Potrebno je potaknuti bilateralne kontakte koji bi 

mogli osigurati unapređenje suradnje na području istraživanja. 

Na kraju, naše je mišljenje kako članice Europske 

unije financiraju samo projekte od interesa za Uniju, 

ali vrlo rado i često koriste rezultete istraživanja ostalih 

europskih zemalja, osobito Hrvatske. 

Za izradu ovoga preglednog članka korištena je dostupna 

literatura i podaci pripremljeni za EUFORGEN 

- mrežne sastanke: First, Second, Third and Forth 

EUFORGEN meeting on Noble Hardwood objavljene 

u izdanju EUFORGEN-a od 1994. do 2000. godine. 

SUMMARY: In this articl are presented and disscused the research 

results on Conservation of Forest genetic resources of Noble Hardwoods in 

frame of EUFORGEN. The Meeting was held in Blessington, Ireland from 

May 17 to 19, 2001. Croatia as a full Network member has contributed to the 

success of Network. 

Key 

wo rds: Noble Hardwoods, Forest Genetics resources 

505

te mmmm

PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 507-510 

UDK 630* 971 I 165 

ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTAČE 

FORTH MEETING OF SOCIAL BROADLEAVES 

Sanja PERIĆ*, Joso GRAČAN** 

SAŽETAK: U ovom preglednom radu kratko su prikazani rezultati istraživanja 

očuvanja šumskih genetskih resursa hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve 

od 1994. godine. Posebno je istaknut napredak i rezultati istraživanja postignuti 

između trećeg i četvrtog mrežnog sastanka. Sastanak je održan u Bergenu, 

Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan 

doprinos radu ove mrežne grupe. 

K Ij učne r ij e č i: socijalne listače, šumski genetski resursi 

Četvrti EUFORGEN mrežni sastanak za socijalne 

listače (hrast lužnjak, hast kitnjak i obične bukva) održan 

je u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. 

Dr. Antoine Krem er, predsjedavatelj, otvorio je sastanak, 

poželio dobrodošlicu suradnicima i zahvalio Norveškom 

šumarskom institutu za organizaciju sastanka. 

Dr. Tore Skroppa, pozdravio je nazočne u ime Ministarstva 

agrikulture i Norveškog šumarskog instituta. 

Norveška je od početka uključena u EUFORGEN 

program i u ovom trenutku sudjeluje u tri mreže (Networks). 

Norveška je sjeverna granica rasprostranjenja 

socijalnih listača. Prije 15000 godina bila je pokrivena 

ledom, nakon zatopljena počeli su se javljati obični bor, 

jasika i breza, a zatim hrast, jasen i bukva. Tek se posljednja 

pojavljuje obična smreka. Ukupna površina 

šuma u Norveškoj iznosi 12 milijuna hektara, 7 milijuna 

hektara su produktivne šume. Privatne šume posjeduju 

oko 120000 vlasnika u prosjeku od 40 ha površine. 

U Norveškoj je poraso interes za potrajnim 

gospodarenjem šumama i očuvanju šumskih genetskih 

resursa. 

Predstavnici 27 zemalja (Austrije, Bugarske, Češke, 

Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Hrvatske, 

Irske, Litve, Luksemburga, Mađarske, Moldavije, Ni- 

* Sanja Perić 

** Joso Gračan 

Šumarski institut, Jastrebarsko 

UVOD 

Na razini države oformljenje Nacionalni odbor za 

upravljanje biljnim genetskim resursima. Nacionalna 

će se strategija temeljiti na međunarodnim konvencijama 

i nordijskoj suradnji, a odnosi se na genetske resurse 

žitarica, šuma i životinja. Norveški šumarski institut 

odgovoran je za očuvanje šumskih genetskih resursa. 

Najnovije aktivnosti u svezi s očuvanjem (konservacije) 

šumskih genetskih resursa odnose se na evaluaciju 

(procjenu) autohtonih vrsta. Sve su šumske vrste klasificirane 

prema ugroženosti. Utvrđeno je da je samo 

jedna vrsta drveća ugrožena u Norveškoj, a to je Ulmus 

glabra. U tijeku je provođenje programa oplemenjivanja 

obične smreke (80 % sadnica za pošumljavanje). 

Umjetna su pošumljavanja smanjena i sve se više koristi 

prirodna obnova. Odgovornost za očuvanje prirode 

sve se više prenosi na lokalne vlasti i ima nekoliko dobrih 

primjera koji koriste genetsko gospodarenje npr. 

obična joha (Alnus glutinosa). Genetska su istraživanja 

započela na različitim vrstama. Za običnu smreku upravo 

se istražuje utjecaj topline na potomstvo tijekom 

proizvodnje sjemena i otpornost na visoke temperature. 

NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA 

zozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, 

Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske, 

Turske, Engleske i Ukrajine) bili su nazočni sastanku. 

Predstavnici svake zemlje izvijestili su o postignutom 

napretku na očuvanju genetskih resursa socijalnih listača. 

Izvještaji će biti objavljeni na EUFORGEN web 

stranici sa sažetim prikazom za svaku zemlju (tablica). 

507

S. Perić. J. Gračan: CKTVRT1 EUF0RGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 507-510 

Pojedine su zemlje istakle neke probleme od zajedničkog 

interesa, od kojih spominjemo: 

Zdravstveni status (Heath status): Posljednjih je 

godina defolijacija u porastu zbog različitih čimbenika, 

o čemu su izvijestili predstavnici Poljske, Ukrajine, 

Švedske i Njemačke. Dogovoreno je da se na ovu temu 

provede anketa te da se zatraže dodatne informacije od 

ICP-Forests u svezi s praćenjem zdravstvenog stanja. 

Autohtonost: Nekoliko nazočnih predstavnika izrazilo 

je potrabu verificiranja autohtonog porijekla sastojina 

namijenjenih konzervaciji. Detaljnija rasprava 

bit će na sljedećem sastanku mrežne grupe. 

Udomaćene (naturalized) vrste: U nekim europskim 

zemljama (Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Mađarskoj) 

prirodne (izvorne) sastojine hrasta lužnjaka 

čine samo manji dio šuma lužnjaka. Međutim, alohtonc 

sastojine koje su podignute prije nekoliko generacija 

i evolucijski čimbenici, doprinijeli su stvaranju rasa 

adaptiranih na lokalne uvjete. Postavljeno je pitanje 

uporabe udomaćenih vrsta pogodnih za konzervaciju 

genetskih resursa. 

vora. Odlučeno je kako će se ova problematika obradi- 

ti u posebnom izvješću. Dr. Jan Kowalezyk, podnio 

je izvješće o trenutačnom stanju konzervacijc genet- 

skih resursa socijalnih listača u Poljskoj. 

Nekoliko je predstavnika istaklo važnost uporabe 

šumskog reprodukcijskog materijala, dok su pojedini 

predstavnici izrazili zabrinutost zbog toga što u tim 

zemljama taj materijal potječe iz ograničenog broja iz- 

Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala: 

Postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj 

Dr. Aage P a u s, je na posebno organiziranom seminaru 

predstavio rezultate istraživanja na temu postglacijalna 

imigracija šumskog drveća u Norveškoj. U istraživanjima 

je korištena metoda "fosila" za određivanje 

imigracijskih uzoraka. Za prikazivanje povijesti 

razvoja vegetacije u posljednjih 14000 godina kao način 

ulaska različitih vrsta u Norvešku korišteni su dijagrami 

postotka polena. Prve su ušle pionirske vrste s 

vrlo učinkovitim mehanizmima disperzije (širenja) polena 

i one su se prilično brzo rasprostranile u Norveškoj. 

Lijeska se proširila izuzetno brzo, a nakon što su 

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD 

Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati istraživanja 

po pojedinim projektima: 

stojbinski i klimatski postali povoljniji uvjeti pojavljuju 

se hrast, brijest te joha i konačno jasen i lipa. Antropogeni 

utjecaj na razvoj vegetacije u Norveškoj počeo 

je prije 5000 godina i od tada su se desile važne promjene. 

Porast stanovništva uzrokovao je značajne promjene 

u strukturi i sastavu šuma. 

Dr. Hans B1 o m i Bjorn IVI o e zajednički su pomoću 

slajdova predstavili sadašnje prirodno rasprostranjenje 

socijalnih listača na sjevernoj granici pridolaska 

u Norveškoj. 

Istraživanja kloroplasta 

Razmjena (fluktuacija) gena 

Cilj je ovog projekta ispitivanje genetskih promjena 

(gene flow) koje potiču genetsku raznolikost. Razmjene 

gena (gene flow) se općenito smatraju kao migracija 

(selenje) gena između različitih populacija, međutim, 

isto tako se smatraju i razmjene gena između stabala 

Istraživanja na ovom projektu završila su 1999. godine. 

Popisan je cijeli polimorfizam kloroplasta DNA 

(ep DNA) utemeljen na više od 2600 populacija. Indentificirana 

su 42 različita haplotipa koji pokazuju jasne 

geografske smjerove. Različitost ep DNA uspoređena 

je s kartom distribucije fosilnog polena i na temelju 

tog su utvrđeni kolonizacijski pravci (rute) naseljavanja. 

Diverzitet ep DNA također je kompariran s varihrastova 

(FAIR projekt) 

jabilnošću fenotipskih svojstava utvrđenim u testovima 

provenijencija. Od 62 različita svojstva samo 7 ih 

je imalo značajne razlike u lancu ep DNA. Intenzivna 

su istraživanja provedena na pokusnim plohama kako 

bi se usporedile razlike između hrasta lužnjaka i kitnjaka. 

Izgleda da postoje male razlike u biodiverzitetu staničnih 

jezgri između ove dvije vrste. 

kod hrastova (OAK FLOW) 

unutar jedne populacije. U ova istraživanja uključeno je 

13 ustanova i čitav niz suradnika. Ciljevi su: 1) pratiti 

genetske razmjene putem polena i sjemena; 2) mjeriti 

ekološke i genetske posljedice tih razmjena; 3) mjeriti 

utjecaj tih razmjena na planove pravila gospodarenja. 

508

S. Perić, J. Gračan: ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 507-510 

Proučavanje razmjena gena temeljit će se analizom 

postotnog učešća uporabom makrosatelitskih markera. 

Ovaj se postupak već primjenjivao najednom malom 

projektu u Francuskoj te su izrađene krivulje vjerojat- 

Procjena utjecaja gospodarenja na ekološku 

Cilj ovog projekta bila je procjena utjecaja gospodarenja 

na ekološku i genetsku strukturu bukve, uspoređivanjem 

dobro gospodarenih šuma s prašumama, 

na 4 lokaliteta (ukupno 2188 ploha). 

Na ovom projektu sudjelovalo je 6 ustanova iz Austrije, 

Francuske, Italije (2), Njemačke i Nizozemske. 

Položaj na svim plohama je kartiran i utvrdit će se genotipovi 

korištenjem izoencima i mikrosatelitskih lonosti 

disperzije polena. Tijekom ovih istraživanja, izradit 

će se 13 različitih krivulja vjerojatnosti disperzije 

polena i sjemena. Istraživanje su počela 1. siječnja 

2001. godine i trajati će 4 godine. 

i genetsku strukturu bukve (DYNABEECH) 

kusa. Nisu utvrđene značajne razlike u diverzitetu izoencima 

između dobro gospodarenih šuma i prašuma. U 

okviru projekta razvijeno je 17 mikrosatelita, a 6 će biti 

korišteno za analizu muškog roditelja. Fenološkim istraživanjima 

procijenjeni su utjecaji gospodarenja šumama 

na fenologiju i proizvodnju sjemena. Pokušalo 

se identificirati klastere stabala sa sličnom fenologijom. 

U planu je i novi genetski model. 

Rezultati filogenetskih i post glaci jalnih istraživanja (CYTOFOR) 

Projekt je završio u lipnju 2001. godine. Devet 

europskih zemalja među kojima i Hrvatska, sudjelovalo 

je u ovim istraživanjima. Sve su se aktivnosti 

odnosile na ekosustav od 22 različite vrste iz 7 porodica 

(14 stablašica, 8 grmova i jedan biljni parazit - epifit). 

Predstavljeni su rezultati filogenetskih proučavanja, 

postglacijalne (migracijske) rute, križanja između 

vrsta, veza između ekoloških i genetskih izučavanja 

populacija te njihov utjecaj na gospodarenje šumama. 

Za filogenetska istraživanja korišteni su kloroplastni 

DNA-markeri. Utvrđeno je kako pojedine vrste imaju 

Dostupnost 

Trenutačno se u okviru Europske unije radi na nekoliko 

projekata u svezi s očuvanjem šumskih genetskih 

resursa (FGR), čiji su rezultati uglavnom dostupni 

javnosti i znanstvenim ustanovama. Stoga bi bilo pravo 

vrijeme za održavanje međunarodne znanstvene konferencije, 

na kojoj bi razne grupe znanstvenika i istraživača 

međusobno razmijenila rezultate do kojih su došle, 

a posebice one koji se odnose na ekološke i gospodarske 

procese koji doprinose biološkoj raznolikosti 

(fluktuacija gena, migracija, kolonizacija, veličina populacije 

i dr.). Cilj ove konferencije bila je sinteza rezultata 

različitih projekata koje je financirala Europska 

sasvim različite rekolonizacijske uzroke, te se za neke 

vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. Za pojedine su 

vrste uspoređivane zemljopisne i genetske distance. 

Distribucijski uzorci haplotipova povezani su s 

biologijom vrsta ili poviješću populacije. Oskoruša (S. 

torminalis) nije pokazala zemljopisnu strukturu, dok 

su uzorci brijestova (Ulmus sp.) bili komparabilni s 

uzorcima hrastova (Quercus sp.). 

Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su i na 5. 

sastanku Network-a u Blessingtonu, Irska (17. do 19. 

svibnja 2001.). 

rezultata 

TEHNIČKE SMJERNICE 

Anketa o zajedničkoj strate 

Dr. Antoine Kremer, ukratno je iznio rezultate 

prvog međumrežnog (INTER-NETWORK) sastanka 

voditelja EUFORGEN grupa, stoje poslužilo kao uvod 

raspravi o tehničkim smjernicama. Dao je i kratki prikaz 

tehničkih pitanja o kojima se raspravljalo uključivši 

motrenje (monitoring), minimalne deskriptore, zajedničku 

bibliografiju, tehničke naputke, legislativu, 

terminologiju, jezik, potrebna istraživanja, kolekcije 

slajdova, javno mnijenje, informiranost i organizaciju 

zajedničkih sastanaka. 

unija i zemlje nečlanice, kao i analiza rezultata utjecaja 

u svezi s gospodarenjem i očuvanjem (konzervacije) 

šuma. Na konferenciji trebaju sudjelovati predstavnici 

zemalja Europske unije, predstavnici ostalih zemalja, 

članovi EUFORGEN mreže i predstavnici nevladinih 

organizacija. Mogućnost financiranja održavanja ove 

konferencije mogla bi se iznaći u okviru 5. okvirnog 

(globalnog) programa pri EU. Predloženo je da se konferencija 

održi u Strasbourgu 2002. godine. Drugi je 

prijedlog da se održi zajednički sastanak u Slovačkoj 

tijekom kolovoza 2002. godine. 

giji združene konzervacije 

Upitnik dostavljen svim članovima ove Network 

grupe gotovo je dovršen, međutim, neke zemlje još 

uvijek nisu dostavile tražene podatke. Rok za izradu 

Izvješća je 15. prosinca 2001. godine. (Th. Geburek, 

P Bonfils i R. Stephen). Prateći prilozi bit 

će skenirani i pospremljeni na CD ROM. Radna će 

grupa pripremiti još jedan upitnik u svezi s reprodukcijskim 

materijalom, koji se koristi za pošumljavanje. 

509

Ciničan: C'HTVRTI HUFORCiHN SASTANAK ZA SOCIJALNI: l.lSTAC'h Šumarski list br. 9-10, CXXV (20(11). 507-510 

Predstavnik EUFORGEN-a (S. Bore Ili) obrazložio 

je strukturu Web stranice Regionalnog IPGRI 

Ureda za Europu, a posebice onog dijela koji se odnosi 

na informacije u svezi s nacionalnim programima. 

Dogovoreno je kako će pojedinačne web stranice po 

goje pitanje koje se odnosi na doprinose koje su poje 

dini članovi dali pri izradi bibliografije. Kako bi se 

olakšalo uvrštavanje dodatnih referenci, bitno je isko- 

ristiti postojeći standardni format. 

Prezentirano je trenutačno stanje bibliografije, koja 

li ovom trenutku ima približno 1700 navoda (referenci). 

Postoji problem tzv. sive literature (magistarski radovi, 

doktorske disertacije, ne objavljeni radovi). Dru- 

kolika je važnost očuvanja genetskih resursa i stoje u 

tom smislu još potrebno učiniti. Konačna verzija poste- 

ra bit će tiskana i distribuirana članovima do 31. pro- 

sinca 2001. godine. (S. de Vri es). 

Predstavljen jc poster na temu "Očuvanje genetskih 

resursa hrasta" u Europi. Poster je namijenjen 

široj publici (javnosti), šumarima i gospodarstvenicima 

te vlasnicima šuma. Poster prenosi poruku o tome 

Predstavljeno jc i stanje zbirke slajdova. Neke bi se 

teme mogle još upotpuniti te će biti izrađen popis tema 

u vezi s tim. Predloženo jc također da se izradi i zajednička 

EUFORGEN zbirka slajdova i stavi na web 

stranicu. 

Razmotrila se i mogućnost pripreme standardnih 

novinskih izvješća (okrugli stolovi, pres konferencije) 

Iz iznesenog razvidno je kako je očuvanje šumskih 

genetskih resursa hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i 

bukve odlučujuće za većinu europskih zemalja. 

Hrvatska, kao potpisnica 4 rezolucije iz Helsinkija 

1993. godine vrlo je aktivna članica EUFORGEN programa 

od 1994. godine. 

Članovi EUFORGEN - mreže za socijalne listače, 

smatraju kako je potrebno intenzivno poraditi na promjeni 

naziva "socijalne listače". 

Dokumentacija (informacijska platforma) 

Bibliografija 

Javno mnijenje 

Zbirka slajdova 

ZAKLJUČAK 

zemljama biti povezane s glavnim institucijama koje 

su uključene u program očuvanja šumskih genetskih 

resursa. Svi su se sudionici sastanka obvezali kako će 

potrebne informacije dostaviti što prije. 

tijekom održavanja mrežnih sastanaka. Razmatrane su i 

druge mogućnosti (izrada EUFORGEN-kape, priprema 

članaka za popularni znanstveni časopis, sažeti prikazi 

u svezi s očuvanjem šumskih genetskih resursa). 

Na kraju, i ovdje ističemo kako su članice Europske 

unije, koja financira rad na očuvanju šumskih genetskih 

resursa (samo svojih članica), vrlo zainteresirane 

za rezultate istraživanja koje Hrvatska ima u svezi s 

potrajnim gospodarenjem, zaštitom i očuvanjem naših 

šuma. 

Za izradu i ovog preglednog članka korištena je dostupna 

literatura i podaci EUFORGEN - sastanka. 

SUMMARY: In this peper are presented research results on Conservation 

of Social Broad/eaves (Pedunculate oak, Sessile oak and Beech) in the frame 

of EUFORGEN. The Meeting was held in Bergen, Norway from June 13 to 

17, 2001. The Croatia as a full Network mamber has contributed to the success 

of the Network. 

Key words: Social Broadleaves, Forest genetic resources 

510

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532 

UDK 630* 904 - 719 (44) 

FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM 

FRANCE: WOOD AND TIMBER INDUSTRIES AND TRADE 

Rudolf SABADI* 

SAŽETAK: Francuska je prema svim pokazateljima druga gospodarska 

velesila unutar EZ. Posljednjih desetak godina rast bruto domaćeg proizvoda 

Francuske veći je od svih drugih članica EZ. Trgovinska bilanca s inozemstvom 

i bilanca plaćanja izrazito je pozitivna, ondje gdje nije u pretičku, ona 

suprotstavlja vrlo agresivnu, pokretljivu i diversificiranu privredu, kojoj proizvodnost 

raste također po stopi iznad prosječne u EZ. Francuska mlada generacija 

poslovnih ljudi, tzv. Yappies, stvorila je posljednjih godina ogromnu 

industriju na temelju pameti, posljedice koje se još i ne mogu sagledati. Mehanička 

prerada drveta, osim pilanarstva, koja obuhvaća poluproizvode za 

građevinarstvo, furnire, drvne ploče, ambalažu te finalne drvne proizvode, po 

svemu sudeći izašla je iz dugogodišnje krize i snažno korača naprijed. Vjerojatno 

je jedan od razloga za to mudra intervencija države, koja jeftinim kreditima 

podstiče stambenu izgradnju, motor trčanje drva i drvnih proizvoda. Po 

svemu sudeći Francuska je na najboljem putu da svlada konzervativizam u 

odnosu na poljoprivredu, koja po svim pokazateljima, poput drugih grana 

gospodarstva, također proživljava snažne promjene. Unatoč stremljenjima ka 

visokoj proizvodnosti, u toj se zemlji čuva i dalje njeguje kult življenja bez 

žurbe, čak postoji i pokret "jedi sporo " kao protivnost Mcdonaldovom "fast 

food". U području celuloze i papira, Francuska u dobroj mjeri zavisi o uvozu 

kako celuloze i starog papira, tako i različitih vrsta papira. Tomu se ne treba 

čuditi. Prvo, Francuska raspolaže s relativno manjim količinama četinjača, 

drugo, po svemu sudeći ekološki svjesni Francuzi izbjegavaju, koliko mogu, 

onečišćenja kojima može rezulturati proizvodnja celuloze. Pa ipak, snažna 

papirna industrija ulazi u sve veću koncentraciju globalnog obujma. Rađa se 

i tu nova industrija kojoj će biti teško naći premca. Druga iza Njemačke, sve 

više s njom povezana, Francuska postaje sve značajnijim čimbenikom EZ i 

svjetske privrede. Prikaz polufinalne i finalne industrije drveta te celuloze i 

papira, trebao bi hrvatskim šumarnicima i drugim zainteresiranima dati poticaj 

za izučavanje pri traženju rješenja u vlastitom razvoju. 

K Ij u č n e r ij e č i: Polufinalna i finalna prerada drveta - industrija celuloze 

i papira 

U broju 5/6, 2001. Šumarskog lista objavljen je 

prikaz francuskog pilanarstva i osvijetljeni trendovi 

kretanja u Francuskoj i u industrijski razvijenim zemljama 

članicama EZ. Stječe se dojam da bi čitalačku 

Red. sveuč. prof, u m., dipl. ing. šum., dipl. oec; 

Račkoga 12, Zagreb 

PREDGOVOR 

publiku ŠL mogao zanimati prikaz stanja i kretanja u 

ostalim vrstama prerade drva osim pilanarstva. 

Iz takvog prikaza moglo bi se štošta korisnog doznati, 

što bi koristilo našim šumarnicima, a i kreatorimna 

gospodarske politike pri pronalaženju konzistentne 

razvojne koncepcije u višim oblicima prerade drveta, 

koji su od uspostave naše nove hrvatske Države goto- 

511

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 511-532 

vo u potpunosti, stjecajem okolnosti i pogrešnih procjena, 

devastirani. 

Francuska je bez sumnje jedna među najvažnijim 

zemljama Europske Zajednice i takvom će bez sumnje 

ostati, doživi li ta zajednica dugovječnost. Kako bilo, 

Hrvatska će sve dok ta zajednica traje morati nastojati 

ući u nju, budući daje kao zemlja premalena da bi ostvarila 

nekakvu autarkiju. Kao mala zemlja i Hrvatska 

će sa svim svojim gospodarskim potencijalima biti 

okrenuta razmjeni roba i usluga sa svijetom. Upravo je 

francuski primjer koristan za sagledavanje bitnih odrednica 

jedne zdrave gospodarske politike u šumarskom 

i drvnom sektoru, koju Hrvatska mora što prije 

formulirati i podsticati gospodarski i tržišno prihvatljivim 

mjerama. Zahvaljujući značajnom šumskom bogatstvu, 

inteligentnom i sposobnom ljudskom potencijalu, 

prerada drveta i izvoz visoko obrađenih drvnih 

proizvoda zasigurno je dobar smjer kretanja u razvoju. 

Francuska može koristiti kao uzor, ne za kopiranje, već 

za uzimanje onoga stoje u toj zemlji u ovom gospodarskom 

sektoru postignuto, a može koristiti hrvatskom 

razvoju. 

U kratkom preglednom članku o preradi drveta u 

Francuskoj nema naputaka o tome koji su primjeri koje 

bi valjalo slijediti, ali ovaj prikaz može ipak pomoći da 

se traženje olakša. 

On je dio cjelovitog prikaza francuskog šumarstva i 

prerade drveta u rukopisu knjige, koja će na ovaj način, 

barem u nekim dijelovima, pronaći put do naših šumarnika 

kojima je bila namijenjena. 

U preradi drveta ima nekoliko naglašenih problema 

koji rezultiraju pravcima razvoja. Prva stvar koja je 

poznata i poprilično dovoljno istražena je struktura i 

građa drveta, koja rezultira fizičkim i ostalim svojstvima, 

koji drvo kao materijal stavljaju ispred drugih materijala, 

bilo alternativnih ili pak supstituta. Drugo, drvo 

je materijal koji je u ponudi količinski ograničen - 

određen je, barem u razvijenom svijetu - dopuštenom 

sječom koja mora osigurati potrajnost šuma. Uslijed 

ograničene ponude ona je neelastična, što znači da će 

viši životni standard i veća realna kupovna moć pučanstva 

stalno dovoditi do porasta cijena, invencija u uporabi 

drveta kakvoća koje se prije nisu rabile ili pak pojava 

sve novih supstituta. 1 

Treće, nova kretanja u poslovnoj orijentaciji, u tržištu 

koje je svakog dana sve više globalizirano, lagano 

dolazi do iskorištenosti u mogućnostima traženja ušteda 

poradi potrebe da se u konkurentskoj borbi cijene 

proizvodnje minimiziraju, veliki se kapital, sada je to 

globalni, usmjerava na ključne djelatnosti, gdje se u 

ogromnim količinama, nevjerojatno racionalizirano 

odvija proizvodnja. U drvnoj branši to se očituje u nicanju 

mamutskih pilana, kapaciteta piljenja nekoliko 

stotina tisuća, pa i preko milijun m 3 trupaca godišnje, u 

proizvodnji drvnih ploča također niču kapaciteti od 

preko milijun m 3 ploča godišnje, da se o celulozi i papiru 

i ne govori. 

U takvim suvremenim kretanjima bila bi velika 

hrvatska pogreška očekivati daje moguća konkurencija 

malih domaćih kapaciteta s njemačko-francuskim 

kapitalom angažiranim u već nekoliko velikih pilana 

za preradu četinjača (pa i listača) ili pak s drvnim pločama. 

Takva bi borba donijela tržišno vegetiranje uz 

nikakvu akumulaciju i beskrajno niske plaće i nadnice, 

stanje za koje znamo da nema za takvu industriju nikakve 

trajne budućnosti. Uz pomoć poslovnog domaćeg i 

stranog kapitala moguće je povećati kapacitet jedne 

tvornice iverastih ploča veličine koja bi jamčila takvu 

troškovnu situaciju da se ti proizvodi mogu nositi s 

proizvodima iz ostalih zemalja. Prava usmjerenja traže 

se u razvijanju visokoracionaliziranih kapaciteta za 

maloserijske drvne proizvode. Uvjet za uspjeh ovakvog 

usmjerenja dakako je u tom, da takvi domaći proizvođači 

moraju plaćati inpute kao i konkurencija iz 

drugih zemalja. 

Francuski primjer, kao i uostalom i iz drugih industrijski 

razvijenih zemalja 2 jasno pokazuju da za dobra 

proizvođača npr. stolica, ormara, ambalaže, dijelova 

pokućstva i si. uvijek ima mjesta. To međutim nije slučaj 

s tvornicom iverastih ploča kapaciteta 100.000 mVg 

u konkurenciji s deset puta većim tvornicama, čiji su 

proizvodi i do 30 % jeftiniji, pa unatoč tomu te tvornice 

imaju vrlo visoke profite. Ista je stvar kod furnirskih 

ploča, šperploča, vlaknatica, vlaknatica srednje gustoće 

(MDF), OSB ploča i dr. 

1 Masivno drvo npr. unatoč modnim i tržišnim kolebanjima pokazuje stalan trend laganog porasta cijena. Nedostatak masivnog drveta i 

kvalitetnih furnira neprekidno potiče inovacije u proizvodnji supstituta sačinjenih od drveta (furniri od tanke oblovine, furnirske ploče, iveraste 

ploče, vlaknatice. MDF, OSB ploče itd. Konačno, udio supstituta sve je značajniji, tako se npr. prozori sve više proizvode iz plastičnih 

materijala ili aluminija, u proizvodnji vrata također dolazi do sve veće uporabe drugih, nedrvnih matrijala. Prihvatljivost takvih supstituta 

djelotvorna je do te mjere, daje trend porasta cijena drveta u nekim godinama jedva zamjetljiv i moguće gaje utvrditi samo u duljim vremenskim 

nizovima. 

: 

Vidi: Sabadi, 1992., Stanje austrijskog šumarstva. Hrvatske šume, Zagreb; Sabadi, 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, HŠ, Zagreb; 

Sabadi. 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, HŠ, Zagreb; Sabadi, 1997.. Švicarska: Pregled šumarstva i prerade drva, 

HŠ, Zagreb; Sabadi, R.. 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U UPO 

RABI ŠUMA, Znanstveni skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1-26; Sabadi, R., 2000.. Francuska: Šume prekomorskih departmana, I. 

dio: La Guyane i La Reunion, ŠL CXXIV, No. 3-4, pp. 171-184; Sabadi, R.. 2000., Francuska: Šume prekomorskih departmana, II. dio: La 

Martinique i La Guadeloupe, ŠL, CXXIV. No. 5-6, pp. 293-302; Sabadi, R., 2000. Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska 

analiza. ŠL CXXIV, No. 7-8, pp. 385-411: Sabadi, R., 2001.. Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL CXXV/I-2. p. 35-43. 

512

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532 

UVOD: 

PRERADA DRVETA I TRGOVINA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI I FRANCUSKOJ 

Ukupan prihod poduzeća s preko 20 zaposlenih raste, 

u 1998. godini popeo se na 65 milijardi EURO u cijeloj 

EZ. Dodana vrijednost je nešto ispod 20 milijardi 

EURO. To su poduzeća u grupaciji pilanarstva i ostale 

primarne prerade drveta, proizvodnje drvnih ploča, 

građevinske stolarije i unutrašnjeg uređenja, ambalaže 

ili pak izrade različitih proizvoda iz drveta. Osim spomenutih 

poduzeća s preko 20 zaposlenih, dolazi i velik 

broj proizvođača s brojem zaposlenih ispod 20. Njemačka 

je najveći europski proizvođač u ovoj grani privrede 

sa 27 % novostvorene vrijednosti od ukupne u EZ u 

razdoblju 1996-98. Francuska je druga sa 12 % od ukupne 

novostvorene vrijednosti grane u EZ, ispred Španjolske 

i Italije, od kojih potonje sudjeluju s 10 % u 

ukupnoj novostvorenoj vrijednosti EZ. Potom slijede 

Švedska, Finska i Austrija, svaka sa 6 % učešća u 

ukupnoj novostvorenoj vrijednosti ove grane u EZ, 

koja se kako je poznato trenutno sastoji od 15 država." 

Drvni proizvodi za tesarstvo i građevinsku stolariju u 

EZ predstavljaju 40 % novostvorene vrijednosti ove 

grane. Ta je oblast najvažnije u nordijskim zemljama 

kao što su Danska i Nizozemska, dok je drvo u građevinarstvu 

također vrlo cijenjeno. U Švedskoj i Finskoj 

u preradi drveta preteže pilanarstvo i primarna prerada, 

što je razumljivo s obzirom na visok udio šuma četi- 

Tablica 1. Francuska: uvoz trupaca tropskog drveta - 

Table 1 France: Tropical log imports 

Zemlja Country - Godina - Year 

Brazil - Brasil 

Fr. Gijana - Fr Guiana 

Gabon - Gabon 

Kamerun - Cameroon 

Obala slonovače - Ivory Coast 

Kongo - Congo 

Liberia 

Ghana 

Centr.Afrčka Rep. - CAR 

Nigeria 

Ost. Afričke zemlje - 

Other African Countries 

Myanmar (bivša Burma, former Burma) 

Indonezija - Indonesia 

Malezija - Malaysia 

Singapur - Singapore 

Filipini - Philippines 

Ost.zemlje - Other countries 

Ukupno - Total 

85 

3168 

350 

475921 

89200 

284496 

46471 

128220 


2350 

972 

755 

98 

228 

41392 


IZVOR, SOURCE : Douancs et Le Commerce du Bois 

90 

59 

56 

464138 

112831 

63146 

52720 

195308 

3828 

1282 

495 

3242 

314 

5175 

1247 

133 

903974 

njača u tim zemljama. Ove dvije potonje zemlje sudjeluju 

s jednom trećinom svih prodaja piljenog i blanjanog 

drva. Nasuprot tomu, francuska orijentacija u mehaničkoj 

preradi drveta oslanja se na preradu domaćih 

vrsta listača te egzotične vrste drveta. 

U EZ je 1998. u preradi drveta, počevši od pilanarstva 

pa do izrade finalnih drvnih proizvoda, bilo je zaposleno 

545 tisuća zaposlenika u poduzećima s preko 

20 zaposlenih. U prosjeku ovaj sektor u EZ zapošljava 

2,3 % svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, ali u 

Finskoj npr. u tom sektoru radi 6,5 %, 6,0 % u Portugalu, 

5 % u Austriji, te oko 1,7 % od svih zaposlenih u 

Njemačkoj i Francuskoj. 

Bruto plaće i nadnice u EZ u ovom sektoru predstavljaju 

21,8 % ukupnog prihoda u razdoblju 1996-98. 

Cijena rada u Francuskoj negdje je blizu prosjeku europske 

petnaestorice, oko 5 poena ispod Njemačke i 

oko 3,5 poena iznad Italije. 

Dok u europskim zemljama, iz poznatih razloga 

želje za očuvanjem šuma u zemljama u razvoju, potrošnja 

uvoznih tropskih trupaca te piljene građe pada, 

ona u Francuskoj raste iako ne podjednako u odnosu na 

pojedine kontinente. Tako je npr. uvoz kako trupaca, 

tako i piljene građe iz Francuske Gijane prestao poslije 

93 

127 

83 

428130 

168571 

58914 

48729 

9373 

5255 

387 

48 

319 

167 


94 

49 

45 

441584 

242898 

84048 

58935 

48 

4325 

568 

643 

88 


4 

833337 

95 

75 

489437 

226738 

66348 

34455 

5117 

1876 

660 

1 

155 

218 

202 

99 

22 

825403 

96 

25 

409038 

183024 

21839 

60959 

8751 

8 


919 




736680 

97 

180 

429890 

200411 

1250 

93851 

267 

6169 

15 

1655 

29 

94 

25 

56825 

790661 

98 

48 

487762 

208889 

187 

66709 



11348 

1548 

311 

75802 

913897 

' Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luxembourg, Nizozemska, Portugal. Španjolska, Švedska i 

Ujedinjeno Kraljevstvo. 

4 Vidi: Sabadi, 2000, Francuska: Šume prekomorskih departmana, ŠL 3-4, CXXIV, 171-84 & ŠL 5-6, CXXIV, 293-302 

513

R. Sabaili: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). .i 1 

1996, za što ima nekoliko razloga. 4 Uvoz u Francusku 

trupaca tropskog drveta porastao je 1998. za 16 % u 

odnosu na prethodnu godinu dostigavši količinu 

913.897 m\ dok je uvoz piljene građe tropskih vrsta 

1998. bio 382.377 m 1 ili čak 20 % manji no prethodne 

godine stoje vidljivo iz tablica koje slijede. 

Uvoz i izvoz drveta i papira u Francuskoj dostigli su 

1998. godine vrijednost oko 95 milijardi Ffrs (14,4 

mlrd EURO). Deficit razmjene u ovoj grani se pogoršava, 

prelazeći 18 milijardi Ffrs (2,8 mlrd EURO). Taj 

deficit potječe većim dijelom uslijed uvoza roba iz ove 

oblasti višeg stupnja obrade. Najveći deficit potječe 

uslijed uvoza papira i kartona (6,2 mlrd Ffrs). Druga 

grupa koja uzrokuje ovaj deficit od 5,2 mlrd Ffrs jest 

uvoz namještaja i komadnog namještaja (pretežito sjedala). 

Razmjena celuloze i papira, oduvijek deficitarna, 

poboljšava se u neku ruku, od deficita 6,3 mlrd Ffrs 

1995. godine, on pada 1998. godine na 4,3 mlrd Ffrs. 

Deficit pilanarstva dostiže 2,3 mlrd Ffrs, stoje posljedicom 

rastuće tražnje za građevnim drvom četinjača. S 

druge strane, u mehaničkoj preradi drveta, šperploče, 

drvne ploče, parket i bačvarstvo su u razmejni suficitarni 

uglavnom zahvaljujući ostvarenim investicijama 

početkom desetljeća. 

Tri četvrtine razmjene celuloze i papira odvija se sa 

zemljama EZ. Među prvih deset dobavljača koji predstavljaju 

73 % sveukupnog francuskog uvoza, samo su 

SAD izvan petnaestorice EZ. 

Drvo predstavlja 4,5 % energetske potrošnje u Francuskoj, 

a 3 % u Europi. Francuska potrošnja penje se na 

9,15 milijuna ekvivalenta tona nafte. Francuska je najveći 

europski potrošač energije iz drveta u Europi, u 

sektoru kućanstava, oko 6,8 milijuna stanova griju se 

drvetom. Gotovo 180.000 peći na drvo prodaju se svake 

godine. Zahvaljujući takvom povećanju uporabe drva 

za energiju, kako glede broja korisnika tako i potrošenih 

količina, grijanje na drvo gubi svoj značaj tradicionalnosti 

i ruralnog rasporeda. Energetsko globalno 

iskorištenje koje danas dostiže 30-40 % nema sumnje je 

vrlo nisko čak i uz činjenicu da neke konstrukcije peći 

na drvo prelaze stupanj korištenja čak od 70 %. 

