PDF - HÅ D
PDF - HÅ D PDF - HÅ D
Hrvatsko-austrijski gospodarski skup Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva u sklopu 4. hrvatskih dana biomase Petak, 4. rujna 2009. pastoralni centar EMAUS, Franjevačkog samostana u Našicama, Kralja Tomislava 1, 31500 Našice Gospodarski skup “Biomasa (električna i toplinska energija), bioplin i biogoriva” 4. rujna 2009. u sklopu 4. hrvatskih dana biomase u Našicama organizirali su: Austrijski ured za vanjsku trgovinu, HŠD Sekcija Hrvatska udruga za biomasu i Hrvatske šume d.o.o., pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Cilj skupa je prikazati potencijale i mogućnosti zakonske regulative, poticaje i projekte na području biomase, bioplina i kogeneracijskih postrojenja te iste povezati s austrijskim tvrtkama čija su tehnologija i “know-how” za iskorištavanje obnovljivih izvora energije među najboljima na svijetu. 424
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 425 (biomasa – Biomass) Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438 KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ U UVJETIMA TRŽIŠTA CO 2 EMISIJA IMPACTS OF EMISSION TRADING MARKETS ON COMPETITIVENESS OF FORESTRY BIOMASS IN CROATIA Robert PAŠIČKO*, Davorin KAJBA**, Julije DOMAC*** SAŽETAK: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj ener get - skoj bilanci, jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja. Hrvatska se potpisivanjem međunarodnih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te sukladno zakonodavstvu i priključivanju u EU, obvezala na poduzimanje konkretnih koraka u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi “održivog razvoja”. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najvećim potencijalom u Hrvatskoj. Cilj ovoga rada je istražiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama (EU ETS sheme) i fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – mehanizam Zajedničke implementacije (engl. Joint Implementation, JI) i Mehanizam čis - tog razvoja (engl. Clean Development Mechanism, CDM) na konkurentnost proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fosilne energente je u tome, što se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje ener gije smatra tehnologijom bez CO 2 emisija, budući da biomasa tijekom ras ta veže CO 2 u procesu fotosinteze. EU ETS ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih prava tj. kvotu kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje za dovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu. JI i CDM projekti predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme, koji omogućuju ulaganje u projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO 2 emisija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ograničenje količine emisija koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati, dovodi do povećanja konkurentnosti niskougljičnih tehnologija. Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske biomase koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost iskorištenja biomase, ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proizvodnjom biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO). U radu je prikazan matematičko ekonomski model, pomoću kojega je moguće istražiti utjecaj cijene CO 2 emisija na investicijske odluke o gradnji no - vih elektrana ili o promjeni goriva u postojećim elektranama, odnosno istražiti pri kojim cijenama prava na emisiju biomasa postaje konkurentna drugim tehnologijama. Promjena cijene CO 2 emisija utječe na kratkoročne (KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije, * Robert Pašičko, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, Zagreb ** Izv. prof. dr sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb, E-mail: davorin.kajba@zg.t-com.hr *** Dr. sc. Julije Domac, Regionalna agencija sjeverozapadne Hrvatske, Dužice 1, Zagreb 425
- Page 11 and 12: M. Vedriš, A. Jazbec, M. Frntić,
- Page 13 and 14: M. Vedriš, A. Jazbec, M. Frntić,
- Page 15 and 16: M. Vedriš, A. Jazbec, M. Frntić,
- Page 17 and 18: M. Vedriš, A. Jazbec, M. Frntić,
- Page 19 and 20: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 21 and 22: D. Matošević, M. Pernek, T. Dubra
- Page 23 and 24: D. Matošević, M. Pernek, T. Dubra
- Page 25 and 26: D. Matošević, M. Pernek, T. Dubra
- Page 27 and 28: D. Matošević, M. Pernek, T. Dubra
- Page 29 and 30: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 31 and 32: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 33 and 34: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 35 and 36: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 37 and 38: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 39 and 40: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 41 and 42: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 43 and 44: T. Dubravac, S. Dekanić: STRUKTURA
- Page 45 and 46: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 47 and 48: K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEME
- Page 49 and 50: K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEME
