Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
gore uvrštene su u jedan od prva tri stupnja, slično kao i općine unutarnjeg<br />
dijela Hrvatske bez istočne Slavonije. U tom dijelu posebno se ističe problem<br />
Osijeka (6. stupanj) i Vukovara (5. stupanj), te Daruvara, SI. Požege, SI.<br />
Broda i Virovitice (4. stupanj) što je bilo prilično neočekivano. Sigurno je<br />
da se u tim područjima pojavljuje utjecaj stepske klime, da su to područja<br />
koja imaju semiaridnu klimu, klimu u kojoj relativno najmanja količina oborina<br />
padne svršetkom zime. Kako u to doba još nije započelo kretanje sokova<br />
a, istodobno, započinju poljoprivredni radovi, nastaje sezona sportskog<br />
ribolova, uslijed nedovoljne pažnje vrlo. lako dolazi do nastanka požara.<br />
Nadalje treba naglasiti da se analizom karte lako uočavaju i prilično<br />
dobro granice pojedinih područja. Te se granice u velikoj mjeri poklapaju<br />
sa granicama oblasti koje je ŽUNKO predložio 1976. godine. Unutar pojedinih<br />
oblasti mogu se izdvojiti područja i zone, ukoliko je to potrebno.<br />
Prema tome predlaže se da se utvrde za našu Republiku 3 oblasti, koje<br />
se između sebe razlikuju po ekološkim i vegetacijskim prilikama kao i prema<br />
stupnjevima učestalosti. Po tome prijedlogu u Hrvatskoj bi imali: jadransku<br />
oblast koja obuhvaća općine srednje i južne Dalmacije s Dalmatinskom<br />
Zagorom, zatim Hrvatsko Primorje s otocima i Istrom; brdsko planinsku<br />
oblast — Gorski Kotar i Lika; panonsku oblast koja obuhvaća ostali dio Republike.<br />
Jadranska oblast se izdvaja na 2 područja: dalmatinsko s 2 zone<br />
(priobalno i D. zagorsko), te istarsko-primorsko s također 2 zone (priobalno<br />
i otočko), te istarsko-primorsko s također 2 zone (priobalno i otočko). U<br />
brdsko-planinskoj oblasti nije potrebno izdvajanje na područja ni zone, a u<br />
panonskoj oblasti izdvajaju se područja: banijsko-kordunsko, sjevernohrvatsko<br />
i slavonsko s 2 zone (savsko-podravska i dunavska). Nakon što se pro,<br />
vedu i ostala istraživanja vjerojatno će se predložene granice nešto manje<br />
mijenjati, ali je sigurno da do velikih odstupanja neće doći. Prema tome imali<br />
bi slijedeće stanje:<br />
48<br />
1. Jadranska oblast:<br />
1.1. Dalmatinsko područje<br />
1.11. Priobalna zona: Biograd, Brač, Dubrovnik, Hvar, Korčula,<br />
Lastovo, Makarska, Metković, Omiš, Pag, Ploče, Split, Šibenik,<br />
Trogir Vis, Zadar;<br />
1.12. Dalmatinsko-Zagorska zona: Benkovac, Drniš, Imotski, Knin,<br />
Obrovac, Sinj, Vrgorac;<br />
1.2. Istarsko-primorsko. područje:<br />
1.21. Priobalna zona: Buje, Buzet, Crikvenica, Labin, Opatija,<br />
Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Rovinj, Senj;<br />
1.22. Otočka zona: Krk, Mali Lošinj, Rab;<br />
2. Brdsko-planinska oblast: Čabar, Delnice, Donji Lapac, Gospić, Gračac,<br />
Ogulin, Otočac, T. Korenica, Vrbovsko;<br />
3. Panonska oblast:<br />
3.1. Banijsko-kordunsko područje: Duga Resa, Dvor, Glina, Jastrebarsko,<br />
Karlovac, Kostajnica, Ozalj, Petrinja, Sisak, Slunj, Vojnić,<br />
Vrginmost;