PDF - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

518 Dostupnost plijena određuje veličinu i vitalnost vučje populacije Prema istraživanjima doc.dr. sc. Josipa Kusaka i sur. u razdoblju od 2005. do 2008. telemetrijski je praćena jedna vučica u Dalmaciji i na Velebitu te deset različitih vukova iz triju čopora u Gorskom kotaru. Rekord drži alfa vučica Hilda koja se prati gotovo 7 godina i do sada je najduže praćeni vuk u Hrvatskoj. Pripadnik je čopora Snježnik, u kojemu je izbrojeno 6 vukova na teritoriju od 35.800 ha. Što se tiče genetske strukture, istraživanja dr. sc. Tomislava Gomerčića pokazala su da vučja populacija u Hrvatskoj nije ugrožena nedostatkom genske raznolikosti, što će reći da ne treba očekivati probleme u smanjivanju populacije zbog prečestog križanja Počevši od 2005. g. jedna od aktivnosti koja je bila navedena i u dosadašnjem Planu upravljanja vukom, a kojom bi se osiguralo dugoročno očuvanje populacije vuka u što skladnijem suživotu s ljudima, bila je kontrolirani zahvat u populaciju vuka. Prema podacima koje navode mr.sc. Jasna Jeremić i Patricija Oković od ukupno dopuštenog zahvata od 28 jedinki u razdoblju od 2005. do 2008. g. bilo je odstrijeljeno 15 vukova ili nešto više od 50 % plana. To međutim nije konačna brojka zabilježenog mortaliteta, jer je u istom razdoblju evidentirano stradanje 11 jedinki od krivolova. Navedene autorice obradile su i pitanje utjecaja vuka na domaće životinje, temeljeći svoj izvještaj na zapisnicima očevida šteta koje provode ovlašteni vještaci Ministarstva kulture. Tijekom protekle četiri godine (2005–2008, za 2009. podatci nisu još do kraja sređeni) zaprimljeno je i analizirano ukupno 5 355 zahtjeva za naknadu štete od zaštićene zvjeradi. Daleko najviše šteta prijavljeno je Kontrolirani zahvati u populaciju vuka Plan upravljanja vukom donesen 15. srpnja 2010. U Planu je posebna pozornost dana pitanju poželjnom i mogućem kapacitetu staništa za vuka (prof. dr. sc. Đuro Huber i sur.). U Hrvatskoj je gustoća prirodnog plijena vuka (jelen, srna, divlja svinja) znatno ispod mogućeg kapaciteta, što bitno ograničava i kapacitet staništa za vuka. Postojeće veličine populacije vuka u Hrvatskoj od 200 do 220 jedinki po svemu je sudeći ujedno i u granicama kapaciteta staništa na raspoloživu hranu, što potvrđuje izračun mogućeg broja vukova dobiven kombiniranjem telemetrijskih podataka i modela staništa vuka, posebno razrađen u ovome planu. Određena pozornost posvećena je zakonodavnom okviru zaštite vuka (Ivna Vukšić), počevši od međunarodnih sporazuma i propisa Europske Unije s područja zaštite prirode kojih je RH potpisnica do doma ćih strateških dokumenata i propisa od Zakona o zaš titi prirode (2008) do zakona o lovstvu (2009), veterinarstvu (2007), stočarstvu (2006) i Zakona o zaštiti životinja (2006). Što se vuka tiče, on se nalazi na Dodatku II. Bernske konvencije, to jest na popisu strogo zaštićenih u srodstvu kako je to primijećeno u reintroduciranog risa. Kako je dostupnost plijena jedan od glavnih čimbenika koji određuju veličinu i vitalnost vučje populacije, tom je pitanju u Planu dana značajna pozornost, lučeći divlje parnoprstaše (srna, jelen, divlja svinja) od broja i vrste stoke. Prometnice, posebno autoceste, ograničavaju kretanje slobodno živućih životinja pa tako i vukova, a što je još gore na njima stradava ne mali broj vukova. U protekle četiri godine pod kotačima automobila ili na pruzi prosječno gine 5–9 jedinki ili 52 % ukupno stradalih vukova (28 jedinki). u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji (80 %), a najmanje u Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Kao jedna od mjera zaštite stoke od vukova je donacija pastirskih pasa tornjaka (u minulom razdoblju donirano je ukupno 132 štenadi pasa tornjaka) te dodjela električnih ograda (donirano 69 ograda) koje provodi Državni zavod za zaštitu prirode. Kako ništa manji problem ne predstavlja ni utjecaj vuka na divljač, poglavito srneću, 2006. g. u sklopu Pravilnika o sadržaju i načinu izrade… lovnogospodarske osnove objavljene su izmjene i dopune Stručnih podloga za bonitiranje… kojima je predviđen znatno manji prirast u lovištima u kojima obitava vuk u odnosu na lovišta gdje tog predatora nema. S tim u vezi prilikom raspisivanja natječaja, odnosno određivanja početne cijene lovozakupnine za lovišta u kojima obitavaju krupne zvijeri, ista će morati biti niža (prof. dr. sc, Marijan Grubešić, Davor Z e c i Antonija Bišćan). Slika 3. Telemetrijski praćeni vukovi u čoporima Risnjak, Suho i Snježnik u Gorskom kotaru, Krasno u Sjevernom Velebitu i Kozjak u Dalmaciji (Izvor: Kusak 2009)
