PDF - HÅ D

R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438
g.). Tome treba pridodati očekivani trošak kapitala –
kamatu na kredit za dio koji se financira kreditom (cijenu
duga) te očekivani povrat na dio koji investitor financira
vlastitim kapitalom (cijenu kapitala).
Slika 4. Utjecaj porasta cijene emisijskih prava na kretanje DGT;
Figure 4 Impacts of emission allowances price on LRMC without feed in tariffs
Kao što se vidi sa Slike 4, s porastom cijene emisijskih
prava – mijenjanju se DGT intenzitetom koji ovisi
o količini emisija koju ta tehnologija emitira pri proizvodnji
jedinice energije. U slučaju kad se ne računaju
vrijednosti emisijskih prava i bez poticajne cijene otkupa
električne energije, najkonkurentnija tehnologija
za proizvodnju električne energije je nuklearna, a zatim
slijede plin i ugljen. Tehnologija biomase je posljednja
u konkurentnosti, no kod 22 €/t niža cijena biomase postaje
konkurentnija od plina, a pri cijeni od 33 €/t i viša
cijena. Pri cijeni emisijskih prava višoj od 15 €/t, plin
postaje konkurentniji od ugljena.
Slika 5. Usporedba porasta DGT proizvodnje iz različitih tehnologija
bez poticajne otkupne cijene električne energije, uz
cijenu emisijskih prava od 20 €/t
Figure 5 Comparison of LRMC for different electricity generation
technologies with and without emission price 20 €/t (without
feed-in tariffs for biomass production)
432
UTJECAJ DODATNOG EKONOMSKOG POTICAJA (FEED-IN TARIFE) NA
KONKURENTNOST BIOMASE – Impacts of feed in tariffs on biomass competitiveness
U ovom poglavlju dodatno je razmotren utjecaj regulatornog
okvira na porast konkurentnosti energije
biomase. U srpnju 2007. godine Vlada je donijela Tarifni
sustav za proizvodnju električne energije iz ob-