You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Split (31,2 %). Najniže vrijednosti su evidentirane u bjelovarskoj<br />
(5,1 %) i koprivničkoj podružnici (7,3 %). U<br />
UŠP Delnice visoki su postotci posljedica intenzivnog<br />
sušenja jele, odnosno hrasta lužnjaka, a na buzetskom<br />
području gotovo svih promatranih vrsta drveća. Na delničkom<br />
području stanje obične jele i dalje je vrlo loše<br />
(86,2 %), a oštećenost bukve (15,6 %) neznatno je ma nja<br />
u odnosu na 2007. godinu (9,7.%). Na području UŠP Zagreb<br />
zabilježeno je značajno povećanje oštećenosti (ukup -<br />
no s 18,2 % na 44,1%) po promatranim vrstama, kod lužnjaka<br />
s 21,4 % na 64,5 %, kitnjaka s 28,8 na 62,3 %,<br />
bukve s 13,4 na 18,1 %. Na vinkovačkom području manje<br />
je oštećenost hrasta lužnjaka (s 35,7 na 40,8 %), a osobito<br />
veliko kod poljskog jasena (s 11,3 na 26,2 %).<br />
Dr. sc. Joso Gračan<br />
MEĐUNARODNA SURADNJA<br />
INTERNATIONAL COOPERATION<br />
Dana 19. lipnja 2009. godine u maloj gradskoj vijećnici<br />
Grada Našica, mr. sc. Krešimir Žagar, gradonačelnik<br />
grada Našica, upriličio je susret s gospodinom<br />
Peterom Vadaszom, gradonačelnikom grada Güssinga<br />
i predsjednikom Europskog centra za obnovljive<br />
energije Güssing d.o.o. (EEE), te prof. DI Franz Jandrisitsom,<br />
direktorom Poljoprivredne i stručne ško -<br />
le Güssing.<br />
UGOVOR O KOOPERACIJI IZMEĐU<br />
GRADOVA NAŠICA I GÜSSINGA<br />
Slika 2. Prvi red slijeva: Franz Jandrisits, Jan Kickert, Srećko Selanac,<br />
Zlatko Benković i Thomas Glück<br />
Slika 1. Slijeva: Peter Vadasz, Krešimir Žagar i Hrvoje Žiha<br />
Tom prigodom se gradonačelnik grada Našica nakon<br />
pozdravnih riječi gostima iz Austrije i svim nazočnima<br />
iz tvrtki Nexe Grupa d.d., Hana d.d., UŠP Našice i drv ne<br />
industrije i lokalne samouprave Našičkog kraja zahvalio<br />
na dolasku u Našice, a posebice Janu Kic kertu, Veleposlaniku<br />
Austrijskog veleposlanstva u Zagrebu, Mag.<br />
Tho masu Glücku, zamjeniku direktora Austrijskog<br />
ureda za vanjsku trgovinu, Srećku Selancu, državnom<br />
tajniku Ministarstva, poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />
razvoja, mr. sc. Josipu Dundoviću, predsjed niku Hrvatske<br />
udruge za biomasu, Zlatku Benkovi ću, načelniku<br />
Ministarstva regionalnog razvoja, šu marstva i<br />
vodnog gospodarstva i mr. sc. Darku Beu ku, članu<br />
Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, te Ivici Čemeu,<br />
dipl. oec., članu NO-a HŠ d.o.o..<br />
Zatim je dao riječ Peteru Vadaszu, koji je u 25 minutnoj<br />
prezentaciji upoznao sve prisutne o “Modelu<br />
Güssing – primjeru potrajne opskrbe energijom”. Grad<br />
Güssing sa 4200 stanovnika nalazi se u južnom dijelu<br />
Gradišća, kao jedan od sedam kotara Gradišća. Kotar<br />
Güssing bio je preko 50 godina granična regija prema<br />
Mađarskoj, bez razvijenog obrta i industrije, s jako<br />
malo radnih mjesta, gotovo 70 % radnika putovalo je<br />
svaki tjedan na posao u Graz i Beč, visoke promjene<br />
mjesta boravka (fluktuacija) te male strukturirane poljoprivredne<br />
površine. Sve je to rezultiralo i ve likim<br />
odljevom novca iz grada Güssinga za nabavu fo silnih<br />
goriva iz uvoza, gotovo 6,2 mil. EUR-a 1991. go dine<br />
za 126.500 MWh utrošene energije. Prelaskom na domaće<br />
i obnovljive izvore energije (sunčeva ener gi ja,<br />
poljoprivredna i šumarska biomasa) grad Güssing je<br />
2005. godine uštedio 13,0 mil. EUR-a (samo 0,6 mil.<br />
EUR-a za nabavu fosilnih goriva) za 185.500 MWh<br />
utrošene energije. Što se tiče zaštite okoliša godišnja<br />
emisija CO 2<br />
bila je do 1996. godine 37.000 tona, a od<br />
455
Change language