PDF - HÅ D

području Bavarske, a gospodari državnim šumama
južne Bavarske smještene u alpskom području. Na
ukupnoj površini od 28.600 ha, gospodarenje se provodi
na 28.000 ha . Sipina (sipara) ima oko 4.200 ha,
ostale površine 16.000 ha i golih stijena i litica na površini
od 8.500 ha.
Specifičnosti šuma, njihova flornog sastava i gospodarske
namjene proizlaze iz reljefnih, geoloških i klimatskih
specifičnosti. Te specifičnosti u velikoj mjeri
diktiraju funkciju šume te način gospodarenja. Glavnina
šuma nalazi se na nadmorskoj visini od 700 –
1440 mnv, stoga su sastojine razdjeljene obzirom na
geološki podlogu, tlo i nagnutost terena na visoko gorsko
područje i udoline.
U visokom gorskom području razlikuju se tri tipa
staništa:
– fliš iz razdoblja Krede s plitkim slojem tla, izraženom
erozijom ili nanosima materijala (sipine);
– vapnenačke rendzine iz razdoblja Trijasa, plitko tlo
s ograničenim kapacitetom za vodu;
– duboka tla koja su između stijena, a potječu iz razdoblja
Krede i Jure
Slika 2. Shema održivog gospodarenja bavarskih državnih šuma
(prevela i prilagodila: Linda Bjedov)
U udolinama, na zaravnima ili blago nagnutim terenima
nalaze se duboka i plodna tla iz doba Tercijara, a
karakterizira ih znatan udio pješčenjaka, odnosno mla -
di morenski nanosi vapnenca iz razdoblja Kvartara. To
su udoline uz vodotoke i u podnožju visokih masiva, te
predstavljaju najkvalitetnija staništa za vegetaciju, odnosno
sastojine.
Vrlo značajnu ulogu ima klima koju karakteriziraju
obilne oborine i niske temperature. Na promatranom
području godišnji prosjek oborina je između 1000 i
2000 mm. Obzirom da su ovdje izraženi ekstremi
(obilne kiše, velike količine snijega), u kratkom razdoblju
dolazi do velike količine vode ili snijega, što redovito
izaziva pojavu lavina ili bujičnih tokova, a to se
odražava još uvijek prisutnom snažnom erozijom.
Osnovni cilj gospodarenja bavarskim šumama teme -
lji se na prirodnim sastojinama, a ostvaruje se u međusobnom
odnosu ekologija – ekonomija – društvena
zajednica i na načelu dijaloga i transparentnosti.
Sve obveze vezane uz gospodarenje šumama, ali i
divljači, jer šuma rija gospodari i lovištem također od
28.000 ha, obavlja ukupno 75 djelatnika,
sljedeće strukture:
– 2 voditelja (upravitelja šumarije),
– 2 voditelje administracije,
– 1 servisna osoba,
– referent za nekretnine,
– referent za šume,
– 5 namjesnika (administratora),
od toga 3 s punim rad nim vremenom
i 2 s pola radnoga vremena,
– 44 šumska radnika,
– 9 lovnika,
– 10 revirnika, od čega 2 u nizinskom
području.
Najveći dio šuma nalazi se na nadmorskoj
visini između 700 i 1400
mnv, a zastupljene su s prirodnim
mješovitim sastojinama smre ke,
jele, bukve i gorskog javora. Omjer
smjese varira ovisno o visi ni, ekspoziciji,
inklinaciji, ocjedi tosti i dubini
tla. Na južnim ekspozicijama uz navedene
vrste redovito se javlja kao
primjesa bor i mukinja.
U predalpskom prostoru nalazimo
pretplaninske bukovo-jelove
sastojine sa smrekom i nešto ostale
listače.
S obzirom na način gospodarenja
ovim sastojinama, a posebno zbog
njihove značajne zaštitne funkcije
prevladavaju starije sastojine (iako
se načelno gospodari preborno).
Gle dano po dobnim razredima čak
525