You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IN MEMORIAM<br />
ĐURAĐ BABOGREDAC (1922. – 2009.)<br />
Dana 21. siječnja 2009. godine<br />
na Krematoriju zagrebačkoga groblja<br />
Mirogoj, na vječni je počinak<br />
ispraćen naš kolega Đurađ Babogredac.<br />
Rođen je 22. travnja 1922. godi ne<br />
u Bošnjacima, gdje je završio os novnu<br />
školu. Nakon toga pohađao je<br />
gimnaziju u Vinkovcima te studirao<br />
na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu<br />
Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao<br />
je školske godine 1946/1947., a<br />
diplomirao 1948. godine.<br />
Po završetku studija zapošljava<br />
se u tadašnjemu Ministarstvu šumar -<br />
stva, gdje obnaša odgovorne i važ ne<br />
funkcije. Poslije toga posao na lazi u<br />
Šumarskom institutu u Zagrebu, na -<br />
kon čega 1953. godine dolazi na vinko<br />
vačko područje u Sek ciju za<br />
uređivanje šuma pri Direkciji šuma.<br />
Po osnivanju Šumskoga gospodarstva<br />
Spačva, Đurađ Babogredac postao<br />
mu je direktor. Godine 1961.<br />
ovo se Šumsko gospodarstvo ujedini<br />
lo s pet godina ranije osnovanom<br />
Drv nom industrijom Slavonski hrast<br />
iz Vinkovaca, u jedinstveni Šumskopoljoprivredno-industrijski<br />
kombinat<br />
Spačva, kojemu je Babogredac bio<br />
generalni direktor od 1965. do 1969.<br />
godine. Nakon toga obnašao je mno -<br />
ge vrlo odgovorne rukovodeće poslove<br />
u DIK-u Spačva (pomoćnik i<br />
zamjenik direktora, direktor Radne<br />
za jednice i Tehničko-razvojne služ -<br />
be) do umirovljenja 1987. godine.<br />
Njegov najveći doprinos tijekom<br />
dugogodišnjega rada bio je što se kao<br />
šumar zalagao za veću preradu i finalizaciju<br />
sirovine iz bogatih spačvanskih<br />
šuma. U DI Spač va, u vrijeme<br />
dok je bio direktor Teh ničko-raz vo -<br />
jne službe, pod njegovim neposrednim<br />
rukovodstvom razrađeni su i<br />
usvo jeni mnogobrojni razvojni projekti,<br />
ne samo Spačve već i cjelokup -<br />
ne drvne industrije. Većina tih<br />
projekata je i rea lizirana. Spomenimo<br />
samo Tvornicu iverica, Tvornicu<br />
mon tažnih kuća (najveću u ovome<br />
di jelu Europe), razvoj Finale i izgradnju<br />
Spačvina pogona u Županji.<br />
Zahvaljujući tomu Spačva je izras la<br />
u najvećega prerađivača slavonske<br />
hrastovine i jasenovine te najvećega<br />
izvoznika drvnih proizvoda toga vremena.<br />
Na svemu što je učinio za<br />
Spač vu zahvalne su mu brojne generacije<br />
spačvanaca i njiho vih obitelji.<br />
Njegova svestranost dolazila je<br />
do izražaja u podržavanju mnogobroj<br />
nih društvenih, kulturnih i<br />
šport skih aktivnosti. Bio je jedan od<br />
osnivača i predsjednik Društva inženjera<br />
i tehničara šumarstva i drv -<br />
ne industrije u Vinkovcima (današ -<br />
nje Hrvatsko šumarsko društvo).<br />
Također je bio predsjednik Radničkoga<br />
kulturno-umjetničkog druš -<br />
tva Šumari, koje i danas pronosi<br />
slavu i obilježja ovoga kraja u tradicijskoj<br />
kulturi, folkloru i pjesmi.<br />
Bio je osnivač i predsjednik Sportskoga<br />
društva Spačva i aktivist u<br />
mnogim drugim područjima života.<br />
Od mnogobrojnih stručnih i društvenih<br />
priznanja najvrjedniji je<br />
Orden rada, kojim je odlikovan<br />
1984. godine.<br />
Đuka Babogredac bio je velik<br />
au toritet, a iznad svega dobar i pleme<br />
nit čovjek, koji je imao razumijevanja<br />
za svakoga i koji je u svakom<br />
trenutku bio spreman pomoći onima<br />
kojima je pomoć bila potrebna.<br />
Njegov odlazak velik je gubitak,<br />
kako za obitelj, tako i za njegove<br />
mno gobrojne prijatelje i kolege.<br />
Najvažniji objavljeni radovi:<br />
Melioracija degradiranih sastojina<br />
u bosutskom području. ŠL 1952.,<br />
str. 153–160.<br />
Utvrđivanje kvalitetne vrijednosti<br />
stabala i sastojina. ŠL 1953., str.<br />
118–127.<br />
Josip Filipović<br />
462
Change language