PDF - HÅ D

aktiviranje tržišta vrijednog oko 230 mi lijuna Eura godišnje
za idućih 5 godina u korist šums kog sektora.
Prva iskustva stečena su u Novom Zelandu, gdje je
aktiviran Emission Trading Sheme (ETS), u koji su kao
prvi ekonomski sektor uključeni šumski posjednici
(2007. g.). ETS nudi firmama najpovoljniji način za redukciju
emisija (izravna redukcija, kompenzacija, prodaja
itd), te omogućava transfer prava, ali i odgovornost
šumovlasnika u okviru svoje djelatnosti.
Novozelandska vlada vrši distribuciju osnovnih
pra va za emisiju New Zeland Units (NZUs – besplatno
ili putem licitacije) koja se poslije mogu slobodno razmjenjivati,
kao stečena prava (na primjer povećanjem
šumskih površina). Svaka jedinica NZUs odgovara toni
ugljičnog dioksida iz atmosfere i može se slobodno
razmjenjivati na novozelandskom i inozemnom tržištu.
Svi sudionici obvezni su posjedovati NZUs zbog pokrića
svoje emisije, a kada prekorače dozvoljenu emisiju
trebaju je kompenzirati kupnjom na tržištu. Neispunjavanje
obveza se administrativno kažnjava. Osnovni
administrativni instrument je Registar na kojemu se zasniva
shema i gdje je registriran protok NZUs na tržištu.
Registar ne donosi informacije o cijeni jedinice NZUs.
ETS je koncipiran tako da je moguće vršiti buduće prilagodbe,
koje proizlaze iz klimatskih promjena poslije
2012. g. Različit je pristup za šume koje su postojale
prije 1999. g., te za nove pošumljene površine za koje se
predviđa slobodno raspolaganje pravima.
Jedinice NZUs dodjeljuju se na osnovi površine i starosti
šume i datuma kupnje zemljišta. Tako na primjer
vlasnici koji su kupili zemljište prije 2002. g. dobivaju
60 NZUs po hektaru, a za naknadne kupnje dodjeljuje se
30 NZUs po hektaru. Za one koji polažu pravo na državno
zemljište rezervirano je 18 jedinica po hektaru.
Već više godina vlada Novog Zelanda razvija politiku
ohrabrenja podizanja šume na novim nepošumljenim
terenima, stvarajući tako mogućnost vlasnicima da
ostvare pravo na jedinice po Kyotu na temelju uskladištenog
ugljika iz atmosfere. Predviđene su i porezne
olakšice. Mali šumovlasnici mogu prava i rizike koji
proizlaze iz emisije predati državi, a njima ostaju prihodi
od prodaje šumskih proizvoda.
Italija je nedavno osnovala Nacionalni registar poljoprivredno-šumskog
uskladištenja ugljika, što će uskoro
omo gućiti sudjelovanje šumskog sektora na tom tržištu. U
počenoj fazi do 2012. g. sva proizišla prava ostaju u vlasništvu
države zbog podmirenja internacionalnih obveza.
Očito je da će se u skoroj budućnosti komercijalizacija
prava iz uskladištenja ugljika povećati aktivnu bilancu
šumskog sektora.
Claudio Angeloro: Edukacija o krajoliku – is -
ku stva i promatranja
Autor iznosi vlastita iskustva o državnim rezervatima
unutar nacionalnih parkova kojima upravljaju Državne
šume Italije.
Državna šumarska administracija je 60-ih godina na
osnovi zakona Fanfani u šumi Umbra na Garganu –
južna Puglija (kao i ostalim područjima Italije) pokrenula
aktivnosti kojima se omogućuje građanima bolje
poznavanje i posjećivanje šume. U tu svrhu uređene su
prometnice koje presijecaju šume, mnogobrojne površine
za parkiranje automobila, prostori za piknik s rustikalnim
drvenim stolovima i betonsko-željeznim
roštiljima. Postavljene su mnoge pješačke staze. Područja
najveće frekvencije opremljena su didaktičkim
panoima i putokazima. Uređen je Centar za posjetitelje
opremljen imitacijama antičkih stupova, uzorcima drveta,
dioramama s mnoštvom dermopreparata – preteži
to ptica. U didaktičke svrhe uneseni su mufloni i
je leni lopatari u velike ograđene prostore, životinje
koje nikada nisu živjele na tim prostorima.
Te inicijative u početku su pobudile velik interes široke
javnosti, koja je zasićena naglom urbanizacijom i
intenzivnim procesom industrijalizacije, našla u prirodi
pozitivan odmor.
Šuma Umbra sa stoljetnim bukvama, grube orografije,
gdje su u nedavnoj prošlosti obitavali vukovi i odmetnici,
a posjećivali je samo pastiri, drvosječe i
uglje nari, otvorila se mnogobrojnim grupama turista i
izletnika. U godinama koje su sljedile, te 1994. g. nakon
ustanovljenja NP Gargano, u kojoj je uprava poduzela
učinkovitu promocijonalnu turističku politiku, rast i
razvoj turizma dosegao je velike razmjere.
Podaci o turističkoj navali u zonu parka pokazuju
stalna povećanja broja posjetitelja. Tako je 1980. g. registrirana
501 000 turista, a 2008. g. 1 822 000 turista. To
se odnosi samo na službeno registrirane osobe u hotelima
i kampovima, ali zajedno sa iznajmljenim apartmanima
za odmor preko 4 milijuna osoba posjetilo je Vieste, gradić
od 15 000 stanovnika. Problem je u tome što se to događa
u samo dva ljetna mjeseca, srpanj i kolovoz.
Ta turistička industrija sa stalnim rastom postaje ozbiljna
prijetnja zaštiti ambijenta i biološke raznolikosti,
zbog zauzimanja tla infrastrukturom, povećanja opasnosti
od požara, uznemiravanja divlje faune, branja
ugroženih biljaka i neproporcionalnog (u odnosu na
prostor) zagađenja i proizvodnje otpada.
Kvaliteta i korištenje Parka navodi na razmišljanje o
edukativnoj vrijednosti dosadašnjih strategija.
Dovoljno je posjetiti šumu Umbra ponedjeljkom
na kon vikenda ili dan poslije Blagdana Velike Gospe u
kolovozu, prije nego ekipe Parka obave teške i skupe
radove oko čišćenja okoliša.
Stolovi za piknik puni su ostavljenih tanjura i čaša,
praznih i napola punih flaša, ostavljeni su stari sklopivi
stolci i stolice, vrećice sa smećem ispod ploče koja upozorava
izletnike da ih ponesu sa sobom, te dobar dio “sa-
530