Preuzmi - TuristiÄka organizacija Srbije
Preuzmi - TuristiÄka organizacija Srbije
Preuzmi - TuristiÄka organizacija Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Suva planina<br />
delovima pojavljuju se uvale obrasle travom.<br />
Nekada se tu izvodila stoka iz okolnih sela na<br />
ispašu. U jednoj od vrtača nalazi se zajezerena<br />
voda na oko 1500 metara nadmorske visine.<br />
Na Rakošu, ispod vrha Trešten (1470 m)<br />
nalazi se jedini izvor vode na toj planini. Na<br />
većim nadmorskim visinama izvori su veoma<br />
retki, ali se u podnožju Suve planine nalaze<br />
mnogobrojna vrela, od kojih su najpoznatija<br />
u selima Ljuberađa, Gornji Dušnik, Mokra....<br />
Među retkim i ugroženim biljnim vrstama tu<br />
se izdvajaju Pančićeva kandilka i srpska ruža,<br />
a među životinjama veliki mrmoljak, šumska<br />
kornjača, poskok, jazavac, krtica.<br />
Park prirode<br />
SIĆEVAČKA KLISURA<br />
Tražeći svoj put, Nišava je u istočnoj Srbiji<br />
usekla jednu od najatraktivnijih klisura:<br />
Sićevačku, dugu 17 kilometara. Klisura se<br />
sastoji od Prosečke klisure, Ostrovičke kotline<br />
i Gradištanskog kanjona. Najatraktivniji deo<br />
klisure je grandiozni Gradištanski kanjon, sa<br />
tesno sklopljenim stranama, koje najvećim<br />
delom čine vertikalne, stepenasto odsečene<br />
kamene litice. Širina kanjona pri dnu se<br />
uglavnom svodi na rečno korito<br />
Nišave. Upravo na tim liticama<br />
gnezdi se jedan od poslednjih<br />
parova<br />
surog orla u Srbiji. Na izlazu iz kanjona je<br />
uzvišenje Oblik. Značajno je jer se još samo na<br />
njemu i u Jelašničkoj klisuri nalazi zajedničko<br />
stanište dva tercijarna relikta i balkanska<br />
endemita – Srpske ramonde i Natalijine<br />
ramonde. U klisuri ima i žalfije, divljeg<br />
jorgovana, divlje višnje, ruja...<br />
Specijalni rezervat<br />
prirode<br />
JELAŠNIČKA KLISURA<br />
Da su u građenju svog sopstvenog<br />
puta reke izuzetno uporne, snažne<br />
i kreativne, svedoči još jedna krečnjačka<br />
klisura na istoku <strong>Srbije</strong> – Jelašnička.<br />
KRUPAČKO VRELO<br />
Krupačko vrelo, jedno od najizdašnijih vrela<br />
istočne <strong>Srbije</strong>, izbija iz krečnjačkih stena kod<br />
sela Krupac, na mestu gde se strane Svrljiških<br />
planina strmo spuštaju u Belopalanačku<br />
kotlinu. Voda izbija iz vrela na oko 263 metara<br />
nadmorske visine.<br />
Atraktivna već samim tim što je stanište<br />
Srpske ramonde i Natalijine ramonde, izrazito<br />
uzana, sa strmim stenama, ta klisura je pravo<br />
nalazište različite morfološke ornamentike,<br />
sa specifičnim oblicima kraške erozije:<br />
prozorcima, potkapinama, šupljinama i<br />
kavernama u stenama. Veličinom i lepotom<br />
posebno se ističu prozorci Kupina i Sveti Ilija.<br />
R T A N J , O Z R E N , S T A R A P L A N I N A , S U V A P L A N I N A . . .<br />
89