U Francuskoj je preko 80 % ogrjevnog drveta nabavljano 

izvan trgovačke mreže ili je vlastita potrošnja 

šumoposjednika, procjenjuje se da se vrijednost prometa 

ogrjevnog drveta penje na više milijardi Ffrs. 

Drvna industrija tradicionalno koristi drvo kao energetski 

izvor s obzirom na mnogobrojne potrebe kao što 

su energija za pokretanje strojeva, sušenje drveta ili grijanje. 

Procjenjuje se da ima oko 1.000 jedinica s više od 

1 megawatta, s vjerojatno isto toliko ili više onih ispod 

1 megawatta. Ove procjene obuhvaćaju primarnu i finalnu 

preradu drveta, ali bez proizvodnje drvnih ploča 

te celuloze i papira. Godišnja potrošnja ovakvih energetskih 

jedinica minimalno je oko 0,5 milijuna tona 

ekvivalenta nafte, što odgovara količini od 1,6 do 1,8 

milijuna tona drvnih ostataka koji se potroše. 

1. DRVNI INTERMEDIJARNI PROIZVODI - Intermediary wood products 

Drvo u građevinarstvu - Timber in construction 

Građevinarstvo je u Francuskoj kao i u drugim zemljama, 

najveći potrošač drvnog sektora, 1995. godine 

npr. utrošeno je oko 14,5 milijuna m\ Najveći dio drveta 

troše tesari i stolari, kao i zidari za oplate, izradu krovnih 

konstrukcija i dr. Procjenjuje se da se oko 25-30 % 

od tog drveta troši neposredno u izgradnji kuća za parket, 

podne podloge, stubišta i dr. U seoskim gospodarstvima 

te pri održavanju zgrada u selima i gradovima 

troši se oko 10 do 15 % sveukupnog drveta utrošenog u 

građcvinrstvu. Pri izvedbi prefabriciranih elemenata sve 

je više takvih izradaka iz drveta kao što su unaprijed 

obrađena piljena građa, parket, untrašnja oprema zidnih 

stijena, stolarije koja se ugrađuje i dr. te za izradu skela i 

mnogobrojne uporabe vezane uz izgradnju zgrada, njihovo 

održavanje, te također i pri niskogradnji. Računa 

se da se u Francuskoj utroši od ukupne uporabe u građevinarstvu 

oko 30 % drveta iz uvoza. Tu se pretežito radi 

o drvetu četinjača i tropskih listača. Udio takvog drva 

dakako uvelike zavisi o vrsti radova. U tablici 1. prikazana 

je struktura potrošnje drveta (1995.) u tisućama m 3 

ekvivalenta oblog drveta i to ukupna potrošnja, dio drveta 

porijeklom iz Francuske i uvoznog drveta te postotak 

uvoznog drva u potrošnji pojedinih vrsta uporabe. 

U metropolitanskoj Francuskoj ima preko 230 poduzeća 

(1997. bilo ih je 232) koja se bave proizvodnjom 

stolarije i tesarstvom namijenjene gradnji ili obnavljanju 

zgrada. Radi se najvećim dijelom o malim 

poduzećima, koja pokazuju zadivljujuću prilagodljivost 

na nemirnom tržištu. Vrlo je mali broj takvih poduzeća 

grupiran u veće sustave, stoje razlog da velik broj 

ovih malih poduzeća sudjeluje u izvozu sa svega 6 % 

od ukupnog prometa. To je ujedno i najmanji postotak u 

svim industrijama. Od svih prodaja u inozemstvo iz ove 

branše 60 % otpada na 15 najvećih firmi iz grupacije. 

Tijekom razdoblja od pet godina, tj. od 1994. do 

1998. broj poduzeća u ovoj grupaciji smanjio se za 

4 %, ali seje ukupan broj zaposlenika lagano povećao. 

Ako bi željeli iskazati proizvodnost tako da ukupan promet 

podijelimo s brojem zaposlenika, proizvodnost je 

iznosila 1994. 844.000 Ffrs, a 1997. popela seje na 

864.000 Ffrs. Nakon 1995. godine investicije su već u 

1997. godini snižene. Poduzeća rezerviraju oko 10 % 

dodane vrijednosti za modernizaciju svojih sredstava za 

proizvodnju. Krediti u svim oblicima se u ovoj branši 

relativno malo koriste. Opća financijska situacija podu- 

514

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 511-532 

zećaje, kako je to naprijed već istaknuto, općenito zadovoljavajuća 

što se očituje pozitivnim rezultatima poslo- izvode poluizradevine ili pak od prosječne industrije. 

vanja i dobrom likvidnošću, boljom od branši koje pro 

Tablica 2. Uvoz piljene grade egzota u Francusku u irr 

Table 2 Imports of tropical sawnwood to France in m 3 

Zemlja Country - Godina - Year 

Brazil - Brazil 

Fr. Gijana - Fr. Guiana 

Ost. J. Amerika - Other S. America 

Južna Amerika- South America 

Obala Slonovače - Ivory Coast 

Kamerun - Cameroon 

Ghana - Ghana 

Gabon - Gabon 

Kongo - Congo 

Nigeria - Nigeria 

Centr.Afr.Rep. - Central African Rep. 

Liberia - Liberia 

Ost.afr.zemlje - Other African Countries 

Afrika - Africa 

Malezija - Malysia 

Indonezija - Indonesia 

Singapur - Singapore 

Myanmar - Myanmar 

Filipini - Philippines 

Azija -Asia 

Ost.zemlje - Other countries 


85 

8264 


120 

9491 

113371 

25638 

501 

1131 

1170 

701 

591 

600 

143703 

133552 


60581 

183 

18281 


413301 

IZVOR, SOURCE : Douanes et Le Commerce du Bois 

90 

33146 

828 

944 

34918 


29684 

9719 

979 

891 

186 

118 

20189 

4242 

176197 

172521 

39534 

18863 

238 

13652 

244808 

455923 

93 

74501 

43 

406 

74950 

56657 

22949 

11979 

396 

1224 

806 

216 

173 

94400 

63889 

1931 

935 

36 

49 

66840 

236190 

94 

133063 

117 

508 

133688 

64996 

38712 

6646 

791 

1170 

659 

200 

18 

113192 

46709 

1300 

570 

122 

38 

48739 

295619 

95 

151421 

83 

537 

152041 

66638 

36029 

28640 

926 

782 

263 

133278 

42807 

1421 

585 

94 

44907 

330226 

96 

94089 

222 

338 

94649 

39499 

30843 

24262 

2177 


594 

188 

99716 

23389 

1134 

346 

50 

24919 

25849 

245133 

97 

155359 

412 

155771 

41618 

33935 

44468 

2918 


353 

188 

134546 

60118 

1332 



73507 

112441 

476265 

98 

135494 

570 

136064 


36176 

39958 

3077 

15755 

561 

392 

135074 

59997 

2123 

331 

8886 

71337 

39902 

382377 

Pored spomenutih specijaliziranih firmi, njih 232, u 

Francuskoj su djelatni još 1.700 obrtničkih radnji s ispod 

20 zaposlenika, koje također djeluju u ovom 

sektoru. Te radionice zapošljavaju oko 6.700 zaposlenika 

i ostvaruju godišnji promet oko 3,6 milijardi 

Ffrs. 

Tesarstvo i konstrukcijsko stolarstvo, kako je rečeno, 

namjenjuje svoje proizvode građevinarstvu i to pri 

izgradnji novih ili popravcima i obnavljanju postojećih 

zgrada. Iako je konjunktura počevši od 1998. nešto povoljnija, 

konstruktivno stolarstvo, ili ono što nazivamo 

građevinska stolarija, i dalje teško trpi konkurenciju 

supstitutivnih materijala, posebno polivinil klorida. Između 

1981. i 1997. pala je proizvodnja otvora (prozora 

i vrata) za jednu trećinu, dok se proizvodnja artikala iz 

PVC povećala za šest puta. Proizvođači prozora i prozora-vrata 

su među najpogođenijima. Da bi se kako-tako 

održali donose na tržište nove proizvode kao što su 

prozori od drveta i aluminija ili od drva i PVC. Taki 

proizvodi prema unutra zadržavaju toplinu drveta, minimizirajući 

gubitke topline prema vani. Unatoč tom 

isporuke prozora i prozor-vrata (francuski prozori) pala 

je s 5 milijuna krila u 1985. na 3 milijuna u 1997. godini, 

s tim da se pad i dalje nastavlja. Stolarska vrata, 

najtradicionalniji proizvod, prati konjunkturu izgradnje. 

Slično je stanje i u proizvodnji ravnih vrata, gdje 

pak inovacije prema proizvodima koji su tehnički savršeniji 

ili pak imaju veću dodanu vrijednost, kao što 

su vrata koja se definitvno oblikuju pri ugradnji, 5 na 

neki način osiguravaju napredak u tražnji. 

Ostali proizvodi ovog sektora, prefabricirani elementi 

koji se sastavljaju tek prilikom ugradnje, predstavljaju 

oko 80 % industrijske proizvodnje, među njima 

i prestižni lamelirani lijepljeni proizvodi, koji kombiniraju 

tehnička svojstva s estetskim izgledom. 

Tesarski elementi i građevna stolarija razmjenjuje 

se malo. Belgija i Njemačka glavni su kupci francuskih 

proizvoda iz ove branše. Trgovačka razmjena još 

je uvijek pozitivna ali pada, stopa pokrića izvoz-uvoz 

bila je 1998. godine 104%. 

Što se tiče građevinske stolarije u Francuskoj, unatoč 

stalnom padu tražnje drvenih prozora i tzv francuskih 

prozora (tj. prozora-vrata) u 1998. godini, oni su u 

ukupnoj vrijednosti proizvodnje zauzimali visokih 23 % 

udjela, ravna vrata zauzimala su u istom razdoblju 17%, 

; "Post-formed doors", "Les portes post-formees" 

515

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA [ TKCiOVINA DR\'OM Šumarski list hr, 9 10. CXXV (2001). 511-532 

dok su vrata po mjeri zauzimala 12 %. Mozaik parketi ili strijski proizvodi, drvena stubišta 6 %, prozorski zasloni 

lijepljene podne ploče sudjeluju u ukupnoj vrijednosti 5 %, laminirani industrijski izradci 2 %, a ostali proizvoproizvodnje 

u istoj godini 8 %, isto kao i tesarski indu- di iz građevne stolarije sudjelovali su s 19 %. 

Tablica 3. Francuska: Potrošnja drva prema vrsti uporabe i prema izvorima (domaće i uvozno drvo)u 1000 m' 

Table 3 France: Timber consumption by structure and sources (domestic & imported) in 1000 m ! 

Vrsta uporabe 

Structure of use 

Tradicionalno tesarstvo - Traditional structures 

Montažna stolarija - Joinery for fixtures and fittings 

Oplata i skele - Shuttering and scaffolding 

Parket i zidne obloge - Parquet and panelling 

Poljoprivredne gospodarske zgrade - Farm building 

Odljcvci i kalupi - Mouldings and beading 

Drvo za krovne konstrukcije - Roofing timber 

Vrata u jeduinicama - Flat doors, door units 

Industrijsko stolarstvo - Industrial frames 

Prozori i prozorska vrata - Windows & French windows 

Vrata za ugradnju - Custom-built doors 

Prešano drvo - Injected wood 

Pregrade - Partitions 

Lamelirane drvne strukture - Laminated wooden structures 

Drvene stepenice - Stairways 

Drveni građevni okviri - Wooden frames 

Posmična vrata, žaluzine - Sliding and pivoting doors, shutters 

Ograde i kapije - Fences and gates 

Ostalo - Other 


Izvor - Source: Serge Lochu Cosultant 

Potrošnja drva - Timber consumption 

Ukupno Iz domaćih Uvozno 

izvora drvo 

Domestic Imported 

sources timber 

3 432 

3 199 

2 070 

1 160 

752 

627 

464 

430 

355 

283 

270 

267 

233 

229 

196 

224 

181 

80 

67 

14519 

2 612 

2 522 

1 474 

792 

553 

460 

243 

119 

216 

74 

122 

194 

135 

86 


131 


39 

41 

10 026 

820 

677 

596 

368 

199 

1676 

221 

311 

139 

209 

148 

73 

98 

143 

86 

93 

78 

41 

26 

4 493 

Postotak 

uvoznog 

drveta 

u ukupnoj 

potrošnji 

Per cent 

of imported 

timber 

in total 

consumption 

24% 

21 % 

29 % 

32 % 

26 % 

27% 

48% 

72% 

39 % 

74% 

55 % 

27% 

42% 

62 % 

44 % 

42% 

43 % 

51 % 

39% 

31 % 

Tablica 4. Francuska: Poduzeća s preko 20 zaposlenika u tesarstvu i konstrukcijskom stolarstvu 

Table 4 France: Companies with over 20 employees in the frames and fittings branch 

Broj poduzeća - Number of companies 

Zaposlenici - Employees 

Poslovni prihod prije oporezovanja 

Turnover before tax 

Dodana vrijednost - Added value 

Postotak izvoza - Export rate 

Stopa investicija - Investment rate* 

Novčani iznosi u 1.000 Ffrs - Monetary amounts in 1,000 Ffrs 

1990 

263 

18336 

13 608 000 

4 190 000 

4% 

13% 

Tesarstvo i konstr. stolarstvo 

Frames & fittings 

1992 

271 

17 744 

13 771 000 

4 429 000 

6% 

15% 

1994 

242 

16 234 

13 701 000 

4 297 000 

7% 

23% 

1997 

232 

17 348 

14 989 000 

4481 711 

6.4 % 

10.4 % 

Ukupno u mehaničkoj 

preradi drveta 

Total in mechanical 

wood processing 

1994 

675 

43 004 

33 162 000 

10 402 000 

16% 

15% 

1997 

653 

43 073 

35 363 000 

10 821 078 

17% 

11.2 % 

*Investieije/Novostvorena (dodana) vrijednost 

IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d'entreprise 1996 & 1997 

516

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532 

Slila 1. Kretanje neto proizvodnje izvoza i uvoza industrijskih tesarskih proizvoda i konstrukcijeske (građevne) 

stolarije u Francuskoj (Neto proizvodnja = ukupna proizvodnja - izvoz) 

Figure 1 The development of production, exports and imports of wooden frames and fittings in France (Net production 

= total production - exports) 

Tablica 5. Francuska: Vrijednost proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnja proizvoda industrije drvene građevinske stolarije i 

Table 5 

Godina - Year 

1990 

1991 

1992 

1993 

1994 

1995 

1996 

1997 

1998 

tesarskih proizvoda 

France: The value of production, exports, imports and consumption of industrial wooden fiting and frames 

Proizvodnja - Production 

12,5 

10,1 

12,4 

12,0 


11,2 

11,0 



Izvoz - Exports 

0,596 

0,651 

0,703 

0,988 

1,258 

1,401 

1,303 

1,273 

1,280 

IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes; Sessi: Enquete annuelle de branche 1998 

Uvoz - Imports 

0,640 

0,652 

0,569 

0,773 

0,898 

1,014 

0,979 

1,172 

1,229 

U mlrd Ffrs - Billion Ffrs 

Potrošnja - Consumption 

12,54 


12,27 

11,77 




9,87 


517

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 511-532 

Tablica 6. Smjerovi trgovine građevinskom stolarijom Francuske 

Table. 6 Direction of trade of wooden industrial frames and 

fittings of France (u milijunima Ffrs - Million Ffrs) 

Zemlja 

Country 

Njemačka 

Belg. i Lux. 

Španjolska 

Nizozemska 

Austrija 

UK 

Italija 

Portugal 

Švedska 

Finska 

Danska 

Ost. zemlje 

Ukupno 

Uvoz - 

1995 

169 

152 

32 

60 

2 

48 

54 

8 

69 

28 

139 

4 

765 

Imports 

1998 

204 

286 

IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi 

73 

73 

87 

506 

1229 

Izvoz - E 

1995 

542 

234 


38 

31 

27 

21 

9 

2 

2 

1 

4 


xports 

1998 

367 

256 

145 

512 

1280 

Parket i drvne obloge 

Od godine 1998. konjunktura za paket može se 

označiti kao povoljna. Te je godine u Francuskoj proizvodnja 

parketa dosegnula čak 6,8 milijuna m 2 , u usporedbi 

s prethodnom 1997. godinom kada je iznosila 5,6 

milijuna m : . Proizvodnja drvenih obloga dosegla je 

1998. 27,6 milijuna nr, a 1997. bila je 26,0 milijuna nr. 

Najvažniji pokretač ovakvog porastaje samo francusko 

Kako je rečeno. Francuska je u proizvodima građevinske 

stolarije suficitarna, iako ta suficitarnost lagano 

opada. Može se reći daje vrijednost proizvodnje cjelokupne 

francuske građevne stolarije u razdoblju 1990-98. 

negdje oko 12,5 milijardi Ffrs. a potrošnja iznosi nešto 

preko 10 milijardi Ffrs, kao stoje to prikazano u tab. 5. 

Parquet and panelling 

tržište, količina izvezenih parketa i drvnih obloga bila 

je u 1998. manja od onog 1997. 

Uz vrijednost izvoza od oko 327 milijuna Ffrs u 

1998. industrija parketa u Francuskoj bilježi pozitivnu 

bilancu. Njezine izvozne prodaje nisu prešle prag od 

200 milijuna Ffrs sve do 1995. godine. Prodaja parketa 

iz Francuske u inozemnstvo redovito su veće od uvoza, 

Tablica 7. Glavni proizvodi grupacije parket i drvene obloge 

Table 7 Main products of the parquet and panelling branch 

Vrsta proizvoda 

Products manufactured 

Parket četinjača - Softwood parquet 

Drvene obloge četinjača - 

Softwood panelling 

Parket listača - Hardwood parquet 

Drvene obloge listača - 

Hardwood panelling 

Ploče za parket- Panels for parquet 

85 

25 691 

1 604 

1 186 

IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de brauche 

Proizvedene količine o 1000 nr - Quantities produced in 1 000 sq.m. 

90 93 94 95 96 97 

30 482 27 275 2 914 3 437 3 441 3 767 

3 338 

1 650 

5 036 

1 606 

18 686 

1 735 

750 

6 348 

20 243 

1 726 

848 

6 356 

18318 

1 593 

641 

6 487 

Tablica 8. Vrijednost proizvedenih glavnih proizvoda branše parket i drvene obloge u Francuskoj 

Table 8 Values of main products of the parquet and wood panelling industry in France 

25 394 

1 845 

568 

6 368 

98 

4 763 

27 166 

2 048 

477 

Vrsta proizvoda 

Products manufactured 

Parket četinjača - Softwood parquet 

Drvene obloge četinjača - Softwood panelling 

Parket listača - Hardwood parquet 

Drvene obloge listača - Hardwood panelling 

Ploče za parket - Panels for parquet 

Vrijednost mil. Ffrs - Values in million Ffrs 

94 

152 

548 

215 

46 

765 

95 

179 

602 

196 

52 

777 

96 

176 

545 

201 

40 

763 

97 

193 

782 

244 

37 

753 

98 

242 

833 

260 

32 

IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de blanche 1998 

518

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9- 10. CXXV (2001), 511-532 

u 1998. godini pretičak izvoza nad uvozom bio je čitavih 

257 milijuna Ffrs, a godinu dana ranije čak 320 milijuna 

Ffrs. Hrvatska je npr. izvezla 1998. godine u 

Francusku parketa u vrijednosti oko 4 milijuna Ffrs. 

Najveći dio proizvoda iz ove branše izvozi se u 

zemlje EZ. Švicarska je prva zemlja izvan EZ, ali po 

količini spada tek na deseto mjesto francuskog izvoza. 

Uvoz je znatno diverzificiraniji. Oko polovice uvoza 

dolazi iz EZ zemalja, a druga polovica iz istočnoeuropskih 

zemalja (Slovačka, Hrvatska i Poljska) ali se uvozi 

i iz Azije. 

Tablica 9. Francuska: Smjerovi trgovine parketom i drvnim oblogama 1998. 

Table 9 France: Direction of trade for parquet and wooden panelling 1998 - Milijuna Ffrs - Million Ffrs 

Uvoz Imports 


8 

7 

4 

4 

4 

3 

2 

2 

26 

70 

IZVOZ - SOURCE: Agrestc - Douanes 

Zemlja - Country 

BelgLux 

Njemačka 

Slovačka 

Hrvatska 

Poljska 

Španjolska 

Švedska 

Nizozemska 

Kina 

Ost. zemlje 

Ukupno 


BelgLux 

Njemačka 

Nizozemska 

Španjolska 

UK 

Austrija 

Finska 

Irska 

Italija 

Švicarska 

Izvoz Exports 

58 

49 

44 

40 

32 

24 

18 

14 

13 

8 

27 

327 

Poslije pada 1996. godine, proizvodnja furnira i drvnih 

ploča uspinje se neprekidno i do 1999. g. Građevinarstvo, 

prvi potrošač furnira i posebno drvnih ploča, 

nakon nekoliko godina padova, zahvaljujući vladinoj 

politici distribucije jeftinih zajmova za stanove i kuće, 

ponovno je živnulo. Broj kuća-stanova čija gradnja započinje 

nakon tih mjera porastao je po stopi od 20 % godišnje. 

Opremanje stanova-kuća, drugi izvor povećanja 

tražnje ploča, ukazuje također na povoljan trend. Ploče 

iverice u tražnji predstavljaju najviši udio i pridonose u 

najvećoj mjeri ove branše. Ploče iverice najčešće su 

prodavane od svih ploča, samo u 1998. godini prodano 

je oko 2 milijuna m 3 , tj. 20 % više od količine prodane 

Furniri i drvne ploče 

1994. Uz jednaku stopu rasta sve vrste ploča vlaknatica 

nalaze se također u vrhu prosperitetnog razdoblja. Treća 

vrsta proizvoda ove branše po važnosti, šperploče, s 

druge strane pada u udjelu ukupne tražnje. Od 1998. 

proizvođači šperploča imaju poprilične teškoće zbog 

konkurencije jeftinijih, vrlo kvalitetnih ploča iz Azije 

(velikim dijelom iz Indonezije). 

Drvne ploče su najčešće trgovani proizvodi drvne 

industrije. One predstavljaju 60 % izvoza i uvoza ovog 

sektora u Francuskoj, koja svojom proizvodnjom pokriva 

domaće potrebe 123 % (1998.). Proizvodnja je 

međutim u odnosu na 1997. pala u 1998. za 7%. Konkurentska 

borba poglavito s Njemačkom, glavnim tr- 

519

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 511-532 

Godinu za godinom industrija drvnih ploča se re- 

struktuira i koncentrira. U 1997. četiri najveća proizvođača 

objedinjuju trećinu zaposlenih i ukupnih prodaja. 

Te su tvornice srednje veličine ali silno kapitalno intenzivne. 

U terminima ukupnih prodaja po zaposleniku, industrije 

drvnih ploča slične su industriji poluproizvoda 

pa i finalnih proizvoda, iako im je proizvodnost rada i 

novostvorena vrijednost niža. Najveći udio u ovoj branši 

ima proizvodnja iverastih ploča i ploča vlaknatica. 

govačkim partnerom Francuske, sve se više intenzificira. 

Područje proizvodnje drvnih ploča, uz celulozu i 

papir te piianarstvo, tipično je područje ključnih proizvoda, 

gdje je racionalizacija dovedena do nevjerojatnog 

stupnja. Sve veći kapaciteti, (zapošljavaju sve manji 

broj radnika), zahtijevaju takva investicijska sredstva, 

koja nije moguće nabaviti unutar pojedinih industrijskih 

poduzeća, financiranje se izvodi na globalnoj j 

osnovi, perspektive malih proizvođača više nisu nejasne, 

one su bezizgledne. 

Slika 4. Distribucija poduzeća proizvodnje furnira i drvnih ploča prema veličini (>20 zaposlenih) u % od 

ukupnog (stanje 1997.) 

Figure 4 Distribution of companies producers of veneer and wood panels by size (>20 employees) in per 

cent from total (stand 1997) 

Ona obuhvaća šest od deset poduzeća i sudjeluje s 

80 % godišnjeg prometa, te 70 % zaposlenika. Struktura 

i poslovni rezultati ovih jedinica usporedivi su s performancama 

industrije celuloze i papira. U ovu grupaciju 

spada i industrija šperploča, koja je pretežito manuelno 

intenzivna, s niskom novostvorenom vrijednošću 

po zaposlenom i postotkom stope dodane vrijednosti, 

koja je među najnižima u drvnoj industriji. Da bi se 

sačuvala konkurentska sposobnost na različitim europskim 

tržištima, proizvođači ploča iverica odvajaju preko 

20 % od novostvorene vrijednosti, za razliku od industrije 

šperploča i ostalih proizvođačkih industrija, 

gdje ta stopa ne prelazi 12 %. 

Izvoz ovog sektora zauzima 37 % ukupnog prometa, 

za razliku od ukupne industrije, gdje je stopa izvoza 

35 %. Izvoz je koncentriran na velika poduzuzeća: ona 

s preko 100 zaposlenih sudjeluju u izvozu s oko 80 %, 

kako je to prikazano na slici 3. 

Najveća koncentracija zaposlenih u ovoj branši nalazi 

se u regiji Poitou-Charantes (1596 zaposlenika) slijedi 

regija Aquitaine (1042 zaposlenika), potom Basse 

Normandie (736 zaposlenika) i drugi. Osim te, nazovimo 

ju zapadne koncentracije, priličan broj zaposlenika 

Table 10 

90 

91 

92 

93 

94 

95 

96 

97 

98 

Tablica 10. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvnih ploča 

u Francuskoj u mlrd Ffrs 

Production, exports, imports and consumption 

of wooden panels in billion Ffrs 

Ukupna 

proizvodnja 

Total 

production 

8.3 11 

8.498 

8.212 

7.846 

8.348 

8.664 

8.489 

9.232 

9.572 

Uvoz 

Imports 

2.999 

2.845 

2.660 

2.368 

2.612 

2.934 

2.817 

3.299 

3.549 

IZVOR. SOURCE: Douancs - Scssi 

Izvoz 

Exports 

2.411 

2.698 

2.812 

2.646 

3.248 

3.564 

3.789 

4.232 

4.372 

Domaća 

potrošnja 

Domestic 

Consumption 

8.899 

8.645 

8.060 

7.568 

7.712 

8.034 

7.517 

8.229 

8.749 

520


koncentriran je u sjeveroistočnim regijama Lorraine, proizvodnja, vrlo brzo i u kratkom roku mijenja sliku, 

Alsace, Bourgogne i Franche-Comte, gdje u svakoj re- kako je to ilustrirano u tablici 8. 

giji radi oko 500-1000 zaposlenika u ovoj branši. 

udio pojedinih vrsta proizvoda u ovoj grupaciji u 

Vanjska trgovina furnirom i drvnim pločama, kao i Francuskoj, prikazanje na slici 5. 

Slila 5. Potrošnja furnira i drvnih ploča u Francuskoj 1998. po vrstama proizvoda u % 

Figure 5 Consumption of veneers and wooden panels 1998 by product group in per cent 

IZVOR-SOURCE: Enquete trimestricllc de branchc 1998 

Tablica 11. Francuska: Smjerovi trgovine furnira i drvnih ploča 1998. u milijunima Ffrs 

Table 11 France: Direction of trade of veneers and wooden panels 1998 in million Ffrs 

Uvoz, mil. Ffrs- Imports, mill. Ffrs 

Zemlja - Country Mil. Ffrs-Mill. Ffrs 

Njemačka 

745 

Belgija 

720 

Indonezija 

249 

Finska 

248 

Italija 

197 

Španjolska 

188 

Ostale zemlje 

1 202 

Ukupno 

3 549 


Izvoz, mil. Ffrs - Exports mill. Ffrs 


Njemačka 

Nizozemska 

UK 

Italija 

Španjolska 

Belgija 

Ostale zemlje 

Ukupno 

Drvna ambalaža u Francuskoj - proizvodi i proizvodnja 

Wood packaging in France - products and industry 

Ambalaža na osnovi drveta zauzima čak 41 % vrijednosti 

proizvodnje industrije ambalaže u Francuskoj 

i to 34 % papirne i kartonske ambalaže, te 7 % ambalaže 

od drveta. Industrija drvene ambalaže radi za cjelokupnu 

industriju. Ona proizvodi laganu ambalažu i drvene 

posude, ponajprije bačve za poljodjelsku djelatnost, 

a jednako tako i palete, sanduk-palete i ambalažu 

po mjeri za transportiranje većih proizvoda. Proizvodnja 

paleta i sanduk-paleta, u kojima se nalazi 64 % nepovratne 

ambalaže, vodećom je djelatnošću, čineći oko 

30 % udjela branše. Između 1995. i 1998. taje industrija 

međutim smanjila proizvodnju za 7 %. Da bi se to 

Mil. Ffrs-Mill. Ffrs 

1 146 

559 

552 

519 

454 

395 

1 306 

4 372 

nekako kompenziralo, proizvođači su razvili djelatnost 

repariranja paleta, sljedeći europske naputke o unapređenju 

i reciklaži pakiranja. U posljednje četiri godine 

ukupan promet povećanje sedam puta. 

Lagana drvena ambalaža daljnja je aktivnost u padu. 

Između 1995. i 1998. isporuke su smanjene za 3 % 

zbog konkurencije plastične i kartonske ambalaže. Od 

početka 1999. međutim proizvođači bilježe izvjestan 

uspon u isporukama. Stanje za drvene sanduke varira 

tijekom posljednjih pet godina: 1997. bilo je vrlo povoljno, 

dok su 1998. i 1999. bile godine recesije. Bačvarska 

industrija međutim doživljava od 1995. pravi 

521


Slika 6. Distribucija poduzeća proizvodnje drvene ambalaže prema veličini (>20 zaposlenih) u % od 

ukupnog (stanje 1997.) 

Figure 6 Distribution of companies producers of wood packaging by size (>20 employees) in per cent from 

total (stand 1997) 

Slika 7. Francuska: Potrošnja drvene ambalaže prema vrsti (u % vrijednosti) 

Figure 7 France: The consumption of wood packaging products by billing (in % of the value) 

procvat, s udvostručenom proizvodnjom i utrostručenim 

asortimanom. 

Sektor drvne (i papirne, odn. kartonske) ambalaže 

dispergiran je posvuda u Francuskoj, a uključuje i malu 

seosku proizvodnju. Najveća koncentracija je na zapadnoj 

atlantskoj obali, gdje opet prednjači regija Aquitaine 

s oko 1207 zaposlenih, slijedi Pays-de-la -Loire 

(1.061 zaposlenik), zatim Rhone-Alpes na jugoistoku 

(926), Bretagne na zapadu (880), itd. Proizvođači drvene 

ambalaže najvećim su dijelom koncentrirani u regiji 

Rhone-Alpes. 

Samo dva od 230 poduzeća u ovoj branši imaju preko 

250 zaposlenika, inače tri četvrtine poduzeća imaju 

između 20 i 50 zaposlenika. Tijekom posljednjih deset 

godina 10 % poduzeća otišlo je s tržišta, čime je broj 

zaposlenika smanjen za skoro 20 %. _ 

Proizvodnost, profitabilnost i investicije začuđujuće 

su niske. 1997. godine vrijednost proizvodnje po zaposlenom 

bila je 654.000 Ffrs, dok je npr. u industriji 

poluproizvoda u to vrijeme bila 1,066.000 Ffrs. Udio 

izvoza u vrijednosti proizvodnje također je nizak, iako 

je od 1985. od 9 % porastao na 14 % u 1997. godini. 

Obujam vanjske trgovine artiklima ambalaže pao je 

u 1998, ali je bilanca trgovine još uvijek pozitivna 

(202 %). Bačvarstvo predstavlja 68 % cjelokupnog izvoza 

(1,64 mlrd Ffrs ukupan izvoz, bačvarstvo od toga 

ukupno 1,12 mlrd Ffrs), a mušterija broj 1 za burad i 

kace su kupci iz SAD ( 34,41 % ili 565 mil. Ffrs, od 

ukupnog izvoza grupacije drvene ambalaže). 

522

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 511-532 

NAMJEŠTAJ I OPREMA UNUTRAŠNJEG PROSTORA 

Furniture and indoors furnishing 

Industrija i trgovina pokućstvom u Francuskoj 

Furniture manufacturing and trade in France 

Nakon dugog razdoblja recesije koja je trajala od 

1990. pa sve do 1996. industrija namještaja u Francuskoj 

započinje nov uspon sredinom 1997. godine. Do 

povećane tražnje svakako dolazi zbog politike francuske 

vlade da podstiče gradnju stanova i kuća, pa je logično 

da uslijed toga dolazi i do pojačane tražnje namještaja 

za opremu tih stanova-kuća. Osim povećanja 

stambenih prostora nastalog izgradnjom novih jedinica, 

povećana realna kupovna moć pučanstva još je jedna 

od bitnih čimbenika koji uzrokuju porast tra/nje. 

Radi se ne samo o tražnji novog namještaja za opremanje 

stanova-kuća, već i o zamjeni starog i dotrajalog 

namještaja. 

Istraživanja su pokazala da raspoloživ stambeni 

prostor i realan disponibilan prihod pučanstva pozitivno 

koreliraju s tražnjom novog pokućstva na osnovi 

amortizacije postojećeg, starog i dotrajalog namještaja. 

S druge strane povećanje novoizgrađenog stambenog 

prostora po stanovniku i realan disponibilan prihod pozitivno 

koreliraju s tražnjom novog namještaja, ali ne 

na osnovi amortizacije, već novog opremanja novih 

stambenih prostora. Ima dakako još i drugih varijabli 

koje djeluju na veličinu tražnje za namještajem, čak je 

njihov broj golem, ali se ne ćemo u njih upuštati. 6 

Ponovno oživljavanje tražnje od polovice 1997. u 

Francuskoj koje se spominje naprijed, nije u potpunosti 

koristilo ovom sektoru, koji se ponovno suočio s teškoćama 

plasmana svojih proizvoda kupcima u 1999. 

godini. Te poteškoće u prvom redu proizlaze iz pritiska 

od strane distribucije, koja je moguća i neizbježna 

zbog usitnjenosti proizvođača. Dvije trećine svih poduzeća 

iz branše namještaja zapošljavaju manje od 50 

radnika. Samo četiri poduzeća imaju u Francuskoj više 

od 500 zaposlenih u branši. Unatoč naporima proizvođača 

da investiraju u suvremenu opremu, nedovoljna 

modernizacija industrijskih alata i strojeva koči konkurentnost 

poduzeća. Stvarna proizvodnost rada ostaje 

inferiornom proizvodnosti ostalih sektora proizvoda 

unutrašnjeg uređenja. Unatoč tomu, udio izvoza polagano 

ali sigurno raste, nedostatna veličina poduzeća 

vjerojatno predstavlja kočnicu snažnijem izvozu, ostajući 

ih na regionalnoj razini. 

Poduzeća proizvođači namještaja, koncentrirani su 

većinom na zapadu Francuske, primat sa 3.584 zaposlena 

(od ukupnih 13.748 zaposlenika u struci, 1997. 

god.) u regiji Pays-de-la-Loire, Rhone-Alpes sa 1.280 

je druga, a Franche-Comte sa 1.179 zaposlenika treća 

regija. Poitou-Charantes je regija sa oko 1.000 zaposlenika 

četvrta, itd. Industrija namještaja koncentrirana na 

zapadu vrlo je značajna zbog znanja i vještine svojih 

radnika, posebice u proizvodnji stilskog namještaja. 

Ormar je najviše proizvođen artikal ove branše u 

Francuskoj, od ukupne vrijednosti na njega otpada čak 

28 %. Kako je to izgledalo po vrijednosti i vrstama namještaja, 

prikazuje se na slici 8. 

Slika 8. Francuska: Namještaj po vrstama u 1998. (po vrijednosti u %) 

Figure 8 France: Furniture by type in 1998 (value in %) 

IZVOR - SOURCE: AGRESTE - Enquete annuclle de branche 1998 

6 Vidi Sabadi, 1977, Istraživanja determinanti tražnje sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama u Jugoslaviji u razdoblju 1962-74, 

Disertacija, Univ. u Beogradu 

523

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRCiOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV 120(11). 511-532 

Prateći društveni razvoj u ponašanju kupaca, primjećuje 

se porast sklonosti potrošača ka nabavkama 

namještaja za slobodno vrijeme, za posebne namjene i 

namještaja za djecu i mlade. Soba za jelo više nema 

onu važnost kao nekad. U prošlosti su poduzeća ovog 

sektora proizvodila po vrlo strogim normama kakvoće 

i sigurnosti. Današnja tehnologija i inovacije, uslijed 

različitih razloga (prestižnost, originalnost, racionalnost 

i dr.) određuje sve više viševrsnost produkcijskih 

linija. Mnoga poduzeća bacila su se na izradu uredskog, 

trgovačkog i tvorničkog prostora, sve pod pritiskom 

borbe za ostanak na tržištu. U ovom sektoru 

francuske drvne industrije, bilanca s inozemstvom je 

negativna i to gotovo dvostruko. Godine 1998. ukupan 

izvoz proizvoda iz ove grupacije namještaja 7 iznosio je 

2,22, mlrd Ffrs, a uvoz čak 3,95 mlrd Ffrs. Glavni 

kupci i prodavači prikazani su u tablici 12. 

