You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šuma jele i smreke (s malo bukve i graba) Vigolana<br />
(Valdastico), površine manje od 500 ha, smještene na<br />
strmim padinama, od 1980. g. postala je stanište za 80<br />
do 100 divokoza, što je također jako utjecalo na brojno<br />
stanje srneće divljači i ugrozilo obnovu šume. Naseljavanje<br />
divokoza na nove i niže površine te utjecaj na<br />
okoliš nije do sada dovoljno istražen, ali se mogu navesti<br />
tri osnovna problema: štete na šumskoj vegetaciji i<br />
otežana obnova šume, otežano gospodarenje s divljači i<br />
planiranje odstrela, te interakcija s ostalim dvopapkarima,<br />
srnećom divljači i jelenima.<br />
Potrebno je koristiti iskustva iz Bavarske i Austrije<br />
za divokoze koje žive u šumi, gdje se često provodi radikalni<br />
odstrel, bez obzira na spol i starosnu strukturu.<br />
Giorgio Carnignola: Utjecaj divljači na šumu<br />
Na cionalnog parka Stelio<br />
Brojno stanje divljih dvopapkara, posebice jelena,<br />
unutar Nacionalnog parka Stelio posljednjih se desetljeća<br />
znatno povećalo. Tome je pridonijela zabrana<br />
lova iz 1983. g., pa je došlo do obogaćenja zaštićenog<br />
područja, ali istovremeno prouzročilo probleme oko<br />
obno ve šume, kao i štete na poljoprivrednim usjevima.<br />
Problem je postao predmet rasprava na znanstvenoj,<br />
političkoj i lokalnoj razini.<br />
Konzorcij parka je 1997. g. pokrenuo projekt trogodišnjeg<br />
istraživanja, s ciljem poboljšanja saznanja o<br />
utjecaju jelenske divljači na ostale komponente ekosustava.<br />
Komisiju eksperata činili su: koordinator dr. Fran -<br />
co Perco (faunista), dr. Luca Pedrotti (predstav nik<br />
Instituta za šumsku faunu), dr. Giorgio Carmignola<br />
(šumarski stručnjak) i dr. Claudio Pasolli (veterinarski<br />
stručnjak). Konzorcij je pozvao na suradnju i Ured<br />
za lov i ribolov Autonomne pokrajine Bolzano.<br />
Na šumskim površinama registrirana su tri osnovna<br />
tipa oštećenja:<br />
1. struganje kore mladih stabala prilikom čišćenja rogova<br />
od runje (lika – basta), srnjaka u proljeće i jele<br />
na ljeti (srnjaci na taj način i obilježavaju svoj<br />
teritorij). Većina tako oštećenih stabalaca se osuši.<br />
Štete su osobito velike na stablima ariša i limbe.<br />
2. guljenje kore očituje se u glodanju mladih stabala<br />
promjera 10 do 20 cm. To čine jeleni, posebice zimi,<br />
zbog pomanjkanja vlaknaste hrane koja nedostaje u<br />
prehrani i prihrani. Takvo oštećenje omogućuje infiltraciju<br />
patogenih organizama, degradaciju kvalitete<br />
drveta te smanjuje životnu dob stabala.<br />
3. brštenje se očituje u prehrani divljači izbojcima<br />
mla dih stabala. Odgrizanje uzrokuje zastoj u razvo -<br />
ju visinskog prirasta, a ako se radi o tek proklijalim<br />
biljkama, potencijal obnove je jako umanjen.<br />
Brštenje mladih stabalaca sastavni je dio prehrane<br />
dvopapkara, posebice zimi i predstavlja njima važnu<br />
komponentu. Ako je intenzitet brštenja velik, dolazi do<br />
poremećenosti u ekosustavu.<br />
U normalnoj obnovi razne vrste drveća nalaze se u<br />
raz ličitim stadijima razvoja, što jamči maksimalnu<br />
eko lošku raznolikost, osigurava zaštitnu funkciju (lavine,<br />
odroni sl.) i kontinuirani izvor prihoda.<br />
Za procjenu tolerantnosti brštenja na šumsku obnovu<br />
treba istaći:<br />
– intenzitet brštenja koji određuje usporenje rasta, posebice<br />
ako se radi o vršnim izbojcima.<br />
– distribuciju odgrizanja unutar vrsta, to jest da li su<br />
oštećene samo pojedine vrste, što osiromašuje bilj -<br />
nu raznolikost, ili su oštećene sve vrste, što uzrokuje<br />
kompletan zastoj obnove.<br />
– trajanje brštenja, jer ako se odgrizanje događa više<br />
godina zaredom, štete glede obnova šume su izuzet -<br />
no velike.<br />
Vršena su istraživanja intenziteta brštenja i utjecaja<br />
na obnovu u visokoj šumi unutar Nacionalnog parka.<br />
Površina je podijeljena na 989 pravokutnih ploha površine<br />
50 m 2 , te je na 86 % (847 ploha) izvršena analiza<br />
obnove i šteta. Na ukupno analiziranih 55 535 stabalaca<br />
usta novljeno je učešće vrsta u obnovi i stupanj oštećenja.<br />
Glavne vrste u Parku su smreka (46 %), ariš i limba.<br />
Učešće jele i listača je malo. Neovisno o učešću vrsta,<br />
ustanovljeno je da polovica biljaka, manjih od 25 cm,<br />
uspije preći u višu klasu. To poboljšava rast jelovog<br />
pomladka. Što se tiče odgrizanja, uzeta su u obzir stabalca<br />
visine 25–100 cm.<br />
U mnogim zonama stabalca niža od 25 cm zimi su<br />
zaštićena snježnim pokrivačem. U prosjeku, bez vršnog<br />
izbojka ostalo je 31 % smrekovih stabalaca, 38 %<br />
ariševih, 19 % običnog bora, 19 % lim be i 78 % raznih<br />
listača.<br />
Problem je što veliki postotak biljaka trpi ponovljeno<br />
brštenje, tako da je obnova ugrožena. Štete od guljenja<br />
kore očituju se na stablima promjera 10 do 20 cm<br />
i to posebice na nižim položajima gdje divljač više boravi<br />
zimi. Oštećenja prouzročena čišćenjem rogovlja<br />
sr njaka i jelena odnose se na oko 3 % stabalaca, najčešće<br />
ariša i limbe, koja se osuše tijekom sezone.<br />
Sandro Flain: Projekt komunikacije – poznavati<br />
lovstvo, poznavati lovce<br />
Ovim projektom lovci “trentinske udruge lovaca”<br />
otvorili su dijalog s “udrugom građana Trenta”, promovirajući<br />
niz inicijativa za bolje razumijevanje udruge<br />
modernog lovca planinskog područja. Cilj je postići da<br />
Trentini bolje upoznaju faunu, njeno gospodarenje i<br />
lovno korištenje.<br />
Kao i građani urbanih sredina, stanovnici planinskog<br />
područja ne poznaju lovce i često o njima imaju krivo<br />
mišljenje koje plasiraju mediji. Velik dio talijanskih gra-<br />
452
Change language