vrsta koje je zabranjeno iskorištavati, uznemiravati i ugrožavati njihova staništa. U Operativnom planu uprav ljanja vukom u RH izrijekom stoji da se “iznimno, krzno i lubanja odstrijeljenog vuka mogu ustupiti lovcu koji je izvršio odstrjel ako je tako rješenjem dopustilo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode; zamolba za izdavanje rješenja podnosi se na obrascu koji izdaje Ministarstvo; dopuštenjem se propisuju uvjeti zadržavanja krzna i lubanje vuka, koji između ostalog uključuju i zabranu njihova izlaganja, prodaje ili razmjene, nuđenje na prodaju ili razmjenu i dr. u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama. Uz prikaz stanja populacije i statusa zaštite vuka u susjednim zemljama, Bosni i Hercegovini (brojnost populacije vuka pokazuje lagani porast i procjenjuje se na 600–650 jedinki uz godišnji ulov od 282 jedinke, uz napomenu da je vuk u Republici Srpskoj nezaštićena vrsta, a u Federaciji BiH lovostajem zaštićena vrsta) i Sloveniji (stabilna populacija vuka u laganom porastu iznosi 70–100 jedinki uz dozvoljeni godišnji odstrjel od 15 jedinki) te provedbe i ocjene Plana upravljanja iz 2005. na punih 12 stranica uvršten je Operativni Plan upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj s pomnim opisom svih aktivnosti, počevši od istraživanja i praćenja te očuvanja staništa do zahvata u populaciju vuka i same provedbe Plana. Kako je Povjerenstvo za praćenje populacije velikih zvijeri dalo pozitivno mišljenje o Planu, u skladu s člankom 96. stavkom 2 Zakona o zaštiti prirode, 15.srpnja 2010. ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić donio je odluku o usvajanju Plana upravljanja vukom u RH za razdoblje 2010. do 2015. g. Alojzije Frković ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS XXIII IUFRO SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES, 23–28. kolovoza 2010., Seul, Republika Koreja – do sada održan najveći šumarski skup Moto XXIII IUFRO svjetskog šumarskog kongresa bio je “Šume za budućnost: održivost društva i oko li ša”, domaćin je bila Republika Koreja. Kongres je održan u najvećem multifunkcionalnom kongresnom i trgovačkom centru u Aziji – COEX-u. Centar se prostire na osam etaža, od kojih su četiri podzemne, a ukupne je površine 225 000 m 2 . Osim Konvencijske dvorane sadrži još ukupno 89 dvorana za sastanke. Uz IUFRO organizaciju, kao domaćin i organizator bio je uključen i Korejski šumarski istraživački institut (KFRI). Republika Koreja danas predstavlja 11-tu najveću ekonomsku svjetsku silu, koja se spojem stare tradicije i novih tehnologija transformirala u vodećeg gospodarskog diva (Slika 1). Zadržavanjem svoje 5000 godina stare Konfucijevske tradicije i jedinstvene kulture, uspjeli su i uz današnji Slika 1. Spoj tradicionalnog i modernog Seula 519
Page 1 and 2:
ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO D
Page 3 and 4:
RI JEČ GLAV NO GA URED NI KA UZ NO
Page 5 and 6:
UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN
Page 7:
SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
Page 10 and 11:
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKA VEGE
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
460
Page 24 and 25:
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slama
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31: D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slama
Page 38 and 39: L. Šerić Jelaska, A. Ješovnik, S
Page 50 and 51: M. Čas: DISTURBANCES AND PREDATION
Page 58 and 59: 496
Page 60 and 61: D. Matošević, M. Pernek, B. Hraš
Page 66 and 67: J. Tomićević, M. A. Shannon, D. V
Page 78 and 79: ZAŠTITA PRIRODE - NATURE PROTECTIO
Page 82 and 83: moderan razvoj pronaći pravu kombi
Page 84 and 85: kova na dabrova staništa u hrvatsk
Page 86 and 87: IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA FROM FOREIG
Page 88 and 89: 52 % sastojina je IX. dobnog razred
Page 90 and 91: cesta, a samo 5 % na panju; tu se r
Page 92 and 93: aktiviranje tržišta vrijednog oko
Page 94 and 95: drvo, Stalnoj komisiji EU-e za šum
Page 96 and 97: Csaba Matyas, Gregor Božič, Mlade
Page 98 and 99: namjenu, ovisno što se prioritetno
Page 100 and 101: Slika 9: Na predavanje u pratnji pa
Page 102 and 103: IZLOŽBE - EXHIBITIONS JESEN U LICI
Page 104 and 105: Slika 2. Visoki metalni dimnjak pil
Page 106 and 107: Slijeva: gosp. Mario Čopor, mr. sc
Page 108 and 109: Šumarskoga lista prof. dr. sc. Bra
Page 110 and 111: Biserka Marković, dipl. oec., vodi
Page 112 and 113: valjujući ponajviše njemu, izgrad
Page 114 and 115: studenata iz Švicarske donirano je
Page 116: Sl. 1. Šiška Pemphigus bursarius
show all

PDF - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?