Tablica 12. Francuska: Smjer trgovine drvenim namještajem 

Table 12 France: Direction of trade od wooden furniture 

Milijuna Ffrs - Million Ffrs 

UVOZ-IMPORTS 

ZEMFJA- 

COUNTRY 

Italija 

1st. Europa 

Španjolska 

Njemačka 

Danska 

Ost.zemlje 

UKUPNO 

Mil.Ffrs 

612 

540 

506 

315 

293 

1684 

3950 


IZVOZ - EXPORTS 

ZEMFJA- 

COUNTRY 

Njemačka 

SAD 

Švicarska 

Španjolska 

UK 

Ost. zemlje 

UKUPNO 

Mil. Ffrs 

365 

322 

224 

207 

159 

938 

2215 

Tablica 13. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenog namještaja u Francuskoj 

Table 13 Production, exports, imports and consumption of wooden furniture in France 

God - Year 

90 

91 

92 

93 

94 

95 

96 

97 

98 

Ukup. proiz - Total production 

8.039 

8.309 

7.845 

7.392 

7.140 

6.976 

7.017 

6.779 

7.415 


1.339 

1.309 

1.445 

1.392 

1.540 

1.476 

1.617 

1.879 

7.215 


4.229 

4.028 

3.754 

2.814 

3.050 

3.197 

3.209 

3.683 

3.950 

u milijunima Ffrs - Million Ffrs 

Potrošnja - Consumption 


11.028 


8.814 

8.650 

8.697 

8.609 

8.583 

9.150 


Recesija u proizvodnji i prodaji kuhinjskog namještaja 

i opreme kupaonica trajala je punih pet godina, od 

1989. sve do 1994. Do oživljavanja dolazi tek nakon 

stoje država interventnim mjerama pojeftinila zajmove 

za izgradnju stanova-kuća, i uz pojednostavnjenje 

procedure ishođenja tih zajmova. Uz opće poboljšanje 

gospodarske situacije, poticaji koji su došli iz hipotekarnih 

kredita najbolje potvrđuju visoku pozitivnu korelaciju 

između kupovne moći, novoizgrađenog stambenog 

prostora i iz tog rezultirajuće tražnje za kuhinjskim 

namještajem i opremom kupaonica, kao i svekolikih 

ostalih finalnih drvnih proizvoda. Do pravog uzleta 

dolazi zapravo u 1998. koji se nastavlja i u 1999. 

godini. Tijekom krize u ovom sektoru došlo je do niza 

strukturnih promjena, gdje dolazi do jakog odvajanja 

između malih i srednjih poduzeća sjedne i velikih poduzeća 

s druge strane. U 1997. godini 70 % poduzeća 

Kuhinjski namještaj, sjedalice i dijelovi namještaja prikazuju se 

posebno, o čemu valja voditi računa. 

524 

Kuhinjski namještaj j - Kitchen furniture 

zapošljavalo je manje od 100 zaposlenika, samo tri poduzeća 

dostigli su prag od 500 zaposlenika. Ta tri poduzeća 

ostvarivala su trećinu ukupnog prometa sektora, 

kao i polovicu izvoza i investicija. Ta tri poduzeća 

djeluju na više tržišta, čime su u stanju diverzifieirati 

svoje prodaje. Da bi amortizirali svoje investicije, ta 

poduzeća daju u proizvodnju velike serije. Mala i srednja 

poduzeća usredotočila su se na specifične proizvode, 

njihova se snaga pak sastoji u fleksibilnosti kojom 

proizvode različite modele u različitim bojama i kombinacijama 

te u vrlo kratkim rokovima isporuka. Godine 

1997. bilo je u Francuskoj ukupno 75 poduzeća koja 

su proizvodila isključivo kuhinjski namještaj (od ukupno 

718 firmi ovog sektora) postižući najviši ukupan 

prihod po zaposleniku od 693.000 Ffrs godišnje (prosjek 

sektora, s ukupno 718 poduzeća, negdje je oko 

697.000 Ffrs/godišnje/zaposlenik). Stopa investicija 

raste u dijelu proizvodnje kuhinjskog namještaja, ali je 

nedostatna u proizvodnji opreme za kupaonice. Interesantno 

je da ovaj sektor na promidžbu ulaže godišnje 

čak 3,4 % od ukupnog prihoda.


Dok izvoz opreme za kupaonice postiže lijep rezultat 

od 19 % od ukupne vrijednosti, postotak izvoza kuhinjskog 

namještaja pada. 

Kako je naprijed rečeno, industrija kuhinjskog namještaja 

izašla je iz krize sredinom 1994. godine. Od 

tada dolazi do ravnomjernog rasta, zahvaljujući naporima 

proizvođača, ponajprije glede kakvoće i cijena 

proizvoda. Do diverzifikacije dolazi od 1994. s razvojem 

elemenata kuhinja u funkcionalnom kompletu, a 

oprema kupaonica se na neki način stabilizira. Da bi se 

distancirali od masovnog marketinga, klasična mreža 

prodaje veže se na certifikaciju kakvoće. Time se želi 

podići kredibilitet u očima kupaca i informirati ih o 

vlastitom znanju i vještini u pogledu dizajna, usklađen'ost 

standarda ugrađenih instalacija i odgovornošću za 

proizvod kroz data jamstva. Kanali distribucije se neprekidno 

mijenjaju, supermarkets, kojima je osnovni 

cilj lansiranje pojedinih artikala od prilike do prilike, 

računaju da će u dijelu plasmana kuhinjskog i kupaonskog 

namještaja odnosno dijelova, zauzeti veći dio tržišta 

od dosadašnjeg.Osamdeset od sto prodaja odvija 

se unutar EZ, ali neke zemlje, među njima i Slovenija, 

Tablica 14. Smjerovi trgovine kuhinjskim i kupaonskim namještajem 

u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs 

Table 14 Direction of trade of kitchen and bathroom furniture 

in France (1998) in million Ffrs 

Poduzeća s preko 20 zaposlenih 

Companies with more than 20 employees 


Zemlja - 

Country 

UK 

Njemačka 

Italija 

Španjolska 

Ostali 

Ukupno 

Milijuna Ffrs 

Million Ffrs 

184 

176 

146 

97 

152 

755 



Zemlja - 

Country 

Švicarska 

Nizozemska 

Njemačka 

UK 

Ostali 

Ukupno 

Milijuna Ffrs 

Million Ffrs 

143 

96 

96 

90 

323 

748 

naslućuju se kao ozbiljni partneri. Bilanca trgovine artiklima 

ove grupacije dugo vremena bila je pozitivna, 

no redovito pada sve od 1994. godine, da bi se u 1998. 

pojavio čak deficit. 

Uvoz - Imports B Izvoz Exports 

Slika 10. Kretanje izvoza i uvoza kuhinjskog i kupaonskog namještaja u Francuskoj u milijunima Ffrs po tekućim cijenama 

Figure 10 The development of exports and imports of kitchen and batroom furniture in France, million Ffrs at current prices 

Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees 

525


Stolice i ojastučen namještaj za sjedenje - Chairs and upholstered seating furniture 

Industrija namještaja za sjedenje, unatoč istočnoazijskoj 

krizi 1998. godine, razvija se povoljno nakon 

više godina iscrpljenosti i beznađa. Ta je industrija 

1997. godine brojala 92 poduzeća s oko 9.747 zaposlenika. 

Ona je nešto jače koncentrirana na istoku Francuske, 

tako da najveći broj zaposlenika (1.368) radi u regiji 

Lorraine, Champagne-Ardenne (1.108), Rhone- 

Alpes (1.263), Aquitaine (1.311), Pays de la Loire, 

Bourgogne i Picardie svaka regija s oko 1.000 zaposlenika, 

itd. Ta grupacija ostvaruje vrijednost godišnje 

proizvodnje od 5,7 milijardi Ffrs. Osim ove industrije 

u branši je djelatna značajna obrtnička aktivnost u 

proizvodnji okvira za ojastučene fotelje i stolica, s vrijednošću 

proizvodnje od skoro jedne milijarde Ffrs. 

Struktura ove industrije značajna je po usitnjenosti. 

Samo tri proizvođača imaju oko 500 zaposlenika. 

Daljnja značajka ovog sektora je visok udio ljudskog 

rada u vrijednosti proizvodnje. U novostvorenoj vrijednosti 

bruto nadnice i plaće sudjeluju sa 60 %. 

Proizvodnost rada najmanja je u cijeloj branši izrade 

namještaja i iznosi (1997.) svega 197.000 Ffrs, naprama 

prosjeku za cijelu grupaciju, koji iznosi 233.000 

Ffrs po radniku. Bruto profit također je najniži u branši 

namještaja. Rentabilitct poduzeća proizvođača stolica 

i foteljskih okvira, mjeren računovodtsvenim mjerilima, 

vrlo je mršav. 

Izvoz ovog sektora udvostručenje tijekom posljednjih 

deset godina, dostigavši prosječno 18 % ukupne 

vrijednosti proizvodnje. Veličina poduzeća nisu prepreka 

izvozu, budući da mala poduzeća povećavaju isti. 

Od 1992. pa sve do 1997. taje industrija imala velike 

teškoće, mnoga su poduzeća otišla za to vrijeme s 

tržišta. Ona je bila primorana na brojne promjene i prilagodbu 

zahtjevima potrošača, posebno zbog oštre talijanske 

konkurencije. Proizvođači su prišli značajnoj 

diverzifikaciju i povećanju asortimana, nudeći materijale 

kao što je površinska obrada mikrovlakancima te 

ponudi najrazličitijih sjedala za relaksaciju. Traže se 

također nova područja plasmana u hotelskoj i opskrbnoj 

industriji, zadržavajući pritom posebnu kakvoću 

pri izradi proizvoda po narudžbi. Cijeli ovaj sektor prisiljen 

je, da bi opstao na tržištu, davati visoku kakvoću, 

originalan dizajn i racionalnu proizvodnju, kako bi se 

uspješno amortizirala investicijska sredstva koja se 

svakodnevno poboljšavaju. Isto je tako veliki napor, 

posebno u ovom sektoru, poseban agresivnoj prodaji i 

diverzifikaciji kanala prodaje. 

Cijeli je ovaj sektor prošao kroz krizu od 1993. do 

1997. Tek 1999. počinje rast u klimi povjerenja, iako je 

to oživljenje vrlo selektivno. Prodaja stolica susreće 

Tablica 15. Smjerovi trgovine namještajem za sjedenje u 

Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs 

Table 15 Direction of trade of seating furniture in France 

(1998) in million Ffrs 


Zemlja - Milijuna Ffrs 

Country Million Ffrs 

Italija 

1 813 

Belg-Lux 

466 

Azijske zem. 223 

Ist.Furopa 189 

Španjolska 162 

Ostali 

490 

Ukupno 3 334 

IZVOR - SOURCE: Douanes - Ses.si 

Izvoz 

Zemlja - 

Country 

Njemačka 

Belg-Lux. 

Švicarska 

UK 

Italija 

Ostali 

Ukupno 

- Exports 

Milijuna Ffrs 

Million Ffrs 

236 

216 

162 

94 

77 

343 

1 128 

526 

Naslonjači i sofe 

Armchairs and sofas 

48% 

Siika 11. Udio pojedinih vrsta proizvoda industrije drvenih sjedala u Francuskoj (u % od vrijednosti 

- 1998.) 

Figure 11 The share of products of the industry of wood seating in France (in % of value - 

1998)

R. Sabađi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 51 1-532 

Tablica 16. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenih sjedalica u Francuskoj u mlrd. Ffrs 

Table 16 Production, imports and exports of wood seating in France in billion Ffrs 

Godina Year 

90 

91 

92 

93 

94 

95 

96 

97 

98 

Ukupna domaća proizvodnja 

Total domestric production 

5,842 

5.902 

5.796 

5.513 

5.599 

5.312 

5.295 

5.203 

5.657 

IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes 

Uvoz Imports 

4.672 

4.140 

3.466 

2.912 

2.873 

2.674 

2.844 

2.600 

2.831 

snažnu inozemnu konkurenciju, što potvrđuju cifre trgovačke 

bilance, uvelike negativne. Godine 1998. vrijednost 

uvoza bila je čak 60 % domaće proizvodnje, tj. 

preko 3 milijarde Ffrs. Taj uvoz najvećim dijelom (preko 

80 %) dolazi iz EZ, gdje su 75 % ojastučeni naslonjači, 

20 % stolice i 5 % konvertibilni namještaj i dijelovi 

stolica. Najveći isporučitelj je Italija s oko 55 % 

udjela u ukupnom uvozu u Francusku, iza nje dolaze 

Belgija i Luxembourg, dok istočne zemlje i posebno 

Azija, s vodećom Indonezijom, posljednjih deset godina 

polako zauzimaju sve značajnije mjesto u francuskom 

uvozu. 

Izvoz Exports 

.842 

.902 

.896 

.813 

.799 

.812 

.895 

.903 

.957 

Domaća potrošnja 

Apparent domestic consumption 

9.672 

9.140 

8.366 

7.612 

7.673 

7.174 

7.244 

6.900 

7.531 

Dijelovi za drveni namještaj 

Poduzeća koja proizvode dijelove za namještaj nalaze 

se po načinu rada, predmetu rada i tržišnom usmjerenju 

na granici između pilanarstva, proizvodnje 

drvnih ploča i proizvođača namještaja. Do takve organizacije 

je došlo zbog potrebe da se postigne specijalizacija 

u manjem broju operacija koje su zajedničke za 

više sektora, kako bi se dobilo na konkurentnosti i fleksibilnosti, 

a uzor je bio talijanski primjer organizacije 

proizvodnje. Ova su poduzeća redovito malena i rade 

prema konkretnim ugovorima. Njihov se broj povećao 

Slika 12. Distribucija poduzeća prema broju zaposlenika u industriji dijelova namještaja u Francuskoj 

(1997. g.) u % 

Figure. 12 Distribution of companies by number of employed personel in wood furniture parts industry 

in France (1997) in % 

527

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 

između 1990. i 1997. godine. U toj oblasti stopa investicija 

i novostvorena vrijednost najviši su u cijeloj grupaciji 

proizvodnje drvenog namještaja, kao što su i viši 

od razine tih pokazatelja u industriji potrošnih dobara. 

Geografski razmještaj te industrije pod utjecajem je 

razmještaja industrije koja koristi ove proizvode i sirovinske 

osnove potrebne za proizvodnju. Razmještaj je 

uglavnom uz atlantsku obalu na zapadu, a na istoku slijede 

smjer od Tarbesa do Charleville-Mezieres. Najveći 

broj zaposlenika (od ukupno 1781 god. 1997) je u 

regiji Bourgogne (311), pa zatim u Pays de la Loire 

(292) i u Poitou-Charentes (251). Takvim razmještajem 

ta industrija bliska je šumama, industriji ploča, i 

stoje najvažnije industriji namještaja. Glavna prednost 

ovakvog razmještaja u istom gospodarskom prostoru 

jest u sniženju troškova transporta i zastoja u opskrbi. 

Već je istaknuto da se u slučaju ove industrije radi 

uglavnom o malim poduzećima. Samo jedno poduzeće 

zapošljava preko 100 radnika, sva ostala negdje u prosjeku 

oko 80 radnika (dok je u dijelu ove industrije, 

proizvodnji dijelova namještaja, prosjek zaposlenih po 

poduzeću tek nešto iznad 40). 

Dijelovi drvenog namještaja namijenjeni proizvodnji 

namještaja, kuhinjskog namještaja, kupaonskog 

namještaja i uredskog namještaja, obuhvaćaju okvire 

(za npr. stolove), vanjske ploče, ladice i odreske iverastih 

ploča. Za neka poduzeća to su neke vrsti pilanski 

proizvodi, za druga pak to su specijalizacije u izradi 

poluproizvoda u koje je uključena uporaba kombinacija 

iverastih ploča, laminiranog drva i njihovo obrađivanje 

profiliranjem. Specijalizacija na ovom području 

omogućuje uvođenje specifičnog teh-ničkog znanja i 

vještine. Ploče vlaknatice, posebice MDF ploče, koje 

imaju strukturu sličnu masivnom drvetu, naširoko se 

rabe u proizvodnji namještaja zbog njihove podesnosti 

Tablica 17. Smjerovi vanjske trgovine industrije dijelova namještaja 

u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs 

Table 17 Direction of trade of wood furniture parts industries 

in France (1998) in million Ffrs 


Zemlja - 

Country 

Italija 

Njemačka 

Španjolska 

Švedska 

Slovenija 

Ostali 

Ukupno 

Milijuna Ffrs 

Million Ffrs 

299 

128 

90 

67 

22 

298 

904 



Zemlja - 

Country 

Španjolska 

Italija 

Švicarska 

UK 

Njemačka 

Ostali 

Ukupno 

Milijuna Ffrs 

Million Ffrs 

53 

50 

34 

25 

22 

81 

265 

za strojnu i površinsku obradu. Neka su se poduzeća 

specijalizirala u pripremi drvnih ploča, koje se obraduju 

i izrezuju prema specifičnim nalozima, namijenjenih 

proizvodnji namještaja. 

Prodajne količine nacionalne proizvodnje uvelike 

se nadopunjuju uvozom, izvoz je tek oko petine uvoza, 

nacionalna proizvodnja otprilike je jednaka uvozu. 

Oko 80 % razmjene odvija se unutar EZ. Francuski 

proizvođači uvoze velike količine ovih proizvoda, od 

kojih se neki u Francuskoj uopće ne proizvode. Zanimljiv 

je udio Slovenije u uvozu dijelova namještaja, koji 

nije nipošto slučajan, već po svemu sudeći posljedica 

dugoročnijeg usmjerenja. 

Pokućstvo Furniture 

56% 

Slika. 13. Udio u potrošnji pojedinih grupa dijelova namještaja u Francuskoj 1998. g. u % od 

vrijednosti 

Figure 13 Share of specific groups of wood furniture parts consumption in France 1998 in % 

of value 

528


Tablica 18. Francuska: Ključni podaci u branši prerade drva 

Table 18 France: Key figures on timber in woodworking 


Broj poduzeća - 

Number of companies 

Zaposleni - No. of employees 

Broj poduzeća - 

Nomber of companies. 

Ukupan prihod mil. Ffrs - 

Annual turnover mil. Ffrs 

Građevna stolarija i 

tesarstvo - 

Wooden frames 

and fittings 

17348 

232 

14989 

*Investicije/Novostvorena (dodana) vrijednost 


Furniri i ploče - 

Veneers and 

panels 

8568 

68 

9541 

Ambalaža - 

Packaging 


230 

7057 

Ostalo - 

Other 

6383 

123 

3776 

Ukupno - 

Total 

Tablica 19. Francuska: Kjučni podaci u branši namještaj i oprema 

Table 19 France: Key figures in furnishing branch 


Broj poduzeća - Number of companies 

Zaposlenici - Employees 

UP/zaposlenik - 

Turnover/emplo-ycc 1000 Ffrs 

UP mil.Ffrs - Turnover million Ffrs 

Dijelovi 

namještaja - 

Furniture parts 

42 

1782 

547 

975 

*Investicijc/Novostvorena (dodana) vrijednost 


Komadno i 

ost namještaj - 

Occasional and 

furniture 

194 

13748 

642 

8826 

Kuhinjski 

namještaj - 

Kitchen 

furniture 

84 

9097 

685 

6231 

Ostalo - 

Other 

398 

51176 

719 

36803 

43073 

653 

35363 

Ukupno - 

Total 

718 

75803 

697 

52835 

Francuska: Papir i karton - France: Paper and cardboard 

Proizvodnja i cijene francuske industrije papira i 

kartona tijekom 1998. godine bile su stabilne. Pad cijena 

celuloze pomogao je da se poboljša rentabilitet u industriji 

papira. 

Taj je rezultat pak različito djelovao na integraciju 

poduzeća unutar ove grane. Godina 1999. računa se da 

je bila dobra za ovu granu, unatoč teškoćama još početkom 

te godine. 

Ambalaža i zamatanje 

Packaging and wrapping 

47% 

Slika 14. Potrošnja papira i kartona u Francuskoj po namjeni (1998) u % 

Figure 14 The consumption of paper and paper board by use in France (1998) in % 

529

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 

Francuska proizvodnja odvija se u 137 tvornica 

(110 firmi) koje zapošljavaju (1998) 22.000 radnika. 

To je teška, investicijama intenzivna industrija, gdje se 

investicije zbog konkurentnosti i potrebe za čuvanjem 

okoliša penju na milijarde Ffrs. 

Francuska potrošnja papira i kartona 1998. godine 

bila je 175 kg/god/stan., naprama 330 kg/god/stan u 

SAD. Potrošnja papira i kartona raste neprekidno već 

dvadeset godina, po stopi od 3 % godišnje, što je više 

od stope rasta mnogih industrijskih sektora. 

Nešto manje od polovice proizvodnje papira i kartona 

godišnje proizvodnje u Francuskoj od 9 milijuna 

tona troši se za ambalažu. Struktura potrošnje papira u 

Francuskoj prikazana je na slijedećim slikama. 

U proizvodnji papira i kartona u Francuskoj koristi 

se oko 50 % potrebnih sirovina celuloza, a otprilike isto 

toliko starog papira. Veća ili manja uporaba jedne ili 

druge sirovine uvelike ovisi o cijenama koje posvuda 

pokazuju dosta živahne promjene. U Francuskoj se od 

ukupnih količina celuloze upotrijebljenih u proizvodnji, 

oko 40-50% koristi uvezena celuloza. 

Kao stoje to slučaj u ostalim zemljama u proizvodnjama 

u šumskom sektoru kod ključnih proizvodnji 

(pilanarstvo, drvne ploče), čak i mnogo više u proizvodnji 

celuloze i papira, u Francuskoj se jasno također 

odražavaju tendencije okrupnjivanja uz ogromna kapitalna 

ulaganja i sve veću globalizaciju. 

Tisuća tona Thousand tons 

Slika 15. Francuska proizvodnja papira i kartona 1998. u 1.000 tona 

Figure 15 French production of paper and paperboard 1998. in thousand ton 

Tablica 20. Ključni podaci o francuskoj proizvodnji i potrošnji papira i kartona 

Table 20 Key figures on French production and consumption of paper and paperboard 

Broj tvornica - Number of factories 

Broj papirnih strojeva - No of paper machines 

Broj zaposlenih - No of personnel 

Proizvodnja 1000 t - Production 1000 ton 

Uvoz 1000 t-Imports 1000 t 

Izvoz 1000 t - Exports 1000 t 

Potrošnja 1000 t - Consumption 1000 ton 

Vrijednost proizvodnje 1000 Ffrs - 

Value of production 1000 Ffrs 

Investicije 1000 Ffrs - Investment 1000 Ffrs 

85 

154 

24542 

5343 

2522 

-1309 

6556 

25984 

2316 

93 

151 

23787 

7970 

4135 

-3186 

8919 

29807 

1600 

94 

146 

23763 

8682 

4778 

-3726 

9734 

34363 

1400 

95 

141 

235 

23460 

8617 

4655 

-3639 

9633 

42028 

1600 

96 

141 

233 

22550 

853 1 

4772 

-3921 

9382 

35527 

1600 

97 

140 

230 

22150 

9145 

5507 

-4322 


36631 

2000 

98 

137 

229 

21980 

9161 

5808 

-4287 


37060 

IZVOR - SOURCE: Copacel 

Francuska je osma zemlja po proizvodnji papira i 

kartona u svijetu, s proizvodnjom koja godišnje prelazi 

9 milijuna tona (1998). Prvi proizvođač u svijetu 

(1998) bile su SAD s 86 milijuna tona papira i kartona, 

slijedi Japan s 30 milijuna tona, Kina s 28 milijuna tona, 

Kanada 19 milijuna tona, Njemačka 16 milijuna tona, 

Finska 13 milijuna tona, Švedska 10 milijuna tona i 

kako je rečeno Francuska s 9 milijuna tona. Italija i Južna 

Koreja su 9. i 10. proizvođači sa po 8 milijuna 

tona, itd., kako je to prikazano na sljedećoj slici. 

530


Njemačka 

Germany 

Finska 

Finland 

6% 

Švedska Francuska 

Sweden France 

4% 4% 

Italija 

lta 'y 

Republika Koreja 

Korean Republic 

4% 

Kanada - Canada 

Slika 16. Prvih deset zemalja najvećih proizvođača papira i kartona u svijetu 

Figure 16 The first ten countries producers of paper and paperboard in the world 

_ 

o fe 

a o 

C (30 

«*> 

29.5 

11 

9.8 

0 3.V 

14 

800 1219 1291 1663 1789 1824 1827 1870 1986 

Slika 17. Sumovitost Francuske tijekom stoljeća 

Figure 17 Forest cover of France during centuries 

Godina - Year 

Od kraja 8. stoljeća pa sve do prve poznate kraljevske 

odredbe koja se tiče ograničavanja krčenja šuma 

1219. godine, pada površina šuma na današnjem teritoriju 

Francuske (bez prekomorskih departmana i Korzike) 

od 29.5 milijuna ha na samo 15 milijuna ha. Godine 

1291. kralj Philippe Le Bel (Filip Lijepi) imenuje 

nadzornike za šume i vode na već smanjenoj površini 

šuma od oko 11 milijuna ha. Godine 1661-1669 površina 

šuma već je smanjena na oko 9.8 milijuna ha, kada 

ministar Louisa XIV., Colbert poduzima velike reforme 

šuma kraljevstva. U vrijeme Francuske Revolucije 

1789. g. površina šuma još iznosi oko 8.2 milijuna ha. 

Godine 1824. osniva se Nacionalna škola za šume i 

vode, u Francuskoj je preostalo još samo 6 milijuna ha 

šuma. Godine 1827. kada Francuska ima još samo 5.9 

milijuna ha šuma, donosi se Šumarski zakonik. Tijekom 

sljedećih pedeset godina mnoge će europske zemlje 

slijediti taj primjer (Carevina Austrija npr. objavljuje 

1852. znamenit Reichforstgesetz, čije osnovne odredbe 

vrijede u bivšim zemljama tog carstva i danas, 

nakon što su preneseni u aktualne zakone). 

Poslije objavljivanja tog zakona, u Francuskoj se situacija 

stubokom mijenja. Tijekom Drugog carstva, sedamdesetih 

i osamdesetih godina 19. stoljeća, dolazi 

do velikih pošumljivanja planinskih regija, a posebno 

ogromnih pošumljivanja na jugoistoku, u Landes u 

Gascogne, tako da se poslije toga površina šuma povećava 

na oko 8.5 milijuna ha. Pošumljivanje i obnova 

krčevina nastavlja se djelovanjem pozitivne šumarske 

politike, tako da krajem 20. stoljeća površine šuma u 

Francuskoj prelaze 14 milijuna ha. 

531

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532 

SUMMARY: France, by all figures is the second superpower within 

European Community. The last decade the growth of domestic gross product 

depasses the majority of other members of the Union. The trade balance as 

well as balance of payments is unmistakenly positive, there where comes to 

red figures, France confronts very aggressive, mobile and diversified economy 

whose productivity grows by rate beyond average in the EU. The young 

French generation of businessmen, so called "Yappies" has created the 

immense industry based on brain, the consequences is hard to foresee. The 

mechanical transformation of timber, except lumbering, which encompasses 

semi-finished products for construction, veneers, wood based boards, packaging 

as well as final consumption products such as furniture and furnishing, 

by all means seems being out of recession, and is marching forward. The reason 

for such a development lies in clever governmental policy of promotion of 

cheap housing mortgage loans, which is the engine for growth of forest products 

demand. It seems realistic the notion that France is moving in the right 

direction to overcome its conservative attitude toward its agriculture, which 

seems keeps pace towards significant positive changes. Regardless of striving 

towards high productivity, in this country is nevertheless guarded the cult of 

living without too much hurry, there is even a movement 'Eat slowly" as a 

contrast to Mcdonald's "Fast food". In the sector of pulp and paper, France 

is heavily dependent upon imports of pulp, old paper, as well as upon various 

kinds of paper and cardboard. It is no wonder, first, France has relativelly 

smaller quantities of coniferous timber, secon, by all probability the ecologically 

conscious Franch try as much as possible to avoid the pollution resulting 

from pulp production. Nevertheless, the strong papaer industry enters 

heavily into the growing concentration of global dimension. The new industries 

have been born, the second best would be difficult to find. The secon 

behind Germany, in growing ties with it, France is emerging as more and 

more important factor of EU and world economy. The information on 

France's semi-finished wood products industries, final consumption wood 

pro-ducts industries, as well as pulp and paper industries is supposed to give 

to the Croatian foresters and to other interested, a certain impuls in the 

search for solutions of the development problems of ours own. 

Key words: Semifinished wood products industries - Final consumption 

wood products industries - Pulp and paper industries 

532

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 176.1 (Ulmus pinnato-ramosa Dieck cx K.oehne) 

Šumarski List br. 9-10, CXXV (2001), 533-537 

TURKESTANSKI BRIJEST - Ulmus pinnato-ramosa 

U DENDROFLORI HRVATSKE 

Dieck ex Koehne 

TURKESTANEAN ELM - Ulmus pinnato-Ramosa Dieck ex Koehne 

IN THE DENDROFLORA OF CROATIA 

Ivo TRINAJSTIĆ* 

SAŽETAK: U radu se iznose podaci o turkestanskom brijestu - Ulmus 

pinnato-ramosa u dendroflori Hrvatske. Taj je brijest u stručnoj šumarskoj literaturi 

bio pogrešno označavan kao sibirski brijest- Ulmus pumila. 

Ključne riječi: Ulmus pinnato-ramosa, dendroflora, Hrvatska - Dalmacija 


Iako je na mnogo mjesta duž Hrvatskoga primorja U drugom izdanju Šumarske enciklopedije Janj ić 

saden i subspontano rasprostranjen jedan, po izgledu, i Fukarek (1980), također, pod natuknicom "Brijest" 

neobičan brijest dugih, tankih, više-manje obješenih i opet navode Ulmus pumila, ali više ne kao grm, već 

grana, u našoj se dendrološkoj literaturi o njemu malo kao nisko, do 5 m visoko drvo, samo izuzetno visoko 

znade. Radi se o turkestanskom brijestu, vrsti Ulmus do 20 m. Da ni njima nije jasno stoje zapravo U. pumila 

i kakav to brijest raste u Dalmaciji, vidljivo je iz ci 

pinnato-ramosa. Koliko se može razabrati iz naše šumarske 

literature, o turkestanskom brijestu pisao je tata: "Sibirski brijest splitske provenijencije (gdje se 

J ed 1 o w s k i (1955), iako ga navodi pod krivim imenom 

"Ulmus pumila". Jedlowski je proučavao klija- 

bivše Šumarske škole za krš, ima u prvim godinama 

nalazi kao i u Vodicama) u drvoredima i arboretumu 

vost "sjemena", kako ga on zove "azijskog brijesta", visinski prirast od oko 1 m. "(Janjić i Fukarek 

ali usputno donosi i nekoliko vrlo zanimljivih, općenitih 

podataka o kojima će biti govora nešto kasnije. Isto var. arborea Litw. (sin. U. pinnato-ramosa Dieck) iz- 

1980: 195). U nastavku teksta isti autori pišu: "U. p. 

tako i Fukarek (1959) u Šumarskoj enciklopediji, pod raste u visoko drvo, te se kod nas, zbog otpornosti na 

natuknicom "Brijest", između ostalih vrsta navodi i bolest, može koristiti u drvoredima i parkovima. Inače 

vrstu Ulmus pumila i zove ga "sibirski brijest". Niti je prirodno raširen u Turkestanu." (Janjić i Fukarek 

1980: 195). 

jedno od navedenih imena nije točno, jer se tu ne radi o 

vrsti U. pumila, niti o sibirskom brijestu, a naziv "azijski 

brijest" tako je neodređen da bi mogao odgovarati 

bilo kojem brijestu, podrijetlom iz Azije. 

NOMENKLATURNA PROBLEMATIKA TAKSONA Ulmus pinnato-ramosa 

Nomenklatura! problems of Ulmus pinnato-ramosa 

Daje Jedlowski (1955) turkestanski brijest nazvao 

imenom "Ulmus pumila" nije slučajnost. Naime, 

brijest koji raste od prirode u zapadnom Sibiru označio 

je Linne (1753) imenom Ulmus pumila. Međutim, to je 

* Prof. dr. Ivo Trinajstić, Prilaz Gj. Dcželića 44, 

HR-10000 Zagreb, Croatia 

grm kako se to može razabrati i iz originalnog opisa 

koji je bojavio Linne. On doslovno piše: "pumila 3. 

ULMUS foliis aequaliter serratis: basi aequalibus. Ulmus 

humilis. Amm. ruth. 260. Ulmus pumila, foliis 

parvis glabra, cortice fungoso. Pluk. aim. 293. Habitat 

in Sibiria. Frutex." (Linne 1753: 226). Fukarek 

(1959) u opisu koji se odnosi na U. pumila piše daje to 

grm ili malo drvo, pa se samo djelomično odnosi na sibirski 

brijest, koji je zaista grm. 

533

I. Trinajslić: TURKLSTANSKI BRIJEST Ulmuspimato-mmosa Uieck ex Kochi : U DENDROFLORJ HRVATSKE Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 533-537 

Na području zapadne Azije - u Turkestanu - raste 

brijest koji se razvija u obliku stabla, a njega je Litvi - 

nov (1908) kao varijetet "arborea" priključio Linneovoj 

vrsti U. pumila - U. pumila var. arborea. Tom je 

brijestu, zbog naročitog rasporeda postraih izbojaka na 

SI. 3: Originalni herbarski primjerak i opis taksona Ulmuspumila 

var. arborea iz Hb. SC.PET. 

Slika 1. Perasto raspoređeni kratki, postrani izbojci na završecima 

ogranaka 

Slika 2. Dio vršnoga ogranka sa skoro kuglastim pupovima 

dugom vršnom izbojku Dieck (in lit. 1895) dao ime 

Ulmus pinnato-ramosa, što znači "perasto razgranjen" 

(si. 1, 2), a Koehne je konačno 1910 (usp. Koehne 

1910) dao i odgovarajuću latinsku dijagnozu navedene 

vrste, zadržavši Dieckovo ime "Ulmus pinnato-ramosa", 

koje je prvotno bilo objavljeno samo kao "nomen 

nudum" ("golo ime" - ime bez odgovarajućega, dodatnog 

obveznog opisa na latinskom). 

U. pinnato-ramosa opisan je na temelju stabla uzgojenog 

u Spätskom arboretumu iz Roemersdorfa kraj 

Rige, iz sjemena podrijetlom iz Turkestana. Zbog toga 

smo navedenoj vrsti dali hrvatski naziv "turkestanski 

brijest". 

Sve ono što se u oba izdanja Šumarske enciklopedije 

u natuknici "Brijest" odnosi na vrstu "Ulmus pumila" 

- sibirski brijest (usp. Fukarek 1959, Janjić i 

F u k a r e k 1980), pa i ono što je istraživao J e d 1 o w - 

ski, također označivši kao "Ulmuspumila" - azijski 

brijest, ne odnosi se na Linneovu vrstu U. pumila, već 

na vrstu U. pinnato-ramosa. Opis koji je donio Litvinov 

(1908) odnosi se na tzv. "Shedu" Botaničke herbarske 

zbirke u Sankt Petersburgs (si. 3) i nije nigdje 

posebno objavljen. Priložena slika nije kvalitetna, jer 

534

1, Trinajstić: TURKESTANSKI BRIJEST - Ulmus phmato-ramosa Dieck cx Kochne U DENDROFLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 533-537 

Tijekom obrade roda Ulmus za "Analitičku floru 

Jugoslavije" između ostalih vrsta roda Ulmus, obuhvatio 

sam (usp. Trinaj stić 1974) i vrstu Ulmus pinnato-ramosa. 

Tom sam prigodom navedeni brijest opisao 

na temelju materijala iz Stona. Ovdje donosim originalni 

tekst: "Listopadna, 15-20 m visoka drveta prozračne, 

velike krošnje. Kora debla i starih grana tanka, 

± glatka, plitko uzdužno ispucala, svijetlosiva, ljušti 

se u obliku malenih pločica. Jednogodišnje plodne 

grančice tanke, dugačke, često vise prema dolje, svijetlosive, 

gole, nisu izrazito sjajne, i u najmlađem stadiju 

potpuno gole. Pupovi maleni, kuglasti, 3-4 mm u promjeru. 

Palistići zelenkasti, lancetasto-jajasti, na vrhu 

tupi, ± goli ili slabo trepavičasti, ubrzo otpadaju. Listovi 

(si. 5) s do 1 cm dugom peteljkom; njihova plojka 

4-8 cm duga i 2-4 cm široka, jajsta ili jajasto-duguljasta, 

najšira u donjoj trećini i postepeno se sužuje prema 

vrhu, na bazi skoro simetrična, na rubu tupo jednostruko 

pilasta, na vrhu usiljena, već i u mladosti potje 

kopirana iz mikrofilma. Taj je mikrofilm načinjen 

1975. godine kad sam na Međunarodnom botaničkom 

kongresu boravio u tadašnjem Lenjingradu i na zamolbu 

dobio mikrofotografiju herbarskog lista, na temelju 

kojeg je Litvinov opisao takson U. pumila var. arborea. 

Na si. 4 povećanje tekst originalnog opisa. Prema 

tome, nomenklatura odnosi navedenog brijesta bili 

bi sljedeći: 

Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne, Feddes 

Repert. 8:74(1910) 

Syn. = U. pumila L. var. arborea Litwinow, in 

Sched. Herb. Fl. Ross. No. 1992, 6: 460 (1908). 

= U. pumila auct. dalm., non L., Sp. PI. 327 (1753) 

Slika 4. Povećan tekst s opisom taksona Ulmus pumila var. arborea 

OSNOVNE MORFOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Ulmus pinnato-ramosa - 

Morphological characteristics of Ulmus pinnato-ramosa 

puno gola ili narijetko žljezdasto dlakava, bez čuperaka 

u uglovima žila, nije izrazito kožasta...." (Trinaj - 

Slika 5. Ulmus pinnato-ramosa 

- dio grančice s listovima 

535

I. Trinajstić: TURKESTANSKl BRIJEST - Ulmus piimalo-nmwsti Dieck ex KocI.nc U DENDROFLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 533-537 

stić 1974: 433-434). Navedenom opisu treba dodati 

da su na dugim izbojcima kratki, postrani izbojci raspoređeni 

perasto, stoje dobro vidljivo jedino u bezlisnom 

stanju i prikazano na već spomenutim si. 1 i 2. Navedeni 

opis razmjerno se dobro slaže s dosad objavljenim 

podacima, jedino obično spominju da su pupovi 

jajasti. Međutim, na našem se materijalu može dobro 

razabrati da su skoro kuglasti, što posebice dolazi do 

izražaja pred cvatnju, odnosno listanje. 

Po nasadima i perivojima u gradu Splitu mogu se 

naći mnogobrojna stabla turkestanskog brijesta, od kojih 

su poneka i 50-60 cm u prsnom promjeru. Međutim, 

još je više mladih stabala koja susrećemo na najrazličitijim 

mjestima, najčešće takvima, na kojima ih nitko 

ni ne bi sadio (si. 6). To nam dokazuje da se navedeni 

brijest sam proširio neovisno od utjeacja čovjeka 

(sadnje), ali nam isto tako dokazuje da ima velik biološki 

potencijal. Lagano "sjeme" (u stvari plod - perutka) 

dobro se širi vjetrom, pa tako može dospjeti u vrlo 

različite ekološke uvjete. Ako su oni takvi da pogoduju 

nicanju sjemena, brijest će se vrlo brzo razviti. U tom 

smislu navedeni brijest je vrlo sličan pajasenu (Ailanthus 

glandulosa) kojega, također, često susrećemo i tamo 

gdje ga nebismo očekivali. 

