PDF - HÅ D

PDF - HÅ D PDF - HÅ D

03.09.2014 Views

Hrvatski zastupnici u Parlamentu Županije optužuju bošnjačke, bošnjački hrvatske da opstruiraju ukupnu provedbu Zakona o šumama. Istina, formirana je samo Uprava za šumarstvo u sklopu županijskog Ministarsva poljoprivede, vodopivrede i šumarstva koja funkcionira da bi zadovoljila najminimalnije zakonske obveze bez udubljivanja u bit koja im je zakonom nametnuta. Podsjetimo se na člank 59 Zakona koji regulira nadležnost županijske uprave za šume: “Kantonalna uprava obavlja sljedeće poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području kantona; b) priprema kantonalni šumsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu; c) prati dinamiku poslova na izradi šumskogospodarskih osnova i njihovo realiziranje; d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradušumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća i grmlja; e) obavlja poslove izvještajno-dojavne službe i prati stanje i i stupanj oštećenosti šuma i o tome izvještava Federalnu upravu; f) osigurava neposrednu zaštitu šuma putem čuvarske službe; g) ustupa poslove kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu glede gospodarenja šumama i šums kim zemljištima u državnom vlasništvu i prati izvršenje ugovorenih obveza; h) prati realizaciju programa integralne zaštite šuma; i) usuglašava šumsko-gospodarske osnove s prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i fede-ralnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinam; j) daje mišljenje za šumsko-gospodarske osnove; k) prati ekonomsko stanje šumarstva na području kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi; l) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se financiraju ili sufinaciraju iz namjenskog fonda kantona; m) sudjeluju u izradi stručnog mišljenja za formiranje ili revizju šumsko-gospodarskih područja; n) priprema i daje mišljenje za progalašenje zaštitnih i šuma s posebnom namjenom na način propisan ovim zakonom; o) provodi programe i potiče naučno-istraživačku djelatnost, organizira savjetovanja i pruža stručnu po - moć kantonalnom šumsko-gospodarskom društvu; p) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih prometnica i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa, uz suglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede; q) prati provođenje primjene jedinstvenih cijena šumskih proizvoda; r) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje prigodne stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju; s) izrađuje godišnji plan rada, financijski plan i godišnje izvješće i iste dostavlja kantonalnom ministarstvu t) obavlja i druge poslove proizilaze iz ovog zakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva. Kantoni će donijeti propise o upravljanju i korištenju sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva namjenskih fondova kantona, mogu biti korištena samo za izvršenje zadataka koji su sukladni s ovim zakonom dati kantonima i za mjere koje su slične namjeni korištenja sredstava namjenskog fonda Federacije. Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve potrebne podatke u cilju sagledavanja stanja šumarstva u Federaciji”. Ova uprava ubire sredstva od OKFŠ-a (općekorisne funkcije šume). Zakon o šumama precizirao je u članku 60., 61. i 62. financiranje poslova u nadležnosti Federalne i kantonalne šumske uprave. Ustanovio je dva odvojena fonda u Federaciji i kantonu s obvezom svih pravnih osoba u Federaciji BiH na plaćanje iznosa od 0,1 % na ukupan prihod po polugodišnjem i godišnjem obračunu u omjeru od 20 % u korist Federalne šumske uprave i 80 % kantonalne šumske uprave. Ova sredstva OKFŠ-a su vrlo značajna i mogla bi pomoći razvoju šumarstva kao cjeline u ovoj Županiji. Ne zna se ni koji je iznos prikupljen, ni kako se troši taj relativno velik iznos. Kako je u Županiji, istina bez zakonske podloge, pet gospodarskih subjekata umjesto samo jednog, možemo zamisliti kako se uopće primjenjuju zakonske odredbe u svezi s gospodarenjem, programima, planovima, izradbi ŠGO (šum sko-gospodarskih osnova), a da ne govorimo o suvremenim tendecijama u postupku certifikacije šuma, strategije razvoja šumarstva, šumarskih programa Federacije, dugoročnih i kratkoročnih, te uopće kontrole i procedura koje proizilaze iz Zakona. Sve ove probleme zastupnici vjerojatno ne znaju, ili im je teško shvatiti ih, zašto ponajprije snosi odgovornost 460

