PDF - HÅ D

Slika 4. Sudionici petog po redu simpozija o dabru
mladim kolegama koji su uložili dosta truda na tehničkom
uređenju postera.
Pored uspješne prezentacije i postera, zadnji dan
simpozija organizirano je predstavljanje potencijalnih
domaćina sljedećeg međunarodnog simpozija o dabru.
U kratkoj ali jezgrovito pripremljenoj prezentaciji Hrvatske
kao potencijalnog domaćina 6. međunarodnog
simpozija o dabru, prodekan Šumarskog fakulteta izv.
prof. dr. sc. Josip Margaletić predstavio je Hrvatsku kao
malu, ali po prirodnim znamenitostima izuzetno bogatu
europsku zemlju s velikom biološkom raznolikošću. Naglasio
je kako će upravo 2012. godina biti jubilarna što
se tiče dabra u Hrvatskoj, jer će tada biti 20 godina od
pokretanja projekta “DABAR U HRVATSKOJ”.
Kandidatura Hrvatske je prihvaćena, te je definirano
da će se ovaj simpozij za tri godine održati u Hrvatskoj.
Ovo je veliko priznanje nama i našoj zemlji,
ali i velika obveza da se pripremi u organizacijskom,
tehničkom i programskom smislu ovakav međunarodni
skup na kojemu sudjeluju svi eminentni svjetski stručnjaci
koji se bave istraživanjima dabra.
PRILOG:
Kronologija Međunarodnih simpozija o dabru
Uspješna reintrodukcija dabra u brojne europske
zemlje i pokrajine tijekom druge polovice 20. stoljeća,
potaknula je potrebu da se stručnjaci koji se bave ovom
problematikom susreću i razmjenjuju svoje rezultate i
iskustva, uspostavljaju kontakte i mrežu informacija.
Nakon nekoliko tematskih sastanaka, seminara i
okruglih stolova koji su održavani najvećim dijelom na
području Njemačke (Bavarske) i Austrije (Beč) dogovo
rena je organizacija, tada 1. Europskog simpozija o
dabru (1. EBS) koji je održan od 15–19. 9. 1997. godine
u Bratislavi u Slovačkoj. Okupilo se 40-ak sudio -
nika iz europskih zemalja. Hrvat ska je sudjelovala kao
zemlja s naj mlađom populacijom dabrova, od nosno
zemlja u kojoj je povratak dabra bio u tijeku realizacije.
Drugi europski i prvi euroamerički simpozij o
dabru održan je od 27–30. 9. 2000. godine u Bjelovježi
u Poljskoj. Već je porastao broj sudionika, a sudjelovali
su i znanstvenici iz Kanade i SAD-a. Hr vatska je također
bila sudionik ovog simpozija i prezentirani su rezultati
praćenja dabrova u Hrvatkoj nakon uspješnog
naseljavanja.
Treći europski i drugi euroamerički simpozij održan
je od 12– 16. 10. 2003 godine u Arnhemu u Nizozemskoj,
gdje je Hrvatska nastupila s izlaganjem i posterom.
Domaćin četvrtog simpozija o dabru bila je Njemačka
odnosno sveučilišni grad Freising pokraj
Münchena. Simpozij je održan od 11– 14. 9. 2006. godi
ne. Bilo je to povodom 30-te obljetnice povratka dabra
u Bavarsku, jer je povratak dabra u Bavarsku započeo
1966. godine.
Posljednji, peti međunarodni simpozij o dabru
održan je u Litvi, gdje se okupilo preko 100 sudionika,
a za tri godine očekujemo još veći broj sudionika u Hrvatskoj.
Obzirom da na ovom simpoziju nisu aktivno sudjelovale
i nama susjedne zemlje Slovenija, Mađarska,
Bosna i Hercegovina te Slovačka, a u svima je dabar prisutan,
očekujemo i znanstvenike iz ovih zemalja da prezentiraju
svoja istraživanja i predstave stanje populacije
dabrova u njihovim zemljama.
Kristijan Tomljanović, dipl. ing.
Marko Vucelja dipl. ing.
523