I dok su splitska, gradska staništa turkestanskog 

brijesta uglavnom sušna, bar tijekom toploga dijela vegetacijske 

periode, ona njegova staništa u Jadrtovcu 

kraj Šibenika su izrazito vlažna, često i podvodna, a 

djelomično i zaslanjena. 

O tome kako se turkestanski brijest našao u nasadima 

Splita Jedlovvski (1955) piše da je uzgojen iz 

stabalaca koja su 1933. godine nabavljena u Italiji. Jedlovvski 

je proučavao klijavost sjemena, pa o tome 

piše: "Za sjemenjake je odabrana manja grupa stabala 

azijskog brijesta iz jednog splitskog drvoreda na sjevernim 

padinama Marjana, koji je podignut 1933. godine 

stabalcima iz Italije." (Jedlovvski 1955: 288). 

Prema tome, danas najstarija takva stabla mogu imati 

oko 70 godina. Zanimljivo je naglasiti da Pignatti 

(1982) u svojoj "Flora d'Italia", iako navodi veliki broj 

uzgajanih vrsta, pripadnika mnogobrojnih rodova, u 

sklopu roda Ulmus ne navodi "Ulmus pumila" pod kojim 

se imenom širio po Europi, a niti U. pinnato-ramosa, 

kako ga treba zvati. Niti "Flora Europaea" u svoja 

dva izdanja (usp. Tu tin 1964, 1993) ne bilježi navedeni 

brijest za područje Europe, iako skoro u pravilu 

navodi i takve vrste koje se uzgajaju, a nikada se iz uzgoja 

ne šire subspontano. 

RASPRAVA - Discussion 

Slikao. Dva mlada stabla turkestanskog brojcsta, razvijena spontano 

ispred Osnovne škole "Spinut" (Teslina 12) u Splitu 

U Hrvatskoj je U. pinnato-ramosa ograničen na 

njen primorski dio i dosad je otkriven od Zadra na sjeveru 

do Stona na jugu. Vrlo lijepa stonska stabla posječena 

su nakon zadnjega potresa. 

ZAKLJUČAK 

Na mnogo mjesta duž Hrvatskog primorja rasprostranjen 

je u uzgoju i subspontano turkestanski brojest- 

Ulmus pinnato-ramosa. Taj je brijest u starijoj šumarskoj 

literaturi bio označavan pogrešnim imenom U. pu- 

- Conclusion 

mila koji raste u obliku grma, dok turkestanski brijest 

razvija visoka stabla, danas u promjeru i do 60 cm, te 

visoka preko 20 m. 

536

1. Trinajstić: TURKHSTANSKI BRIJEST Ulmuspinnato-ramosa Dieck ex Kochnc U DENDROKLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9-10, CXXV {2001). 533-537 

U. pinnato-ramosa prenijet je u Dalmaciju iz Italije 

prije Drugoga svjetsog rata i najčešće se sadio u drvoredima, 

rjeđe kao soliter, a tijekom vremena proširio se 

subspontano i razvio se na mnogobrojnim mjestima, 

gdje pokazuje izuzetnu vitalnost. 

Najlakše ga se može prepoznati po tankim visećim 

granama i okruglastim tamnosmeđim pupovima, po 

čemu se razlikuje od svih drugih vrsta brijestova. 

LITERATURA 

Fukarek, R, 1959: Brijest. Šumarska enciklopedija 

1: 128-131. Jugoslavenski leksikografski zavod. 

Zagreb. 

Janjić, N., Fukarek, R, 1980: Brijest. Šumarska 

enciklopedija 2. izd., 1: 192-196. Jugoslavenski 

leksikografski zavod. Zagreb. 

Jediowski, D., 1955: O klijavosti azijskog brijesta. 

Anali za šumarstvo 2: 287-292. 

Koehne, E., 1910: Ulmus pinnato-ramosa Dieck 

Cat. 1895 (nom. nud.) Feddes Repert. 8: 74. 

Linne, C, 1753: Species Plantarum. Holmiae. 

Litvmov,D., 1908: 1992. Ulmuspumila L. Herb. Fl. 

Ross. Mus. Bot. Acad. Imper. Sc. Petropolit. 

- References 

Pignatti, S., 1982: Flora d'Italia. Edagricole. Bologna. 

Tri naj stić, I., 1974: Ulmus L. Analitička flora Jugoslavije 

1(3): 428-434. Botanički institut Sveučilišta. 

Zagreb. 

Tutin, T. G., 1964: Ulmus L. In T. G. Tutin and V. H. 

Heywood (eds.) Flora Europaea 1: 65. Cambridge. 

University Press. 

Tutin, T. G., 1993: Ulmus L. In T G. Tutin and V. H. 

Heywood (eds.) Flora Europaea ed 2, 1: 76. 

Cambridge. University Press. 

SUMMARY: In many places along the Cratian Littoral a strange elm, by 

its appearence, with long, thin, more or less hanging branches grows. This is 

the Turkmen elm, the species Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne. This 

elm has been designated as U. pumila L., then as U. pumila var. arborea 

Litvinov, and finally as U. pinnato-ramosa. Consequently, the nomenclatural 

relations of the Turkmen elm would be as follows: 

Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne, Feddes Repert. 8: 74 (1910) 

Syn. = U. pumila L. var. arborea Litwinow, in Sched. Herb. Fl. Ross. 

No. 1992, &: 460 (1908) 

= U. pumila auct. dalm., non L., Sp. PI. 327 (1753) 

It is to be pointed out that this elm has neither been registered in the 

European Flora (cf Tutin 1964, 1993), and not reported by Pignatti (1982), 

although it was brought to Croatia just from Italy (cf. Jedlowski 1955). 

537

MEĐUNARODNA SURADNJA 

60. SKUPŠTINA NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA, 

Dresden 20 - 23. 9. 2001. 

U Dresdenu (Saska - Njemačka) od 20. do 23. rujna 

2001. godine, održana je 60. godišnja Skupština Njemačkoga 

šumarskog društva pod motom "Suma za 

sve slučajeve ... Potrajno šumarstvo: jamstvo budućnosti 

i ekološke svijesti", pod pokroviteljstvom Vlade 

Saske. Njemačko šumarsko društvo je 1999. godine 

obilježilo 100-godišnji jubilej. Na Skupštini se okupio 

velik broj domaćih šumara (iz svih 11 zemaljskih šumarskih 

ogranaka Njemačke), predstavnika politike i 

znanosti te gostiju iz Austrije, Češke, Engleske, Finske, 

Hrvatske, Litve, Mađarske, Poljske, Švedske i 

Švicarske, kao i predstavnika FAO iz Rima, Sekretarijata 

Europske ministarske konferencije iz Beča, Instituta 

za istraživanje divljači i ekologije iz Beča. 

Hrvatska delegacija u sastavu prof. dr. sc. Slavko 

Matić, predsjednik HŠD, Hranislav Jako vac, dipl. 

ing. tajnik HŠD i mr. se. Josip Dundović, savjetnik 

u Uredu direktora, došla je na poziv dr. Wolfganga 

D ert z, predsjednika Njemačkog šumarskog društva. 

"Unatoč problema, sa kojima se bori šumarstvo i 

drvna industrija, zbog pomanjkanja društvenih i političkih 

kompetencija, globalizacije tržišta i jačanja lobija 

zaštitara prirode, ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri. 

Šumarstvo će biti tržište budućnosti! Drvo je 

najkraći put od sunčeve energije, C0 2 i vode, proizvedeno 

vještim gospodarenjem šumom. Drvo je proizvod 

budućnosti ..." rekao je u uvodnoj riječi dr. W. 

Dertz. 

Prvi dan 20. 9. 2001. hrvatsku delegaciju s ostalim 

pozvanim gostima na prijemu u Vladi Saske pozdravio 

je u ime premijera i pokrovitelja, Mike Eller, voditelj 

Odjela za šumarsku politiku Saskog ministarstva za 

okoliš i poljoprivredu. U nadahnutom govoru naglasio 

je značaj šuma i šumarstva za Sasku. Površina šuma iznosi 

512 600 ha, a pošumljenost je 27,8 %. Udio crnogorice 

je 80 % (smreka 44 %, bor 32 %, ariš 4 % i dr.). 

No prirodni potencijal današnjih šumskih staništa bio 

bi 70 % bjelogorice i 30 % crnogorice. Mješovite sastojine 

čine svega 13 % sa 20 % udjela bjelogorice. Nakon 

demokratskih promjena vraćeno je 100 000 ha šuma 

bivšim šumovlasnicima (oko 60 000 šumovlasnika), 

daljnjih 145 000 ha prodano je privatnicima putem 

Treuhardšume, a crkvi je vraćeno oko 11 000 ha šuma. 

* Nakon demokratskih promjena u DDR-u i ujedinjenja Njemačke, 

svaka "stara" zemlja (iz SRNJ) dobila je kao mentor po jednu 

"novu" radi bržeg restrukturiranja privrede bivšeg DDR-a! 

Uprava državnih šuma Saske ima trostupanjsku 

organizaciju sa Državnim uredom za šumarstvo (gornji 

stupanj), koji izvršava sljedeće zakonske zadatke: 

vrhovni nadzor nad šumarstvom i lovstvom, 

gospodarenje i upravljanje državnim šumama, 

davanje usluga šumovlasnicima, 

- odnosi s javnošću i šumarska pedagogija, 

provedba šumskih pokusa i istraživanja. 

Državni ured za šumarstvo nalazi se u Odjelu za šumarstvo 

Saskog ministarstva za okoliš i poljoprivredu. 

Srednji stupanj čine dvije Direkcije šuma Chemnitz 

i Bautzen. 

Donji stupanj su 48 šumarija sa 350 šumarskih revira, 

te 3 rasadnika, 2 pogona za mehanizaciju i 3 šumarske 

škole specijalističkog usmjerenja. 

Godišnje se sječe oko 1,3 mil. m 3 . Do 1992. godine 

oko 90 % bile su čiste sječe (*od 1992. do 1996. godine 

upravitelj Direkcije za šume bio je Hans - Martin 

Stübler, dipl. ing. šum iz Baden - Württemberg, čiji 

je zadatak bio uvođenje nove organizacije rada!), a u 

1998. godini na čiste sječe, otpada manje od 10 % sa 

znatno većim udjelom konverzija i zaštitom crnogoričnih 

sastojina. 

Sljedeći važan zadatak saske šumarske politike je 

jačanje "novih" šumovlasnika, koji trebaju svojim šumama 

odgovorno i uspješno gospodariti. Privatni i 

korporacijski šumovlasnici dobivaju savjete i pomoć u 

šumskim revirima. 

SI. 1. Na prostoru oko zgrade gdje je održano savjetovanje postavljeno 

je više štandova s različitim drvnim proizvodima i promidžbenim 

materijalom, a u hodnicima zgrade štandovi s 

knjigama, časopisima, prospektima, lovačkim priborom i si. 

539

Drugi dan 21.9. 2001. na savjetovanju, hrvatska 

delegacija sudjelovala je seminaru broj 4 "Šumarska 

organizacija - Fit za Europu?" (od deset ponuđenih 

seminara) u organizaciji Instituta za šumarsku politiku 

Sveučilišta u Göttingenu pod vodstvom prof. dr. Bernharda 

Möhring. Kao poticaj raspravi odabrano je 

šest referata, koji najbolje ilustriraju različitosti šumarskih 

strategija i restrukturiranja šumarskih državnih 

poduzeća. Šumarska državna poduzeća imaju tradicionalno 

vrlo široki spektar zadataka. Ona gospodare državnim 

šumama (proizvodnja drva kao gospodarska 

grana), izvršavaju zadatke i na području zaštite prirode, 

prostornog planiranja, rekreacije i dr., ali daju pomoć 

i savjete privatnim šumovlasnicima. 

U jedinstvenoj Europi, u kojoj zemlje sve više idu 

zajedno, nastupaju različita šumarska državna poduzeća 

na tržištu drva dijelom i kao konkurenti, no ipak ona 

moraju u okviru šumarske politike naći zajedničke 

ciljeve. 

Prije svega aktualno i važno je, sa susjedima o pitanjima 

šumarske organizacije i njihovog razvoja uspostaviti 

dijalog i izmijeniti iskustva (isto potvrđuje 

praksa sedam srednjeeuropskih zemalja na upravo 

održanoj 5. Konferenciji generalnih direktora državnih 

šuma ... Drvenik 18 - 21. 9. 2001.). 

Referenti iz različitih europskih zemalja predstavili 

su svoje šumarske organizacije i procese reformi iz ne 

tako davne prošlosti u okviru okruglog stola i rasprave. 

Predavanja su održali: 

dr. Bob Macintosh, direktor Forst Enterprise, 

Edinburgh, koji je predstavio šume i šumarstvo Engleske, 

Jan H e i n o, direktor Finskih državnih šuma, 

Markus Brunn er, područje korištenja šuma, Eidgenössische 

direkcija šuma, Bern, Švicarska, 

dr. Nerijus K u p s t a i t i s, voditelj šumarstva i zaštite 

prirode u Ministarstvu za okoliš, Vilnius, Litva, 

dr. Alfred K ro 1, direktor Regionalne uprave šuma 

Krakow, Poljska i 

ing. Josef Vovseny, direktor Schwarzemberk's 

Eingentums - Uprava šuma, Orilk, Češka. 

(Hrvatska je kao gost 1996. godine predstavila svoje 

šume i šumarstvo na 58. godišnjoj skupštini Njemačkog 

šumarskog društva u Berlinu referatom "Promjena 

staništa i potrajnost gospodarenja šumama u Republici 

Hrvatskoj"-J. Dundović iT. Starčević). 

Nakon završenog seminara isti dan poslijepodne, 

održanje okrugli stol (si. 2) na temu "Uspjeh kroz potrajno 

gospodarstvo - očekivanja iz prakse" na kojem 

su bili nazočni svi prisutni na prijepodnevnim seminarima. 

Moderator ovog foruma bio je Alexander 

Niemetz, novinar s Televizije Dresden. Raznolik je 

sastav ovog okruglog stola: 

- dr. Georg Winter, Savezni njemački ured za ekološko 

obrazovanje menadžmenta, Hamburg, 

Rudolf Stobbe, voditelj komunikacija u VW, 

Wolfsburg, 

član Uprave Shell Solar Njemačke Vertrieb d.o.o., 

Hamburg, 

- dr. W. Dertz, predsjednik Njemačkoga šumarskog 

društva, i 

- prof. dr. Michael Suda, profesor za šumarsku politiku 

i povijest šumarstva, München, 

bio je pravi poticaj raspravi cijelog gledateljstva. 

Tom prigodom, u ime hrvatske delegacije, prof. dr. 

sc. S.Mat i ć predao je predsjedniku dr. W. De rt zu i 

tajniku dr. K. Schulze monografiju "Obična jela", a 

mi. sc. J. Dundović uručio je predsjedniku skulpturu 

žira hrasta lužnjaka, rad Branka Bazi ne, UŠ 

Vinkovci, u znak dosadašnje plodne suradnje njemačkih 

i hrvatskih šumara (si. 3). 

U večernjim satima upriličena je za sve sudionike 

4-satna vožnja rijekom Labom (Elbom) u dva broda. 

Hrvatska je delegacija u društvu s gostima iz Švicarske, 

Austrije i Finske te novoizabranim predsjednikom 

540

nje). Ekskurzija se odvija u cjelovitom šumskom predjelu 

"Laussnitzer Heide" sa oko 5000 ha šume. 

Njemačkog šumarskog društva g. H. Grofom von 

K a n i t z, tijekom ovog neformalnog druženja, između 

ostalog dogovorila buduću suradnju šumarskih društava 

(si. 4). 

Treći dan 22. 9. 2001. hrvatska delegacija je s ostalim 

gostima bila na jednodnevnoj stručnoj ekskurziji 

broj 18 "Gospodarenje borovim sastojinama na različitim 

staništima u području Laussnitzer Heide" 

Šumarije Laussnitz, Direkcija šuma Bautzen (ponuđeno 

je bilo 5 dvodnevnih i 23 jednodnevne ekskurzije). 

Voditelj ekskurzije bio je dr. J. K ö n i g, referent uzgajanja 

šuma u Saskom ministarstvu za okoliš i poljoprivredu, 

a na objektima šumarije J. Glock, upravitelj 

šumarije Laussnitz. Šumarija Laussnitz leži 20 km 

sjeverno od Dresdena. 

Veličina i šume prema vlasništvu 

Državne šume 

Savezne šume 

Korporacijske šume 

Privatne šume 

Crkvene šume 

* Treuhand šume 

Ukupno 

5 602 ha 

26 ha 

34 ha 

9 305 ha 

27 ha 

740 ha 

15 734 ha 

Organizacija šumarije: 

Šumarija ima sedam revira, 3 za državne, 2 za mješovite 

i 2 za privatne šume. U šumariji su zaposlena 43 

radnika: 

2 radnika s visokom šumarskog spremom 

8 radnika s višom šumarskom spremom 

3 namještenika u uredu 

19 čuvara šume 

2 šumarska tehničara 

9 naučnika. 

Šumarija Laussnitz je jedno uzgojno šumskotehničko 

obrazovno uporište, obrazuje naučnike, a od 1998. 

godine je i pokusni model za financiranje (budžetira- 

Šume prema vrsti drveća 

Danas 

Smreka 

5,8% 

Bor 

82,4% 

Ariš 

1,3% 

Hrast 

1,9% 

Bukva 

2,2% 

Breza 

5,2% 

Ostalo 

1,2% 

Ukupno 100,0% 

Funkcije šume: 

Zaštita vode 

Zaštita prirode 

Zaštita krajolika 

Kulturna funkcija 

Rekreacijska funkcija 

34,8% 

10,0% 

45,5% 

0,5% 

9,6% 

Nekad (159l.g.) 

38,0% 

- 

- 

11,5% 

28,7% 

- 

21,8% 

100,0% 

Drvna zaliha, prirast i bonitet 

- Drvna zaliha porasla je od 149 mVhau 1982. na 

198 mVha u 1995. godini. 

- Godišnji tečajni prirast iznosi 8,6 mVha 

- Vrlo visoki bonitet (II i III). 

Godišnji etat je 4,7 mVha, odnosno ukupno godišnje 

20 000 m 3 od toga 98% prethodni prihod, a 2 % 

glavni prihod 

Prosječni godišnji šumskouzgojni radovi: 

njega pomlatka 93 ha (do 12 m visine stabla) 

čišćenje 280 ha (13 - 20 m visine stabla) 

- prorede 215 ha (> 20 m visine stabla) 

Ukupno 580 ha 

Lov 

površina lovnog revira je oko 4 600 ha 

- jelenska divljač, godišnji odstrel 1/100 ha, srneća 

divljač i divlje svinje 

Obnova šuma: 

Oko 200 ha u 10 godina, od toga pri glavnom prihodu 

(na pruge, pod zastorom krošanja i kombinacija pruge 

s čistom sječom i ekološka konverzija s bukvom). 

: Treuhandšume se nude na prodaju 

541

čije složili su se daje ovakva razmjena mišljenja i stavova 

o aktualnim šumarskim problemima potrebna, te 

da će se do sljedećeg skupa, koji bi se trebao održati u 

Slovačkoj, razmisliti i o potrebi institucionaliziranja 

Konferencije. (Izjavu donosimo u cjelini). 

priliku u terenskom dijelu Koferencije upoznati se sa 

sanacijskim radovima na opožarenim površinama šumarije 

Makarske (si. 3 i 4), obići Park prirode Biokovo, 

a posjetili su i turistički biser Hrvatske Dubrovnik 

(si. 5). 

Mr. sc. Josip D undo vi ć, prof, dr se. Mladen Figurić 

TRGOVINA DRVOM I NORME ZA DRVO 

UVOD 

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj "Hrvatske 

šume", p.o. Zagreb, prodajom drva osiguravaju potrajno 

gospodarenje šumama propisano šumskogospodarskom 

osnovom područja s naglaskom na 

osiguravanje sredstava: 

- za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju 

šuma, 

- za održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija 

šuma, uz posebnu brigu o šumama i šumskim zemljištima 

na kršu, 

- za potrebne investicije (šumske ceste, sredstva rada 

i opremu) i financiranje znanstveno-istraživačkog 

rada, 

- za troškove poslovanja Poduzeća. 

Prodajom drva treba pomagati finalizaciju u domaćoj 

drvnoj industriji i osigurati dovoljne količine 

drva za potrebe stanovništva. 

Trajni cilj i zadatak komercijalnog poslovanja je 

prodajom šumskih proizvoda osigurati sredstva za 

jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma 

na osnovi racionalne proizvodnje u šumarstvu, s 

usmjeravanjem prodaje prema finalizaciji u domaćoj 

drvnoj industriji, odabirući kvalitetne kupce dobrog 

boniteta, solventne prema "Hrvatskim šumama" 

U razdoblju od 1995 do 2000. godine prodane 

količine drva su u porastu, koji adekvatno ne prati i 

rast prihoda, stoje posljedica teškog stanja u gospodarstvu 

RH, nemogućnosti ostvarivanja tržišnih 

cijena drva i subjektivnih propusta pri utvrđivanju 

kakvoće drvnih sortimenata. 

Pristupanjem Republike Hrvatske WTO, vjerujemo 

da će postupno doći do približavanja cijene 

drvnih sortimenata u RH tržišnim cijenama drva na 

europskom tržištu. 

Preoblikovanjem "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb 

prema Zakonu o trgovačkim društvima, stvorit će se 

uvjeti za racionalnije i ekonomičnije poslovanje 

Poduzeća i na taj način osigurati veća sredstva za 

biološke i tehničke investicije, kao i standard uposlenih, 

što će jamčiti još uspješnije gospodarenje 

šumama. 

p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu Poduzeće), uvažavajući 

tržište, te postići optimum prihoda prodajom glavnih i 

sporednih šumskih proizvoda. 

Organ upravljanja Poduzeća je Upravni odbor 

koji u djelokrugu svojih ovlasti donosi poslovnu i komercijalnu 

politiku Poduzeća uz suglasnost Ministarstva 

gospodarstva Republike Hrvatske. Direktor Poduzeća 

544 

SREDNJOEUROPSKIH ZEMALJA, 

Drvenik, Hrvatska 18-21. rujna 2001. šumari srednje Europe u Hrvatskoj 

"Hrvatske šume"i hrvatsko šumarstvo bili su od 

18-21. rujna ove godine u Drveniku domaćin 5. konferencije 

generalnih direktora državnih šuma srednjoeuropskih 

zemalja. Na dnevnom redu ovogodišnjeg 

skupa čelnih ljudi poduzeća koja gospodare državnim 

šumama, našle su se tri aktualne teme podjednako 

važne za sve zemlje srednjoeuropskog miljea: trgovina 

drvom i norme za drvo, certifikacija gospodarenja 

šumama te aktualna politika zaštite okoliša. 

Teme su, pokazalo se, važne kako za hrvatsko šumarstvo 

tako i za cijelo okruženje, što potvrđuju i sudionici 

Konferencije. Vidljivo je da državna šumska 

poduzeća muče slični ili isti problemi i da se u pojedinim 

zemljama slično i rješavaju. Posebno je istaknuta 

važnost šumarstava za gospodarstva pojedinih zemalja 

te isto tako značaj i uloga šumara u zaštiti okoliša gdje 

su bili prvi zaštitari, no sada se moraju prilagođavati 

novim vremenima i surađivati s različitim drugim organizacijama 

koje se bave zaštitom prirode. 

U radu Konferencije sudjelovali su predstavnici državnih 

šuma Austrije, Bavarske, Češke, Hrvatske, Poljske, 

Rumunjske i Slovačke te kao promatrači, Bosne i 

Hercegovine, Jugoslavije i Slovenije. 

542

Sudionici konferencije (si. 1) 

Hrvatska - Željko Ledinski (direktor Hrvatskih šuma), 

Ivan Hodić (zamjenik), Tomislav Starčević 

(pomoćnik), Josip Dundović, (savjetnik), 

Mladen Figurić, Ivica Grbac (Šumarski 

fakultet) 

Austrija - Dr.Thomaas Uher, Gerald Platner (ÖBf 

AG), članovi Uprave 

Bavarska - Reinhold Erlbeck (Forstministerium) 

Češka - Jiri Oliva (direktor Lesy Češke 

Poljska - 

Republiky), Jaromir Sixta, Jana Pechova 

Dr.Konrad Tomaszewski (direktor Lasy 

Panstwowe), Anna Kovalska 

Rumunjska - Filip Georgescu (direktor Societata 

Nationala Padurilor), Gheorge Florian 

Borlea 

Slovačka - Blazej Mozucha (direktor Lesy Slovenskej 

Republiky š.p.), Rudolf Bruchanik 

Promatrači 

Bosna i Hercegovina - Pero Marković (direktor Sume 

Herceg Bosne), Vlado Soldo, 

Alojz Dunđer 

Jugoslavija - Vojislav Janković (direktor Srbija šume) 

Slovenija - Marko Matjašič, Janez Levstek (savjetnici) 

Sudionike i goste uvodno je na otvaranju Konferencije 

pozdravio i zaželio im dobrodošlicu direktor "Hrvatskih 

šuma" Željko Ledinski, (si. 2). On je tom 

prilikom ukratko predstavio Hrvatske šume, naglasivši 

da one gospodare sa blizu 2 milijuna ha, da propisani 

etat iznosi 4,9 milijuna kubika, no sječe se tek pola dozvoljenog 

etata, oko 2,5 milijuna kubika. Potom se 

skupu obratio doministar u Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva Željko Rendulić. Obzirom da su neke 

od zemalja sudionca konferencije već prošle proces restrukturiranja, 

rekao je on, bit će zanimljiva saznanja o 

uspješnosti tranzicije šumarstva kod njih. Župan Splitsko-dalmatinske 

županije Branimir Lukšić poželio 

je sudionicima ugodan boravak u drugoj po veličini 

županiji u Hrvatskoj "koja je povijesno oduvijek bila 

sastavni dio kulturnog prostora Sredozemlja i srednje 

Europe". Goste je pozdravio i upravitelj Uprave šuma 

Split, neposrednog domaćina Konferencije, Ivan Lek 

o istakavši da ova, po površini najveća uprava u sastavu 

poduzeća svoj daljnji razvoj vidi ponajprije u valorizaciji 

općekorisnih funkcija šume, u njihovom zaštitnom 

karakteru, turističkoj ponudi, ekologiji, lovstvu. 

Na kraju se šumarima obratio upravitelj vinkovačke 

Uprave Luka Vukovac. 

Svi sudionici Konferencije ukratko su referirali o 

svakoj temi nakon čega se raspravljalo. 

O hrvatskim iskustvima u trgovini drvetom i normama 

za drvo referat je pripremio savjetnik u Hrvatskim 

šumama mr. Josip Dundović,a na Konferenciji 

gaje prezentirao prof. dr. Mladen Figurić. Pomoćnik 

direktora Hrvatskih šuma dipl.ing. Tomislav Starčev 

i ć uvodno je izlagao na temu Aktualna politika i zaštita 

okoliša, a zamjenik direktora Hrvatskih šuma 

dipl. ing. Ivan H o d i ć je izvijestio o dostignućima Hrvatske 

u certifikaciji šuma. Konferencija je završena 

usvajanjem zajedničke Izjave po pitanju trgovine drvetom, 

certifikacije šuma te zaštite okoliša u kojoj su se 

sudionici složili da se uz ostalo, u svim zemljama osim 

Hrvatske trgovina drvom odvija u tržišnim uvjetima i 

isključeno je administrativno određivanje cijena, daje 

jamstvo plaćanja gotovo uvijek osigurano jamstvom 

banke. Kad se radi o certifikaciji šuma u Europi primjenjuju 

FSC i PEFC sustavi i s njima sukladni nacionalni 

sustavi. Isto tako da aktivna zaštita šumskih eko- 

543

sustava zahtijeva integralan pristup u upravljanju i 

održivom gospodarenju šumama. Sudionici Konferencije 

složili su se daje ovakva razmjena mišljenja i stavova 

o aktualnim šumarskim problemima potrebna, te 

da će se do sljedećeg skupa, koji bi se trebao održati u 

Slovačkoj, razmisliti i o potrebi institucionaliziranja 

Konferencije. (Izjavu donosimo u cjelini). 

Osim radnog dijela, europski šumari i gosti imali su 

priliku u terenskom dijelu Koferencije upoznati se sa 

sanacijskim radovima na opožarenim površinama šumarije 

Makarske (si. 3 i 4), obići Park prirode Biokovo, 

a posjetili su i turistički biser Hrvatske Dubrovnik 

(si. 5). 

Mr. sc. Josip Dundović, prof, dr se. Mladen Figurić 

TRGOVINA DRVOM I NORME ZA DRVO 

UVOD 

Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj "Hrvatske 

šume", p.o. Zagreb, prodajom drva osiguravaju potrajno 

gospodarenje šumama propisano šumskogospodarskom 

osnovom područja s naglaskom na 

osiguravanje sredstava: 

- za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju 

šuma, 

- za održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija 

šuma, uz posebnu brigu o šumama i šumskim zemljištima 

na kršu, 

- za potrebne investicije (šumske ceste, sredstva rada 

i opremu) i financiranje znanstveno-istraživačkog 

rada, 

- za troškove poslovanja Poduzeća. 

Prodajom drva treba pomagati finalizaciju u domaćoj 

drvnoj industriji i osigurati dovoljne količine 

drva za potrebe stanovništva. 

Trajni cilj i zadatak komercijalnog poslovanja je 

prodajom šumskih proizvoda osigurati sredstva za 

jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma 

na osnovi racionalne proizvodnje u šumarstvu, s 

usmjeravanjem prodaje prema finalizaciji u domaćoj 

drvnoj industriji, odabirući kvalitetne kupce dobrog 

boniteta, solventne prema "Hrvatskim šumama" 

U razdoblju od 1995 do 2000. godine prodane 

količine drva su u porastu, koji adekvatno ne prati i 

rast prihoda, stoje posljedica teškog stanja u gospodarstvu 

RH, nemogućnosti ostvarivanja tržišnih 

cijena drva i subjektivnih propusta pri utvrđivanju 

kakvoće drvnih sortimenata. 

Pristupanjem Republike Hrvatske WTO, vjerujemo 

da će postupno doći do približavanja cijene 

drvnih sortimenata u RH tržišnim cijenama drva na 

europskom tržištu. 

Preoblikovanjem "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb 

prema Zakonu o trgovačkim društvima, stvorit će se 

uvjeti za racionalnije i ekonomičnije poslovanje 

Poduzeća i na taj način osigurati veća sredstva za 

biološke i tehničke investicije, kao i standard uposlenih, 

što će jamčiti još uspješnije gospodarenje 

šumama. 

p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu Poduzeće), uvažavajući 

tržište, te postići optimum prihoda prodajom glavnih i 

sporednih šumskih proizvoda. 

Organ upravljanja Poduzeća je Upravni odbor 

koji u djelokrugu svojih ovlasti donosi poslovnu i komercijalnu 

politiku Poduzeća uz suglasnost Ministarstva 

gospodarstva Republike Hrvatske. Direktor Poduzeća 

544

sa zamjenikom, pomoćnicima i upraviteljima uprava 

šuma, ili osobe s posebnim ovlaštenjima, provode poslovnu 

politiku i odgovorni su za uspješnost poslovanja. 

U Poduzeća je ustrojeno jedinstveno komercijalno 

poslovanje, koje se provodi na razini Poduzeća preko 

Komercijalne službe u Direkciji i komercijalnih odjela 

u upravama šuma, gdje se zasnivaju ugovorni odnosi. 

/. Postojeći načini prodaje drvnih sortimenata su : 

1. Ugovor bez nadmetanja (5-godišnji*, odnosno 

godišnji ugovor) 

1.1. Područja od posebne državne skrbi 

Drvnoj industriji na tom području prodaju se 

trupci s tog područja 

1.2. Izvozni dio industrije finalnih proizvoda 

(namještaj, parket, građevna stolarija i si.) 

1.3. Dio primarne prerade 

1.3.1. Drvni sortimenti kod kojih je veća ponuda 

od potražnje (trupci za furnir i ljuštenje, 

tanka oblovina, celulozno drvo, drvo za drvne 

ploče, dio pilanskih trupaca i ogrjevno drvo) 

1.3.2. Područja gdje je primarna prerada od 

posebne važnosti, zbog nemogućnosti razvoja 

drugih djelatnosti. 

2. Javnim nadmetanjem 

2.1. Domaće javno nadmetanje 

Za preostale drvne Sortimente kod kojih je potražnja 

veća od ponude 

2.2. Međunarodno javno nadmetanje 

Samo za one drvne Sortimente za koje ne postoji 

interes na domaćem tržištu 

3. Na blagajni 

Prodaja drvnih sortimenata za potrebe pučanstva 

Pristupanjem Republike Hrvatske članstvu 

WTO vjerojatno će se smanjiti utjecaj Vlade Republike 

Hrvatske na formiranje cijena i određivanje 

načina prodaje drva, pa se pretpostavlja da će se pozitivno 

odraziti na poslovanje Poduzeća, budući da su 

dosad u Republici Hrvatskoj ostvarivane cijene niže 

od tržišnih cijena drva u susjednim državama. 

//. Važeći rokovi plaćanja 

• za prodane trupce: 

- po ugovoru 60 dana od isporuke 

- na nadmetanju prije isporuke 

• za prodano celulozno i ostalo sitno industrijsko 

drvo: 

* Do 31.12. 2000. Poduzeće je zaključilo 41 petogodišnji ugovorite: 

a) Sa 38 kupaca ugovoreno je 852 600 m 3 trupaca (što količinski 

iznosi 54% trupaca prodanih putem ugovora), 

b)Sa 3 kupca ugovoreno je 340 000 nr ccluloznog drva (što količinski 

iznosi 56 % celuloznog drva prodanog putem ugovora). 

- po ugovoru 90 dana od dana isporuke 

- na nadmetanju 30 dana od dana isporuke 

• prodani drvni sortimenti na blagajni plaćaju se prije 

isporuke. 

///. Ostvarena prodaja drvnih sortimenata 

u razdoblju od 1995 do 2000. godine 

Poslovnom politikom Poduzeća koja je ugrađena u 

Plan poslovanja za 2001. godinu, utvrđene su i mjere 

za planiranje prihoda izravnom primjenom kvalitativne 

strukture drvnih sortimenata prema sortimentnim 

tablicama glavnih vrsta jednodobnih i prebornih 

šumskih sastojina (prema HRN - 1995). 

Ostvarena prodaja drvnih soritmenata od 1 107 092 

259 kn (1 EUR = 7,55 kn) ili 3 553 772 m 3 prema mjestima 

prodaje u 2000. godini iznosi: 

franco cesta (82,5% vrijednosno i 69,3% količinski) 

izvoz franco granica (13,9% vrijednosno i 10,9% 

količinski) 

šuma neizrađeno (3,2% vrijednosno i 18,0% količinski) 

šuma izrađeno (0,4% vrijednosno i 1,8% količinski). 

Zbog održavanja tekuće likvidnosti zadužena je 

Komercijalna služba Poduzeća i Komercijalni odjeli 

uprava šuma na provedbu Mjera za racionalizaciju 

Plana za 2001. godinu i to: 

osigurati plasman roba u skladu s ugovorima uz 

praćenje dužnika s obvezatnim osiguranjem validnim 

instrumentima plaćanja za isporučene količine 

robe i datih usluga, 

dinamizirati i izvršiti postupak nadmetanja za robe 

u izvozu i za domaće tržište, 

povećati prodaju s vlastitim izvozom (bez posrednika), 

naplati potraživanja posvetiti osobitu pozornost 

(dospjeli dug ne smije biti veći 5% od ukupnog 

prometa prethodne godine), 

izvršiti pripremu izmjene cijena roba i usluga s aspekta 

kretanja cijena na svjetskom tržištu, poskupljenja 

inputa proizvodnje (gorivo) i valutni utjecaj 

(odnos kuna - DEM odnosno EUR-o). 

IV. Problematika prodaje drvnih sortimenata 

Iz tablica 1., 2. i 3. vidimo da izvršenje prodaje 

drvnih sortimenata količinski raste od ratne 1995. do 

2000. godine, što je rezultat pokretanja proizvodnje na 

do tada radno nedostupnim površinama i zbog miniranosti 

terena. Međutim količinsko povećanje prodaje ne 

prati povećanje prihoda od prodaje drvnih sortimenata. 

Ovakav raskorak posljedica je nemogućnosti povećanja 

cijena i nedosljedne primjene HRN - 1995 za 

drvo pri utvrđivanju kakvoće drvnih sortimenata. 

U 1999. godini poduzete su mjere za dosljednu primjenu 

HRN - 1995 za drvo, stoje rezultiralo poveća- 

545

njem prihoda od prodaje drvnih sortimenata u odnosu 

na 1998. godinu za 12,5%, dok je količinski rast prodaje 

povećan za 9,0 % (tablica 4). 

Potražnja na domaćem tržištu je za trupcima hrasta, 

jele, smreke, bukve i jasena, a otežana je prodaja 

trupaca topole, graba, cera, bagrema i kestena. 

U izvozu trupaca došlo je do sniženja cijena trupaca 

bukve i povećanja cijena trupaca hrasta i jasena. 

Drvni sortimenti izvoze se u Italiju, Austriju, Sloveniju 

i nešto malo u Njemačku, Mađarsku i Grčku. 

Tablica 1. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva 

Godina 

1995. 

1996. 

1997. 

1998. 

1999. 

2000. 

000 m 3 

1 331 

1 434 

1 527 

1 553 

1 710 

1 853 

Oblovina 

000 kn 

695 945 

696 555 

722 151 

754 847 

865 109 

917 171 

kn/m 3 

523 

486 

473 

486 

506 

495 

000 m 3 

1 299 

1 500 

1 605 

1 415 

1 530 

1 701 

Prostorno drvo 

000 kn 

162 037 

163 414 

167 796 

146 795 

149 420 

189 921 

kn/m 3 

125 




98 

112 

000 m 3 

2 630 

2 934 

3 132 

2 968 

3 240 

3 554 

Ukupno 

000 kn 

857 982 

859 969 

889 947 

901 642 

1 014 529 

1 107 092 

kn/m 3 

326 

293 

284 

304 

313 

312 

m 3 


112 

119 

113 

123 

135 

Index 

kn 

100,0 




118,2 

129,0 

EUR = 7,55 kn 

Tablica 2. Izvršenje prodaje po grupama drvnih sortimenata od 1995 - 2000. 

