You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Dana 1. travnja 2009. god. zate -<br />
kla je nas šumare te poklonike lovstva<br />
i lova, ali i sve prijatelje,<br />
štovatelje i poznanike našeg Duška<br />
spoznaja, da je napustio ponajprije<br />
svoju obitelj i rodbinu, ali i nas os -<br />
tale, te da je istrgnut još jedan list s<br />
grane dalmatinske šumarske kroš nje<br />
krećući na put “tamo gdje se za vaz -<br />
da odlazi”.<br />
Napustio nas je nakon nedavno<br />
preminulih kolega Branimira Baričevića<br />
i Josipa Đurđevića još jedan<br />
dobri duh šumara Dalmacije, is kre ni<br />
kolege i prijatelj, vječiti optimist u<br />
stručnom radu i životu, pun životnih<br />
radosti, veseljak, duhovit u dosjetkama<br />
i šalama, po čemu će se posebi<br />
ce naš društveni život i zajedništvo<br />
mjeriti zasigurno danom, prije i na -<br />
kon Duška. Nakon 57 godina poznanstva,<br />
pripala mi je i tužna zadaća<br />
oprostiti se s poštovanim Duškom na<br />
splitskom gradskom groblju Lovrinac<br />
u ime kolega iz Uprave šuma<br />
Podruž nice Split, Hrvatskog šumarskog<br />
društva Ogra nak Dalmacija<br />
Split, kojemu je vrijedno i radno pripadao,<br />
kao i u svoje osobno.<br />
Otac našeg Duška, Antun rođen<br />
na otoku Braču, ali podrijetlom Hva -<br />
ranin, upravitelj pošte u gradu Hva ru<br />
a zatim u Sućurju, gdje je upoznao<br />
svoju suprugu Terezu s kojom sklapa<br />
brak. Po dekretu odlazi na mjesto<br />
upravitelja pošte u Virje gdje je 6.<br />
ožujka 1933. god. rođen naš Duško<br />
(uz sestru Mariju i braću Andriju i<br />
Mladena), dakle s genima mora, a<br />
po prvom plaču Podravac. Godine<br />
1936. otac mu je s obitelji premješ -<br />
ten u Zagreb za upravitelja poštans -<br />
kog ureda na Srebrnjaku (iz osobnog<br />
zadovoljstva otac mu se bavio prijevodima<br />
spomeničke baštine s grčkog<br />
i latinskog jezika, prijateljujući još iz<br />
srednje škole hvarskih dana s akademikom<br />
Grgom Novakom).<br />
Položivši malu maturu u Zagrebu<br />
šk. god. 1948./49., upisuje se<br />
u Srednju Šumarsku školu za krš u<br />
Splitu, u kojoj uspješno stječe diplo -<br />
DUŠKO GRGIČEVIĆ, šum. tehn. (1933 -2009)<br />
mu šumarskog tehničara šk. god.<br />
1951./52. Kraće vrijeme radi na<br />
poslovima uređivanja šuma na području<br />
Šumarije Šibenik zajedno s<br />
Davorinom Prginom dipl. ing. šum.,<br />
Nikšom Vučetićem, dipl. ing. šum.<br />
(kasnije profesorom Srednje šumarske<br />
škole za krš u Splitu), prof. dr.<br />
sc. Šimom Meštrovićem (u to vrije -<br />
me šum. tehničarem) u Sekciji za<br />
uređivanje šuma sa sjedištem u<br />
Splitu, koju je vodio poznati vinkovački<br />
šumarnik i uređivač Stjepan<br />
Marković dipl. ing. Godine 1953.<br />
odlazi na odsluženje vojnog roka u<br />
školu rezervnih oficira u Vipavu u<br />
Sloveniji, a po povratku iz vojske<br />
1954. direktor Šumarije Hvar dipl.<br />
ing. šum. Bičanić primio ga je na<br />
stručne revirničke poslove gdje radi<br />
sve do 1956. godine. Iste godine<br />
sklapa brak s gospođicom Zdenkom<br />
Majer, koja ga je vjerno pratila u<br />
brojnim životnim i egzistencijalnim<br />
teškoćama, posebice nakon preživljenog<br />
moždanog uda ra prije dvije<br />
godine. Radi teškoća financiranja<br />
šu marstva u Dalmaciji pedesetih godina<br />
prošlog stoljeća, dokidanjem<br />
Fonda za unapređenje šumarstva<br />
(FUŠ-a), Duško s obitelji 1956. god.<br />
odlazi u Zagreb, zaposlivši se u ŽTP<br />
Zagreb na poslovima preuzimanja<br />
željezničkih pragova u izgradnji i<br />
održavanju željezničkih pruga.<br />
Godine 1957. zapošljava se u<br />
Šumskom gazdinstvu Zavidovići u<br />
BiH na poslovima revirnika, a s posebitim<br />
zadovoljstvom i zanosom<br />
prihvaća ponuđene poslove rukovoditelja<br />
lovišta, stječući iskustva o<br />
gospodarenju i uzgoju divljači, što<br />
će mu u buduće biti radni i životni<br />
sadržaj i hobi.<br />
Želeći povratak u Hrvatsku<br />
prima 1960. god. posao upravitelja<br />
lovišta u Šumariji Petrinja, gdje s<br />
već stečenim iskustvom i spoznajama<br />
o lovnom gospodarstvu uspješno<br />
radi na razvoju lovstva do 1964.<br />
god., kada se ponovno na kratko<br />
vraća u Split u Šumsko gospodarstvo<br />
Split, zatim je predstavnik<br />
DIP-a Postojna iz Slovenije za područje<br />
Dalmacije, a potom predstavnik<br />
Tvornice računskih strojeva<br />
iz Zagreba (TRS Zagreb), te do<br />
početka Domovinskog rata prije<br />
prijevremenog umirovljenja 1990.<br />
godine radi u predstavništvu “Eks -<br />
port drva” Zagreb. U mirovini se<br />
povlači u rodno mjesto svoje majke<br />
Sučuraj na otoku Hvaru gdje ga zatiče<br />
rat i gdje 20. kolovoza 1991.<br />
smisleno organizira obranu istočnog<br />
područja otoka Hvara ustrojavanjem<br />
prve postrojbe ZNG s<br />
ponajviše domoljubne mladeži s<br />
otoka, darujući postrojbi svih svojih<br />
pet lovačkih pušaka. U obrani Domovine<br />
Hrvatske ostaje sve do 20.<br />
siječnja 1992., kada dobiva pisano<br />
priznanje Odsjeka za obranu RH –<br />
Uprave za obranu Split, kao hrvatski<br />
branitelj i dragovoljac Domovinskog<br />
rata.<br />
Iste godine prihvaća od Hrvatskih<br />
šuma Uprave šuma Split –<br />
Odjela za uređivanje šuma, poslove<br />
na ispomoći u izradi Programa gospodarenja<br />
šumama i šumskim zem -<br />
ljištima za GJ-e: “Sv. Nikola” i<br />
“Plame” na otoku Hvaru, te sa zadovoljstvom<br />
izradu Programa uzgoja<br />
divljači za otok Šćedro, Šumarije<br />
Hvar. Tijekom 1994. surađuje na trasiranju<br />
i izradi šumskih prosjeka na<br />
Šćedru. Dana 1. rujna 1994. mirovinu<br />
stavlja u stanje mirovanja, prihvaća<br />
radno mjesto revirnika u HŠ u<br />
463
Change language