PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
PDF - HÅ D
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prof. dr. sc. KONRAD PINTARIĆ (1919 – 2010)<br />
Četvrtog listopada ove godine<br />
preminuo je prof. dr. sc. Konrad<br />
Pintarić, redoviti profesor Šumarskog<br />
fakulteta Univerziteta u<br />
Sarajevu i redoviti član Hrvatskog<br />
društva za znanost i umjetnost. Iz<br />
naše sredine otišao je još jedan od<br />
malobrojnih profesora stare generacije<br />
Šumarskog fakulteta u Sarajevu,<br />
koji je dao velik doprinos<br />
njegovom razvoju i radu od prvih<br />
godina njegovog osnutka.<br />
Prije više od devet desetljeća, životni<br />
put prof. dr. sc. Konrada Pintarića<br />
počinje u Varaždinu, gdje je<br />
rođen 4. veljače 1919. godine. Školovanje<br />
je započeo u Petrovaradinu,<br />
gdje je završio osnovnu školu, a<br />
realnu gimnaziju u Novom Sadu.<br />
Nakon maturiranja upisao je studij<br />
šumarstva na Poljoprivredno-šumarskom<br />
fakultetu u Zemunu, a studij<br />
je okončao i diplomirao 1942.<br />
godine na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog<br />
schule) u Cirihu, gdje je istovremeno<br />
bio i asistent na uzgajanju<br />
šuma na navedenom Institutu. Za<br />
vrijeme drugog boravka, 1. srpnja<br />
1957. godine na Visokoj tehničkoj<br />
školi u Cirihu je obranio doktorsku<br />
rajevo. Bio je nositelj ili suradnik na<br />
više istraživačkih projekata od kojih<br />
su neki bili multidisciplinarni. Sudjelovao<br />
je s referatima na brojnim<br />
znanstvenim skupovima u zemlji i<br />
inozemstvu. Bio je vrlo angažiran u<br />
šumarskoj operativi Bosne i Hercegovine<br />
po pitanjima obnove šuma,<br />
rekultivacije degradiranih šuma, pošumljavanja<br />
šumskih goleti, sjemenarstva<br />
i rasadničarstva u šumarstvu.<br />
U vrijeme rata 1992–1995. godine<br />
i teškog fizičkog stradanja te<br />
kadrovskog slabljenja Šumarskog<br />
fakulteta, nesebično se uključio i<br />
dao velik doprinos u realiziranju nastavnog<br />
procesa, usprkos odmaklim<br />
godinama, vrlo teškim ratnim okolnostima<br />
i obiteljskoj tragediji, gubitkom<br />
dva člana obitelji (sin je<br />
poginuo kao pripadnik Armije BiH,<br />
a nedugo zatim snaha je podlegla teš<br />
koj bolesti). Smogao je nadnaravnu<br />
snagu u želji da opstane i obnovi se<br />
fakulteta disertaciju pod naslovom: “Studie Šumarski fakultet. U tome je imao<br />
Sveučilišta u Zagrebu.<br />
zum lärchenanbau in Bosnien” i stekao<br />
ogromnu podršku svoje supruge<br />
znanstveni naslov doktora teh-<br />
gos pođe Teodore i ostalih članova<br />
Prvo službovanje započeo je u<br />
Srijemskoj Mitrovici, gdje je bio ničkih znanosti.<br />
svo je obitelji. U poratnim godinama<br />
upravitelj Šumarije a potom upravitelj<br />
Šumarije kod Komande Posav - verziteta u Sarajevu, koji je u međujanja<br />
šuma i urbanog zelenila na<br />
Na Šumarskom fakultetu Uni-<br />
održavao je nastavu iz oblasti uzga-<br />
skog područja u Zemunu i kod vremenu formiran “prerastanjem” Odsjeku šumarstva i Odsjeku hortikulture.<br />
Oblasnog narodno-oslobodilačkog Šumarskog odsjeka u samostalni fakultet,<br />
odbora za Srijem. Po demobilizaciji<br />
iz Jugoslavenske armije, u mjesecu<br />
listopadu 1945. godine, dekretom<br />
Vlade, poslan je na službu u Bosnu,<br />
gdje je radio kao sreski šumarski<br />
izabran je u zvanje docenta 7.<br />
prosinca 1959., u zvanje izvanrednog<br />
profesora 6. travnja 1966., a u<br />
zvanje redovitog profesora 7. srpnja<br />
1972. godine. Umirovljen je 1. srp -<br />
Bio je mentor na preko 50 diplomskih<br />
radova, dva magistarska<br />
rada, četiri doktorske disertacije, te<br />
bio član u više komisija za ocjenu i<br />
obranu magisterija i doktorata.<br />
referent u Glamoču, zatim u Bugojnu.<br />
Kasnije je u Bugojnu bio šef Uz nastavu na drugom i trećem procesu, prof. dr. sc. Konrad Pinta-<br />
nja 1984. godine.<br />
Uz osobit doprinos nastavnom<br />
Šumske uprave a zatim i direktor stupnju, intenzivno se bavio i znanstvenim<br />
radom. Objavio je preko rata na aktiviranju svojih poznarić<br />
posebno se angažirao tijekom<br />
Šumskog gazdinstva “Semešnica”<br />
te direktor Šumskog gazdinstva 100 znanstvenih i stručnih radova iz nstava u šumarskoj javnosti u inozemstvu.<br />
Uspostavio je veze s<br />
“Ribnica” u Zenici.<br />
područja obnove i njege prirodnih<br />
Na Poljoprivredno-šumarskom šuma, proučavanja brzorastućih vrs - kolegama šumarima iz Njemačke,<br />
fakultetu Univerziteta u Sarajevu,<br />
Šumarski odsjek, zaposlio se 1. lipnja<br />
1950. godine, gdje je izabran za<br />
asistenta na predmetu Uzgajanje<br />
šuma. Kao asistent bio je u dva navrata<br />
na stručnom usavršavanju na<br />
Institutu za uzgajanje šuma (Institut<br />
für Waldbau) Visoke tehničke škole<br />
(Eidgenossische Technische Hoch-<br />
ta četinjača, rekultivacije degradiranih<br />
šuma, pošumljavanja šumskih<br />
goleti, utjecaja šume na životnu sredinu.<br />
U časopisima u zemlji i inozemstvu,<br />
publicirao je 12 knjiga, od<br />
kojih je zadnja “Značaj šume za čovjeka<br />
i životnu sredinu” tiskana<br />
2004. godine u izdanju Udruženja<br />
šumarskih inženjera i tehničara Sa-<br />
Švicarske, Italije, Francuske…, što<br />
je iz opkoljenog i blokiranog Sarajeva<br />
bio pravi podvig. Već u ratnom<br />
vremenu uslijedile su posjete kolega<br />
šumara iz navedenih zemalja i<br />
pomoć koju su sa sobom donosili:<br />
kompjuteri, knjige, zbirke, sitnije<br />
šumarske instrumente, repromaterijal…,<br />
a prilikom posjete profesora i<br />
551
Change language