Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
HRVATSKE ŠUME, časopis za popularizaciju šumarstva<br />
Broj 151/2, vol. XIII, srpanj – kolovoz 2009., iz pera I. Tomića<br />
Dobar znak – oštećenost šuma se ne pogoršava, objavljeno<br />
je na seminaru koji je održan na području Šumarije<br />
Jasenak (UPŠ Ogulin) u raznodobnoj bukovoj<br />
šumi, jer je procjena oštećenosti pokazala ujednačene<br />
kriterije, s prosječnim rasponom od 5–10 % odstupanja.<br />
Izvješće o prošlogodišnjoj (2008) procjeni podnijeli<br />
su dr. sc. Ivan Seletković i dr. sc. Nenad<br />
Potočić iz Šumarskog instituta Jastrebarsko s predstavnicima<br />
Hrvatskih šuma ( sl. 1).<br />
Hrvatskih šuma d.o.o. uočljive su velike razlike. Vrlo vi -<br />
soke vrijednosti zabilježene su na delničkoj (47,7 %),<br />
zagrebačkoj (44,1 %), buzetskoj (42,8 %) i vinkovačkoj<br />
podružnici (40,8 %), dok su neznatno iznad donje granice<br />
značajne oštećenosti u UŠP Ogulin (28,1 %), UŠP<br />
Dr. sc. Ivan Seletković, dr. sc. Nenad Potočić i mr. sc. Petar Jujević<br />
s predstavnicima UŠP Ogulin (dipl. ing. Nenad Vukadinović i dipl.<br />
ing. Dubravko Hodak<br />
Tijekom 2008. godine po dvadeseti je put provede na<br />
godišnja procjena oštećenih šumskih sastojina na 85<br />
bioindikacijskih ploha (mreža 16x16 km) i 422 osnovne<br />
plohe (4x4 km). Motrenjem je obuhvaćeno 12.167 stabala<br />
različitih vrsta šumskog drveća, od čega 9.734 stabala<br />
listača i 2.433 stabla četinjača. Obrađeni rezultati<br />
pohranjeni su u Šumarskom institutu, u jedinstvenoj<br />
bazi Međunarodnog programa za procjenu i motrenje<br />
utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP-Fo rests).<br />
Motrenja su obavljena na plohama jednake međusobne<br />
udaljenosti, a na svakoj plohi ocjenjena su 24 stabla. Za<br />
svako stablo u uzorku se procjenjuje osutost (defolijacija)<br />
krošnje, gubitak boje (diskolorizacija) asismilacijskih<br />
organa te lako procjenjivi biotički i abiotički uzroci<br />
šteta. Važno je istaći, kako se značajno oštećenim stablima<br />
smatraju ona čija je osutost iznad 25 %. U Hrvatskoj<br />
se oštećenost šuma prati od 1987. godine (6 %).<br />
Trend rasta oštećenosti listača od 1987. povećao se do<br />
1995. na 27,7 %, da bi se 1998. smanjio na 16,8 % i<br />
dugo se zadržao na istoj razini. Od 2003. evidentiran je<br />
ponovni rast, koji se nastavio do 2008. Kod četinjača<br />
osutost krošanja 1987. bila je 17,1 %. Daljnjim praćenjem<br />
ustanovljen je stalni rast do maksimalnih 56,7 %<br />
(1996), niža je vrijednost od 38,6 %utvrđena 1977. godi<br />
ne, da bi 2002. bila 40,7 % i nakon toga neprekidno<br />
raste do 2007. godine.<br />
Jela je najugroženija na delničkom području. Analizirajući<br />
značajnu oštećenost (iznad 25 %) po podružnicama<br />
454
Change language