PDF - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKA VEGETACIJA VRGADSKIH OTOČIĆA I VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Zajednica gariga se na otoku Vrgada nalazi u procesu prirodne progresije u smjeru vazdazelene makije. Čiste šume crnike Myrto-Quercetum ilicis do sada su poznate s otoka Hrvatskog primorja, od kvarnerskih na sjeveru, do dubrovačkih na jugu. Ta zajednica predstavlja terminalnu fazu razvoja šumske vegetacije eumediteranske zone istočnojadranskog primorja i njenom rasprostranjenošću bavio se veći broj istraživača (usp. Horvatić 1934, 1958, 1963; Zi. Pavletić 1973; Trinajstić 1984, 1985, 1986, 1989, 1990, 1995a, 2008; M. Hećimović 1980, 1982; S. Hećimović; 1984; Pandža 2003; Pandža et al. 2004). Na južnim do jugozapadnim ekspozicijama otoka Vrgade i po okolnim otočićima prisutna je zajednica Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Inicijalna je šumska zajednica poznata iz većeg dijela istočnojadranske obale (usp. Trinajstić 1987, 1995, 1995a, 1998, 2008; Jas - pri ca et al. 2000; Kovačić et al. 2001; Pandža 2003, 2004; Pandža et al. 2004). Otok Vrgada (2.3 km 2 ), (Duplančić-Lederet et al. 2004) te vrgadski otočić i hridi (Murvenjak ili ISTRAŽIVAČKO PODRUČJE – Researched area Murvenik – 0,609 km 2 ; Šipnata – 0.085 km 2 , Oblik – 0.074 km 2 , Kozina – 0.063 km 2 , Gira – 0.056 km 2 , Slika 1. Istraživano područje Figure 1 Researche area 448
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKA VEGETACIJA VRGADSKIH OTOČIĆA I VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Obrovanj – 0.04 km 2 , Artina 0.033 km 2 , V. Školjić – 0.03 km 2 , M. Školjić – 0.013 km 2 te hridi Rakita, Vrtlić, Lončarić, Kamičić sjeverno i južno od Vrgade) pripadaju zadarskom arhipelagu i južnohrvatskom (dalmatinskom) otočju (sl. 1). Vrgada i otočići imaju dinarski smjer pružanja od sjeverozapada prema jugoistoku. Vrgada je građena od rudistnih vapnenaca senona i dolomita ALB-cenomana. Na pojedinim dijelovima otoka izmjenjuju se vapnenci i dolomiti s hondrodontama (Mamužić et al. 1975). Otok Vrgada je smješten između otoka Pašmana i Murtera. Male je površine i jedan je od najmanjih naseljenih hrvatskih otoka. Na Vrgadi je istoimeno naselje smješteno na sjeveru otoka (sl. 2). Prema podacima iz Slika 2. Uvala Sv. Andrija (sjeverna strana otoka Vrgade s dijelom naselja) Figure 2 The Cove of St. Andrija (north side of the island of Vrgada with a part of the settlement) Zavoda za statistiku Zadarske županije na Vrgadi su 2001. g. živjela 242 stanovnika. Na Vrgadi je malo obradivih površina, koje se koriste kao maslinici, vinogradi i vrtovi. Tla su antropogeno utjecana, te je velik dio antropogenih tala (maslinika i vinograda) zapušten. Vrgadski otočići su nenastanjeni, osim V. Školjića, na kojem od 1999. g. žive čuvari okolnih kaveza za marikulturu. Za otok Vrgadu nema klimatoloških podataka pa su uzeti klimatološki podaci najbliže klimatološke postaje Biograda na kopnu. Po Köppenovoj klasifikaciji Vrgada se nalazi u C sa klimatskoj zoni označenoj kao „klima masline“. Prema interpretaciji Šegote (1963) Köppen-ovu C sa klimu karakteriziraju blage zime i vruća ljeta. U Biogradu prema podacima Hidrometeorološkoga zavoda Republike Hrvatske za razdoblje 1981–2000. g., srednja godišnja temperatura bila je15 °C, a količina oborina iznosila je 814,2 mm. Apsolutni minimum zabilježen je u prosincu (- 8,0 °C), a apsolutna maksimalna temperatura u istraživanom razdoblju iznosi 38,5 °C. Godišnja količina oborina nije jednoliko razdijeljena na sve mjesece i godišnja doba. Veći dio godišnje količine oborina pada u hladnijem dijelu godine (X-III. mjeseca), što je jedna od karakteristika maritimnog oborinskog režima kojemu otok Vrgada pripada (Penz a r B. i