nadležno županijsko ministarstvo, a potom uprava za šumarstvo koja mora servisirati Vladu i Parlament o svim stručnim pitanjima i biti nositelj kvalitetnih prijedloga, koji će ponajprije zaštiti i unapređivati šume, a potom osigurati djelatnicima neophodnu sigurnost na radu uključujući i redovito osiguranje sredstava za plaće. Posebno pitanje predstavljaju djelatnici Javnog poduzeća “Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar, koje nije brisano iz registra Županijskog suda, a novo ŠGD uopće nije profunkcioniralo. Djelatnici ovog poduzeća već 10 (deset) mjeseci ne primaju plaću, već godinu dana im se ne uplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje i preko dvije godine nemaju zdravstvenog osiguranja. Njima se nitko ne obraća za izvršenje redovitih poslova i žive u neizvjesnosti, kako neki kažu “pravnom vakumu”, gdje na istom području umjesto jednog djeluje 5 (pet) pravnih subjekata šumarstva. Jasno svih pet subjekata postoje nezakonito, jer treba biti samo jedno šumso-gospodarsko društvo (ŠGD). Ono postoji, ali je i ono nezakonito registrirano. Naime, kod registracije ovog ŠGD-a županijski sud u Mostaru je po službenoj dužnosti ili po zahtjevu osnivača morao brisati iz sudskog registra sva ranija poduzeća koja su gospodarila državnim šumama na području Hercegovačko-neretvanske županije, a to su: J.P. “Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar, Šumarstvo “Srednje-neretvansko” Mostar, Šumarstvo “PRENJ” Konjic i Šumarstvo “LJUTA” Konjic. Nažalost, to nije napravljeno, svjesno ili nesvjesno nije poznato. Pitamo se je li sazrjelo vrijeme da se konačno kaže da li svih pet subjekata pravno postoje ili ne? Ako je svih pet subjekata pravno utemeljeno, onda J.P.”Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar treba imenovati privremeni Upravni odbor i v.d.direktora, odobriti radove na temelju godišnjeg plana gospodarenja, tako da i ovo poduzeće može normalno funkcionirati i na taj način izmirivati obaveze prema svojim djelatnicima i društvu. Ako pravno nismo utemeljeni (svih pet subjekat), onda treba početi sve iz početka, sva četiri poduzeća treba brisati iz sudskog registra, pa tek onda formirati jedno ŠGD na razini Županije, kako je to i Zakonom propisano. Sindikat djelatnika Javnog poduzeća “Šume Herceg- Bosne” d.o.o.Mostar poduzima neviđene napore da nadležne iz Vlade, Ministarstava i Županije prisile da formiraju novo poduzeće u duhu važećeg Zakona o šumama u punom kapacitetu, gdje će se riješiti i njihov status. U očaju su čak i zatvorili zgradu direkcije u Mostaru i zabranili ulaz svima pa i v.d. direktoru ŠGD-a dok se situacija ne riješi. Obraćajući se Federalnom nadležnom ministarstvu i Županijskoj ministrici, tražili su rješenje za budućnost ne samo njihovih radnih mjesta, već i budućnost stručnog gospodarenja šumama ove Županije. I gle čuda, u prepisci nadležna ministrica se oglasila nenadležnom, a u isto vrijeme i federalni ministar je to učinio, tako da ispada da ukupno upravljanje šumama Hercegovačko-neretvanske županije nije ničija nadležnost i da svi pravni subjekti posluju izvan Zakona, a u isto vrijeme i u jednom i u drugom ministarstvu postoje uprave za šume, primaju plaće za posao koji uopće pravno ne postoji. Ovakav odnos prema šumi i šumskim resursima nije nikada zapamćen od 1878. godine, kada je Austro- Ugarska položila neviđene temelje u izgradnji pravnog i operativnog šumarskog sustava do danas. Dakle, šumarstvo na ovom području se vratilo 130 godina unazad i pobrisalo sve pozitivne tekovine rada 4 državna pravna sustava prije ovoga. Čini se da su zastupnici u županijskom parlamentu žrtve vješto plasiranih poluinformacija nekih osoba ranijeg menadžmenta, koji iz osobnog interesa ne žele formiranje jedinstvenog ŠGD-a i preispitivanje njihovih postupaka radi eventualne privatizacije imovine svih poduzeća koja se trebaju objediniti u novo ŠGD. Ta imovina sastoji se od nepokretne i pokretne imovine od Neuma do Tarčina. Ova imovina nalazi se u Ravnom, Neumu, Stocu, Čapljini, Čitluku, Mostaru, Jablanici, Prozor-Rami i Konjicu. Kako nadići ovakvo stanje? Kada se god kompanije spajaju, izrađuje se stručni elaborat, koji podrazumijeva popis imovine, dugova, potraživanja, popis proizvodnih resursa, popis prirodnih resursa, opreme i konačno vrlo osjetljiv popis kadrovske strukture zatečenog djelatnog osoblja, njihov status, njihova potraživanja od kompanija na temelju plaće i drugih prava iz radnog zakonodavstva i kolektivnog ugovora. Ovaj elaborat treba sadržavati prijedlog mjera za sanaciju stanja i prijedlog buduće organizacijske strukture poduzeća s izvorima prihoda. Stoga bi bilo logično da Vlada formira stručnu skupinu sastavljenu od predstavnika svih firmi, predstavnika ministarstava, predstavnika sindikata, jednog neovisnog šumarskog eksperta, jednog neovisnog financijskog eksperta i pravnog stručnjaka koji bi sastavili elaborat sa zaključcima koje bi trebao usvojiti Parlament Županije, a kojima će se postići donošenje odluka i ukupni operativni postupci. U protivnom, razvoj šumarstva u ovoj Županiji će stagnirati, djelatnici će morati svoja prava štititi putem suda, a imovina koju su stvorile generacije šumara će propadati, ili mutnim poslovima prelaziti u ruke onih koji najmanje imaju pravo na nju. Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva Mostar 461