Godina 

1995. 

1996. 

1997. 

1998. 

1999. 

2000. 

Trupci Tanka oblovina Celulozno drvo Ogrjev Ukupno 

m 3 

1 275 000 

1 388 000 

1 491 000 

1 515 000 

1 680 000 

1 822 000 

56 000 

46 000 

37 000 

38 000 

30 000 

31 000 

440 000 

357 000 

436 000 

386 000 

416 000 

609 000 

859 000 

1 143 000 

1 168 000 

1 029 000 

1 113 000 

1 092 000 

2 630 000 

2 934 000 

3 132 000 

2 968 000 

3 239 000 

3 554 000 

Tablica 3. Izvršenje prodaje trupaca po načinima proda eod 1995 - 2000. 

Godina 

1995. 

1996. 

1997. 

1998. 

1999. 

2000. 

Ugovor 

m 3 

732 000 

952 000 

1 131 000 


1 375 000 

1 588 000 

% 

59 

69 

96 

93 

81 

87 

Domaća licitacija 

m 3 % 

359 000 28 

234 000 17 

105 000 7 

295 000 19 

146 000 9 

90 000 5 

Međunarodna 

m 3 

103 000 

73 000 

74 000 

76 000 

112 000 

84 000 

icitacija 

% 

8 

5 

5 

5 

7 

5 

Blagajna 

m 3 

81 000 

129 000 

181 000 

43 000 

47 000 

60 000 

% 

7 

9 

12 

3 

3 

3 

Ukupno 

m 3 

1 275 000 

I 388 000 

1 491 000 

1 515 000 

1 680 000 

1 822 000 

Tablica 4. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva od 1998 - 2000. 

Godina 

1998. 

1999. 

2000. 

000 m 3 

1 553 

1 710 

1 853 

Oblovina 

000 kn 

754 847 

865 109 

917 171 

kn/m 5 

486 

506 

495 

Prostorno drvo 

000 m 3 000 kn 

1 415 146 795 

1 530 149 420 

1 701 189 921 

kn/m 3 


98 

112 

000 m 3 

2 968 

3 240 

3 554 

Ukupno 

000 kn 

901 642 

1 014529 


kn/m 3 

304 

313 

312 

m 3 



120 

Index 

kn 


112,5 

122,8 

1 EUR = 7,55 kn 

V. Restrukturiranje (preoblikovanje) "Hrvatskih 

šuma",p.o. Zagreb 

Posljednjih godina Poduzeće je svojim prihodima 

i pored sve težih općih (poratnih) gospodarskih prilika 

uspjevalo pokrivati svoje rashode i svoje poslovanje 

samostalno financirati. Daljnji razvoj događaja 

bitno će ovisiti o kretanju i gospodarskom stanju hrvatskih 

poduzeća iz djelatnosti prerade drva, koje zadnjih 

godina ozbiljno zabrinjavaju i imaju vrlo jak utjecaj na 

stanje i poslovanje Poduzeća. 

Hrvatska šumarska struka je 1999. godine prepoznala 

nužnost promjena i prihvatila obvezu izrade 

prijedloga odredaba i ciljeva svoje budućnosti. 

546

Vlada Republike Hrvatske je 9. ožujka 2000. godine 

donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Republike 

Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". 

Povodom Dana hrvatskog šumarstva 21. lipnja 

2000. održana je tematska rasprava na kojoj je ocijenjeno 

današnje stanje Poduzeća, a određeni su i temeljni 

ciljevi i vizija razvoja šumarstva Hrvatske te 

potreba izrade Projekta restrukturiranja koje je vlada 

prihvatila, a koji će nakon studiozne razrade postati 

dio ukupne strategije razvoja Republike Hrvatske. 

Vlada Republike Hrvatske je 21. prosinca 2000. donijela 

Zaključak o restrukturiranju "Hrvatskih šuma", 

p.o. Zagreb prema sljedećim odrednicama: 

a) jedinstveno Poduzeće za šume s organizacijskom i 

financijskom odgovornošću proširenom i na najniže 

organizacijske jedinice (šumarije) i 

b) privatizacija djelatnosti koje izravan direktan 

utjecaj na gospodarenje šumama. 

Pri izradi Projekta restrukturiranja (Poslovnog 

koncepta) treba koristiti spoznaje razvijenih europskih 

zemalja i najznačajnije ciljeve poslovanja "Hrvatskih 

šuma", p.o. Zagreb. 

Radovi na izradi Studije restrukturiranja "Hrvatskih 

šuma" početi će 1. listopada 2001. godine i 

trajati šest mjeseci. 

VI. Zaključak 

Ovim referatom prikazali smo prodaju drvnih sortimenata 

u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb i iznijeli 

najznačajnije probleme vezane uz istu za razdoblje 

od 1995. do 2000. godine. 

U promatranom razdoblju prodajom drvnih 

sortimenata osigurani su prihodi za poslovanje Po- 

duzeća, jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju 

šuma, međutim nisu osigurana dovoljna sredstva 

za investicije, što će rezultirati tehnološkim zaostajanjem 

u razvoju i povećanju troškova poslovanja 

Poduzeća u idućem razdoblju. Zato treba nastaviti daljnje 

osvajanje radno nedostupnih šuma, kako bi se povećala 

proizvodnja glavnih šumskih proizvoda i uskladile 

cijene drvnih sortimenata s cijenama istih na europskom 

tržištu. 

Može se očekivati da će Projektom restrukturiranja 

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb biti omogućeno povećanje 

prihoda od ostalih šumskih proizvoda i drugih 

djelatnosti. 

Vjerujemo da će nam rješavanje ovih problema 

olakšati pristup Republike Hrvatske WTO-u. 

Iznesene činjenice i problemi zahtijevaju i određene 

promjene u hrvatskom zakonodavstvu (Zakon 

o šumama, Zakon o lovu, Zakon o vodama, Zakon o 

zaštiti prirode, Zakon o cestama, Zakon o rudarstvu) 

koje se odnose na šumarstvo, lovstvo, zaštitu prirode 

itd. 

Napomena! 

Pet pitanja za sve sudionike 5. Konferencije 

1. Imate li sustav kako vrednujete kupce (dobre i loše)? 

2. Kako definirate marketing u šumarstvu i koliko 

trošite sredstava od prihoda na njegovo financiranje? 

3. Likvidnost poduzeća državnih šuma? 

4. Odnos šumarstva i prerade drva u Vašoj zemlji? 

5. Primjena internetskog trgovanja? 

Tomislav Starčević, dipl. ing. šum. 

AKTUALNA POLITIKA I ZAŠTITA OKOLIŠA U HRVATSKOJ 

Prije bilo kakvih razmatranja o problematici odnosa 

aktualne politike i zaštite okoliša u Hrvatskoj, valja se 

jasno odmaknuti od prepoznatljivog pristupa bogatih, 

koji zaštitu okoliša prihvaćaju kao dopadljivu zabavu, 

ali i mnogih na svim prostorima koji vješto u političkom 

ili tržišnom smislu zlorabe prefiks "eko". Treba 

reći kako su izrazito rastuće spoznaje o ugroženosti 

okoliša, značenju i vrijednostima općih dobara koje daruje 

priroda, posebno šumski ekosustavi, uvjetovale i 

proizvelea stotinjak što zakonskih ili podzakonskih 

akata, usmjerenih na očuvanje šuma, prirode i okoliša 

u cjelini. Svakako, nije potrebno sada nabrajati niti sve 

zakonske akte ni odredbe koje iz njih slijede. Zadovoljit 

će nas definicija okoliša iz Zakona o zaštiti okoliša 

(NN, br. 82/94.) 

UVOD 

* Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i 

more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog 

djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja 

kojeg je stvorio čovjek. 

- Okoliš je dobro od interesa za državu i ima njezinu 

osobitu zaštitu. 

- Zahvatima u okoliš ne smije se utjecati na kakvoću 

življenja, na zdravlje ljudi i održivi razvoj prirode. 

- Upravljanje okolišem provodi se pod uvjetima i 

na način propisan zakonima. 

Isto tako, za sve aktualne politike svijeta vrijede 

stare i dobro znane zakonitosti. 

* Politika je skup aktivnosti kojima su svi promišljeni 

poslovi usmjereni prema osvajanju i zadržavanju 

547

vlasti, znajući da politika prvo proriče i obećava budućnost, 

a onda isto tako znalački objašnjava zašto se 

ta obećanja i proročanstva nisu dogodila. 

- Izostanak memorije ili smanjena mogućnost pamćenja 

biračkoga tijela uvjetuje spore promjene u odnosu 

politike i stvarne zaštite okoliša. 

- Neovisna struka i neovisni intelektualci moraju 

nužno imati kritički odmak od svake aktualne politike i 

vlasti; za dobro svake politike. 

- Ishod borbe za zaštitu prirode i okoliša, između 

amatera ekologista s organiziranim i financijski jakim 

strukovnim lobbyima, nema izgleda za pobjedu. Zato 

je u borbi za zaštitu okoliša i prirode potrebno učiniti 

odmak od romantične idile, a u obračun treba ulaziti s 

vrlo jasnim, znanstvenim argumentima o opasnostima 

koje nas očekuju budemo li stalno prelazili liniju takozvanog 

održivog razvoja. 

* Šumarska struka Hrvatske, na osnovi dvjestopedesetgodišnje 

tradicije i uspješnog zalaganja u gospodarenju 

i zaštiti šumskih ekosustava i prirode, u cjelini 

upozorava kako zaštita okoliša i prirode nije samo 

stvar osjećaja, već prije svega znanja, materijalnih mogućnosti, 

dugoročno vrlo angažiranog stručnog rada i 

mnogih znanstvenih istraživanja. 

* Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske 

(NN br. 50/99.) planira se zaštita prirodne baštine 

na oko 15% površine državnoga teritorija. 

- Trenutno je pod zaštitom oko 12 % državnoga teritorija 

- Od šuma i šumskog zemljišta pod zaštitom je 

26,6 % površina, ako tome pridodamo površine zaštitnih 

šuma (97.036 ha) onda je to 30,5 %. 

* Program prostornog uređenja Republike 

Hrvatske nalaže ispitivanje i korigiranje dosadašnje 

pretežito deklarativne zaštite okoliša, uz jasno 

određivanje kriterija prema održivom i ravnomjernom 

razvoju. 

* Na primjeru prioriteta u iskorištenju hidroenergetskih 

potencijala, Program jasno obvezuje da se svi 

višenamjenski objekti usklade s drugim korisnicima 

NACIONALNI PARK 

Plitvička jezera 

Paklenica 

Risnjak 

Mljet 

Kornati 

Brijuni 

Krka 

Sjeverni Velebit 

Ukupno 

PARK PRIRODE 

Kopački rit 

Medvednica 

Velebit 

Biokovo 

Telašeica 

Lonjsko Polje 

Papuk 

Zumberak-Samob.gorje 

Vransko jezero 

Učka 

Ukupno 

548 

POVRŠINA ha 

29.482 


6.400 

5.480 

23.400 

3.635 


12.810 

101.707 

POVRŠINA ha 

17.770 

22.826 

200.000 

19.550 

6.706 

50.650 

38.464 

33.300 

5.700 

14.600 

409.566 

OCJENA STANJA 

prostora te sa zahtjevima zaštite prostora, uključujući 

sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije 

koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti 

takvih zahvata. Dakle, ne stoji često nuđen 

izbor; ili zaštita prirode ili hidroelektrana, već je jedini 

izbor, takav zahvat koji isključuje opasnost od bilo 

kakvih negativnih posljedica u prirodi, najčešće u 

šumskim ekosustavima. 

* Pretpostavka za provedbu stvarne zaštite okoliša i 

prirode je nužno usklađivanje čitavog niza zakona i 

odgovarajućih podzakonskih akata, multidisciplinarna 

suradnja s ciljem preciznijih određenja i ovlaštenja 

(Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o 

vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, 

Zakon o lovu i drugi). 

* Treba reći kako je temeljna odrednica u Strategiji 

razvoja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj "održivi 

razvoj". 

* Krupna zapreka jačanju zaštite prirode u Republici 

Hrvatskoj je nedovoljna spremnost i manjkava osposobljenost 

stručnih službi uprava nacionalnih parkova 

i parkova prirode. 

* U samo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Risnjak 

i Sjeverni Velebit), iz gospodarenja je izuzeta drvna 

zaliha od 10,1 mil. m 3 s godišnjim prirastom od 

200.000 m 1 . Tako bi trebalo biti po Zakonu o zaštiti prirode, 

pa ipak to nije tako jer i tu se drvna masa koristi. 

* U parkovima prirode, pod posebnim je režimom, 

(pravilnicima o unutarnjem redu), regulirano gospodarenje 

s oko 15 mil. m' drvne zalihe. 

* Ostanemo li samo na proglašenju zaštitnih objekata 

(nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni 

rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik 

prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna 

ili životinjska vrsta), ispada da smo zaštitu prirode 

shvatili kao pasivno održavanje romantične idile. 

* Zaustavljanje gospodarenja u šumskim ekosustavima 

prebornih šuma nedvojbeno rezultira procesima 

nazadovanja (regresije), kako sa šumom tako i s divljači 

(obični jelen, divlja svinja).

* Za nacionalne parkove i parkove prirode nedostaju: 

- prirodnoznanstvene i prateće studije 

- prostorni planovi 

- procjene socijalne funkcije i procjene provodljivosti 

- osposobljene stručne službe i kontrolna funkcija 

- dugoročno stabilni izvori financiranja provedbe 

aktivne zaštite. 

PRIJEDLOZI: 

1. Donošenje prostornih planova za nacionalne e 

parkove i parkove prirode: 

usklađene s Programom prostornog uređenja Republike 

Hrvatske 

nerazlikovanje deklarativne od stvarne zaštite 

prirode 

neodređenost u izboru između pasivne zaštite i održivog 

gospodarenja 

- utemeljene na prirodnoznastvenim i ostalim pratećim 

studijama 

- manjkava osposobljenost kadrova u stručnim službama 

i kontrolnoj funkciji 

s jasno razgraničenom prostornom razdiobom svih h 

funkcija 

- nedovoljno angažirano uključivanje 

udruženja i medija 

strukovnih 

s naglašenom, jasnom i osiguranom mogućnošću u 

provedbe i kadrovima 

s osiguranim izvorima financijskih sredstava 

- nedostatna građanska hrabrost i smjelost intelektualaca 

da budu konstruktivnim kritičarem i savješću 

svakoj vlasti. 

s mogućnošću zapošljavanja i razvoja pratećih djelatnosti 

ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom 

Putevi izlaska iz ovakvog stanja nisu tajnoviti, pa 

2. Integralno upravljanje i održivo (potrajno) gospodarenje 

onim zaštićenim objektima (nacionalni parkovi, 

parkovi prirode), gdje je temeljni fenomen n 

šumski ekosustav potrebno je povjeriti "Hrvatskim n 

šumama", bez financijske podrške proračuna Republike 

Hrvatske ili županija. 

3. Ozbiljan problem za racionalan pristup zaštiti predstavlja: 

nepostojanje stručno kompetentne državne institucije 

(arbitra) 

koja bi jamčila skori iskorak prema željenom cilju. Ovo 

je vrijeme obilježeno jasnim spoznajama o nužnosti pri- 

hvaćanja novih stvari, pa ipak instiktivno nastavljamo 

raditi po starome. Nije tajna da nam je potrebna trajna 

edukacija, sustav monitoringa, informatika, razmjena 

iskustava sa svijetom, istraživanje tržišta i marketing, 

angažirani odnosi s javnošću i još mnogo toga. Sve ovo 

odnosi se i na državne institucije bez kojih nije moguće 

željene promjene ostvariti. To dakako nije jednostavno 

ni lako, no izvjesno je da tom putu nema alternative. 

Ivan Hodić, dipl. ing. 

U HRVATSKOJ FSC SUSTAV 

U Hrvatskoj su prve šumske površine certificirane e šume. U tom smislu pred nama je cetificiranje šuma u 

prije dvije godine i to na zahtjev tržišta, odnosno kupaca 

naših proizvoda, istaknuo je zamjenik direktora Hrtom 

predstoji monitoring koji će se odvijati na različi- 

bjelovarskoj i senjskoj upravi, pojasnio je Hodić. Povatskih 

šuma Ivan Hodić. Za Hrvatske šume koje e tim upravama. Problemi koji se javljaju odnose se na 

gospodare s 80 % šuma i šumskog zemljišta u državi, 

određena ograničenja u zaštićenim šumama. Sljedeći 

certifikacija kao dokaz da proizvod potječe iz šuma u korak, kaže Hodić izrada je nacionalnog sustava certi- 

kojima se gospodari na načelima održivog razvoja, ili 

ficiranja, koji će se moći koristiti i udovoljiti standardie 

ma oba sustava i PEFC i u FSC-u. 

kako kažu šumari na načelima potrajnosti, itekako je 

zanimljiva. Na zahtjev kupaca i tržišta opredijelili smo 

sa za FSC sustav, koji je pogodan za velikog šumovlasnika. 

No zanimljiv je i PEFC sustav, čija se mogućnost 

primjene razmatra. Dosada je u poduzeću certifi— 

cirano 246 000 ha u tri šumske uprave, Delnicama, 

Vinkovcima i Zagrebu. Glede činjenice daje to jedinstveno 

poduzeće, dovoljno je certificirati trećinu površina, 

uz uvjet da budu obuhvaćene sve vrste šuma i načina 

gospodarenja, krš, prebor i kontinentalni dio, da bi 

Hrvatske šume dobile certifikat za cijele Hrvatske 

549

Izjava 

Slijedom Izjave donesene u Timisoaru (Temišvar) 

9. rujna 2000. godine, sudionici Konferencije direktora 

iz poduzeća koja gospodare državnim šumama 

Austrije, Bavarske, Češke, Hrvatske, Poljske, Rumunjske 

i Slovačke te kao promatrači iz Bosne i Hercegovine, 

Jugoslavije i Slovenije, susreli su se u Drveniku 

od 18-21. rujna 2001. godine, kako bi razmijenili 

mišljenja o sljedećoj problematici: 

1. Trgovina drvom i norme za drvo 

2. Certifikacija gospodarenja šumama 

3. Aktualna politika i zaštita okoliša. 

Nakon izlaganja svih sudionika po navedenim temama 

i šire rasprave zaključuje se sljedeće: 

adi) 

• U svim zemljama sudionicima konferencije izuzev 

Hrvatske, trgovina drvnim sortimentima odvija se 

u tržišnim uvjetima, tj. cijene određuje tržište ponudom 

i potražnjom te je isključeno administrativno 

određivanje cijena. 

• Odnosi između poduzeća koje gospodare šumama 

i kupaca - prerađivača su samo poslovni kroz kupoprodajne 

ugovore, a u slučaju ŠBF odnos je sa 

najboljim dugoročnim i pouzdanim kupcima i u 

vlasničkom udjelu (ŠBF kupile udio i dionice). 

• Jamstvo plaćanja prodanih proizvoda gotovo je 

uvijek osigurano jamstvom banke. 

• Većina sudionika izdvaja određena sredstva za 

marketing kojim se propagira uporaba proizvoda 

od drva, a ne reklama samih sortimenata. Također 

pojedine zemlje ulažu sredstva u razvoj potrošnje 

sitnog drva i otpada od drva kao energenta, s ciljem 

slabljenja monopola kupaca drveta za celulozu. 

• Norme za sortiranje drvnih proizvoda moraju biti u 

funkciji zadovoljavanja traženja kupaca. U primjeni 

su kod svih sudionika domaći sustavi normi, 

koji bolje zadovoljavaju potrebe kupaca, pošto 

najveći dio prerade kupci iz vlastite zemlje. EN 

norme za drvo ne udovoljavaju potpuno potrebama 

unutarnjih tržišta zemalja te se primjenjuju samo 

kada ih kupci posebno traže i to uglavnom u međunarodnoj 

trgovini. 

• Trajni cilj komercijalnog poslovanja prodajom drveta 

je osigurati sredstva koja šumama srednje Europe 

jamče njihov stalan i stabilan razvoj i osiguravaju 

gospodarenje po načelu potrajnosti u okviru 

održi vog razvoja. 

• Državne šume ispunjavaju važne zadaće brige za 

šume i njihove općekorisne funkcije, čije ispunjenje 

kod privatnih šumovlasnika možemo očekivati 

samo ako im je isto i posebno plaćeno. 

ad2) 

• Iako se certificiranje gospodarenja šumama temelji 

na dragovoljnosti, tržište ga je nametnulo kao 

neizbježno. 

• U Europi su u primjeni FSC i PEFC sustavi te nacionalni 

sustavi njima sukladni. Kod odabira sustava 

certiftciranja treba voditi brigu koji je najjeftiniji 

u konkretnim uvjetima i najbolje odgovara 

gospodarskim uvjetima vlastite zemlje. Dugoročno 

treba raditi na razvoju nacionalnog sustava sukladnog 

sustavima PEFC i FSC. 

ad3) 

• Pasivna zaštita prirode i posebno šumskih ekosustava 

ne zadovoljava ni najniže ekološke standarde. 

Ona ne uvjerava javnost u našu stručnu i moralnu 

spremnost za stvarnu zaštitu prirode. 

• Aktivna zaštita šumskih ekosustava zahtijeva integralan 

pristup u upravljanju i održivom gospodarenju. 

Ona nužno nameće potrebu usklađivanja 

ukupne zakonske regulative koja uređuje odnose u 

okolišu i prirodi (šuma, voda, fauna, divljač i dr.) 

realnu procjenu socijalne funkcije i ocjenu provodljivosti. 

Aktivna zaštita zahtijeva dugoročno 

stabilne financijske izvore, kvalitetno osposobljene 

kadrove kako u stručnim službama tako i u 

kontrolingu. 

• Programiranje i planiranje dinamike u zaštiti šumskih 

ekosustava mora biti plod konstruktivne suradnje 

šumarske struke i zaštitara prirode iskazan u 

prostornim planovima zaštićenih objekata. 

• Šumarstvo mora osigurati trajnu i dodatnu edukaciju 

svojih kadrova, izvršiti nužnu popunu s novim 

profilima stručnjaka; od biologa i pedagoga 

do komunikologa, radi zadovoljavanja zahtijeva 

za naturmanagmentom i o svojim aktivnostima 

argumentirano i uspješno uvjerilo javnost o ispravnosti 

pristupa. 

Sudionici konferencije složili su se da je daljnju 

ovakvu razmjenu mišljenja i stavova o aktualnoj problematici 

potrebno nastaviti i razmisliti o mogućoj institucionalizaciji, 

jer se pokazala vrlo korisnom, te se 

rado prihvaća poziv Slovačkih kolega da se sljedeća 

konferencija održi kod njih tijekom 2002. godine. 

Zemlje sudionice će do ožujka 2002. godine kolegama 

u Slovačkim državnim šumama poslati prijedlog 

tema sljedeće konferencije. Sudionici konferencije koja 

će se održati u Slovačkoj dostavit će svoja izlaganja 

u pismenom obliku, kako bi se ostavilo više vremena 

za raspravu. 

Sudionici zahvaljuju "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb 

na dobroj organizaciji konferencije te čitavom 

programu koji im je prezentiran. 

Pripremio Miroslav Mrkobrad 

550

Savez udruga "DRAVSKA LIGA" kao organizator 

i Gradsko poglavarstvo Grada Koprivnice kao suorganizator 

pripremili su u Koprivnici skup MEĐUNA 

RODNI DAN DRAVE. To je prvi vrlo uspješan skup 

organiziran po novosnovanoj "Dravskoj ligi", a jedan 

od njenih osnivača je i Hrvatsko šumarsko društvo. 

Neposredni organizator bila je Helena H e č i m o v i ć, 

predsjednica koprivničke ekološke udruge i članica 

Gradskoga poglavarstva Koprivnice. Skup se odvijao 

pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice, kojega je zastupao 

gradonačelnik Zvonimir M r š i ć . 

Cilj manifestacije bilo je promicanje vrijednosti 

održivoga razvoja Podravine te stvaranje osnove za 

demokratsko odlučivanje o budućnosti regije uz maksimalnu 

zaštitu rijeke Drave. 

Skup je započeo 27. rujna 2001. godine otvaranjem 

izložbe fotografija na temu DRAVA I PODRAVINA. 

Predgovor i predstavljanje izložbe izrekla je poznata 

književnica Božica Jelušić, a izložbu je otvorio gradonačelnik 

Koprivnice. 

Dana 28. rujna obilježavanje Međunarodnog dana 

Drave trajalo je čitav dan. Od šumara bili su nazočni 

Željko Ledin ski, dipl. ing., direktor i Tomislav 

Starčević, dipl. ing., pomoćnik direktora "Hrvatskih 

MEĐUNARODNI DAN DRAVE 

šuma", dr. se. Ivo Martinić, pomoćnik ministra u Ministarstvu 

zaštite okoliša i prostornog uređenja, Đurđa 

List, dipl. ing. i Hranislav Jako vac, dipl. ing., članovi 

Skupštine "Dravske lige", Branko B e 1 č i ć, dipl. ing. 

predsjednik Ogranka Hrvatskoga šumarskog društva 

Koprivnica i Vladimir Malez, dipl. ing. savjetnik "Hrvatskih 

šuma", Šumarije Varaždin i prof. dr. sc. Branimir 

P rp i ć, član Predsjedništva Dravske lige. 

Tijekom dopodneva održana je konferencija na temu: 

"Drava i Podravina i mogućnosti održavanja 

razvoja regije". Sadržaj Konferencije sastojao se od 

12 izlaganja. Teme i predavači bili su: 

"Drava i Podravina - vizija razvoja regije na lokalnoj 

i međunarodnoj razini", Helena H e č i m o v i ć, 

Dravska liga 

"Prilog bioekološkom vrednovanju Drave i njezinog 

zaobalja u Koprivničko-đurđevačkoj Podravini", 

dr. se. Radovan Kranj čev 

"Zaštita rijeke Drave u prostornom planu Koprivničko-križevačke 

županije", Zlatko Filipović Zavod 

za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke 

županije 

"Uloga šuma Podravine, Pomurja i Podunavlja u 

Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav", dr. se. Branimir 

P r p i ć, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, i 

član predsjedništva Dravske lige 

"Suma varaždinske, koprivničke i đurđevačke Podravine", 

Branko B e 1 č i ć, dipl. ing. "Hrvatske šume" 

Uprava šuma Koprivnica 

"Mogućnosti razvoja turizma uz Dravu", dr. se. 

Eduard K u š e n, Zavod za Turizam 

"Projekt biciklističkih staza kroz Podravinu ', Mladen 

Matica, Zavod za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke 

županije 

"Održivi razvoj i uloga >Podravke

razvoju Podravine", Mr. sc. Đuro Z a 1 a r, "Podravka" 

"Mura-Drava: Europska linija života (osnova za 

transgraničnu suradnju)", dr. se. Martin Schneide 

r-J a c o b y, EURONATUR 

"Drava kao međunarodna rijeka u svjetlu europske 

politike zaštite voda i europskih integracija", Charlie 

Av i s, WWF za Središnju Europu 

"Mogućnost suradnje u zaštiti bioraznolikosti 

između Hrvatske i Slovenije", Boris Kočevar, 

DOOPS, Ormož, Slovenija 

"Iskustva u proizvodnji zdrave hrane u Međimurskoj 

županiji" Bernarda Orehovec, DUGA, Međimurje. 

Konferenciju su na početku pozdravili gradonačelnik 

Zvonimir Mršić, direktor "Hrvatskih šuma", 

Željko L e d i n s k i i pomoćnik ministra Ivo Martinić. 

551

Konferenciju je otvorila gospođa Helena Hečimović, 

a u ime Dravske lige govorila je predsjednica 

gospođa Dora Radosavljević. 

Gospođa Hečimović u svom je referatu ukazala na 

prirodne ljepote i izuzetne vrijednosti vodenih i kopnenih 

ekosustava Podravine i mogućnosti razvoja različitih 

oblika turizma, koji bi se mogli slobodno odvijati u četiri 

države kojima su Mura i Drava zajednička sudbina. 

Dr. K r a n j č e v podrobno je opisao vodene i kopnene 

ekosustave Drave, njena zaobalja te naveo rijetke i 

zaštićene biljne i životinjske vrste područja ukazavši na 

njihovu vrijednost i potrebu glede što većeg očuvanja. 

Gospodin Zlatko Fi lipo vi ć izložio je prostorni 

plan Koprivničko-križevačke županije s težnjom da 

zaštiti rijeku Dravu, ali i da zadovolji Program prostornog 

uređenja Republike Hrvatske koji je predvidio 

energetsko korištenje Drave te istovremeno i zaštitu 

prirode u tom prostoru. 

Prof. Prpić ukazuje na značenje nizinskih šuma 

Podravine od slovenske granice do ušća Drave u Dunav, 

površine od oko 64 000 ha, koje bi trebale ući u 

tampon zonu Rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura. 

Napomenuo je kako su to prirodne šume koje štiti Zakon 

o šumama Republike Hrvatske. Nizinske šume Podravine 

danas su znatno ugrožene različitim vodotehničkim 

zahvatima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju njihovu 

opstanku. Najveću opasnost u smislu promjene 

vodnih odnosa predstavljaju tzv. višenamjenske hidroelektrane, 

koje izazivaju zamočvarenje u zoni akumulacija 

i osušenje šumskih staništa u zoni odvodnih kanala. 

Upozoreno je na veliku heterogenost šumskih staništa 

i na nemogućnost vodotehničkih rješenja kojima 

bi se ublažio učinak promjene vodnih odnosa. Svaki 

vodotehnički zahvat te vađenje šljunka ugrožava šume. 

Ing. Branko Belčić dao je precizan pregled dravskih 

nizinskih šuma Uprave šuma Koprivnica po gospodarskim 

jedinicama "Varažninske podravske šume", 

"Donje Međimurje", "Ludbreške podravske šume", 

"Koprivničke nizinske šume", "Repaš-Gabajeva greda", 

Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica" i "Banov 

brod". 

Obrasla površina tih šuma iznosi 17 332 ha., a udio 

hrasta lužnjaka je preko 50 %. Ing. Belčić ukazao je na 

posljedice promjena vodnih odnosa izgradnjom HE 

Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, stoje prouzročilo 

drastičan pad režima podzemnih voda posebno u 

zonama dovodnih i odvodnih kanala, dok je u prirodnim 

vodotocima količina vode pala ispod biološkog 

minimuma. Promjene vodnog režima izazvale su sušenje 

i propadanje cijelih šumskih kompleksa. 

Dr. E. Kušen izložio je različite mogućnosti razvoja 

turizma uz rijeku Dravu naglasivši pri tom važnost 

kontinentalnoga turizma u Hrvatskoj. Posebno je pozdravio 

program razvoja turizma u Podravini, koji bi 

zasigurno daleko više koristio napretku regije od energetskoga 

korištenja Drave. 

Gospodin Mladen Matica iznosi realnu mogućnost 

razvoja turizma projektiranjem biciklističkih staza 

kroz Podravinu i organizacijom prihvaćanja turista biciklista. 

Mr. Zalar iznosi program "Podravke" koji se odnosi 

na zaštitu okoliša i održivi razvoj na koji može utjecati 

ta velika prehrambena industrija. 

Vrlo zanimljivo je bilo izlaganje poznatog europskog 

ekologa dr. Martina Schneidera-Jacobya iz Euronatura, 

Njemačka, koji je ukazao na velike mogućnosti 

sveopćeg razvoja regije u međusobnoj suradnji susjednih 

zemalja, čija je granica Drava i Mura. Prema 

Schneideru-Jacobyu potrebno je što prije pristupiti izradi 

programa održivoga razvoja podravskoga prostora, 

što je, međutim, otežano zbog projekta HE Novo 

Virje, čije bi ostvarenje uništilo njegov najvredniji dio 

od HE Dubrava do Novoga Virja. 

Gospodin Charli Awis iz WWF-a za Središnju Europu 

govorio je o rijeci Dravi kao osobito očuvanoj europskoj 

rijeci koju je potrebno zaštititi, a gospodin Boris 

Kočevar iz udruge za zaštitu ptica Slovenije govorio 

je o mogućnosti suradnje u zaštiti biološke raznolikosti 

u Hrvatskoj i Sloveniji. 

U raspravi su sudjelovali i predstavnici HEP-a (Ivica 

i Franković) čija su izlaganja odudarala od ostalih, a 

552

Konferencija je prekinuta zbog odlaska na daljnje točke 

programa. 

U Muzeju grada Koprivnice otvorena je vrlo uspješna 

izložba podravskih slikara s motivima koji se 

odnose na rijeku Dravu u znak podrške zaštite rijeke 

Drave. Predgovor izložbi dala je književnica Božica 

Jelušić, a otvorenje je obavila gospoda Helena Hečimović. 

Tijekom dopodneva za vrijeme održavanja Konferencije 

o Dravi, na Zrinjskom trgu ispred zgrade Koprivničko-Križevačke 

županije, ostvaren je umjetničkoekološki 

projekt koprivničkih škola i vrtića. Djeca i uče- 

nici crtali su kroz čitav trg rijeku Dravu i vrlo maštovito 

popunili dravski crtež s crtežima bilja i životinja. 

Poslijepodne je održana probna vožnja dijelom buduće 

podravske biciklističke staze od Molvi do Hlebina, 

gdje su ih dočekali predstavnici turističkih zajednica 

iz ta dva mjesta. 

B. Prpić i H. Jakovac 

STRUCNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA 

U AUSTRIJU 

Od 3. do 7. listopada 2001. godine, 35 članova Hrvatskog 

šumarskog društva sa Šumarskog fakulteta, iz 

"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i Šumarskog instituta 

Jastrebarsko, bilo je na stručnoj ekskurziji u Austriji u 

organizaciji nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIA. 

To je bio uzvratni posjet šumara Hrvatske šumarima 

Austrije, koji su prošle godine boravili na stručnoj ekskurziji 

u Hrvatskoj. Program je dogovorio prof. dr. sc. 

Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog 

društva sa prof. dr. sc. Josef Spörkom, predsjednikom 

Pro Silva Austria. Dr. sc. Georg Trank, tajnik 

Pro Silva Austria i dipl. ing. šum. Vladimir Camba, 

član Pro Silva Austria, bili su suorganizatori i voditelji. 

Pro Silva Austria je udruga šumara utemeljena 

1989. godine, koja okuplja šumo-posjednike i šumarske 

stručnjake svih profila. Cilj je udruge promicanje 

prirodne obnove šuma, potrajnosti u gospodarenju šumama 

te podržavanje biološke raznolikosti u šumskim 

ekosustavima. 

Sudionici ekskurzije upoznali su se s problemima 

gospodarenja šumama i divljači malih i velikih šumoposjednika. 

Glavne teme ekskurzije odnosile su se na prevođenje 

šumskih kultura u mješovite prirodne šume, korištenje 

turističkih i rekreacijskih funkcija šuma, gospodarenje 

zaštitnim šumama, gospodarenje šumama s naglašenom 

hidrološkom funkcijom, te gospodarenje rekreacijskim 

šumama grada Beča. Zadnjeg dana ekskurzije 

upriličena je posjeta Saveznom šumarskom institutu 

u Beču, odnosno ispostavi tog instituta u Mariabrunnu, 

gdje je započela visokoškolska šumarska nastava 

u ovom dijelu Europe. 

Austrija je zemlja s velikom šumskom površinom. 

Od oko 8,4 mil. ha površine, gotovo 4 mil. ha su šumske 

površine, što znači da šume zauzimaju 47 % teritorija 

Austrije. Glede vlasničke strukture, 80 % su privatne 

šume, 15 % su državne šume, dok je 5 % šuma u 

vlasništvu gradova. S obzirom na velik udio privatnih 

šuma, velik je i broj šumoposjednika (oko 200 000) 

čija je prosječna veličina šumskog posjeda manja od 

15 ha. Upravo zbog veličine šumskog posjeda u Austriji 

je upitna profitabilnost u gospodarenju šumama. Izrazita 

razvedenost terena uvjetovala je daje oko 22 % 

šuma proglašeno zaštitinim šumama (oko 850 000 ha). 

Istraživanja nastanka i stanja šuma u Austriji (tzv. he- 

553

merobi studija) su pokazala daje oko 66 % austrijskih 

šuma u prirodnom stanju, dok je oko 34 % umjetno podignutih 

šuma (kultura), odnosno šuma koje su vrlo 

različite od prirodnih. Što se tiče potrošnje drva iskazane 

po stanovniku, Austrija je na drugom mjestu u 

svijetu, odmah iza Finske po potrošnji četinjača (a prije 

10 godina bila je u sredini), zatim slijedi Kanada i 

druge zemlje. Velika potrošnja drva četinjača rezultat 

je zajedničkog marketinškog nastupa šumarstva i drvne 

industrije u posljednjih nekoliko godina. U novije 

vrijeme naglasak je na marketingu kako bi uporaba 

različitih vrsta drveća također porasla. 

Prvi dan, nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. Josefa 

Spörka, posjetili smo šumske sastojine bukve, jele i 

smreke u srednje planinskom području istočnih Alpa, 

pedesetak kilometara od Graza, a koje su u vlasništvu 

Malteškog viteškog reda. Osim glavnih vrsta javljaju se 

još gorski javor, ariš i obični bor. Prof. dr. sc. Josef 

Spörk i dipl. ing. Clemens Spörk predstavili su način 

Slika 2. Tri generacije šumarskih inženjera obitelji Spörk 

Slika 1. Upravitelj šumarije Malteškog viteškog reda Clemens 

Spörk, dipl. ing. šum., prevoditeljica Ana Juričić, prof, i 

Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., jedan od suorganizatora 

i voditelja ekskurzije 

gospodarenja tim šumama. Kao ključno pitanje u gospodarenju 

tim šumama po prirodnim načelima je pitanje 

gospodarenja s divljači. Smatraju daje ključan stručni 

nadzor nad šumama, te otvorenost šuma. Otvorenost šuma 

je velika, imaju 50 m cesta po ha. Gospodare po načelu 

dva stupa: 1. šumsko-gospodarskom, 2. turističkom. 

