PDF - HÅ D

PLAN UPRAVLJANJA VUKOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
2010 – 2015.
Obima 128 stranica velikog A 4 formata Plan je podijeljen
u četiri osnovna poglavlja: Osnove za izradu plana
upravljanja, Ocjena provedbe Plana upravljanja vukom
iz 2005. g., Operativni plan upravljanja vukom i Nadzor
provedbe i revizije plana upravljanja. Najopsežnije je
prvo poglavlje u kojemu je obrađeno stanje vuka u Hrvatskoj,
točnije njegova rasprostranjenost, dinamika,
brojnost i trend populacije, kretanje vukova i struktura
čopora, stanište, te ugroženost vukova s dinami kom smr-
U 2008. u Hrvatskoj procijenjeno 210 vukova
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u
kojoj žive sve tri velike zvijeri – smeđi medvjed, sivi
vuk i euroazijski ris. Takvo stanje samo potvrđuje bogatstvo
i razmjernu očuvanost prirode u Hrvatskoj. Rezultat
je to brojnih čimbenika i okolnosti, a u središtu svih
njih je uvijek bio i bit će čovjek. Upravo je taj ljudski
čimbenik odlučujući u očuvanju prirode uopće, pa tako i
velikih zvijeri, odnosno vuka. Riječi su to urednice Ane
Štrbenac iz predgovora Plana upravljanja vukom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2010. do 2015. g. s
vizijom “jačanja svijesti o vuku i potpore javnosti vukovima
te osiguranja njihova dugoročnog očuvanja u Hrvatskoj”.
Iako se kao autore tekstova Plana uz spomenutu
urednicu vodi još desetak suradnika iz Državnog zavoda
za zaštitu prirode, Veterinarskog i Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Uprave za lovstvo Ministarstva
regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva,
Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture i dr., Plan
upravljanja vukom izrađen je uz sudjelovanje predstavnika
svih interesnih skupina kroz zajedničke radionice
održane u Šibeniku 2007. i Zagrebu 2009.
tnosti u razdoblju od 1945. do 2008. g. Iz Plana je tako
vidljivo da je vuk u 2009. g. u Hrvatskoj bio prisutan na
17 187 km 2 (31,9 % površine kopna), a povremeno se
pojavljuje na još 7 230 km 2 (13,5 %). Što se brojnosti
vuka u Hrvatskoj tiče, ona je u Hrvatskoj utvrđivana u
više navrata. Tako je početkom 90-ih godina prošloga
stoljeća bila najniža, s procijenjenih 20 jedinki, da bi tijekom
minule dvije dekade bila povećana za više od četiri
puta. Analizom prikupljenih podataka ona je u 2008.
g. procijenjena na 209 jedinki (najmanje 175 do najviše
244 jedinke) raspoređenih u pedesetak čopora, dostigavši
tako mogući kapacitet staništa. Najveći broj vukova
procijenjen je u Ličko-senjskoj županiji (54 vuka),
potom u Splitsko-dalmatinskoj (38 jedinki) itd.
Slika 1. Naslovnica Plana upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj
2010–2015. g.
Slika 2. Rasprostranjenost populacije vuka u Hrvatskoj 2009. g.
(Izvor: Oković 2010)
517