nadležno županijsko ministarstvo, a potom uprava za šumarstvo<br />

koja mora servisirati Vladu i Parlament o svim<br />

stručnim pitanjima i biti nositelj kvalitetnih prijedloga,<br />

koji će ponajprije zaštiti i unapređivati šume, a potom<br />

osigurati djelatnicima neophodnu sigurnost na radu<br />

uključujući i redovito osiguranje sredstava za plaće.<br />

Posebno pitanje predstavljaju djelatnici Javnog poduzeća<br />

“Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar, koje nije<br />

brisano iz registra Županijskog suda, a novo ŠGD<br />

uopće nije profunkcioniralo.<br />

Djelatnici ovog poduzeća već 10 (deset) mjeseci ne<br />

primaju plaću, već godinu dana im se ne uplaćuju doprinosi<br />

za mirovinsko osiguranje i preko dvije godine<br />

nemaju zdravstvenog osiguranja.<br />

Njima se nitko ne obraća za izvršenje redovitih poslova<br />

i žive u neizvjesnosti, kako neki kažu “pravnom<br />

vakumu”, gdje na istom području umjesto jednog djeluje<br />

5 (pet) pravnih subjekata šumarstva.<br />

Jasno svih pet subjekata postoje nezakonito, jer<br />

treba biti samo jedno šumso-gospodarsko društvo<br />

(ŠGD). Ono postoji, ali je i ono nezakonito registrirano.<br />

Naime, kod registracije ovog ŠGD-a županijski<br />

sud u Mostaru je po službenoj dužnosti ili po zahtjevu<br />

osnivača morao brisati iz sudskog registra sva ranija<br />

poduzeća koja su gospodarila državnim šumama na području<br />

Hercegovačko-neretvanske županije, a to su:<br />

J.P. “Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar, Šumarstvo<br />

“Srednje-neretvansko” Mostar, Šumarstvo “PRENJ”<br />

Konjic i Šumarstvo “LJUTA” Konjic.<br />

Nažalost, to nije napravljeno, svjesno ili nesvjesno<br />

nije poznato.<br />

Pitamo se je li sazrjelo vrijeme da se konačno kaže<br />

da li svih pet subjekata pravno postoje ili ne?<br />

Ako je svih pet subjekata pravno utemeljeno, onda<br />

J.P.”Šume Herceg-Bosne” d.o.o. Mostar treba imenovati<br />

privremeni Upravni odbor i v.d.direktora, odobriti radove<br />

na temelju godišnjeg plana gospodarenja, tako da i<br />

ovo poduzeće može normalno funkcionirati i na taj način<br />

izmirivati obaveze prema svojim djelatnicima i društvu.<br />

Ako pravno nismo utemeljeni (svih pet subjekat),<br />

onda treba početi sve iz početka, sva četiri poduzeća<br />

treba brisati iz sudskog registra, pa tek onda formirati<br />

jedno ŠGD na razini Županije, kako je to i Zakonom<br />

propisano.<br />

Sindikat djelatnika Javnog poduzeća “Šume Herceg-<br />

Bosne” d.o.o.Mostar poduzima neviđene napore da nadležne<br />

iz Vlade, Ministarstava i Županije prisile da formiraju<br />

novo poduzeće u duhu važećeg Zakona o šumama u<br />

punom kapacitetu, gdje će se riješiti i njihov status.<br />

U očaju su čak i zatvorili zgradu direkcije u Mostaru<br />

i zabranili ulaz svima pa i v.d. direktoru ŠGD-a dok se<br />

situacija ne riješi. Obraćajući se Federalnom nadležnom<br />

ministarstvu i Županijskoj ministrici, tražili su rješenje<br />