Načelo gospodarenja temelji se ne samo na stabiliziranju 

troškova, nego i povećanju prihoda i primanja 

iz šume. Osnovni moto je da "šuma poslije sječe ne 

smije izgledati puno drukčije od one prije sječe", ili kao 

stoje rekao nazočni 95-godišnji ing. Josef Spörk "sa šumom 

treba biti strpljiv". Na površini od oko 900 ha godišnje 

sijeku od 4 000 do 8 000 m 3 . Intenzitet sječe ovisi 

ponajprije o cijeni drva na tržištu. Sadašnje prosječne 

cijene drva iz tih sastojina iznose 940 ATS/ m 3 . Od 

1997. godine smanjili su troškove obnove sastojina, odstrelom 

divljači (2-5 kom/100 ha). Time su smanjili 

štete na prirodnom pomlatku i troškove pošumljavanja. 

Cilj prirodne obnove za koju se sada zalažu je osiguranje 

stabilnosti sastojina, održavanje plodnosti tla i 

postizanje veće količine i što kvalitetnije drvne tvari. 

Strategija gospodarenja šumama ima tri razine. Prva 

razina strategije je što vlasnik šume želi sa šumom postići. 

Druga razina strategije je kako to postići. I treća 

razina je planiranje operativnih mjera za provođenje 

strategije. Najednom primjeru kolege su nam pokazale 

važnost gospodarenja šumama, gdje su procjenjivali 

vrijednost drvnih sortimenata u gospodarenoj šumi i 

šumi s kojom se već 28 godina ne gospodari. Utvrdili su 

prosječnu cijenu drva od oko 999 ATS/ m ! u gospodarenoj 

šumi, u odnosu na 712 ATS/m 3 u šumi kojom se 

Slika 3. Turistički objekt u vlasništvu Malteškog viteškog reda 

554

nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo uočiti daje stabilnost 

sastojina vrlo dobra, iako se suše stabla obične jele. 

Međutim, mješovita struktura sastojina utjecala je povoljno 

na vitalnost stabala. Ovim šumama gospodarile 

su tri generacije šumara u obitelji Spörk, i to već spomenuti 

sin Josef od 1976 - 1998. i unuk Clemens od 1998. 

do danas, a djeda Josef (koji je u svojoj 95. godini bio 

ovdje nazočan) od 1946 - 1976. godine. Zatim smo posjetili 

predjel Hebalm, koji je poznata turistička destinacija. 

Turističke objekte i sadržaje vode šumarski stručnjaci. 

Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000. 

godini bio je 57:43 % u korist turizma. Od turističkog 

dijela prometa 86 % odnosi se na prihod ostvaren od žičara 

za skijaše (i noćno skijanje), 5 % na kamping, 5 % 

na smještaj u pansionima, a ostalo su prihodi od zakup- 

Slika 4. Ispred projekta šumske katedrale 

nina. Zanimljivo je bilo vidjeti projekt šumska katedrala 

(Der Dom des Waldes), koji je zapravo promidžbeni 

projekt savezne pokrajine Steiermark, u kojoj se od lipnja 

do rujna održavaju različiti sadržaji (edukacijska 

šetnica, koncerti, predavanja i si.). 

Drugi dan, posjetili smo šume malih šumoposjednika 

(iz šumarske udruge Lavanttal, u Koruškoj. U Koruškoj 

je oko 60 % površina pod šumama. Od toga su 70 % 

šumski posjedi manji od 200 ha, 26 % veći od 200 ha, 

dok je ostalih 4 % šuma državni posjed. Veličina posjeda 

kreće se od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj godišnje 

priraste oko 3 000 000 m 3 drvne zalihe, a posječe se oko 

2 000 000 m 3 . Razvijena je drvnoprerađivačka industrija 

s pilanskim kapacitetom od 1,5 mil. m 3 , od kojih Koruška 

osigurava 1,2 mil. m 3 , te papirna i industrija ploča 

sa 700 000 m 3 (Koruška osigurava 300 000 m 3 ). Postoje 

brojna udruženja šumoposjednika. Sumoposjednici se 

dragovoljno udružuju zbog zajedničkog nastupa na tržištu. 

Svako udruženje vodi diplomirani inženjer šumarstva, 

koji daje savjete u svezi s gospodarenjem i prodajom 

robe na tržištu. On je subvencioniran od strane države 

u iznosu do 80 %, jer ga ova udruženja ne bi mogla 

sama plaćati. Prva udruženja šumoposjednika nastala 

su početkom 60-ih godina, i ona su također bila subvencionirana 

ili poticana od države (40-60 %). Sufinancirani 

su programi gospodarenja šumama. Nakon 

prestanka poticaja od strane države opao je trend udruživanja. 

U novije vrijeme zbog monopola drvne industrije 

sumoposjednici ponovno uviđaju potrebu udruživanja. 

Izgradnju šumskih cesta subvencionira također 

država (subvencija iznosi 270 ATS/m odnosno 55% od 

investicije), a njihovu gradnju moraju obavljati šumarski 

stručnjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m cesta 

po ha. U šumama privatnih vlasnika dozvoljeno je sakupljanje 

šumskih plodova i gljiva u određenoj količini 

i u određeno vrijeme (2 kg/dan u razdoblju 15. 7. do 

30. 9.). Ako vlasnik šume ne želi da drugi ulaze u njegovu 

šumu i sakupljaju šumske plodove, to mora vidno 

naznačiti uz rub parcele. Gospodarenje ovim šumama 

predstavio nam je ing. Roman S c h n i e d 1 e r sa suradnicima 

i dva mala šumoposjednika. 

Poslijepodne obišli smo zaštitne šume u blizini 

Techendorfa. Gosp. dipl. ing. Baumgartner, šef 

regionalne inspekcije u Koruškoj, iznio nam je osnovne 

podatke o šumama Koruške. Šume u Koruškoj 

prostiru se na oko 570 000 ha, 88 % su gospodarske 

šume, a od toga 70 % su smrekove šume. Udio obične 

smreke u ukupnoj drvnoj zalihi u Koruškoj još je i veći 

(oko 75 %). Prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi 

300 m 3 , dok je prosječni prirast oko 8,5 mVha. Gopodarskim 

zahvatima iskoristi se do 70 % prirasta. U Koruškoj 

ima oko 30 % zaštitinih šuma, međutim oni 

s njima također normalno gospodare, što smo mogli 

vidjeti na konkretnom primjeru koji su nam austrijske 

kolege pokazali. Šume su većinom privatne (96 %), s 

oko 23 000 šumoposjednika. Od tog broja oko 10 000 

posjeduje šume s površinom do 5 ha, drugih 10 000 

imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo mali broj posjednika 

s većim površinama šuma. Posjednici s površinom 

šuma većom od 500 ha moraju zaposliti šumarskoga 

stručnjaka (šumarski tehničar), dok posjednici s 

više od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing. šumarstva. 

Regionalna inspekcija ima sjedište u Klagenfurtu, a u 

njoj je zaposlen 21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska 

tehničara. Inspekcija se sastoji od 10 pokrajinskih inspektorata 

i 34 inspekcijska revira. Kolege su napomenule 

da i ovdje država subvencionira gospodarenje šumama. 

Oko polovica sredstava subvencije koristi se za 

otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao tih subvencija, 

dobili smo odgovor da država želi poticati vlasnike 

da koriste svoje šume kako bi osigurali njihovu stabilnost. 

Zaštitnim šumama gospodari se prema planovima 

u kojima se prioriteti daju zaštitnim šumama koje 

su u zonama opasnosti za naselja ili objekte. Jedan od 

prioriteta u gospodarenju je i starost sastojina, tako da 

je dana prednost istim. Površine na kojima provode 

zahvate sječa nastoje prirodno obnoviti, bez unošenja 

sjemena, dok planiraju unositi sadnice u slučaju izo- 

555

stanka obnove. Istaknut je problem gospodarenja s 

divljači i štete koje divljač čini na pomlatku. Projekt 

sanacije zaštitnih šuma u Gornjoj Koruškoj izrađen je 

uz pomoć GIS-tehnologije. 

Trećeg dana, vožnjom prema Beču prolazimo Štajerskom 

uz pilanu "Mayerholz", kapaciteta 1,0 mil. m 3 

četinjača, gdje su Austrijske savezne šume d.d. dioničar, 

s udjelom od 33 %. Na tom putu preko Sjevernih 

Alpi dr. Georg Frank upoznaje nas s programom kartiranja 

i izdvajanja privatnih šuma kao zaštićenih objekata, 

koje on kao voditelj projekta provodi zajedno sa 

svojim kolegama iz šumarskog instituta u Mariabrunnu, 

gdje je i zaposlen. Taj posao ogranizirano se radi 

od 1996. godine, i stoje važno istaknuti rade ga šumari, 

a "novi zaštitari". Za izdvajanje tih šuma u zaštićene 

objekte važno je dobiti suglasnost šumovlasnika, koje 

Slika 5. Pomoćnik ministra za šumarstvo Dipl. ing. Gerhard Mannesberger 

prilikom pozdravne riječi 

Slika 7. Ispred ulaza u Kaiserbrunn (Carski zdenac) 

je potrebno uvjeriti u važnost ovog programa. Na temelju 

ocjene važnosti šuma za zaštitu okoliša i procijenjene 

izgubljene dobiti, predlaže se Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva sklapanje ugovora sa šumovlasnikom, 

koji za nekorištenje svoje šume dobiva naknadu. 

Dosada je izdvojeno 8 175 ha što znači daje mreža 

šumskih zajednica pokrila gotovo sve važne šumske 

zajednice i preostalo je samo dopuniti je. 

Dolazimo u Kaiserbrunn u Höllentalu (Paklena dolina), 

Carski zdenac u području Šumarije Nasswald, 

koja pripada šumama grada Beča (4 šumarije s 370 zaposlenih, 

od toga 18 dipl. ing. šum. i 41 šum. teh.). 

Upoznali smo povijest nastanka vodovoda grada Beča, 

koji datira od 1873. godine, a koji dobiva vodu iz ovog 

izvora i još nekoliko izvora iz tog područja. Danas Beč 

troši 100-150 litara vode po stanovniku, a u početku je 

trošio 5-8 litara. To se područje nalazi oko 90 km od 

Beča. Posjetili smo i muzej vodovoda i vodoopskrbe 

koji se nalazi uz Kaiserbrunn. Dipl. ing. Andreas 

Schwab, glasnogovornik šumarija grada Beča bio 

nam je neposredni domaćin, a nakratko nas je posjetio 

i pozdravio pomoćnik ministra za šumarstvo, Gerhard 

Mannesberger, dipl. ing. šum., koji je između 

ostalog najavio donošenje novog Zakona o šumama 

Slika 6. Iz povijesti - prije gradnje vodovoda, voda za potrebe 

grada Beča prenosila se na ovaj način 

Slika 8. Šume vodozaštitnog područja Sumarieje Nasswald u vlasništvu 

grada Beča 

556

(početkom siječnja 2002.). Dalje smo u pratnji dipl. 

ing. Andreas Schwaba i dipl. ing. Irmfried Hanreicha, 

upravitelja šumarije, posjetili područje šumarije 

Naswald, sa 2 000 ha zaštitnih šuma, ukupne 

površine oko 8 000 ha, a kojoj je osnovna funkcija osiguranje 

pitke vode za bečki vodovod. Kolege su nas 

upoznale s osnovnim ciljevima gospodarenja šumama 

u tom području. To su osiguranje zastrtosti tla šumom, 

kojom se održava vlažnost tla, kao i osiguranje prirodne 

obnove šuma uz primjenu žičarskih tehnologija 

(uz otvorenost 22,4 m/ha). I na ovom području naglašen 

je problem zaštite pomlatka, posebice obične jele 

koja strada od divljači. To je krško područje, jako vodopropusno 

- prema pokusu obojena voda pojavila se 

na izvorima već za 16 sati. Snijeg (4-5 m visine) ima 

veliku ulogu u konzerviranju vode, kada se topi u proljeće 

(tada je voda je hladnija za nekoliko stupnjeva 

nego zimi). 

Četvrti dan, posjetili smo šume na zapadnom rubu 

grada Beča. To je zapravo šuma Lainzer (šumarija 

Slika 9. Pred ulazom u Zoološki rezervat 

Slika 10. Hrast kitnjak 

u sekundarnoj 

prašumi 

557

Leinz), koja je tzv. prirodni zoološki vrt površine 2 500 

ha, okružen sa 22 km zida starog 200 godina, koji se 

upravo sanira. Taje šuma do kraja 18. stoljeća bila lovište 

carske obitelji, a od 1947. u vlasništvu je grada 

Beča. Ovo zaštićeno rekreacijsko područje grada Beča 

ima 0,5 mil. posjetitelja godišnje. U njemu je zabranjena 

vožnja čak i biciklom, te ulazak s kućnim ljubimcima 

(pas, mačka i si.). Noću se zatvara, a zimi je otvoren 

samo najuži dio zoorezervata, jer u preostalom, 

Slika 16. Dio ksiloteke u muzeju Instituta 

Slika 15. Sudionici ekskurzije u rasadniku iza Šumarskog instituta 

u Maribrunnu (kažu daje to najhladnije mjesto na području 

grada Beča, na udaljenosti 11 km od centra Stcphanplatz, 

razlika u temperaturi je 10 °C) 

najvećem dijelu započinje lovna sezona. Na toj površini 

šumarija gospodari s oko 1000 divljih svinja, 600 

muflona, 250 jelena lopatara i 120 grla običnog jelena. 

Posebno se gospodari s livadama koje su još od 1905. 

godine zaštićene. Unutar te šume nalazi se prirodni rezervat 

šumske vegetacije Jochans Kugi, u kojemu se 

od 1970. godine ne provode nikakvi zahvati (radi se o 

jednoj sekundarnoj prašumi) i koristi se za znanstvena 

istraživanja. Pitanje gospodarenja u šumi Lainzer je 

pod značajnim pritiskom javnosti i posjetitelja, čemu 

šumari pridaju posebnu pozornost. Posjetili smo i šumsku 

školu (Wiener Waldschule), gdje smo upoznati s 

aktivnostima koje se u njoj događaju. Zanimljivo je bilo 

čuti od dipl. ing. Josef Ebenbergera, upravitelja šumarije, 

da tu školu i programe za djecu vode pedagoški 

obučeni šumari šumarije te da gotovo svi razredi osnovnih 

škola iz Beča provedu jedan dan u toj školi, 

gdje se mogu upoznati sa šumama na način koji im je 

prilagođen. Ne opterećuje ih se silom novim znanjima, 

nego kroz igru prepoznaju važnost i ulogu šume. Posebice 

je naglašeno da djeca ponajprije moraju naučiti 

da šuma neodumire, da je drvo obnovljiv materijal 

i da postoje ljudi - šumarski stručnjaci, koji 

znaju kako raditi i brinuti o šumi. Za razliku od muzeja, 

ovdje djeca smiju sve dirati, od izložaka ptica, životinja 

do alata u radionicama, uče loženje vatre i kretanje 

po šumi. U tri godine postojanja škole, kroz nju je 

Slika 17. U središtu Beča večer prije povratka 

prošlo oko 15 000 učenika (5 000 godišnje), bez povreda! 

U okviru šumarija Beča je i dio NP Dunav, gdje se 

također predviđa otvoriti šumsku školu za djecu. Pored 

toga, šumarija je vlasnik preko 2 000 ha poljoprivrednog 

zemljišta, od kojega namjerava 600-700 ha namijeniti 

biološkoj poljoprivredi. Posjeduje i 32 ha vinograda! 

Na kraju smo posjetili ispostavu Saveznog šumarskoga 

istraživačkog instituta u Mariabrunnu, gdje 

je još davne 1813. godine utemeljeno šumarsko učilište. 

U tom je učilištu djelovao i Josef Ressel, izumitelj 

brodskog vijka i pionir pošumljavanja krša. Pokraj 

zgrade Instituta nalazi se i botanički vrt s preko 340 vrsta 

drveća. Austrijske kolege pokazale su nam i postav 

stare nastavne opreme, knjiga i uređaja koji su se koristili 

u prošlosti, te na kraju sa sadašnjom organizacijom 

i istraživačkim radom Saveznog šumarskog istraživačkog 

instituta. 

dr. se. Ivica Tikvić 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

mr. se. Josip Dundović 

558

ZAŠTITA PRIRODE 

PLANINSKI VODENJAK (Triturus alpestris Laurenti) 

Mužjak je odozgo plavkaste, a ženka sivkaste boje, 

oboje prošarani tamnim okruglastim šarama. Trbušna 

strana tijela narančaste je boje bez šara. Na prednjim 

nogama imaju četiri, a na stražnjim pet prstiju bez plivaćih 

kožica. Očna šarenica je zlatnožute boje. U vrijeme 

parenja mužjacima se na leđima pojavljuje niski 

kožni greben bez zubaca, dok je u ženki kožni greben 

tek naznačen ili ga nema. Plivaju uz pomoć postrance 

spljoštenog repa. Kretanje vodenjaka izvan vode je 

polagano i nezgrapno. Naraste do veličine od 10 centimetara. 

Načinom života vezanje uz tekućice i stajaćice brdskih 

područja do visokoplaninskih područja cijele srednje 

Europe. Kod nas ga često možemo opaziti u brdskom 

šumskom području uz izvore i njihove tokove 

(Kalnik). Prezimljuje u blizini vode pod lišćem ili kamenjem. 

Prehranjuje se ličinkama vodenih kukaca i 

vodenim puževima. 

Planinski vodenjak je zaštićena vrsta u Republici 

Hrvatskoj. 

Tekst i fotografije 

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. 

Karakterističan narančasti trbuh bez pjega 

Tek naznačen kožni greben kod ženke 

559

AKTUALNO 

POSTUPAK VJEŠTAČENJA I DEFINIRANJE MJERA ZAŠTITE OD VUKA 

Donesenim na osnovi Zakona o zaštiti prirode 

Pravilnikom o zaštiti pojednih vrsta sisavaca, 

Mammalia (Narodne novine broj 31/1995) u Hrvatskoj 

je stavljena pod zaštitu 61 vrsta zavičajnih sisavaca. 

Zbog svoje ugroženosti i malobrojnosti od krupne 

zvjeradi (predatora) vodeće mjesto na tom popisu 

zauzimaju izvorni vuk (Canis lupus) i uspješno reintroducirani 

euroazijski ris (Lynx lynx), koji su uvršteni u 

Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske. 

Stavljanjem vuka i risa na popis posebno zaštićenih 

životinjskih vrsta, odredbom članka 45. spomenutog 

Zakona o zaštiti prirode propisano je da štete koje te životinjske 

vrste nanesu domaćim životinjama dužna je 

naknaditi država. Uputama o postupku utvrđivanja šteta 

pobliže su pojašnjena prava i dužnosti oštećenika, a 

posebno stručne osobe, vještaka, koji obavlja očevid. 

Štete na domaćoj stoci (ona na divljači se ne smatra 

štetom!) koje nanosi zaštićeni predator utvrđuje stručni 

vještak, koji za taj postupak ima ovlaštenje Ministarstva 

zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU). U 

Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak ovlaštenih vještaka, 

raspoređenih po svim županijama u kojima obitavaju 

vuk i/ili ris. Među vještacima je ne mali broj regrutiran 

iz redova dipl. ing. šumarstva, mahom zaposlenika 

područnih šumarija JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. 

Nakon do sada više održanih terenskih stručnih 

seminara i instruktaža, Uprava za zaštitu prirode 

MZOPU-a i ove je godine organizirala sastanak s vještacima 

za utvrđivanje štete nanesene od vuka. S ciljem 

poboljšanja mjera zaštite stoke i smanjenja šteta od 

vuka te unapređenja mehanizama naknada za učinjene 

štete koje uzrokuje zaštićena životinja (predator) sastanak 

je održan 13. rujna 2001. u Zagrebu. Uz izvješće o 

obujmu i trendu nastalih šteta (izvjestitelj Darka Spud 

i ć, dipl. vet.) te sažetog prikaza najzanimljivijih detalja 

iz opširne studije dr. se. Alistera Bath a i Aleksandre 

M aj i ć, dipl. vet. "Ljudska dimenzija u gospodarenju 

vukom u Hrvatskoj" (izvjestitelj prof. dr. se. Đuro 

Hub er) na sastanku se raspravila korektnost važećih 

Uputa o postupku utvrđivanja štete koju nanese zaštićena 

životinja, a s tim u vezi i cijene za obračun naknada 

iz Odštetnog cjenika za štete koje nanesu zaštićene životinje, 

donesenih u travnju 2000. godine. U tom smislu 

postavljen je cilj kako na kvalitetniji način urediti pitanje 

postupaka vještaka i utvrđivanja iznosa naknade šteta 

nanesenih od vuka. 

Na sastanku kojem je predsjedavao pomoćnik ministra 

MZOPU-a dr. se. Ivan M art i ni ć, dipl. ing. 

šum., rad vještaka ocijenjen je "zadovoljavajućim, racionalnim 

i opravdanim", a tehnička izvedba (izlazak 

na teren, foto-dokumentacija, pomni zapisnici i skice) 

postupka vještačenja kao racionalna i korektna. Ne- 

560 

Rad vještaka: zadovoljavajući, racionalan i opravdan 

dvojbeno je utvrđeno da vještaci u postupku utvrđivanja 

štete (terenski očevidi-uviđaji) neosporno doprinose 

u smanjenju visine odštetnih zahtjeva, a koji bi, sudeći 

po zahtjevima oštećenika, bili neusporedivo veći. 

S ciljem smanjivanja šteta nastalih od vuka, zaključeno 

je na sastanku, posebno na području Dalmatinske 

zagore, nužno je unaprijediti uobičajene mjere zaštite i 

čuvanja stoke te ustrajati na njihovoj provedbi. U vezi 

s tim zatraženo je veće angažiranje Povjerenstva za 

praćenje populacije velikih zvijeri MZOPU-a i Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva (sastanku su nazočili 

predstavnici Državnog inspektorata) od kojih bi prvo 

(povjerenstvo) trebalo točno definirati mjere zaštite 

čuvanja stoke, posebno izgled i dimenzije tora, visine i 

Slika 1. Pomoćnik ministra dr. se. Ivan Martinić i načelnica 

Odjela za zaštićene biljne i životinjske vrste Jasminka 

Radović, dipl. ing. biol. na sastanku s vještacima. 

Foto: A. Frković

izgled zaštitnih ograda, načine čuvanja stoke u smislu 

broja i sposobnosti pastira, broja pasa čuvara i dr.. a 

drugo (ministarstvo) poraditi na objektivnosti iznosa 

naknada postojećeg Odštetnog cjenika, kako bi oni bili 

što realniji i primjereniji. 

Za razliku od važećeg Zakona o zaštiti prirode (iz 

1994). prema kojem, istakla je načelnica Odjela za zaštićene 

biljne i životinjske vrste pri DUZPO-u Jasminka 

R a d o v i ć . dipl. ing. biologije, država plaća odštetu 

po načelu objektivne odgovornosti, u Nacrtu novog 

Zakona o zaštiti prirode predviđeno je da se odšteta 

plaća po načelu podijeljene odgovornosti. Naime, 

ovim zakonom propisana je obveza poduzimanja odgovarajućih 

mjera zaštite ocrpredaloia. u čemu svojim 

sredstvima može pomoći i država, a isplata i v isina odštete 

ov isi o poduzimanju tih mjera. Tako bi se od postojećih 

20 "o iznos odštete mogao smanjiti na 50 "». 

ako nisu poduzete odgovarajuće mjere zaštite stoke. 

Tablica I. Iznosi naplaćenih šteta na domaćoj stoci pričinjenih od vuka {Cam's lupus) 

Broj zaprimljenih odštetnih zahtjeva 

Isplaćeno naknada (u kunama) 

1999. 

514 

890.621 

Godina 

2000. 

747 

718.725 

2001. (do 31. 8.) 

465 

500.000 

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja 

I dalje se predviđa dodjela pastirskih pasa tornjaka 

Na sastanku je postavljeno i pitanje (neučinkovitosti 

držanja pastirskih pasa tornjaka u svrhu bolje zaštite 

stoke, koja dolazi do izražaja u onih stočara koji te pse 

neadekvatno odgajaju. Potaknuto je i staro nikad riješeno 

pitanje nepoznavanja broja stoke (ovaca, koza, 

goveda) koju stočari posjeduju, dakle njihovo obilježavanje, 

bez kojeg formalno-pravno stoka ne bi smjela u 

promet. 

Na sastanku s vještacima za utvrđivanje šteta nastalih 

od zaštićenog vuka doneseni su još i ovi zaključci: 

sustavno provoditi Program edukacije javnosti te 

obrazovnu kampanju zbog što realističnije spoznaje 

uloge i značenja vuka u prirodi, 

obvezuje se resorno ministarstvo da utvrdi objektivne 

troškove vještačenja (prosječno godišnje oko 

400.000 kn) te poboljšat i ubrzat mehanizme obrade 

odštetnih zahtjeva i isplate štete nastale od predatora, 

u djelatnije rješenje predmetne problematike uz 

stručne vještake uključit će se i inspekcija zaštite 

prirode, lovna inspekcija te inspekcija za područje 

stočarstva, 

kroz rad Povjerenstva za praćenje populacije velikih 

zvijeri nastaviti i proširiti provedbu Programa 

dodjele autohtonih pastirskih pasas tornjaka kao jedne 

od mjera zaštite čuvanja stada ovaca i koza. 

pas tornjak, ostaje i dalje nezamjenljiv u čuvanju stada 

ovaca i koza. 

Foto: A. Frković 

Interesantno je pripomenuti da mogući kontrolirani 

odstrel vukova u cilju smanjivanja šteta kao jedne od 

privremenih mjera predviđenih (Privremenim) planom 

gospodarenja vukom u Hrvatskoj iz 1999. god. vještaci 

nisu prihvatili, smatrajući da ta mjera ne bi bila dostatno 

djelotvorna! 

Alojzije Frković 

561

KNJIGE I ČASOPISI 

L' ITALIA FORESTALE E MONTANA 

(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje 

talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) 

Iz broja 1, siječanj-veljača izdvajamo: 

Gianfranco Calamini, Enrico Gregori: Rasprava 

o bukovoj sastojini na Apeninima kod Pistoje 

- mjerni odnosi za procjenu nadzemne biomase. 

U ovom članku autori iznose rezultate istraživanja 

na procjeni biomase na Apeninima Toskane i Emilije. 

Sastojine s prevladavajućim učešćem bukve (Fagus 

silvatica L.) obilježavaju šumski krajolik Apenina, 

zauzimajući ukupno oko 44 000 ha (podaci Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva 1985. g.). 

Unatoč trajne ekonomske važnosti u sektoru proizvodnje 

drveta i rastuće uloge šume u rekreativnom korištenju, 

raspoloživa saznanja o produktivnosti i funkcioniranju 

ekosustava bukovih zajednica su ograničena. Tome 

doprinosi i značajna varijabilnost tipologije cenoza 

koje su u funkciji raznih ekološko-stanišnih čimbenika. 

U razdoblju od 1983. do 1991. g. vršena su istraživanja 

u rezervatu Pian di Novello (Bidini, Calamini, 

Gregori, Miclaus, Nannelli i dr.) koja su važan naknadni 

prilog za procjenu raznih komponenata nadzemne 

biomase i ostalih dendrometrijskih veličina. 

Korišteni podaci za ova istraživanja snimljeni su na 

tri različite čiste bukove sastojine, izabrane kao realni 

predstavnici bukovih sastojina toga područja u odnosu 

na postanak, dob i produktivnost. Područje istraživanja 

nalazi se na sjeveroistočnim padinama iznad potoka 

Lime, na nadmorskoj visini od 1 150 do 1 300 m. Geološka 

podloga odlikuje se pješčanim stjenama uz malu 

prisutnost glinastih metamorfnih formacija. Na morfologiju 

tla utjecala je fluvijalno-glacijalna aktivnost što 

se očituje vidljivim ostatcima terasastih tvorevina. Tlo 

je kisele reakcije zbog prisutnosti slojeva listinca u raznim 

stadijma dekompozicije. 

Prosječna godišnja temperatura je 7,1 "C sa oko 

2 500 mm padalina godišnje, prosječna temperatura siječnja 

je -0,8 "C, a srpnja 16,3 °C. 

Istraživanja su provedena na tri parcele, od kojih je 

jedna zrela sastojina (sjemenjača) nazvana "odrasla", 

druga je mlađa sastojina također visokog uzgoja nazvana 

"srednja" i treća nazvana "mlada", u kojoj su izvršeni 

prvi radovi na prorjeđivanju. Sve tri parcele nalaze 

se na sličnom terenu. 

Izbor stabala za analizu temelji se na biranju prosječnih 

predstavnika, izbjegavajući loše formirana stabla, 

čija visina ne odudara od visinske krivulje izjednačenja. 

Snimljeni su i tablični svi relevantni podaci kao što 

su: dob, gustoća, promjer, temeljnica, srednja i dominantna 

visina, godina istraživanja, broj stabala, te broj 

grana pojedinačni i ukupni za sva tri ispitana uzorka. 

Nakon obaranja stabala izvršena su naknadna mjerenja: 

promjer, dužina trupca do prve grane, visina stabla, 

visina krošnje (od prve žive grane), karakteristike 

krošnje, broj grana, dužina grana, težina svake grane i 

težina svježe komponente lišća. Svo lišće svake grane 

uzorka sačuvano je u zatvorenim omotnicama na temperaturi 

od 4 "C za sljedeće laboratorijske analize, 

kako bi se kasnije došlo do relacije težine svježe-suho. 

Nakon analize podataka došlo se do važnih rezultata 

u sljedećim pokazateljima: 

odnosi suha težina/svježa težina svih komponenta 

(deblo, grane i lišće), 

debljina kore debla i grana u odnosu na dob i promjer, 

karakteristike i broj lišća u odnosu na promjer stabla, 

odnos težine lišća i dužine grana, te 

odnosi visine stabala i dužine krošnje 

Srednje vrijednosti biomase prikazane su u tablici 

za sve tri populacije, s učešćem drvne tvari u kilogramima 

i postotku. Biomasa trupca je u tijesnoj korelaciji 

s promjerom i visinom stabla. Biomasa krošnje je u izravnoj, 

ali ne i linearnoj korelaciji s biomasom trupca. 

Za procjenu težine suhe tvari lišća, pored promjera, 

potrebno je uzeti i varijabilu koja se odnosi na visinu 

krošnje (od prve žive grane do vrha). 

Predložene su najbolje jednadžbe za procjenu komponenti 

biomase na bazi lakomjcrljivih veličina. Bilogaritmički 

model daje najbolju prilagodbu procjeni 

uzoraka uz potrebu procedure tipa "stepwise" s promjenjivim 

brojem veličina u ulazu, ovisno od slučaja 

do slučaja. 

Standarne pogreške u procjeni nadzemne biomase 

još su uvijek dosta visoke, ali ova istraživanja predstavljaju 

polaznu bazu za daljnja istraživanja koja su 

već programirana. 

562

Tommaso La M a n t i a, Marco M a r c h e 11 i, Sebastiano 

C u 11 o 11 a, Salvatore Pasta: Važni pokazatelji 

za klasifikaciju šumskih formacija Sicilije. 

Ovaj članak nastavak je već vršenih istraživanja i 

analiza šumske tipologije za područje Sicilije. Autori 

su u članku dali detaljnu analizu šumskih zajednica 

otoka. 

Radi jednostavnijih prikaza raznih tipova vegetacije, 

grupirane su makrokategorije i to: prirodne šume, 

naturalizirane šumske formacije i populacije, umjetne 

šume, makije, grmlje i garizi, zaštitne formacije i travnate 

površine. 

Prirodne šume: 

Površine pokrivene prirodnim šumama prilično su 

reducirane u odnosu na prvobitno stanje. Postojeće prirodne 

šume nose obilježja iracionalnog korištenja (sječa 

i pašarenje), koje se i dalje provodi. Osnovna uporaba 

drveta bila je proizvodnja ugljena, rijeđe ogrijevnog 

drveta i kolja za poljoprivredu i vinogradarstvo. Na području 

Sicilije oduvijek je nedostajala tradicija gospodarenja 

šumama. 

Neke vrste koje tvore prirodne šume od velikog su 

fitogeografskog značenja, jer tvore vrste genetski izolirane 

(jela, breza i bor) koje su osim ostalog od posebnog 

interesa, jer u njima žive podvrste endemskih ptica. 

Što se tiče tehnike gospodarenja, glavni cilj je konverzija 

panjača koja se mora provoditi uz ograničenje 

pašarenja. 

Navodimo glavne tipove prirodnih šuma: 

bukove sastojine Sicilije su najjužnije u Europi. 

One su čiste bukove sastojine ili miješane s dominantnom 

bukvom. Zauzimaju planinski pojas od 

1 200 do 2 200 m (Etna). Po postanku su 92 % panjače 

i 8 % sjemenjače. Nalaze se na najvlažnijem 

dijelu otoka s više od 1 200 mm godišnjih oborina. 

U bukovim šumama obično su prisutne i druge vrste 

drveća kao: Acer pseudoplatanus, Acer campestre, 

Acer monspesulanum, Pinus laricio (Etna), Betula 

pendula (Etna) i grmovi: Crataegus monogyna, 

Crataegus laciniata, Ilex aquifolium, Sorbus graeca, 

Rosa sicula, Prunus mahaleb, Berberis aetnensis 

i Astralagus sp. Na karbonatnoj podlozi razvila 

se tipična bukova šuma, u kojoj je od velikog fitogeografskog 

značenja prisutnost Abies nebrodensis 

i Taxus baceata. 

borove šume s korzičkim crnim borom {Pinus laricio) 

dolaze samo na sjeveroistočnim padinama 

Etne, u pojasu između 1 000-2 000 m n.v. To je područje 

obilježeno velikim godišnjim oborinama 

(1 300 mm). Zauzimaju površinu od 2 750 ha na padinama 

vulkana Etne. Tu je poznata borova šuma 

Linguaglossa s površinom od 1 140 ha, za koju je 

još 1964. g. napravljen uređaj ni elaborat, ali je primjenjivan 

samo djelomično. Interesantno je da Pinus 

laricio predstavlja snažnu pionirsku vrstu koja 

brzo zauzima površine nakon izljeva lave, a u povoljnim 

uvijetima formira monokulturu s impozantnim 

dimenzijama stabala. 

brezici na Etni vrlo su interesantni, jer se radi o vrsti 

Betula pendula var. aetnensjs koja je neoendemična, 

i nalazi se izvan uobičajenog areala vrste. Javlja 

se na istim terenima kao i P. laricio, i važna je 

kao pionirska vrsta za stvaranje tla, što omogućuje 

naseljavanje ostalih šumskih vrsta. 

- ostale vrste koje tvore prirodne šume su razne vrste 

listopadnih hrastova: Quercuspetreae, Q. cerris, Q. 

gussonei (sličan ceru ali još termofilniji), Q. pubescens 

te njegove različite varijacije koje su zbog genetske 

izolacije poprimile morfološke razlike, te se 

mogu smatrati drugom vrstom (Q. delechampii, Q. 

congesta, Q. leptobalanos, Q. virgiliana, Q. amplifolia). 

- česmina {Quercus ilex) zajedno s raznim vazdazelenim 

drvećem i grmljem tvori prirodne šume i makije 

u položajima od razine mora do oko 1 700 m n.v. 

Glede velikih oborina, ta je vegetacija bujna, gdje 

česmina, uglavnom panjača, zauzima dominantnu 

ulogu. 

šume plutnjaka na Siciliji pokrivaju površinu od 

oko 20 000 ha. Smještene su pretežito na sjevernim 

obroncima otoka prema Tirenskom moru, u pojasu 

s nadmorskom visinom do 1 000 m, na kiselim i 

pješčanim tlima ili na crvenici. To su uglavnom sjemenjače, 

ali i panjače miješane s ostalim hrastovima. 

Obilježje šuma plutnjaka je visok stupanj degradacije, 

uzrokovan lošim tretmanom kod skidanja 

pluta, pašarenjem i čestim požarima. 

- prirodne šume primorskog i alepskog bora zauzimaju 

posebno mjesto. Nekada su zauzimale puno veću 

površinu, ali su zbog negativnog antropološkog djelovanja 

i požara znatno reducirane te su uzgojne 

mjere podređene problemima zaštite od požara. 

Naturalizirane šumske formacije: 

Postanak ovih šuma vezanje s prestankom poljoprivrednih 

aktivnosti na velikim površinama. U slučaju 

potpunog napuštanja zahvata one se evoluiraju prema 

obliku šuma-makija. To su uglavnom površine obrasle 

kestenom, jasenom, lijeskom i pistacijom (trišlja). Kestenove 

šume zauzimaju površinu od 4 000 ha na planinskim 

masivima otoka. Nekada od velikog značenja 

radi ploda i drveta zbog demografskih promjena i bolesti 

(rak kestenove kore), ove šume su izgubile značaj i 

sve više se pretvaraju u panjače za produkciju ogrijeva 

i kolja. 

563

Makije, grmlje i garizi: 

Ova kategorija predšumske vegetacije zauzima površinu 

veću od 100 000 ha i ima značajnu ulogu u očuvanju 

flore i faune otoka. Ove su formacije stabilne u 

odnosu na pedoklimatske uvjete, ali su podložne antropološkom 

utjecaju - izravnom (sječa i požar) i neizravnom 

(pašarenje). Elementi ovih formacija su mnogobrojne 

mediteranske vrste drveća i grmlja, kao i druge 

razne termofilne vrste. 

Zaštitne formacije: 

U ovu kategoriju spadju svi oblici vegetacije uz 

stalne tokove voda ili uz suha korita koja u kišnim razdobljima 

poprimaju oblik bujice. Od vrsta koje se najčešće 

nalaze na ovim terenima su Tamarix sp., Nerium 

oleander, razne topole i vrbe te Platanus orientalis. 

Umjetne šume: 

Sadnja umjetnih šuma na Siciliji rezultat je aktivnosti 

posjednjih 50 g. Obuhvaćaju površinu od oko 

90 000 ha. Uglavnom su korištene četinjače (bor, čempres, 

cedar i jela), ali i listače (eukaliptus, bagrem i topola) 

te kulture lješnjaka i pistacije za proizvodnju plodova. 

Ove formacije imaju rastuću ulogu u očuvanju 

flore i faune otoka. 

