PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Bartha, Denes-Odor, Peter Horvat, Tibor Ti -<br />
mar, Gabor Kenderes, Kata Standovar, Tibor<br />
Boloni, Janos Szmorad, Ferenc Bodonczi Laslo<br />
Aszalos, Reka, Vol. 2, (2006), 7–22.: Raznolikost<br />
sastojina i prirodnost šuma<br />
Cilj ove studije bio je istraživanje raznolikosti sastojina<br />
(vertikalna struktura, starost, sklop) u odnosu na<br />
ukupnu prirodnost šuma. Razina prirodnosti procijenjenih<br />
kriterija (sastav, struktura stabala, svojstva, vrsta<br />
drveća) pokazala je slične karakteristike kada su grupe<br />
sastojina uspoređivane s razlikama u odnosu na sklop.<br />
Najveće su razlike utvrđene za kriterije sklopa. Različite<br />
vrste sklopa, suha stabla u šumi i ukupna prirodnost<br />
sastojina, signifikantno se razlikuju između grupa<br />
sastojina koje stalno imaju veću homogenost od različitih<br />
grupa sastojina. Što se tiče ostalih kriterija signifikantne<br />
razlike su utvrđene samo između homogenih i<br />
najrazličitijih grupa, dok se grupe sa srednjom razinom<br />
homogenosti ne razlikuju od ekstrema. Međutim, ako<br />
je u šumi dozvoljen lov, prirodnost se više smanjuje u<br />
heterogenim sastojinama. Prirodnost staništa se signifikantno<br />
ne razlikuje između grupa, osim ako sastojine<br />
nisu grupirane na bazi gustoće sklopa. U praktičnom<br />
smislu, ako se u sastojinama često lovi, dolazi do promjene<br />
sklopa po sastavu i strukturi, a to smanjuje prirodnost<br />
sastojina.<br />
Chaba Matyas, Vol. 2, (2006), 33–46.: Migracijski,<br />
genetski i fenotipski odgovor šumskih populacija<br />
na klimatske promjene<br />
Šumske populacije posebno su osjetljive na klimatske<br />
promjene radi duge ophodnje. Unatoč mogućnosti<br />
aklimatizacije i adaptacije prirodna selekcija i migracija<br />
odigrati će posebnu ulogu radi relativno velike brzine<br />
očekivanih promjena. Fenotipska plastičnost je od primarne<br />
važnosti. Rezultati analiza zdravstvenog stanja i<br />
uspijevanja poljskih pokusa su različiti, osobito na uzvišicama<br />
s blagim nagibom na rubnim područjima su slabiji,<br />
dok je uspijevanje na sjevernim lokalitetima bolje,<br />
jer su oborine bolje raspoređene. S obzirom na brzinu<br />
predviđenih promjena i moguća ograničenja adaptacije<br />
šumskih vrsta drveća, jasno je da je stručno gospodarenje<br />
šumama od posebne važnosti za očuvanje genetske<br />
raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava.<br />
Eva Ujvari-Jarmay, Ferenc Ujvari: Vol. 2,<br />
(2006), 47–56.: Uspijevnje provenijencija obične<br />
smreke u međunarodnom Iufro pokusu 1964/68 u<br />
Mađarskoj<br />
U ovom su članku objavljeni rezultati istraživanja<br />
uspijevanja potomstava različitih provenijencija obične<br />
smreke u međunarodnom IUFRO pokusu 1964/68 U po -<br />
kus je uključeno potomstvo od 38 plus i 10 minus stabala.<br />
Majčinska stabla obične smreke su porijeklom iz različitih<br />
međusobno udaljenih europskih lokaliteta. Lokalna stabla<br />
služila su kao kontrola. Rezultati za preživljavanje i visine<br />
13 godina starih, slobodno oprašenih potomstava služila<br />
su za procjenu adaptacije (prilagodbe).<br />
Postotak preživljavanja po familijama gotovo se<br />
nije razlikovao. Prosječni postotak preživljavanja iznosio<br />
je 91 %. Prosječne visine biljaka bile su podjednake<br />
više nego se očekivalo, ali signifikantne razlike utvrđene<br />
su između prosječnih visina familija. Prosječne<br />
visine plus stabala bile su veće nego kod kontrole<br />
(minus stabla). Vrlo visoka korelacija (P = 1 %) utvrđena<br />
je između majčinskih stabala i između njihovog<br />
potomstva. Korelacija između prosječnih visina provenijencija<br />
i familija signifikantno se razlikovala.<br />
Janos Attila Toth, Kate Lajtha, Zsolt Kotro c -<br />
z o , Zsolt Krakomperger, Bruce Bruce Caldvel,<br />
Richard Bowden, Maria Papp, Vol. 3 (2007), 75–85.:<br />
Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju humu -<br />
sa u tlu<br />
U nekoliko posljednjih dekada klima u Sikfokut<br />
ILTER šumi (Mađarska) postaje toplija i suša. Radi promjene<br />
klime sastav vrsta drveća u šumi se mijenja, a<br />
ukupna proizvodnja humusa se smanjuje. Prema njihovom<br />
iskustvu s osnivanjem pokusa koji su dio ILTER<br />
Detritus projekta u periodu od 4–5 godina primijenjena<br />
su tretiranja: bez humusa, bez korijena, bez organskog<br />
C i N, smanjuje se broj bakterija, gljiva, pH, aktivnost<br />
encima i isparavanje, ako se temperatura tla povećala za<br />
2 °C na suhom Silkofut staništu, isparavanje se povećalo<br />
za 22,1 %. Taj rast mogao bi biti veći (29,9 %) na vlažnom<br />
staništu kao što je u Harvard šumi u SAD-u. Porastom<br />
temperature tla može se pospješiti globalno<br />
zagrijavanje.<br />
Tomas Tobisch, Vol. 4 (2008), 29–38.: Efekti<br />
umjetne obnove na preživljavanje, rast i oblik sadnica<br />
hrasta lužnjaka i kitnjaka u srednjoj Europi<br />
U ovom članku analizirani su učinci pokusa umjetne<br />
obnove u sastojini hrasta kitnjaka i lužnjaka. Istraživani<br />
su učinci inicijalne gustoće sadnica (10 200, 14 300,<br />
35 700 stabalaca po ha) na plohama (140 cm x 70 cm,<br />
240 x 40 cm), kemijsko tretiranje (Erunit i Nabu) i mehaničko<br />
uklanjanje korova u hrastu lužnjaku i kitnjaku u<br />
starosti biljaka od osam godina. Preživljavanje biljaka<br />
lužnjaka bilo je neovisno o početnoj gustoći, ali preživljavanje<br />
biljaka kitnjaka povećalo se u odnosu na gustoću.<br />
Visina i promjer od obje vrste signifikantno su<br />
bile niže glede gustoće, a odnos visine i promjera (DHR)<br />
bio je manji ako je gustoća bila veća. Kad je gustoća bila<br />
podjednaka, preživljavanje je bilo manje, a biljke kraće,<br />
tanje i odnos visine i promjera (DHR) bio je manji, ako<br />
je razmak između stabala bio manji nego između redova.<br />
Kemijsko i mehaničko tretiranje nije djelovalo na<br />
preživljavanje, rast ili oblik u odnosu na gustoću.<br />
533
Change language