za budućnost ne samo njihovih radnih mjesta, već i budućnost<br />

stručnog gospodarenja šumama ove Županije.<br />

I gle čuda, u prepisci nadležna ministrica se oglasila<br />

nenadležnom, a u isto vrijeme i federalni ministar je to<br />

učinio, tako da ispada da ukupno upravljanje šumama<br />

Hercegovačko-neretvanske županije nije ničija nadležnost<br />

i da svi pravni subjekti posluju izvan Zakona, a u<br />

isto vrijeme i u jednom i u drugom ministarstvu postoje<br />

uprave za šume, primaju plaće za posao koji uopće pravno<br />

ne postoji.<br />

Ovakav odnos prema šumi i šumskim resursima<br />

nije nikada zapamćen od 1878. godine, kada je Austro-<br />

Ugarska položila neviđene temelje u izgradnji pravnog<br />

i operativnog šumarskog sustava do danas.<br />

Dakle, šumarstvo na ovom području se vratilo 130<br />

godina unazad i pobrisalo sve pozitivne tekovine rada 4<br />

državna pravna sustava prije ovoga. Čini se da su zastupnici<br />

u županijskom parlamentu žrtve vješto plasiranih<br />

poluinformacija nekih osoba ranijeg menadžmenta,<br />

koji iz osobnog interesa ne žele formiranje jedinstvenog<br />

ŠGD-a i preispitivanje njihovih postupaka radi<br />

eventualne privatizacije imovine svih poduzeća koja se<br />

trebaju objediniti u novo ŠGD.<br />

Ta imovina sastoji se od nepokretne i pokretne imovine<br />

od Neuma do Tarčina. Ova imovina nalazi se u<br />

Ravnom, Neumu, Stocu, Čapljini, Čitluku, Mostaru,<br />

Jablanici, Prozor-Rami i Konjicu.<br />

Kako nadići ovakvo stanje?<br />

Kada se god kompanije spajaju, izrađuje se stručni<br />

elaborat, koji podrazumijeva popis imovine, dugova,<br />

potraživanja, popis proizvodnih resursa,<br />

popis prirodnih resursa, opreme i konačno vrlo<br />

osjetljiv popis kadrovske strukture zatečenog djelatnog<br />

osoblja, njihov status, njihova potraživanja<br />

od kompanija na temelju plaće i drugih prava iz<br />

radnog zakonodavstva i kolektivnog ugovora.<br />

Ovaj elaborat treba sadržavati prijedlog mjera<br />

za sanaciju stanja i prijedlog buduće organizacijske<br />

strukture poduzeća s izvorima prihoda.<br />

Stoga bi bilo logično da Vlada formira stručnu<br />

skupinu sastavljenu od predstavnika svih firmi,<br />

predstavnika ministarstava, predstavnika sindikata,<br />

jednog neovisnog šumarskog eksperta, jednog neovisnog<br />

financijskog eksperta i pravnog stručnjaka koji<br />

bi sastavili elaborat sa zaključcima koje bi trebao<br />

usvojiti Parlament Županije, a kojima će se postići<br />

donošenje odluka i ukupni operativni postupci.<br />

U protivnom, razvoj šumarstva u ovoj Županiji<br />

će stagnirati, djelatnici će morati svoja prava štititi<br />

putem suda, a imovina koju su stvorile generacije<br />

šumara će propadati, ili mutnim poslovima prelaziti<br />

u ruke onih koji najmanje imaju pravo na nju.<br />

Upravni odbor<br />

Hrvatskog šumarskog društva Mostar<br />

461

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!