Travnate površine: 

Ove površine rezultat su degradacije i destrukcije 

šumskih površina, ali imaju vrlo važnu ulogu u procesu 

dinamike vegetacije. Rezultat su napuštanja kultiviranja 

poljoprivrednih površina ili ekstremne degradacije 

šumske vegetacije. 

Na kraju se može zaključiti da se na otoku ne ulaže 

dovoljan napor za aktivnu zaštitu i gospodarenje šumskim 

površinama, te da je potrebno uvesti kriterije za 

realiziranje konverzije prema potencijalnim šumskim 

formacijama. 

Paolo Casanova, Anna Memo 1 i: Organizacija 

lova u Španjolskoj 

Ovaj članak obrađuje osnovne aspekte organizacije 

lova u Španjolskoj, obrađujući problematiku vezanu za 

prelazak lovnih kompetencija na Autonomne zajednice 

i postojanje različitih normativa unutar pojedinih Autonomija. 

Socijalni i ekonomski razvoj na svjetskoj razini 

proizveo je duboke transformacije ambijenta i naglasio 

potrebu za kompatibilnim korištenjem prirodnih resursa. 

Zato i svi važeći zakoni koji reguliraju lovačku aktivnost 

u Europi i Sj. Americi (izuzev Italije) nastoje 

usuglasiti športsko i rekreacijsko gledište s mogućnosti 

održavanja ravnoteže između ambijenta i gustoće populacije 

divljači. 

Španjolska koja je blizu Italiji po kulturi i tradiciji, i 

koja je imala sve do 1970. g. istovjetnu situaciju u lovstvu 

kao Italija, uspjela je započeti gospodariti faunom 

više racionalno i spasiti od istrebljanja neke životinjske 

vrste (crvena jarebica, zec, ris, smeđi sup, vuk i ptice 

močvarice općenito). 

Područje Španjolske odlikuje se velikim reljefnim i 

klimatskim razlikama, što uzrokuje postojanje različite 

faune. U središnjem dijelu postoji visoravan Meseta, s 

nadmorskom visinom od 800-900 m, koja je okružena 

planinskim masivima, a na sjeveroistoku prema Francuskoj 

nalazi se Pirinejsko gorje u dužini od 450 km. 

Na tim prostorima gotovo svugdje žive kunići i zečevi. 

Kozorog (Capra pyrenaica) se razlikuje od onoga što 

živi u Gran Paradisu po laganijim i više razmaknutim 

rogovima. Iberijska divokoza nalazi se na Kantabrijskom 

gorju u manjoj formi, dok je na Pirenejima znatno 

veća. Rasprostranjenost srneće divljači je ograničena 

na sjeverni dio zemlje. Divljač iz porodice kuna 

rasprostranjena je po svim planinskim lancima. To su: 

kuna, lasica, tvor i vidra. U šumskim kompleksima nalazi 

se i ris, koji je manji od uobičajene forme s više naglašenim 

pjegama. 

Cijeli Pirinejski poluotok nalazi se na putu preleta 

ptica selica, jer je to praktički "most" između Europe i 

Afrike. Zbog toga se u doba preleta tu nalaze: grlica, 

golub grivnjaš, prepelica, drozd, šljuka, divlja guska i 

patka itd. Važna je prisutnost crvene jarebice (Alectoris 

rufa hispanica) i fazana. Unatoč pretežito kontinentalnoj 

klimi, može se reći daje Španjolska dosta bogata s 

lovačkog stajališta i to posebice s divljači niskog lova. 

Španjolska s površinom od 504 750 km 2 i oko 38 

mil. stanovnika ima preko milijun lovaca ili 2,1 lovca 

po ha ili 27,7 lovaca na svakih 1 000 stanovnika. Zakon 

o lovu postoji još iz 1879. g. Sada je lovačka aktivnost 

regulirana Zakonom 4/89 o očuvanju prirodnog 

ambijenta. Lovna područja podjeljena su na zajednička 

lovišta i lovišta pod specijalnim režimom. 

Područja sa specijalnim režimom su: 

nacionalni parkovi na kojima lov može biti zabranjen 

(ima ih 10) 

lovni rezervati - područja koja predstavljaju posebnu 

biološku i znanstvenu vrijednost u kojima je 

lov zabranjen (ima ih 7) 

zone sigurnosti koje se nalaze u blizini naselja 

nacionalni rezervati lova-predstavljaju javno dobro 

sa posebno povoljnim uvjetima za uzgoj divljači. 

Na njima je lov reguliran preciznim planovima odstrela 

i sa svakom upravlja posebni tehnički direktor 

(ima ih 40) 

društvene lovne površine namijenjene lovu lokalnog 

stanovništva (ima ih 32) 

kontrolirane lovne zone koje su slične društvenima, 

ali su u vlasništvu države (ima ih 22) 

564

privatna lovišta veličine 500-1 000 ha su rezervati 

vlasnika zemljišta (ima ih 30 066) 

lokalni teritoriji osnovani radi unapređenja lovstva 

na komunalnoj razini (ima ih 110). 

Iz ovih podatada vidljivo je da su razni rezervati za 

sprovodenje lovne aktivnosti brojni i zauzimaju površinu 

od oko 35 mil. ha. Za obavljanje lova u Španjolskoj 

potrebno je imati lovačku dozvolu, oružni list koji 

može imati osoba s navršenih 18 g., a za karabine 21 g. 

Od 1989. g. za obavljanje lovačke aktivnosti potrebno 

je imati lovački ispit. 

Vlasnici zemljišta imaju ekskluzivna prava na divljač 

koja obitava na njihovom zemljištu, uvažujući sljedeće 

zakonske norme: 

- ispravno obilježavanje lovišta, 

postavljanje ograda oko minimalno tražene površine, 

zahtjev kompetentnoj administraciji za osnivanje 

rezervata, 

uredno podmirenje poreznih obaveza, 

predočenje programa za korištenje pasa. 

Važno je znati da u Španjolskoj postoji 17 lokalnih 

uprava koje su kompetentne za regulaciju lova na 

svom teritoriju. 

Kod odstrela divljači visokog lova (papkara) primjenjuje 

se načelo "prve krvi" tj. divljač pripada lovcu 

koji je prvi ranio divljač (makar površinski). Divljač u 

ograđenim prostorima nije podvrgnuta normama divljači 

iz ostalih lovišta. 

Točan broj španjolskih lovaca se ne zna, jer svaka lokalna 

administracija izdaje dozvole za svoje područje. 

U Španjolskoj se osim uobičajenog načina lova često 

primijenjuju i sljedeće vrste lova: 

- sokolarenje, 

lov s vretnom (vrsta iz porodice kuna za lov divljih 

kunića), 

- lov s mrežom (zebe i druge ptice), 

- lov papkara u doba parenja i 

- lov jarebica vabljenjem. 

Ove vrste lova uzrok su mnogih polemika, tako da 

neke od njih u pojedinim lokalnim uporabama nisu dopuštene 

ili su pod strogom kontrolom. 

Odstrel lisica dozvoljen je izvan sezone lova u 

mnogim autonomnim zajednicama. Periodično je dozvoljeno 

odstreljivati jazavce, lisice, tvorove i američkog 

nerca. Takoder je dozvoljen odstrel vrana izvan 

glavne lovne sezone. 

O odstrelu divljači vodi se statistika na razini administrativnih 

jedinica, stoje mnogo lakše na manjim površinama. 

Velike autonomne jedinice teško mogu imati 

točne podatke, pa se tu uglavnom radi o procjenama. 

Znanstvene studije o problemu lovstva obično obavljaju 

kompetentni stručnjaci Sveučilišta na bazi ugovora. 

Osobita pozornost posvećuje se proučavanju kunića i 

kontroli brojnog stanja predatora. 

Većina autonomnih jedinica na svom području pomažu 

financijski ili stručne vlasnike rezervata za unapređenje 

lovstva. Ta pomoć kreće se u granicama od 

35-60 % potrebnih sredstava. 

Na kraju članka autor daje podatke za Italiju, bez 

posebnog komentara, radi usporedbe veličina. 

Španjolska Italija 

Ukupan broj lovaca 1 050 000 901 006 

Površina u km kvadratnim 504 750 301262 

Broj stanovnika 38 000 000 5 6250 000 

Broj lovaca na 1000 st. 27,7 25,4 

Broj lovaca na km 2 2,1 4,8 

Unatoč nekim nelogičnostima u različitom tretiranju 

lovstva u pojedinim autonomnim jedinicama, autori 

daju opravdanje ovakvoj organizaciji lovstva u Španjolskoj, 

jer su lovci u najmanju ruku vezani na područje 

i zaustavljen je "lovački nomadizam". 

MONTI E BOSCHI 

(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) 

Iz dvobroja 3-4, svibanj-kolovoz 2001. g. dajemo 

osvrt na sljedeće priloge: 

Alberto Eccher Dali Eco: Novi izazov za šumarstvo 

Svjetska javnost vrlo je dobro informirana o stanju 

svjetske ekonomije, ali vrlo malo zna o zdravstvenom 

stanju globalnog ekosustava, zahvaljujući kojemu može 

postojati ekonomsko-produktivni podsustav. 

Tri važne institucije: Svjetski institut resursa, Svjetska 

banka i ONU u svojim programima "Ambijent" i 

"Razvoj" od 1986. na dalje, donose studije razvoja pod 

nazivom "Pilot analize globalnog ekosustava", a za 

2002. g. predviđen je program istraživanja pod radnim 

naslovom "Milenium Ecosystems Assessment", s ambicioznim 

programom o mogućnosti Zemlje da održi 

odnose prirodnih i antropoloških sustava. 

Na bazi novih spoznaja o funkcioniranju prirodnih 

sustava i djelovanju čovjeka, ostaje za zaključiti da je 

dramatičan utjecaj našeg ekonomsko-produktivnog podsustava 

na globalni ekosustav. To proizlazi iz činjenice 

što je energetski input uporabom fosilnih goriva (nafta, 

plin i ugljen) u stalnom porastu, dokje globalna energetska 

konverzija pomoću fotosinteze manje-više na istoj 

565

azini. Iz tih razloga koncentracija ugljičnog dioksida i 

ostalih štetnih plinova koji doprinose učinku staklenika i 

globalnom zagrijavanju u stalnom je porastu. 

Globalno povećanje temperature u posljednih 100 

g. je za 0,6 °C što se ne čini mnogo, ali je na primjer godina 

1998. s prosječnom temperaturom od 14,58 °C 

najtoplija godina u stoljeću. To povećanje raste progresivno 

od ekvatora prema polovima, gdje je povećanje 

2-3 °C. Posljedice ovog povećanja su velike materijalne 

štete uzrokovane meteorološkim promjenama. 

Šume su najveća aktivna spremišta ugljika. One sadrže 

oko 80 % nadzemnog ugljika (kojega ima 40 % od 

ukupne količine na zemlji). Kapacitet šuma za prihvat 

povećanja koncentracia ugljičnog dioksida u atmosferi 

ovisi o njenoj produktivnost i o vremenu opadanja proizvodnje 

biomase. U okviru globalnih klimatskih promjena 

kojima se ne poznaju granice, šumarstvu su dodijeljeni 

novi zadaci sve većih zahtjeva. Kao preventivne 

mjere u svrhu redukcije negativnih djelovanja, 

potrebno je sačuvati bioraznolikost ili gdje je potrebno 

i moguće uspostaviti ga, favorizirajući strukturalnu i fitocenološku 

raznovrsnost. Tako se postižu stabilniji 

šumski ekosustavi s boljom biološkom funkcijom. Boljom 

bioekološkom prilagodljivošću postiže se i veća 

mogućnost "apsorpcije" bez trauma uzrokovanih klimatskim 

promjenama. Ovaj zadatak nije lagan, jer prelazak 

na novu ravnotežu prolazi kroz vrlo kompleksne 

prirodne procese. Većina autora slaže se da je u svrhu 

postizanja maksimalnih učinaka za povećanje kapaciteta 

uskladištenja ugljika potrebno poduzimati adekvatne 

uzgojno-tehničke zahvate u postojećim šumama 

i paralelno podizati nove (plantaže s brzorastućim 

vrstama). 

U operativnim planovima potrebno je predvidjeti 

pažljivo i prilagodljivo gospodarenje šumskim ekosustavima, 

što zahtijeva sve brže promjene u biosferi, pa 

će u idućim godinama sve više doći u iskušenje ljudski 

kapacitet suradnje s prirodom. 

Giuseppe M o d i c a : Hrast kilu jak - Quercus petreae 

(Matt.) Liebl u Aspromontu 

U južnoj i središnjoj Italiji rasprostranjenost hrasta 

kitnjaka značajna je, iako je areal fragmentiran u odnosu 

na prošlost. U razdoblju od 1955. do 1999. g. mnogi 

su autori proučavali rasprostranjenost hrasta kitnjaka. 

Inzistiralo se na procjeni uloge ove vrste u svrhu proizvodnje 

drveta na napuštenim poljoprivrednim površinama 

brežuljaka i planinskih obronaka, kao komponente 

miješanih listača. 

To je vrsta visoke tehnološke vrijednosti (autor 

kaže kao lužnjak, orah ili jasen). Populacije kitnjaka na 

jugu Italije imaju i velik značaj zbog velike biološke i 

geološke raznolikosti. 

Ovaj članak prilog je poznavanju vegetacije Aspromonta 

(Kalabrija) i doprinosi poznavanju rasprostranjenosti 

i stanišnih karakteristika kitnjaka u južnoj Italiji. 

Informacije o učešću kitnjaka u Aspromontu oskudne 

su, i samo djelomično precizne. Kao na ostalom dijelu 

apeninskog poluotoka, njegova je rasprostranjenost 

veća i kontinuirana. Zbog negativnog antropološkog 

djelovanja (požari, pašarenje i iracionalno korištenje) 

od nekadašnje populacije ostale su samo male grupe, 

često sastavljene od samo nekoliko stabala. Dolaskom 

Rimljana na ovo područje posebno je poremećena 

ravnoteža između broja stanovništva i prirodnih resursa. 

Rimljani su proveli strahovitu devastaciju šuma 

zbog potrebe za drvetom i smolom koje su iz Kalabrije 

odvozili putem Rima i sjevernih oblasti. U idućem razdoblju 

nastavio se proces nestajanja šuma, a pašnjaci 

su zauzimali sve veće površine. Glede udaljenosti tržišta, 

drvo je smatrano kao besplatan proizvod, poklonjen 

od prirode, a ne kao proizvod koji zahtijeva brigu 

da bi se mogao reproducirati. Posljednji udarac odraslim 

stablima hrasta zadan je za potrebe izrade željezničkih 

pragova u poslijeratnom razdoblju (1948). Pastiri 

su često sjekli stabla kako bi potencirali izbijanje 

mladica za prehranu stoke (posebice koza). 

Glede činjenice daje unutar sekcije Robur (Q. pubescens, 

Q. petreae i Q. robur) vrlo česta pojava hibridizacije 

zbog oprašivanja vjetrom, naglašena je (posebice 

u najjužnijim dijelovima) velika morfološka raznolikost. 

Q. robur i Q. petreae su lako razdvojive vrste, 

dok između Q. petreae i Q. pubescens postoje mnoge 

prelazne forme, često čisti hibridi koji mogu izazvati 

konfuziju. Zbog toga je možda rasprostranjenost kitnjaka 

na južnom dijelu poluotoka manja, sličnost kitnjaka 

sa Q. delechampii vrlo velika. 

Glavna istraživanja vršena su u Nacionalnom parku 

Aspromonte, čija površina iznosi 76 000 ha u provinciji 

Reggio Calabria. Istraživanjem su pronađeni brojni 

panjevi debljine do 150 cm u nižim predjelima i tanji 

panjevi u višim predjelima. To ukazuje na neracionalne 

sječe, što je uz pašarenje te učestale požare dovelo do 

fragmentiranja staništa kitnjaka na površine maksimalne 

veličine do 10 ha i pojedinačna stara stabla na strmim 

padinama. 

Stanje tih stabala je vrlo loše, produkcija sjemena je 

oskudna, a grane i vrhovi često su kresani. Visina stabala 

je mala zbog hladnog i sjevernog vjetra. Zajedno s 

kitnjakom tu se nalaze sporadično i stabla česmine, te 

ostaci pošumljavanja sa P. laricio. Tlo je vrlo erodirano, 

a u sloju grmlja Erca arborea sudjeluje sa preko 

50 %. Autor navodi da su česte krade pojedinih stabala 

većih promjera. 

Zbog velike starosti stabala urod sjemena je oskudan, 

što uz pašarenje otežava prirodnu obnovu. Potrebno 

je primjenjivati zaštitno uzgojne zahvate. Treba isključiti 

sječu svih odraslih stabala radi mogućnosti prirodnog 

zasijavanja, zaštititi prirodno obnovljene površine 

od pašarenja i zaštititi dio sloja grmlja koje ima za- 

566

VMimBL 

Stanište kitnjaka u Aspromontu 

Primjerak odraslog stabla u stjenovitom okružju 

Pogled na degradirani okoliš sa sporadičnim kitnjakom 

Stari primjerci kitnjaka na strmim kamenitim padinama 

štitnu funkciju, te stvoriti sjemenske baze sa stablima iz 

tog staništa zbogi daljnjeg širenja autoktonog kitnjaka. 

Šumska patologija: 

Giorgio Mare si, Paolo Ambrosi, Fabio Angel 

i, Paolo Capretti: Crvenjenje krošnje smreke 

- Rizosphaera kalkhoffii (Bubak) u Trentinu. 

Početkom proljeća 2000 g. u raznim predjelima 

Trentina konstatirano je intenzivno crvenjenje krošanja 

smreke - Picea abies (L.) Karst, što je izazvalo veliku 

zabrinutost. 

U suradnji s lokalnim šumskim servisom i šumskom 

operativnom jedinicom Poljoprivrednog instituta (Adige), 

sprovedena su istraživanja i ustanovljen napad gljive 

Rizosphaera kalkhoffii na iglicama smreke u cijeloj 

površini obuhvaćene zone. Ova je gljiva i prije uočena 

u šumama Trentina, ali uvijek na pojedinačnim stablima 

i nikad tako intenzivno i na tako velikoj površini. 

U ovom članku autor opisuje promatranu simptomatologiju 

i intrakciju između parazita i stanišno meteoroloških 

čimbenika. 

Na napadnutim lokacijama ustanovljenje intenzitet 

napada i uzeti su uzorci grana za laboratorijsko istraživanje. 

Opažanja su obavljena u travnju kada je uočen 

napad i ponovljena u kolovozu. U laboratoriju su istražene 

iglice razne starosti iz kojih su izdvojene kulture i 

uzgojene u mraku na 20 °C radi istraživanja morfoloških 

karakteristika nametnika. Na napadnutim iglicama 

bile su vidljive, već u momentu uzimanja uzorka u šumi, 

crne fruktifikacije izlaznih otvora stoma. Pod mikroskopom 

je potvrđeno da se radi o piknidama crne 

boje koje su specifične za rod Rhizosphaera. Ista pojava 

primijetila se i kod iglica koje su u stavljene u vlažnu 

komoru zelene i prividno zdrave. 

Paraleleno su snimljeni meteorološki podaci iz stanice 

Adige i to temperature prvih mjeseci 2000-te godine 

te zadnje tomjesječje 1999. g. zbog usporedbe s 

prosjecima posljednjih 10g. 

Zaključeno je da prosječne temperature nisu mnogo 

odstupale od desetogodišnjeg prosjeka, ali su se pojavljivala 

topla razdoblja u trajanju od nekoliko dana (uzrokovana 

toplim vjetrom "foehn"), nakon čega bi opet 

zahladilo. Veće su razlike od prosječnih bile u povećanim 

oborinama. 

Ovaj parazit poznat je u Italiji od prije, a također i u 

zoni Trentina. Napada smreku, a američki stručnjaci ga 

567

Crvenjenje krošnje smreke 

Sušenje napadnutih iglica 

Novi izbojci na napadnutom stablu 

opisuju kao patogena na vrstama Piceapungens, P. rubra 

i P. engelmani, ali uglavnom kao štetnika rasadnika 

i plantaža božičnih stabalaca. Kako su u ovom slučaju 

najviše pogođena stabla u dubokim udolinama (često 

uz vodotoke) na rubovima šuma, smatra se da je šteti 

doprinijeo klimatski stres vezan ponavljanim promjenama 

temperatura (zamrznute, a zatim toplim vjetrom 

zahvaćene iglice), stoje naknadno pogodovalo napadu 

parazita. 

Promatrani simptomi ne predstavljaju realnu opasnost 

za smreku, ali se mogu uvrstiti u one koje se u novije 

vrijeme zbog posebnih meteoroloških stanja pojavljuju 

sve češće, što će zahtijevati naknadna istraživanja. 

Tommaso Anfodillo, Carlo U rb in at i: Sume 

visokih područja u alpskom području - fizionomija, 

ekologija i moguće promjene 

S obzirom na razne prijelazne oblike, teško je utvrditi 

gornju granicu šume. Predložene definicije mogu 

se smatrati funkcionalnima u obilježavanju dinamike 

tih sustava. Prelazak "guste"subalpske šume prema rijetkim 

i diskontinuiranim Koerner (1998 g.) je svrstao 

u tri granice: 

gornja granica šume je linija koja obilježava gornji 

dio kontinuirane šumske vegetacije 

Piknidc gljive Rhizosphaera k. 

gornja granica drveća je linija koja spaja gornji dio 

grupe stabala (koje imaju oblik stabala i visinu veću 

od tri metra) 

gornja granica vrsta je linija koja spaja gornji dio 

izoliranih drvenastih individua u zoni borbe za opstanak 

Ove su granice uvjetovane raznim stanišnim čimbenicima 

i antropološkim djelovanjem u obliku upotrebe 

drveta i pašarenja te u novije vrijeme rekreativnom 

aktivnošću. Promjene atmosferskog sadržaja također 

utječu na strukturu i dinamiku tih šuma. 

Sume visokih područja uz ambijenta Ino naturalističke 

uloge, obavljaju i važne funkcije kao zaštita od 

erozije i obrana od lavina. Gornja granica stabala ovisi 

o prosječnoj temperaturi vegetacijskog razdoblja, koja 

se kreće od 5,5-7,5 °C, a traje u prosjeku 5 mjeseci (od 

svibnja do rujna). Najviše zone mogu se smatrati one 

na visinama od 4 000-4 300 m n.v., što ovisi o geografskoj 

širini. Ta se granica negdje spušta i na visinu 

od 1 600-2 300 m n.v. 

Odgovori na pitanje zašto jedna biljka na visokoj 

nadmorskoj visini ne može poprimiti oblik stabla svode 

se na nekoliko predpostavki: 

zimska dehidracija dijela biljke koji je izvan snježnog 

pokrivača, uzrokovane velikom hladnoćom i 

568

graft* r* 

^***'.- 

* 

Tipični oblici visokoalpske vegetacije: a) i b) planinska šuma limbe (Pinus cembra), 

c) planinska šuma ariša i limbe, d) zimski krajolik 

vjetrovima, što onemogućava sazrijevanje epiderme 

teškoće oko proizvodnje, disperzije, klijanja sjemena 

i oslobađanja mlade biljke vrlo su delikatne faze 

(trka preko prepona), na koje utječe stanje ugljičnog 

dioksida i odnos asimilacije i respiracije 

mehanička oštećenja od vjetra, snijega, leda, lavina 

i odrona, te napad patogena (posebice gljivičnih) 

koje mogu smanjiti masu lišća. Najkritičnija faza za 

mladu biljku je kad počinje izlaziti iz relativno toplog 

sloja grmlja da bi postalo "stablo" i bude izložena 

izravnom djelovanju atmosferskih čimbenika. 

Novija istraživanja pretpostavljaju da se ne radi toliko 

o nedovoljnoj asimilaciji, koliko o nemogućnosti 

biljaka da pohrane proizvode asimilacije zbog niskih 

temperatura. 

Aktualna fizionomija alpskih šuma na visokim položajima 

proizlazi dobrim dijelom iz dugotrajnog antropološkog 

"pritiska", koji je utjecao na strukturu i 

prostorni raspored šumskih cenoza. Ove su zone osjetljive 

na povećanje temperature i mogu poslužiti kao indikator 

za ambijentalne promjene i za negativan utjecaj 

povećanja koncentracije ugljičnog dioksida i ostalih 

plinova. 

Odgovori na sva ova pitanja nisu usuglašeni. Naprotiv, 

ovisnost o lokalnim prilikama oblikuje razne 

učinke iz čega proizlazi potreba za mnogo složenijim 

odgovorima. 

Frane Grospić dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Jasminka Igre Barčić, prof. dr. sc. Milan Maceljski, 

EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA ZAŠTITA BILJA OD ŠTETNIKA, 

2001. Zrinski d.d., Čakovec 

Iz tiska je izašla knjiga, sveučilišni udžbenik, naših 

eminentnih stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu 

iz područja biljne zaštite pod suvremenim naslovom: 

Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. 

Nakladnik je Zrinski d.d. Čakovec, 2001. god. Knjiga 

je formata 17 x 24 cm. Estetski i tehnički je na visokoj 

razini. Opseg je 247 stranice, dvije tablice i 173 slike 

shema, tehničkih prikaza i izuzetno kalitetnih originalnih 

slika u boji. 

569

* 

Knjiga uz Proslov i t/vod sadrži 17 poglavlja, kako 

slijedi: Osnovne postavke ekološki prihvatljive zaštite 

bilja, Karantenske mjere, Otporni kultivari, Plodored 

u ekološki prihvatljivoj zaštiti bilja, Agrotehničke mjere, 

Mehaničke mjere, Fizikalne mjere, Biološke mjere, 

Mjerila ekološke prihvatljivosti sredstava za zaštitu 

bilja, Bioinsekticidi, Biotehnička sredstva za zaštitu bilja 

od štetnika, Ekološki prihvatljivi zoocidi, Ekološki 

prihvatljiviji načini primjene sredstava za zaštitu bilja, 

Integrirana zaštita bilja i zaštita bilja u ekološkoj poljoprivrednoj 

proizvodnji, Prikaz važnijih štetnika kul- 

tura i mjera zaštite od njihova napada uz ocjenu ekološke 

prihvatljivosti pojedinih mjera, Prilozi i Važnija 

vrela podataka. 

Poljoprivredne kulture i ukrasno bilje napadaju 

brojne štetočine. Gubitak u poljo-privrednoj proizvodnji 

u Hrvatskoj iznosi 29,2 % potencijalnog prirasta, a 

to je 500 mulijuna USD godišnje. Tijekom Drugog svijetskog 

rata naglo se razvijala kemija (DDT, ditiokarbamatni 

fungicidi i translokacijski herbicidi). Tada je 

započela "era kemije". Porastom ekoloških spoznaja 

započinje "era ekologije". Smanjuje se potražnja kemijskih 

sredstava. U isto vrijeme pronalaze se novi 

spojevi bez "cidnog" djelovanja, poglavito biološke i 

biotehničke mjere suzbijanja, selekcija i uzgoj otpornih 

kultivara. Svijet ulazi u treći milenij, u "eru ekologije 

i kakvoće". Za to je potrebno mnogo veće znanje 

agronoma i seljaka. Ekološki prihvatljive mjere zaštite 

sadrže: karantenu, uzgoj otpornih kultivara, suvremene 

agrotehničke mjere (zdravo sjeme i sadni materijal, 

čuvanje uskladištenih proizvoda), mehaničke i fizikalne 

mjere zaštite, primjenu biotehničkih sredstava bez 

"cidnog" djelovanja, dakle ekološki prihvatljivih kemijskih 

pripravaka. Budućnost zaštite bilja u eri ekologije 

može se ostvariti u integriranoj zaštiti bilja. Sve 

navedeno sadržaj je ove vrijedne knjige pod motom da 

suvremena poljo-privreda traži manje materijalnih a 

više intelektualnih ulaganja. Treba nam dakle mnogo 

više znanja i znanstvenih dostignuća. Tako obrađena 

tematika može biti siguran putokaz u održivu i ekološki 

prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju. Čitatelj će 

u knjizi pronaći pravi i jedini put u suvremenu zaštitu 

bilja. Knjiga je namijenjena studentima Agronomskog 

fakulteta, agronomima, šumarima i svima onima koji 

se bave fitomedicinom. U njoj se nalaze nove spoznaje 

i znanstvena dostignuća u nas i u svijetu. Izražavamo 

zahvalnost i upućujemo čestitke autorima. 

Ova vrijedna knjiga može se nabaviti kod nakladnika 

i autora. 

Dr. M. Harapin 

Uvod 

Svjetsko šumarstvo nalazi se pred brojnim izazovima 

kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje 

šuma kao posljedica zagađenosti okoliša te promjene u 

starim šumama u umjerenom klimatskom pojasu, gubitak 

šumskog zemljišta zbog prenamjene u druge svrhe 

u zemljama tropskog područja, degradacija i osiromašenje 

sastojina, kao i proizvodnja šumskog otpada 

kojoj su uzrok neprikladan i neodrživ način sječe šuma. 

U zadnje vrijeme, zbog zabrinutosti u svezi s razvojem 

šuma i šumskih proizvoda pojavljuju se teme poput 

570 

IZVADAK IZ FAO PROGRAMA ZA EKOLOŠKI 

PRIMJERENU ŠUMSKU SJEČU 

označavanja proizvoda od drva, prijedlozi za ograničavanje 

trgovine, čak i bojkotiranje tropskog drveta koje 

dolazi iz šuma u kojima se ne gospodari održivo. 

Iako je u zadnjih dvadeset godina kod izvođenja 

šumskih radova postignut značajan napredak uvođenjem 

visokomehaniziranih i specijaliziranih strojeva 

koji omogućuju ekološko, profitabilno i društveno prihvatljivo 

iskorištavanje šuma, još uvijek postoji potreba 

za primjenom odgovarajuće politike i pravilnika o 

ekološkoj sječi s ciljem promicanja održivosti proizvoda 

od drva i sporednih šumskih proizvoda.

Godine 1991. diljem svijeta iz šuma su iznesene 3,4 

milijarde kubičnih metara oblovine (FAO 1993). Nešto 

više od polovice ove količine iskorišteno je za industrijsku 

proizvodnju, a ostatak je upotrijebljen za ogrjev. 

Ukupni svjetski šumski resursi procjenjuju se na 

oko 4 100 milijuna hektara. Uz neprestani porast krčenja 

šuma zbog prenamjene (pretvaranje u poljoprivredno 

zemljište, izgradnja infrastrukture, urbanizacija; 

krčenje se samo u tropskim područjima procjenjuje na 

15,4 milijuna hektara godišnje), očita je potreba za zajedničkim 

naporom političara, menadžera, tehničkog 

osoblja i poslovođa radi poticanja programa za razvoj 

šuma, koji bi interes za očuvanjem šuma uskladili s razumnim 

korištenjem šumskih potencijala kako bi se 

sačuvala njihovu punu sposobnost obnove. 

Sječa šuma i održivi razvoj 

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša 

i razvoj (UNCED), održanoj 1992. u Rio de Janeiru, 

šumarstvu je posvećena posebna pozornost - Agenda 

21, poglavlje 11, pod nazivom "Borba protiv krčenja 

šuma". Poseban naglasak stavlja se na potrebu za 

promicanjem učinkovitog korištenja šuma i procjene s 

ciljem postizanja pune vrijednosti dobara i usluga iz 

šuma i šumskih zemljišta. (UNCED 1992). Činjenica 

je da se kod mnogih šumskih radova može primijetiti 

kako se ukupan potencijal šuma i šumskih zemljišta ne 

ostvaruje kao glavni poticaj razvoja. Preduvjet održivom 

iskorištavanju šuma su jasan plan sječe, prikladno 

praćenje i izvođenje radova, kao i procjena nakon 

obavljene sječe, uz porast proizvodnje dobara i usluga, 

ponajprije proširenje ponude šumskih proizvoda (proizvoda 

od drva i sporednih proizvoda). To bi povećalo 

dohodak i zapošljavanje, unaprijedilo život stanovništva 

ruralnih područja bez nanošenja štete regenerativnom 

kapacitetu šuma i njihovu doprinosu dobrobiti čovječanstva, 

kojim će biti zadovoljene i potrebe budućih 

generacija. 

Postoje brojne definicije održivosti. Godine 1904. 

G.L. Hartig, ravnatelj Pruske šumarske uprave u Berlinu 

ovako je definirao održivost: 

"Svaki mudri šumarski direktor mora dobro procijeniti 

šumske sastojine, kako bi ih maksimalno iskoristio, 

a generacijama koje dolaze ostavio mogućnost da 

od njih imaju barem toliko koristi koliko je imaju sadašnje 

generacije." 

1988. Vijeće FAO-a prihvatilo je sljedeću definiciju 

održivog razvoja: 

"Upravljanje i očuvanje prirodnih resursa temelje 

se na orijentaciji prema tehnološkim i institucijskim 

promjenama koje će osigurati zadovoljenje potreba sadašnjih 

i budućih generacija. Ovakav održivi razvoj 

štiti vode, zemlju, biljne i životinjske genetske resurse. 

To je ekološki razvoj, tehnički prikladan, ekonomski 

isplativ i društveno prihvatljiv." 

Definicija Komisije Bruntland (WCED 1987 

Svjetska komisija za zaštitu okoliša i razvoj) možda je 

najčešće citirana: "razvoj koji udovoljava potrebama 

sadašnjih generacija ne uskraćujući pritom budućim generacijama 

mogućnost zadovoljenja njihovih potreba." 

Imajući na umu smanjenje resursa kojemu su uzrok 

propadanje šuma u područjima umjerene klime, te prenamjena 

šumskog zemljišta i degradacija šuma u tropskim 

krajevima, sječu šuma potrebno je provoditi na 

način koji će osigurati očuvanje baze šumskih resursa. 

Poznato je da se zbog složenosti i raznolikosti vegetacijskog 

pokrova, te zbog faune u raznim šumama, 

šumski radovi i intervencije u šumi moraju dobro isplanirati 

i nadgledati u skladu s očuvanjem okoliša, 

kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal šumskih 

proizvoda (proizvoda od drva i sporednih proizvoda). 

Optimalno iskorištavanje šumskih proizvoda nije uvijek 

moguće zbog čimbenika poput okoliša, dostupnosti, 

raspoloživosti tehnologije za sječu, resursa, zakona 

i propisa. 

Nova dimenzija sječe šuma 

Sa stajališta FAO-a, sječa šuma u odnosu na društveno-ekonomski 

razvoj doživjela je bitne izmjene. U 

šumarstvu je potrebno češće uvoditi pojam uporabe 

šire ponude šumskih proizvoda koja će se zasnivati na 

održivom upravljanju resursima. Uz drvo postoji čitav 

niz šumskih proizvoda koji se mogu iskoristiti za ostvarenje 

dobiti, te za zapošljavanje, osobito lokalnog 

stanovništva. Tako u mnogim slučajevima sječa više ne 

znači samo rušenje stabala, nego podrazumijeva i cijeli 

niz sporednih proizvoda (de la Cruz 1989.). Neki od 

njih su ukrasne biljke, biljke za izradu lijekova, med, 

smole, tanin, voće, gljive, orasi, divljač kao prehrambena 

namirnica te lovački trofeji. Sječa se tako može 

definirati kao pridobivanje sirovina iz šuma. Prema 

ovakvom novom pristupu sječa je nezavisna tehnička 

disciplina koja se mora promatrati kao snažna veza između 

resursa, šumarskih poduzeća i tržišta. FAO je, uz 

tradicionalne programe za sječu, razvio i programe za 

dobivanje sporednih proizvoda, te izradio studije o sječi 

manjih razmjera uz sudjelovanje većeg broja ljudi, 

objavljene u šumarskom članku br.87 (de la Cruz, 

1989.), kao i studiju o prikupljanju, preradi i prodaji 

jestivih gljiva sa šumskih plantaža u Čileu (Donoso i 

Kilkki, 1993.). Vrijednost gljiva je do 1990. g. dosegla 

3 milijuna USD godišnje. 

Programi i projekti za sječu šuma, trgovinu i 

marketing 

Kao odgovor na potrebu za unapređenjem ekološki 

ispravnog i održivog izvođenja šumskih sječa širom 

svijeta i potporu transferu prikladne tehnologije, FAO 

je stvorio komunikacijsku mrežu između znanstvenika 

571

i praktičara iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u 

svrhu razmjene informacija i iskustava s područja šumarskog 

strojarstva, sječe i transporta. Dvaput godišnje 

objavljuje i distribuira bilten pod nazivom FAO 

Bilten o sječi šuma. 

FAO Bilten o sječi šuma 

Cilj biltena je promicanje ekološke šumarske prakse 

u čitavom svijetu putem izvještavanja o FAO programima 

i aktivnostima na ovom području, s naglaskom 

na sporna pitanja koja se pojavljuju te na konflikte. 

Izvještava o napretku u smanjenju štetnih posljedica 

sječe šuma na okoliš i šumske sastojine, tlo i terene, 

napretku u iskorištavanju drveta, zapošljavanju i ostvarivanju 

dobiti, prevenciji nesreća na radu i smanjenju 

zdravstvenih rizika kod obavljanja šumskih radova. 

Ovaj četverobojni bilten na 12 stranica distribuira se 

širom svijeta u gotovo 4 000 primjeraka po izdanju. Na 

listi članova ove mreže nalaze se stručnjaci s područja 

šumske mehanizacije, osoblje za planiranje i šumarsku 

politiku, voditelji šumskih radova, tehničari i šumski 

radnici, kao i domaći i međunarodni službenici zainteresirani 

za šumarstvo te predstavnici masovnih pokreta. 

Danas se ovaj bilten šalje raznim institucijama: državnim 

šumarskim upravama, šumarskim fakultetima, 

tehničkim školama, obrazovnim centrima, institutima 

za istraživanje, šumarskim bibliotekama, poduzećima 

za šumarstvo i šumarsku industriju, posrednicima za dodjelu 

ugovora o obavljanju šumskih radova, nevladinim 

udrugama, FAO/UNDP regionalnim i državnim predstavništvima, 

bankama za razvoj, te Svjetskoj banci. 