- Page 51 and 52: K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEME
- Page 53 and 54: K. Godina: RAZVOJ STRUKTURNIH ELEME
- Page 55 and 56: IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI - ORIG
- Page 57 and 58: Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOL
- Page 59 and 60: Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOL
- Page 61: Z. Cerovečki: ŠUME BUKVE S TRSTOL
- Page 65 and 66: R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: K
- Page 67 and 68: R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: K
- Page 69 and 70: R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: K
- Page 71 and 72: R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: K
- Page 73 and 74: R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: K
- Page 75 and 76: R. Pašičko, D. Kajba, J. Domac: K
- Page 77 and 78: STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAP
- Page 79 and 80: D. Grgurević: SUKULENTE (MESNATICE
- Page 81 and 82: D. Grgurević: SUKULENTE (MESNATICE
- Page 83 and 84: D. Grgurević: SUKULENTE (MESNATICE
- Page 85 and 86: ZAŠTITA PRIRODE - NATURE PROTECTIO
- Page 87 and 88: Korak po korak, nakon pola sata lag
- Page 89 and 90: u datom povijesnom razdoblju, bez b
- Page 91 and 92: đana ima o lovcima negativnu predo
- Page 93 and 94: Split (31,2 %). Najniže vrijednost
- Page 95 and 96: 3. Poštovani gospodine Jan Kickert
- Page 97 and 98: IZ ŠUMARSTVA BOSNE I HERCEGOVINE F
- Page 99 and 100: nadležno županijsko ministarstvo,
- Page 101 and 102: Dana 1. travnja 2009. god. zate - k
- Page 103 and 104: UPU TE AU TO RI MA - INSTRUCTIONS F
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS<br />
UDK 630* 425 (biomasa – Biomass)<br />
Šumarski list br. 7–8, CXXXIII (2009), 425-438<br />
KONKURENTNOST ŠUMSKE BIOMASE U HRVATSKOJ<br />
U UVJETIMA TRŽIŠTA CO 2<br />
EMISIJA<br />
IMPACTS OF EMISSION TRADING MARKETS ON<br />
COMPETITIVENESS OF FORESTRY BIOMASS IN CROATIA<br />
Robert PAŠIČKO*, Davorin KAJBA**, Julije DOMAC***<br />
SAŽETAK: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj ener get -<br />
skoj bilanci, jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja. Hrvatska se<br />
potpisivanjem međunarodnih sporazuma (npr. Kyoto protokol) te sukladno zakonodavstvu<br />
i priključivanju u EU, obvezala na poduzimanje konkretnih koraka<br />
u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi<br />
“održivog razvoja”. Biomasa je obnovljivi izvor energije s najvećim potencijalom<br />
u Hrvatskoj.<br />
Cilj ovoga rada je istražiti utjecaj Europske sheme trgovanja emisijama<br />
(EU ETS sheme) i fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – mehanizam<br />
Zajedničke implementacije (engl. Joint Implementation, JI) i Mehanizam čis -<br />
tog razvoja (engl. Clean Development Mechanism, CDM) na konkurentnost<br />
proizvodnje energije iz biomase. Osnovna prednost biomase u odnosu na fosilne<br />
energente je u tome, što se sagorijevanje biomase u svrhu proizvodnje<br />
ener gije smatra tehnologijom bez CO 2<br />
emisija, budući da biomasa tijekom<br />
ras ta veže CO 2<br />
u procesu fotosinteze.<br />
EU ETS ograničava količinu emisija na nacionalnoj razini i na razini pojedinog<br />
postrojenja. Svako postrojenje ima određenu količinu emisijskih<br />
prava tj. kvotu kojom raspolaže, a trgovanje između postrojenja omogućuje<br />
za dovoljenje vlastite kvote kupnjom emisijskih prava na tržištu. JI i CDM projekti<br />
predstavljaju fleksibilne Kyoto mehanizme, koji omogućuju ulaganje u<br />
projekte smanjenja emisija izvan zemlje ulagača. Količina emisija smanjena u<br />
tim projektima koristi se za zadovoljenje kvota zemlje ulagača, a cijenu CO 2<br />
emisija po toni iz takvih projekata određuje tržište. Ograničenje količine emisija<br />
koju pojedino postrojenje ili država smiju emitirati, dovodi do povećanja<br />
konkurentnosti niskougljičnih tehnologija.<br />
Pri iskorištenju i gospodarenju šumama nastaju velike količine šumske biomase<br />
koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju energije. Dodatna mogućnost<br />
iskorištenja biomase, ostvariva je osnivanjem bioenergetskih plantaža i proizvodnjom<br />
biomase šumskih vrsta drveća u kulturama kratkih ophodnji (KKO).<br />
U radu je prikazan matematičko ekonomski model, pomoću kojega je moguće<br />
istražiti utjecaj cijene CO 2<br />
emisija na investicijske odluke o gradnji no -<br />
vih elektrana ili o promjeni goriva u postojećim elektranama, odnosno<br />
istražiti pri kojim cijenama prava na emisiju biomasa postaje konkurentna<br />
drugim tehnologijama. Promjena cijene CO 2<br />
emisija utječe na kratkoročne<br />
(KGT) i dugoročne granične troškove (DGT) proizvodnje električne energije,<br />
* Robert Pašičko, dipl. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska 3, Zagreb<br />
** Izv. prof. dr sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb,<br />
E-mail: davorin.kajba@zg.t-com.hr<br />
*** Dr. sc. Julije Domac, Regionalna agencija sjeverozapadne Hrvatske, Dužice 1, Zagreb<br />
425
Change language