PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
drvo, Stalnoj komisiji EU-e za šume, UN – Forum o šumama<br />
i Ministarskoj konferenciji za zaštitu europskih<br />
šuma. Članak prikazuje složene procese kondicioniranja<br />
globalnih čimbenika za šumarstvo, a utvrđeni rezultati su<br />
originalni i potvrđeni u mnogim područjima sadašnjeg<br />
znanstvenog razumijevanja globalnog šumarstva.<br />
Utvrđen je ukupan metodološki rad. Analizirani su izvještaji<br />
za globalno šumarstvo i šume: uloga, mjesto i<br />
važnost i šumarstva u promjeni šumskih resursa, promjene<br />
u šumskim resursima i njihovoj razini prirodnosti i<br />
biološkoj raznolikosti sastojina, promjene šumskih<br />
resursa radi osnivanja šumskih kultura brzorastućim<br />
vrstama, klimatske promjene i važnost šumarstva u ublažavanju<br />
promjena, promjene strukture vlasništva u svijetu<br />
i tržište radne snage u šumarstvu, opseg korištenja<br />
općekorisnih funkcija šuma, tržišta drvom, certifikacija u<br />
šumarstvu, međunarodna suradnja u šumarstvu, znanstveno-istraživački<br />
rad i visoko obrazovanje u šumarstvu.<br />
Henryk Malinovski: Mogućnost zaštite šuma<br />
od insekata koji oštećuju korijenje biološkim metodama<br />
na bazi entomofagnih gljiva. II Učinkovitost<br />
fun galnih bioinsekticida protiv Melolontha spp.<br />
Sylwan 154 (1): 15–23 Warszawa, 2010.<br />
U članku su prikazani rezultati različitih studija o korištenju<br />
entomofagnih gljiva radi sprječavanja oštećenja<br />
korijenja u šumskim rasadnicima i kulturama. Beauveria<br />
brongniartii, uništava Melolonta spp. bijele ličinke<br />
bioinsekticidom hifama, konidijima ili blastosporama.<br />
Bioinsekticid kao Melocont-Pilzgerste na zrnu ječma s<br />
gljivinim hifama se najčešće koristi. Bijele ličinke djeluju<br />
progresivno i reduciraju njihove populacije ispod<br />
štetne razine tijekom razvojnog ciklusa. Koristeći tu metodu<br />
neke se štete na korijenju mogu smanjiti.<br />
Krzysztof Adamowich: Elastičnost cijena na lo -<br />
kalnom tržištu drvom, Sylwan, (2): 130–138, Warszawa,<br />
2010.<br />
U članku su opisane analize plastičnosti cijena trupaca<br />
ponajprije na lokalnom tržištu. Utvrđeno je da se<br />
cijene pojedinih sortimenata mijenjaju ovisno o potražnji.<br />
U analiziranom periodu cijene su bile promjenljive<br />
i stabilne.<br />
Cilj studije bio je pokazati lokalne promjene nakon<br />
velikih sječa kultura bora u asortimanu od 1995–2005.<br />
U isto vrijeme provedena je i analiza cijena navedenog<br />
asortimana. Na bazi komparativne analize ove dvije,<br />
izračunala se elastičnost cijena za velike sječe kultura<br />
bora u Poljskoj. Originalni podaci sakupljeni su na 20<br />
šumskih predjela Regionalnog direktorata državnih<br />
šuma u Zielnoj Gori. Utvrđeno je da su promjene na<br />
regionalnom tržištu velikih sječa kultura bora u vezi s<br />
ras tom ili padom cijena i promjenom količina. To je<br />
ovisilo o pojedinoj godini. Promjene su bile ovisne o<br />
kvaliteti i klasi, a razlika se kretala od 5–7 puta 1996. i<br />
2001. Plastičnost cijena bila je proporcionalna.<br />
Piotr Paschalis Jakubowicz: Analiza odabranih<br />
čimbenika u procesu globalizacije i njihov utjecaj<br />
na globalne trendove u šumarstvu. III Uloga,<br />
mjesto i važnost šuma i šumarstva u globalnoj perspektivi.<br />
Sylwana, 154 (3): 147–159, Warszawa, 2010.<br />
U ovom članku su prikazani rezultati studije o važnosti<br />
šuma i šumarstva na globalnoj razini. U studiji su<br />
istraživane promjene vlasništva i tržišta radne snage u šumarskom<br />
sektoru, kao i klimatske promjene i uloga u<br />
očuvanja šuma. Certifikacijski procesi i međunarodna suradnja,<br />
kao i znanstveno-istraživački rad i obrazovanje u<br />
šumarstvu na fakultetskoj razini, također su vrlo važni.<br />
Kazimierz Rykovski:Konverzija (promjena sta -<br />
nja) šuma i bioraznolikost, Sylwan, 154 (4): 219–233,<br />
Warszawa, 2010.<br />
U ovom članku prikazani su uzgojni postupci uslijed<br />
konverzije (transformacija, restitucija, regeneracija)<br />
propisani za političke i tehničke dokumente, kao što su<br />
Zakon o šumama, Državna šumarska politika, Osnove<br />
gospodarenja šumama, uzgajanje šuma. Različiti ciljevi<br />
i oblici konverzije sastojina po prirodi sličnim metodama<br />
su određeni. Razmotreni su ekonomski koncepti u<br />
skladu s gospodarskom praksom u Poljskoj. U članku su<br />
prikazane spontane promjene strukture sastojina, kao rezultat<br />
djelovanja biotskih i abiotskih čim benika u čistim<br />
monokulturama običnog bora na napuštenom poljoprivrednom<br />
zemljištu, te propadanje čistih kultura obične<br />
smreke na području Sudeta u prošlih 35 godina. Spomenuta<br />
je i prirodna obnova poslije šumskog požara u predjelu<br />
Rudy Riciborskom, kao i spontana regeneracija<br />
šuma nakon velikih šteta od jakog vjetra u šumskom<br />
predjelu Pisz. Na temelju tih analiza predstavljene su testirane<br />
znanstvene hipoteze. Kao zaključak, osnovane<br />
su radne skupine za praćenje prirodne konverzije šumskih<br />
ekosustava u promijenjenom okolišu i za održivo<br />
gospodanje u praksi.<br />
Dr. sc. Joso Gračan<br />
Iz četiri volumena Mađarskog časopisa ACTA SIL-<br />
VATICA and HUNGARICA (Međunarodni časopis za<br />
šumarske, drvno-tehnološke i krajobrazne znanosti), i to:<br />
Volumen 2, 2006; Volumen 3, 2007; Volumen 4, 2008;<br />
532<br />
ACTA SILVATICA AND HUNGARICA<br />
Volumen 5, 2009., priredili smo nekoliko članaka koji bi<br />
mogli biti interesantni za naše šumarstvo i struku., pa nastavno<br />
iznosimo sažetke istih.