PDF - HÅ D

Štete od divljači
Zbog relativno velike brojnosti divljači na ovom
području (u lovištu obitava oko 2.000 grla jelenske divljači,
oko 3.000 grla srneće divljači i oko 2.000 divokoza),
veliki problem predstavljaju štete od divljači na
mladim sastojinama i stablima koje nastaju guljenjem
kore i brštenjem.
Guljenje kore – oko 25% smrekovog pomlatka, odnosno
oko 22 % mladih stabala promjera 12–23 cm
biva oguljeno od divljači, a što čini oko 50 % mase u
tom razvojnom stadiju koja je oštećena.
Brštenjem također nastaju enormne štete, s obzirom
da se povećanjem broja divljači i ove štete znatno povećavaju.
Praćenjem šteta koje nastaju kao posljedica
brsta, utvrđeno je da su se štete u proteklih desetak godina
znatno povećale, tako da su 1997. godine u odnosu
na 1985. godinu povećanja brštenja na jeli za 80 %, na
bukvi za 190 %, a na ostalim listačama čak za 380 %.
Tako velike štete primorale su šumariju da osnuje
tzv. Wintergatere (zimovališta) koja su ograđena, u njih
se na hranu primami veći dio fonda jelenske divljači iz
otvorenog lovišta te se tijekom zime tu intenzivno hrani
(i drži u ogradi) kako bi se izbjeglo brštenje u otvo -
renom dijelu lovišta. U proljeće se ta divljač ispušta ponov
no u otvoreni dio lovišta.
Šumarstvo kao gospodarstvo
Glavna zadaća šumarstva je:
– postizanje mješovite sastojine sa stabilnom i trajnom
strukturom, bez oplodnih ili čistih sječa,
– preferirajuće vrste su jela i bukva,
– minimalne površine u obnovi su: pomladak 100 ha,
mladik 150 ha,
– saniranje zaštitnih šuma – ponovno pošumiti
oko 60 ha,
– svesti štete od brštenja kod jele i bukve ispod 20 %,
a kod ostalih listača ispod 30 %.
Etat i prirast
Prema izmjerama i propisima iz 2005. godine utvrđen
je godišnji prirast od 141.000 m 3 , godišnji etat tada
je propisan od 84.000 m 3 . Od 2009. godine povećan je
etat na temelju uputa odjela za uređivanje šuma na
95.000 m 3 .
Prepoznatljivo gomilanje drvnih zaliha od otprilike
133.000 m 3 godišnje odvija se pretežno po namjenskim
kategorijama razvijenih i nerazvijenih (inicijalna faza
sastojine) zaštićenih šuma. U zaštićenim šumama osiguravanje
i poboljšanje zaštitnih funkcija imaju apsolutni
prioritet, dok samo iskorištavanje stoji u drugom
planu i najčešće zahtijeva privlačenje žičarom (da se
zaštiti tlo, prizemo rašće i pomladak).
Oko 72 % iskorištavanja pripada u namjensku kategoriju
gospodarske šume (5.436 ha), 26 % pripada u kategoriju
razvijene zaštićene šume (3.584 ha) i samo 2 %
u kategoriju nerazvijene zaštićene šume (5.951 ha).
To rezultira visokom starosti sastojine i odgovara uzgajanju
planinskih šuma sukladno pravilima zaštite prirode.
Obnova sastojina
Propisi nalažu uzgojne radove i to 110 ha obnove sastojina
(pomlađivanja) te 223 ha na njezi podignutih sastojina.
Glavna zadaća šumara kod uzgojnih radova je
uzgoj stabala listača. Želja je da se u kasnijim razvojnim
fazama sastojine smanji dominacija smreke. Stoga
je u mladim sastojinama zadaća regulacija omjera smje -
se radi osiguranja mješovitosti sastojine u kojoj će značajniju
zastupljenost imati listače i jela.
Umjetno pošumljavanje
Godišnje se treba pošumiti sjetvom ili sadnjom sadnica
30 ha novih sastojina – kultura. Od toga 40 % kultura
treba podići u nizinskom dijelu, a 60 % u visokoplaninskom
području. Težište kod odabira vrsta je na jeli i bukvi.
Ekonomski pokazatelji gospodarenja
Troškovi i zarada:
– Prihodi šumarije (6,5 mil. €):
– 4,7 mil. € od drvne mase,
– 1,1 mil. € od korištenja ustanova,
– 0,35 mil. € od lovstva,
– 0,2 mil. € iz subvencija.
Troškovi (6,5 mil. €):
– plaće 3,6 mil. €
– sječa 0,6 mil. €
– transport drva 0,6 mil. € (odnosi se na iznošenje
drva od panje do prometnice, s obzirom da se većina
izvlači žičarama),
– vanjski transport 0,5 mil. € (odnosi se uglavnom na
kamionski prijevoz).
Područje poslovanja šumom i drvom sastoji se od
zahtjevne metode sječe drva na strmom terenu.
Sječa i transport mogu se samo uvjetovano racionalizirati
i mehanizirati.
Šumski radnici
U posljednje vrijeme šumarija Oberammergau zapošljava
45 šumarskih radnika, od čega su tri poslovođe.
Govoreći o kvalitetnom planu i rasporedu poslova, ovi
radnici obave oko 50 % poslova na sječi i izradi. Ponajprije
rade na sječi i izradi u starim sastojinama s kvalitetnom
drvnom masom. Ostali poslovi na kojim rade su
poslovi pošumljavanja, na uzgojnim radovima i posebno
na poslovima saniranja zaštitnih sastojina.
Preostalih 50 % sječe i izrade obavljaju vanjski izvođači,
odnosno registrirane firme ili privatni poduzetnici
koji na natječaju dobiju propisani posao. Vanjski
suradnici za predviđene radove koriste tešku mehanizaciju
poput harvestera i jednojarbolnih žičara. Cijena
takvih poslova računa se između 12–26 €/prm, ovisno
koristi li se samo harvester ili je u kombinaciji i žičara.
Prijevoz drva
Od ukupne sječive mase oko 60 % prodaje se (odnosno
otpremi) sa stovarišta, oko 35 % franko šumska
527