Prijedlog o osnivanju svjetske mreže koja će pokrivati 

područje šumarskog strojarstva, sječe i transporta, 

nastao je na temelju preporuka sa sastanka stručnjaka 

na temu FAO Programa za usavršavanje sječe šuma, 

održanog 23-27. travnja 1990. godine u mjestu Kotka u 

Finskoj. FAO Bilten o sječi šuma sastoji se uglavnom 

od uvodnika, obrađenih tema iz područja sječe šuma u 

kontekstu odnosa prema gospodarstvu, društvu i okolišu, 

te izvješća o korištenju novih tehnologija u planiranju 

šumskih cesta, izgradnji, sječi i transportu, kao i 

o aktivnostima domaćih i međunarodnih organizacija, 

posebice: ILO (Međunarodna organizacija rada), 

UNIDO (Organizacija za ulaganje i razvoj pri Ujedinjenim 

narodima), ISO (Međunarodna organizacija za 

određivanje standarda), ITTO (Međunarodna organizacija 

za tropsko drvo) itd. Bilten pokriva i sastanke 

kojima je tema strojarstvo, odnosno sječa šuma. 

Program za ekološki primjerenu sječu šuma 

Svrha je ovog programa doprinos održivom razvoju 

putem pronalaska, testiranja i omogućavanja primjene 

napredne tehnologije u sječi drva u tropskim šumama. 

Sječa drva obuhvaća sve radnje koje se odnose na rušenje 

stabala, izvlačenje panjeva i drugih korisnih dijelova 

iz šume za preradu u industrijske proizvode. Termin 

tehnologija sječe odnosi se na primjenu znanstvenih i 

tehničkih načela zajedno s obrazovanjem i obukom, a s 

ciljem usavršavanja radne snage i opreme, te operativnih 

metoda sječe industrijskog drveta. 

Aktivnosti koje se provode u okviru programa proizlaze 

izravno iz neodložnih zadataka koje određuje 

Deklaracija iz Ria u Poglavlju 11. Bilješke 21. Na primjer 

u Načelu 4. Deklaracije navodi se: "Da bi se postigao 

održiv razvoj, zaštita okoliša mora postati sastavnim 

dijelom razvojnog procesa i ne može se izdvojeno 

promatrati". Načelo 11 kaže: "Države će postaviti 

učinkovite ekološke pravne okvire", a Načelo 17: 

"Procjena utjecaja na okoliš provodit će se za određene 

aktivnosti za koje se vjeruje da nanose znatnu štetu 

okolišu. Procjena će biti pravni instrument kod donošenja 

odluka od strane nadležne državne vlasti." U Poglavlju 

11 također se navodi: "neodrživo komercijalno 

rušenje stabala" mora se zaustaviti. Bitno je razviti 

"ekološki ispravne metode i praksu sječe šuma koje će 

biti ekološki prihvatljive i ekonomski isplative", a šumarstvo 

mora doprinositi kako razvoju gospodarstva, 

tako i zaštiti okoliša poticanjem razvoja "učinkovite 

tehnologije i boljeg održivog korištenja ostataka nastalih 

pri sječi i obradi." 

Navedene su glavne aktivnosti Programa ekološki 

primjerene tehnologije sječe šuma za održanje tropskih 

šuma kako ih trenutno planira FAO (Sječa šuma, trgovina 

i marketing pod nadzorom Odjela za šumsku proizvodnju). 

Ove će se aktivnosti započeti u okviru redovnog 

programa FAO-a, no za njihovo će provođenje 

biti potrebna dodatna novčana potpora. 

i) Određivanje jasnih smjernica za ponašanje osoblja, 

korištenje opreme i tehnika kod izvođenja šumskih 

radova. Ove smjernice činit će model "načina 

rada" koji će vlade usvojiti kako bi se smanjio štetan 

učinak sječe industrijskog drva na okoliš. 

ii) Izrada studija u kojima će se uspoređivati konvencionalna 

i moderna tehnologija u tri glavne tropske 

regije. Ove će studije poslužiti za prikazivanje poboljšanog 

načina rada, mjerenje koristi i troškova 

ovakvih radova, te za poticanje uvođenja ekološki 

primjerene tehnologije u zemljama u razvoju. 

iii) Radi smanjenja količine otpada proizvedenog sječom 

razvit će se tehnologije za unapređenje iskorištavanja 

šumskih ostataka. 

iv) Izradit će se metodologije za procjenu odnosa proizvoda 

od drva i sporednih proizvoda, kako bi se 

smanjile štetne posljedice sječe stabala na uzgoj, 

sakupljanje i ubiranje sporednih proizvoda. 

v) Razvoj i provjera postupka za procjenu štetnog 

djelovanja predloženog načina izvođenja sječe na 

tropske šume. 

572

vi) Održavanje tečajeva za obuku i stručnih konzultacija 

s ciljem doprinosa primjeni unaprijeđenih tehnologija 

sječe. Tečajeve i konzultacije u zemljama 

u razvoju organizirat će vladine agencije, privatna 

poduzeća i poduzetnici. 

Program usavršavanja i obrazovanja 

U anketi o potrebama za obučavanjem radnika koju 

je FAO proveo u 29 zemalja uz pomoć Finskog programa 

za obučavanje u šumarstvu, jasno je kako su česte 

promjene osoblja zbog sezonske prirode šumskih radova. 

Ova će činjenica svakako utjecati na potrebu za 

prostorima za održavanje obuke, vrstu obuke i nastavni 

plan te obrazovne programe. Ustanovljeno je kako su u 

nastavnom programu šumarskih fakulteta strojarstvo, 

sječa šuma i transport u ukupnoj nastavi zastupljeni sa 

10-15%. 

Tehnička je razina naobrazbe slabo zastupljena na 

fakultetima. Najveća je potreba za zanatskim obrazovanjem. 

Primijećen je značajan nedostatak prostora i 

nastavnog materijala. 

Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing posvetio 

se stoga, uz pomoć različitih donatorskih agencija, održavanju 

tečajeva, radionica, seminara i stručnih konzultacija 

na čitav niz tema koje se odnose na planiranje 

i izvođenje šumskih radova, pitanje sigurnosti i zaštite 

na radu, uvođenje odgovarajuće tehnologije, rušenje 

stabala u planinama, na planiranje i izgradnju cesta u 

tropskim krajevima te sječu šuma i zaštitu okoliša. 

U sklopu programa održanje Seminar iz ekonomije 

i upravljanja šumskim operacijama za zemlje u tranziciji 

prema tržišnoj privredi. Seminar je održan u mjestu 

Gmunden u Austriji - 27. lipnja do 2. srpnja 1994. 

godine. 

Cilj seminara bilo je davanje osnovnih informacija 

o načelima ekonomski učinkovitog i ekološki ispravnog 

izvođenja šumskih radova u kontekstu tržišno orijentiranog 

privrednog sustava. 

Poseban će se napor uložiti u isticanje pravnih, institucijskih, 

organizacijskih i administrativnih mjera putem 

državnih službi i programa ministarstava poljoprivrede 

i šumarstva, u svrhu poticanja razvoja privatnih 

šumarskih poduzeća na temeljima austrijskog iskustva. 

Polaznici seminara izmijenit će iskustva i informacije. 

Podnosit će izvješća o stanju u zemljama iz kojih 

dolaze. Izvješća će sadržavati podatke o postignutom 

uspjehu, problemima i teškoćama na koje nailaze kod 

pretvorbe centraliziranih poduzeća u tržišno orijentirana 

poduzeća. Također će iznijeti podatke o stanju u šumarstvu, 

zakonodavstvu, vrsti i veličini šumarskih poduzeća, 

zapošljavanju, dohotku, zaštiti okoliša, savjetodavnoj 

službi, obuci, obrazovanju i istraživanju. 

Baza podataka o opremi 

FAO Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing 

ustanovio je bazu podataka o šumarskom strojarstvu, 

strojevima za sječu i transport, opremi i alatu glavnih 

proizvođača i dobavljača iz čitavog svijeta. Sustav tako 

danas sadrži informacije o više od 240 kompanija iz cijeloga 

svijeta. 

Raspoložive informacije odnose se na širok spektar 

opreme koji uključuje osnovnu, srednju i vrlo naprednu 

tehnologiju i sustave za sječu šuma. Cilj je baze podataka 

omogućavanje tehničkim servisima da državnim, 

dioničkim i privatnim poduzećima omogući odabir odgovarajuće 

opreme i strojeva u skladu s njihovim društvenoekonomskim 

potrebama i stanjem šumarstva. 

Na temelju iskustava na raznim projektima iz drugih 

područja, sakupljeni su i podaci o učinkovitosti i 

različitom tipovima troškova za različite sustave sječe 

šuma. Tako se na temelju ove baze podataka može vrlo 

brzo procijeniti učinkovitost i visina troškova sječe. 

Uspostava ovakvih baza podataka značajno je povećala 

učinkovitost i kapacitet tehničke podrške u 

zemljama članicama FAO-a. 

Korištenje sporednih šumskih proizvoda 

U zemljama velike raznolikosti poput Švedske i Japana 

vrijednost sporednih šumskih proizvoda procjenjuje 

se na 20-25 % ekonomske vrijednosti drvnih proizvoda. 

Sporedni šumski proizvodi još su značajniji za 

gospodarstva mnogih zemalja u razvoju. Poznat su primjer 

brazilski oraščići, guma, palmina srčika, gljive, 

med i pčelinji vosak, ratan i bambus. Ovi proizvodi, 

kao i mnogi drugi, manje poznati, no od velike važnosti 

za lokalno stanovništvo, imaju potencijal kojim će 

povećati vrijednost šuma, te na taj način smanjiti vjerojatnost 

krčenja šuma. Branje, transport i tehnike skladištenja 

sporednih šumskih proizvoda obično su složene 

zbog kratke sezone u kojoj je odlučujuća brza dostava 

na tržište. FAO surađuje sa stručnjacima za sporedne 

proizvode kako bi unaprijedio branje, preradu i skladištenje, 

a s ciljem postizanja maksimalnog doprinosa 

ovih proizvoda društvenom dohotku i zapošljavanju u 

arralnim zajednicama. 

Publikacije 

Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing izradio je 

niz izvješća o oglednim primjerima sječe šuma koji se 

bave inovativnim sustavima i tehnikama koje će povećati 

standarde sječe i učinkovitost, smanjiti troškove i 

štetan utjecaj šumskih radova na okoliš. Cilj je studija 

detaljno dokumentiranje ekološki primjerene i održive 

tehnologije korištenja šuma, koja bi mogla biti zanimljiva 

mnogim šumarskim poduzećima u brojnim 

zemljama. 

573

nice za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim 

stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade 

u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu 

očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice 

će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici 

Dr. sc. Marilena Idžojtić 

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet 

Svetošimunska 25, 10000 Zagreb 

576 

koje ce povećati produktivnost uz materinvesticije ili 

bez njih. Potiče sudjelovanje lokalnog stanovništva u 

iskorištavanju šuma. Oprema koju predlaže priručnik 

jednostavna je i nije skupa, olakšava posao i štedi energiju 

radne snage, a lako se može proizvesti od materijala 

koji su na raspolaganju u skromnim kovačnicama 

ili u prostorima za održavanje opreme, odnosno na 

mjestu izvođenja radova. 

Preostala dva priručnika sadrže upute o rušenju stabala 

uz pomoć žičara te planiranju i izgradnji šumskih 

cesta. Ove su teme vrlo zahtjevne, pa je potrebno uložiti 

puno truda u svladavanje vještina kojima se bave. 

Mnoge publikacije Šumarskog odjela FAO-a (Šumarski 

članci) bave se isključivo sječom i transportom 

trupaca (u više od 110 članaka objavljenih u ovoj seriji). 

Od početka izlaženja 1977.godine, 15 je izdanja bilo 

posvećeno isključivo ili uglavnom sječi i transportu. 

Serija je namijenjena znanstvenicima i instruktorima, 

profesionalcima na području šumarstva ili na srodnim 

područjima te visokopozicioniranim dužnosnicima, 

čije prosudbe mogu utjecati na očuvanje i razvoj 

šuma u budućnosti. 

Zaključak 

Važno je upamtiti kako načini obavljanja sječe nisu 

po sebi toliko značajni koliko su značajni učinci njiho- 

~CT.TTilivnic;TT &t^T7vnrrcTCTTTi^ vv^iaji vjnujamiMi ua vv^ jt 

održati ekološke i kulturne vrijednosti šuma iz kojih će 

se istovremeno, održivim iskorištavanjem, opskrbljivati 

drvom za prodaju. 

Zakoni i politike koji su pretjerano strogi guše inicijativu 

i na taj način otežavaju djelovanje kod promjena 

stanja. Najbolji su šumarski pravilnici koji stvaraju podlogu 

za donošenje odluka i procjena, no istovremeno 

dopuštaju dovoljno fleksibilnosti za prilagodbu smjernica 

kod širenja spoznaja o funkciji ekosustava i potrebama 

za uzgojem šuma. Prilagodba je potrebna i kada 

dođe do promjena društveno-ekonomske situacije u 

zemlji ili regiji. Učinkoviti pravilnici ne mogu se pisati 

bez sudjelovanja potencijalnih korisnika i svih zainteresiranih 

strana. Tako bi u stvaranje pravilnika trebalo 

uključiti državne šumarske dužnosnike, predstavnike 

nevladinih udruga, tehničke stručnjake, osobe čiji život 

ili kulturno dobro ovisi o održivosti šumskih resursa. 

Izvor: Forest Codes of Practice, FAO Forestry 

Paper 133, ISBN 92-5-102923-2, 1996. 

Jela Bilandžija 

Projekt obnove i zaštite obalnih šuma 

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 

Grada Vukovara 78 10000 Zagreb 

Novo stručno izdanje 

Drvo je jedna od rijetkih sirovina što prate čovjeka 

otkako se svejsno počeo služiti prirodnim izvorima za 

svoje potrebe, pa do današnjeg atomskog i interplanetarnoga 

doba. Nestašice su međutim, počele stvaranjem 

prvih većih naselja još u srednjem vijeku. U novije 

vrijeme s povećanjem broja stanovnika i naglim razvitkom 

industrije počela je kriza drveta. Moderno doba, 

odnosno kemijska znanost, pružili su čovjeka niz 

materijala koji bi trebali zamjeniti drvo ili njegove prerađevine. 

Međutim, usprkos svemu drveta je potrebno 

sve više, jer je ono jedinstvena sirovina koja ima toliko 

cijenjenih svojstava koje surogati nisu mogli imati. 

Stoga, u prve i najvažnije mjere zaštite drva kao krizne 

sirovine ubrajamo sušenje. Stoga je u pripremi publikacija 

To je prvi put napisana studija o klimi i prirodnom 

sušenju drva, u kojoj se proces prirodna sušenja promatra 

isključivo sa stajališta meteorolgije. Knjiga će 

imati oko 150 stranica teksta sa 13 karata, 15 slika i 8 

tablica, a podijeljena je a dva dijela. 

574 

KLIMA I PRIRODNO SUŠENJE DRVA 

koju je izradio 

dipl. ing. Tomislav Dimitrov 

Prvi je dio naslovljen - "Općenito o vremenu i 

klimi" i "Odnosi atmosfere i drva". U tom dijelu autor 

piše o fizikalnim odnosima atmosfere i drva i objašnjeni 

su oni meteorološki elementi koji utječu na sušenje 

ili vlaženje drva. Uz to autor obraća pozornost sve ve-

ćim potrebama za dodatnim količinama tzv. alternativnih 

izvora energije vjetra i Sunca te mogućnosti njihova 

korištenja. 

Drugi je dio naslovljen - "Sadržaj vlage (vode) u drvu" 

i "Izolinije (lignoizohigre) analizirane regije". Autor 

radi boljeg razumijevanja materije objašnjava određene 

spoznaje o higroskopskim svojstvima drva, konceptu 

ravnotežne vlage, brzini i trajanju prirodnog sušenja 

drva te o principu kašnjenja. Opisana je metoda 

rada pomoću koje su na temelju 20-godišnjih podataka 

određenih meteoroloških elemenata sa 109 meteoroloških 

postaja, izrađene tablice mjesečnih vrijednosti 

sadržaja ravnotežne vlage u drvu. Prema tim tablicama 

izrađene su originalne karte prostorne razdiobe sadržaja 

ravnotežne vlage u drvu za pojedine mjesece te njeno 

godišnje kolebanje, za područje analizirane regije koja 

obuhvaća sve države nastale nakon raspada bivše SFRJ. 

Ova znanstvena knjiga daje općenit uvid u klimu 

pojedinih područja analizirane regije i u očekivane, za 

svako mjesto, vrijednosti do kojih se drvo može prirodno 

osušiti. Na kraju knjige dana je i tablica pomoću 

koje se može u svakoj točki motrenja dobiti trenutačna 

vrijednost ravnotežne vlage. 

Knjiga je namijenjena stručnjacima koji se bave 

prirodnim sušenjem drva radi mehaničke i kemijske 

preradbe, organizacijama koje se bave projektiranjem 

poduzeća za drvnu industriju, koje će u svom sastavu 

imati skladište piljene građe i ostalih drvnih sortimenata 

radi prirodnoga sušenja. Stoga je poznavanje klime 

kao meteorološke podloge veoma važno jer pogrešno 

odabrana lokacija skladišta uzrokuje financijske gubitke 

za dulje vrijeme. 

Knjiga može korisno poslužiti i studentima Šumarskog 

fakulteta kao i učenicima srednjih drvnotehničkih 

i šumarskih škola. Publikacija izlazi iz tiska potkraj 

studenog 2001. god., a stajat će oko 80 kuna. 

Ovime ujedno pozivamo sva poduzeća drvne industrije, 

obrtnike i ostale zainteresirane za propagiranje 

svojih tvrtki i djelatnosti radi uvrštavanja u knjigu, 

koja će biti ponuđena i na područjima nama susjednih 

zemalja. Time se daje i financijska potpora koja utječe 

na sniženje troškova tiskanja i prodajne cijene knjige. 

Upite o oglašavanju, kao i donacije uz otkup knjiga, 

molimo dostaviti tiskarskom izdavačkom dioničkom 

društvu A.G. Matoš, Samobor, Matoševa4. 

Telefon: 01/33 61 622 Telefaks: 01/33 62 429 ili autoru 

tel./faks: 01/61 52 282. 

Tomislav Dimitrov, dipl. ing. 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

DRUGI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA ČETINJAČE 

(EUFORGEN = Europski program za očuvanje 

šumskih genetskih izvora) 

Valsain, Španjolska, 20 - 22. rujna 2001. godine 

Na drugom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za 

četinjače sudjelovali su predstavnici 27 europskih država: 

Armenija, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, 

Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Litva, 

Madžarska, Makedonija, Malta, Norveška, Njemačka, 

Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, 

Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija. Skup 

je otvorio predsjednik, C. Mätyäs, koji je održao i 

uvodno predavanje o ekološkoj i ekonomskoj važnosti 

četinjača u Europi. U ime IPGRI-a (Međunarodnog instituta 

za biljne genetske izvore) skup je pozdravio J. 

Turok, koji je naglasio važnost očuvanja šumskih genetskih 

izvora u Europi i suradnje država na europskoj 

razini. Prethodno je od strane IPGRI-a predloženo da na 

ovome sastanku naglasak bude na aktivnosti vezane za 

očuvanje genetskih izvora četiriju europskih vrsta četinjača: 

obične jele (Abies alba Mill.), obične smreke (Picea 

abies (L.) Karst.), obične tise (Taxus baccata L.) i 

primorskog bora (Pinuspinaster Ait.). 

Budući da je sudjelovao velik broj zemalja i zbog 

učinkovitosti rada skupa, države su podijeljene u četiri 

grupe prema eko-geografskim područjima, te su izvješća 

pojedinih zemalja prezentirana u okviru tih grupa. 

Hrvatska je u okviru radne grupe država srednje i istočne 

Europe predstavljena radom Idžojtić, M., J. 

Gračan &D. Kajba: "Silver fir, Norway spruce and 

575

common yew genetic resources in Croatia" ("Genetski 

izvori obične jele, obične smreke i obične tise u Hrvatskoj"). 

Za svaku od četiriju radnih grupa izrađeno je 

zajedničko izvješće koje je u nastavku rada skupa predstavljeno 

svim zemljama sudionicama. Aktivnosti i prioriteti 

država su vrlo različiti. Da bi se uspješno mogao 

pratiti napredak, odnosno da bi se kvantificirale mjere 

koje se poduzimaju, svaka država trebala bi izraditi nacionalnu 

bazu podataka očuvanja genetskih izvora. 

B. Vend ram in predstavio je prijedlog novog EU 

projekta "Globalne promjene i adaptivni potencijal 

mediteranskih borova". Prijedlog projekta izradili su 

predstavnici Italije, Francuske i Španjolske. 

L. Paule predstavio je prijedlog INTAS projekta 

"Geografska rasprostranjenost, ekologija i očuvanje 

genofonda obične tise na Karpatima, Krimu i Kavkazu". 

U projekt su uključene Slovačka, Italija, Rusija, 

Armenija, Gruzija i Ukrajina. 

U okviru seminara "Nove činjenice i problemi vezani 

za očuvanje genofonda europskih četinjača" održana 

su dva izlaganja. T. Skroppa izložio je rad "Istraživanje 

epigenetskih efekata i njihove posljedice za 

očuvanje genofonda". W. Amaral održao je izlaganje 

"Klimatska nestabilnost i prioriteti u očuvanju genofonda". 

Kao jedan od vrlo važnih koraka za budućnost prihvaćena 

je ideja osnivanja mrežnog sustava in situ jedinica 

za očuvanje genofonda na europskoj razini. U 

mrežu jedinica bila bi uključena neka od već postojećih 

zaštićenih područja, odnosno in situ jedinica ili bi 

se uključila nova područja, kako bi mreža pokrivala cijelo 

područje prirodnog rasprostranjenja pojedinih vrsta. 

Počelo bi se s osnivanjem mreže jedinica obične 

smreke, jer je to vrsta za koju već postoje standardi za 

jedinice zaštite genofonda. Nacionalni predstavnici 

trebaju informirati IPGRI o postojećim in situ jedinicama 

za zaštitu genofonda obične smreke u svojoj državi, 

te trebaju odlučiti koje od tih jedinica, na osnovi dobivenih 

definicija i kriterija, mogu biti uključene u europsku 

mrežu jedinica. 

J. Turok izvijestio je o zaključcima Sastanka međumrežnih 

planova (četinjače, socijalne listače, plemenite 

listače, crna topola i mediteranski hrastovi), održanog 

u listopadu 2000. godine u Turskoj. U svezi s tehničkim 

smjernicama, na tom sastanku dogovorena je 

izrada općenitog dokumenta koji bi sadržavao ciljeve, 

načela i metode očuvanja šumskih genetskih izvora. 

Kao posebni moduli bit će do slijedećega sastanka 

mrežnog plana za četinjače pripremljene sažete smjernice 

za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim 

stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade 

u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu 

očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice 

će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici 

pojedinih država bit će zaduženi za njihovo prevođenje 

i prilagodbu nacionalnim uvjetima. 

Sljedeća istraživanja ocijenjena su kao prioritetna: 

1. Sustav razmnožavanja, intenzitet i učinci izmjene 

gena. 

2. Značenje fenotipske plastičnosti i epigenetskih učinaka 

za održanje genetske varijabilnosti i negativni 

učinak na lokalnu adaptabilnost. 

3. Brzina adaptacijskih procesa i realna procjena 

adaptacije na lokalne ekološke uvjete. 

4. Migracijske potencijale vrsta, moguće učinke introgresije 

i odgovor na predviđene okolišne (klimatske) 

promjene treba istražiti na molekularnoj i na 

kvantitativnoj razini. 

5. Istražiti veze između neutralnih molekularnih markera 

i za adaptaciju važnih osobina, kako bi se omogućio 

odabir područja i populacija od velike važnosti 

za očuvanje šumskih genetskih izvora. 

6. Ocjena učinkovitosti različitih strategija očuvanja 

genofonda primijenjenih u različitim europskim državama, 

i to s ekološkog, ekonomskog i genetskog 

aspekta. 

Posebna pozornost treba biti usmjerena praktičnoj 

primjeni ovih istraživanja. Odnosno, s obzirom na specifičnost 

dobivenih rezultata, treba naći pravilan put 

kako bi se stručnoj javnosti na pristupačan način pokazalo 

značenje tih istraživanja i primjenjivost rezultata u 

šumarskoj praksi. 

S. Borelli predstavio je novu IPGRI web stranicu 

i mogućnost spajanja na ostale relevantne stranice. Također 

je demonstrirao postojeću EUFORGEN bazu 

podataka, te EUFORGEN bibliografiju koja sadrži oko 

1700 referenci tzv. sive literature. B. Fady zaduženje 

za kolekciju dijapozitiva, koja obuhvaća sve europske 

vrste četinjača i različita gledišta očuvanja njihovih genetskih 

izvora. 

Kao uvod za ekskurziju S. Martin dala je pregled 

rasprostranjenosti različitih vrsta četinjača u Španjolskoj 

i aktivnosti na očuvanju genetskih izvora tih vrsta. 

Organiziranje posjet reliktnim šumama običnog bora u 

središnjoj Španjolskoj i zatim posjet šumama primorskog 

bora, gdje je demonstrirano smolarenje, koje je 

još uvijek aktualno zbog interesa farmaceutske i kozmetičke 

industrije. 

Slijedeći sastanak održat će se u Poljskoj, u rujnu 

2002. godine. 

Dr. sc. Marilena Idžojtić 

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet 

Svetošimunska 25, 10000 Zagreb 

576

IZVJEŠĆE SA SASTANKA ZA KULTURE KRATKIH OPHODNJI U 

SUSTAVU BIOENERGIJE 

(IEA Bioenergy/Task 30 Short Rotation Crops for Bioenergy systems) 

Viborg, Danska od 22 - 25. rujna 2001. godine 

Sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju 

održan je u Viborgu, Danska u organizaciji 

Danskog instituta za agronomske znanosti (DIAS) iz 

Tjelea, a domaćin je bio dr. Uffe Jorgensen. DIAS je 

osnovan 1997. godine i zapošljava ukupno 1275 djelatnika 

i jedna je od najvećih znanstvenih institucija u 

Danskoj. Sastanku je prisustvovalo ukupno tridesetak 

predstavnika iz Švedske, Danske, V. Britanije, Nizozemske, 

Novog Zelanda, Australije, Kanade i Hrvatske 

(nacionalni koordinator za Task 30 doc. dr. sc. D. 

Kajba). 

Stručni dio započeo je terenskim obilaskom bioenergetskih 

kultura i bioenergana na području Jutlanda. 

U mjestu Hornumu posjetili smo najstariji europski 

pokus sa travom Miscanthus, porijeklom iz Japana, 

koja se smatra važnom energetskom vrstom i mogla bi 

zadovoljiti povećane europske potrebe za biomasom. 

Uz poboljšanje njezine produkcije suhe tvari znatna se 

istraživanja provode i s obzirom na svojstvo tolerantnosti 

na mraz, budući daje uočena velika varijabilnost 

između različitih vrsta i hibrida unutar ovog roda. 

Zbog povećane proizvodnje hrane odluka je Europske 

zajednice primorala farmere da 10 % svojih poljoprivrednih 

površina ostave na mirovanju, a za te površine 

dobivaju naknadu od 350 EUR-a po hektaru. Iako 

je to prilika za proširenje proizvodnje biomase poljoprivrednici 

se još uvijek radije odlučuju za uzgoj drugih 

kultura npr. uljane repice, budući da cijena drvne 

biomase još nije određena za dugoročno razdoblje. 

Za posjeta farmi Aage Bach, veličine od 250 ha, 

upoznati smo sa uzgojem bioenergetskih plantaža vrba 

na tom privatnom poljoprivrednom gospodarstvu. U 

ophodnjama od četiri godine, klonovi Salix schwerinii 

postižu produkciju od 15 do 17 t/ha suhe tvari uz korištenje 

prihrane kokošjim gnojivom. Maksimalna 

količina ovog načina prihrane može iznositi 20 t/ha ili 

75 kg/ha umjetnog dušičnog gnojiva, stoje regulirano 

zakonom, kako bi se spriječilo zagađenje vodotoka i 

podzemnih voda. Cijeli ciklus proizvodnje je mehaniziran, 

pa se za pripremu tla i sadnju koristi Step sadilica. 

Za sječu se koriste jednoredna ili dvoredna rezalica 

Fröbesta kod dvo- i trogodišnjih vrbovih šiba, koje se 

nakon sušenja u polju iveraju u sječku. Dvoredna rezalica 

Claas koristi se za sječu vrba do četiri godine plantažne 

starosti i odmah se režu u sječku. Na farmi se ostvaruju 

i drugi prihodi od vrba kao što je korišćenje 

njezine sirovine za košaraštvo, žive ograde i slično. 

Vlasnik na svojem imanju ima i 15 vjetrenjača, od kojih 

svaka po satu rada proizvede električne energije u 

vrijednosti od 350 kn (ukupne snage su 15 750 kW). Iz 

tih se razloga investicija od 5 milijuna kuna po vjetrenjači 

isplati već kroz nekoliko godina. 

Posjetom bioenergani Lokken snage od 8 MW upoznati 

smo s mogućnošću i potencijalom sagorijevanja 

šumskog otpada i vrbove sječke dobivene ljetnom sječom, 

koja inače sadrži veću mokrinu drva od uobičajene 

zimske sječe. 

Kompanija AKV Langholt bavi se proizvodnjom 

krumpira, a u procesu proizvodnje brašna dobiva količinu 

od 300 000 m 3 krumpirovog soka, koji tijekom 

stajanja stvara više štetnih eteričnih kiselina. No, budući 

je on bogat organskim tvarima koristi se za prihranu 

novoosnovanih kultura vrba, koje ujedno služe i kao 

pročišćavači tla. 

Domaćini su nam kroz niz izlaganja približili problematiku 

dobivanja i korišćenja biomase, te zakonsku 

•".-. 

Slika 1. Kulture vrba za bioenergiju i korištenje energije vjetra na 

seljačkom gospodarstvu Aage Bach (Tylstrup, Danska) 

Slika 2. Kulture vrba i Miscanthusa u kratkim ophodnjama Danskog 

instituta za agronomske znanosti (DIAS) u istraživačkom 

centru Foulum (Danska) 

577

egulativu primjene biomase za energetske potrebe u 

Danskoj. Energetska politika u tom smjeru krenula je 

još 1976. godine i za 2010. godinu predviđaju korištenje 

ukupno 5 PJ od biomase uz redukciju emisije CO, 

za 50 % do 2005. god. Većina problema proizvodnje 

drvne biomase odnosi se na još uvijek njezinu nekomparativnost 

u odnosu na uzgoj drugih poljoprivrednih 

kultura, lošeg odnosa seljačkih gospodarstava prema 

tim kulturama, mogućnostima skladištenja sječke, njezinim 

transportom i rukovanjem u bioenerganama. S 

obzirom na vrijednosti mokrine različite biomase, njezine 

energetske gustoće (GJ/m 3 ) i toplinske vrijednosti 

(GJ/t) najbolje pokazatelje imaju peleti, pa sjecka, te 

vrba u odnosu na Miscanthus. Zbog izgradnje novih 

kogeneracijskih postrojenja na biomasu Danska je prisiljena 

uvoziti znatne količine biosirovine, većinom iz 

baltičkih zemalja, iako koristi i velike količine vlastitih 

izvora balirane slame. 

Predstavljena studija utjecaja politike Europske zajednice 

na poljoprivredne i šumske kulture ukazuje na 

predviđanje porasta uvoza oblog drva i drvnih ostataka 

za 50 %, dok bi potrebe za ogrjevnim drvom porasle u 

tim zemljama za 5 do 10 %. Iskustva iz Velike Britanije, 

koja je pokrenula projekt ARBRE (vidi Šum. list 

5-6 o. g.) i nekih drugih zemalja, predviđaju za sada 

pokretanje i korištenje prirodnog plina u nekim postrojenjima 

zbog nedostatka dovoljnih količina biosirovina. 

Također, elektroprivrede pojedinih zapadnih zemalja 

moraju do 2010. godine 10 % energije ostvariti iz 

obnovljivih izvora. 

Značajne prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva, 

kao što su neopterećivanje atmosfere stakleničkim 

plinovima, korištenje gnojiva i otpadnog taloga s 

farmi u prihranjivanju kultura vrba, kao i njihova uloga 

u pročišćavanju tla i voda od povećane količine dušika 

ili teških metala, znatno će povećati površine kultura 

kratkih ophodnji s daljnjim trendom rasta u sljedećem 

desetljeću. 

Tijekom radnog dijela sastanka izlagači su izvijestili 

o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja 

biomase u svojim zemljama, utjecaju tržišta na osiguranje 

sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska 

je izložila svoj program korištenja energije biomase 

i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja 

uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama. 

Doc. dr. se. Davorin Kajba 

578

IN MEMORIAM 

JANKO LACKOVIĆ (10. 4. 1928 - 4. 6. 2001) 

Janko Lacković rođenje 10. 

travnja 1928. g. u Plešivici, u osmeročlanoj 

zemljoradničkoj obitelji. 

Od 1959. g. živi sa svojom obitelji 

u Jastrebarskom. 

Odmah nakon dolaska u Jastrebarsko 

aktivno se uključuje u rad 

Dobrovoljnog vatrogasnog društva. 

Godine 1980. postaje zapovjednikom 

Vatrogasnog saveza općine Jastrebarsko. 

Njegovim zalaganjem 

ostvaren je najveći napredak u razvoju 

zaštite od požara od Žumberka 

do Kupe. Posebnu brigu vodio je o 

osposobljavanju mladeži i usavršavanju 

vatrogasaca. Tijekom Domovinskog 

rata kao ratni zapovjednik 

pripremao je vatrogasne postrojbe 

za djelovanje u ratnim uvjetima, te 

opremio vatrogasne jedinice doniranom 

opremom i vozilima iz Austrije. 

Nositelj je brojnih priznanja i 

odlikovanja od kojih ističemo sljedeće: 

Spomenica Domovinskog rata, 

medalja civilne zaštite, titula počasnog 

predsjednika, povelja i plaketa 

Mirka Kolarića Skupštine hrvatske 

vatrogasne zajednice. Postigao 

je najviši čin Višeg vatrogasnog 

časnika. 

Dr. Joso Gračan ravnatelj Šumarskog 

instituta zadužio me da se 

u njegovo ime i u ime djelatnika te 

u svoje osobno oprostim s tobom. 

Šumarski institut bio je tvoj drugi 

dom od njegova osnivanja 1961. do 

1979. godine. To je punih 18 godina 

stvaranja Instituta, 18 godina 

tvoje i naše mladosti. S ponosom 

možemo reći da si bio predvodnik 

organiziranja i realizacije suvremene 

rasadničke proizvodnje u Hrvatskoj. 

U rasadniku si bio radnik, predradnik, 

izuzetno dobar organizator 

proizvodnje, voditelj i primjenitelj 

mehanizacije. Znanstvena i tehnička 

dostignuća realizirao si u proizvodnji 

šumskih sadnica i ukrasnog 

bilja listača i četinjača. Bio si izuzetno 

marljiv, odgovoran, pun ideja 

i realizator svih inovacija u rasadničkoj 

proizvodnji. 

Sadnice listača i četinjača, koje 

se broje u desecima milijuna, za 

koje su brinule tvoje ruke, rastu diljem 

Hrvatske, od Slavonije preko 

Gorskog kotara do Jadrana. To su 

već velika drveća i sastojine. Tihi 

povjetarac koji miluje njihovo lišće 

i iglice nosi ti poruku zahvalnosti 

za sav tvoj trud u rasadniku Šumarskog 

instituta i za tvoj doprinos 

unapređenju rasadničke proizvodnje 

u šumarstvu Hrvatske. 

Dragi naš Janko, bolno i ponosno 

stojimo ovdje uz tvoju suprugu, 

sina, snahu, kćer, zeta, unuke, rođake, 

susjede te mnogobrojne prijatelje. 

Došli smo svi, jer si ti naš. Kao 

što si ti nas smatrao tvojima, mi 

našom prisutnošću želimo pokazati 

da smo tvoji i zauvijek ćemo ostati 

s tobom i ti s nama. 

Do sada smo išli zajedno u koloni 

koja se zove život. Ti si stao. 

Časno i uzdignute glave koračao si 

i završio svoju dionicu. Providnost 

je htjela da izroniš iz rijeke života i 

uploviš u vječnost, prijeđeš u sjećanje, 

u dragu uspomenu. Zato je teško 

sakriti suze. Sada ti govorimo 

srcem, sada te pratimo dušom. 

Želim ti uputiti posljedni pozdrav 

i u ime užeg kruga prijatelja 

koji su brinuli o tebi u teškim danima 

bolesti; od liječnika i medicinskog 

osoblja do onih koji su svojom 

prisutnošću i malom pažnjom 

suosjećali s tobom i tvojom obitelji, 

koji su nastojali djelovati i moliti za 

tvoje zdravlje. 

Mi ovdje prisutni nećemo zaboraviti 

naše susrete. Nikada te nismo 

vidjeli Ijutitog ili neraspoloženog. 

Uvijek si bio ljubazan i srdačan 

kao pravi prijatelj. Posjedovao si 

veliko umijeće. Znao si pred nama 

sakriti svoju bol. Ostalo je samo ono 

stoje i realno bilo: tvoja vedrina, toplina 

tvog srca i neprolazan odsjaj 

tvoje duše. Tvoje tijelo pripada 

zemlji, tvoje srce će kucati zajedno s 

našima. 

Dragi naš Janko, hvala ti za sve 

što si nam podario. Hvala ti za svaki 

susret, za svaku lijepu riječ, za 

dobrotu srca i ljepotu duše. I dalje 

živiš u našim srcima i sjećanju. 

Miro Harapin 

579

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja 

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, 

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz 

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje 

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se 

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i 

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, 

te radove Hrvatskoga šumarskog društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i 

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni 

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) 

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih 

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke 

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba 

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što 

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i 

prakse. 

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, 

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom 

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove 

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost 

opravdavaju. 

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi 

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i si. 

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu 

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kako slijede. 

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno 

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu 

biti u omjeru 2:1. 

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne 

i kontrastne. 

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, 

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 5-6, str. 195-215. 

- Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mr., dipl. ing....). 

- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s 

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom 

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni 

rukopis predati na disketi 3.5". 

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu, 

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. 

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani 

jezik. 

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. 

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne 

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

JMBG, adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 48 28 477, 48 28 359 

Telefax: 48 28 477 

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr 

WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist

Å UMARSKI LIST 9-10/2001 - HÅ D

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?