I. 1979/80, 1981). Najmanje kiše palo je u srp - nju, prosječno 24 mm. Neravnomjeran raspored oborina tijekom godine dovodi do izrazito sušnoga ljeta i zastoja vegetacije u tom razdoblju. Vegetacijska istraživanja vršena su po metodi Braun- Blanquet-a (usp. Horvat 1949; Horvat et al. 1950; Braun-Blanquet 1964). U ovom radu izvršena je analiza šumske vegetacije otoka Vrgade s pripadajućih otočića. Načinjena je 31 fi - tocenološka snimaka (tijekom vlastitih fitocenoloških istraživanja). Uz fitocenološke snimke provedena je numerička – klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje (Sharma 1996; Mc Garigal et al. 2000). Numerička analiza provedena je programskim paketom SYN- TAX 2000 koji se koristi u taksonomiji i sinekologiji (Podani 2001). U ovoj analizi Braun-Blanquet-ova MATERIJAL I METODE – Material and Methods kombinirana skala za procjenu abundancije i pokrovnosti transformirana je u Van der Maarel-ovu ordinal - nu skalu (usp. Van der Maarel 1979). Nomenklatura vrsta u fitocenološkim tablicama usklađena je po Nikolić (1994–2000, 2010), a fitocenološka nomenklatura usklađena je prema “Kodeksu fitocenološke nomenklature” (Weber et al. 2002). Uz imena asocijacija su i šifre iz nacionalne klasifikacije staništa – NKS (Topić et al. 2006). Vrste su u fitocenološkim tablicama grupirane pre - ma pripadnosti određenim sintaksonomskim kategorijama, od asocijacije, preko sveze, reda i razreda. Sintaksonomski pregled šumske vegetacije otoka Vrgade i okolnih otočića Sintaxonomic review of the forest vegetation of the Island of Vrgada and surrounding Islets RAZRED: ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985 RED: Cisto-Ericetalia H-ić 1958 Sveza: Cisto-Ericion H-ić 1958 As. Erico-Cistetum cretici H-ić 1958 (NKS – D.3.4.2.1.) RAZRED: QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947 Red: Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 449
Page 1 and 2: ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO D
Page 3 and 4: RI JEČ GLAV NO GA URED NI KA UZ NO
Page 5 and 6: UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN
Page 7: SADRŽAJ - CONTENTS IZVORNI ZNANSTV
Page 12 and 13: M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKA VEGE
Page 22 and 23: 460
Page 24 and 25: D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slama
Page 38 and 39: L. Šerić Jelaska, A. Ješovnik, S
Page 50 and 51: M. Čas: DISTURBANCES AND PREDATION
Page 58 and 59: 496
Page 60 and 61:
D. Matošević, M. Pernek, B. Hraš
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
J. Tomićević, M. A. Shannon, D. V
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
ZAŠTITA PRIRODE - NATURE PROTECTIO
Page 80 and 81:
518 Dostupnost plijena određuje ve
Page 82 and 83:
moderan razvoj pronaći pravu kombi
Page 84 and 85:
kova na dabrova staništa u hrvatsk
Page 86 and 87:
IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA FROM FOREIG
Page 88 and 89:
52 % sastojina je IX. dobnog razred
Page 90 and 91:
cesta, a samo 5 % na panju; tu se r
Page 92 and 93:
aktiviranje tržišta vrijednog oko
Page 94 and 95:
drvo, Stalnoj komisiji EU-e za šum
Page 96 and 97:
Csaba Matyas, Gregor Božič, Mlade
Page 98 and 99:
namjenu, ovisno što se prioritetno
Page 100 and 101:
Slika 9: Na predavanje u pratnji pa
Page 102 and 103:
IZLOŽBE - EXHIBITIONS JESEN U LICI
Page 104 and 105:
Slika 2. Visoki metalni dimnjak pil
Page 106 and 107:
Slijeva: gosp. Mario Čopor, mr. sc
Page 108 and 109:
Šumarskoga lista prof. dr. sc. Bra
Page 110 and 111:
Biserka Marković, dipl. oec., vodi
Page 112 and 113:
valjujući ponajviše njemu, izgrad
Page 114 and 115:
studenata iz Švicarske donirano je
Page 116:
Sl. 1. Šiška Pemphigus bursarius
show all

PDF - HÅ D

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?