Preuzmi - TuristiÄka organizacija Srbije
Preuzmi - TuristiÄka organizacija Srbije
Preuzmi - TuristiÄka organizacija Srbije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ZAOVINE – PANČIĆEVA OMORIKA<br />
U neposrednoj blizini sela Zaovine zvezdasto<br />
se razliva istoimeno jezero nastalo izgradnjom<br />
brane Lazići na reci Beli Rzav. Zaovine su čuvene<br />
kao mesto na kojem je otkriven živi fosil biljnog<br />
sveta – Pančićeva omorika. U zaseoku Đurići,<br />
1875. godine, čuveni botaničar Josif Pančić<br />
otkriva novu vrstu četinara, kojoj daje naziv<br />
Pančićeva omorika (Picea omorika), a pominje je<br />
i kao ledenu lepoticu.<br />
Jezero Zaovine i kanjon Belog Rzava idealno<br />
su mesto za pecanje (potočna i kalifornijska<br />
pastrmka, skobalj, klen, mrena), orijentaciju,<br />
ishranu u prirodi. A izletnički vidikovci:<br />
Zmajevac, Bela voda i Gavran prilika su da<br />
odahnete posle šetnje i uživate u zasluženom<br />
prizoru. Oko 600 biljnih vrsta, od kojih se<br />
55 nalazi na preliminarnoj Crvenoj listi flore<br />
<strong>Srbije</strong>, 15 biljnih vrsta, koje su zaštićene kao<br />
prirodne retkosti, poput runolista, subendemiti<br />
Nikolićeva kandilka, Pančićeva poljska mlečika,<br />
te predstavnici familije Orchidaceae – čine<br />
bogatstvo Zaovina.<br />
Ravna stena, ili Grad u dolini Belog Rzava,<br />
spomenik prirode iz doba Kotromanića i<br />
geomorfološka atrakcija, ujedno je i mesto<br />
na kome se gnezdi sivi soko, prirodna retkost<br />
Balkana. Zaovine su i jedino stanište reliktne i<br />
endemične vrste Pančićev skakavac.<br />
samo ime, a i istorija botanike, kaže, reč je o<br />
vrstama koje je na padinama Tare otkrio Josif<br />
Pančić. Šume su staništa mrkog medveda i<br />
divokoza. Visove nadleću orlovi i sokolovi. U<br />
šumama Tare postoji više od 250 vrste gljiva,<br />
od kojih su tri otrovne. Jedna od njih je zelena<br />
pupavka – najopasnija gljiva Evrope.<br />
Već sama konfiguracija terena čini Taru<br />
pogodnom za raznovrsne rekreativne<br />
aktivnosti: mali nagibi pogoduju šetnji, jahanju,<br />
različitim sportskim igrama, trim stazama...<br />
Tu je obeleženo 18 planinarskih staza, sa<br />
ukupnom dužinom od 120 km, a da bi se i<br />
aktivno i bezbedno koristile, neophodne<br />
su planinarske<br />
kozjača, Pančićeva mlečika, gorocvetna<br />
pančićeva mlečika, jeremičak, dervenski<br />
različak, božur, paprat rebrača… Kako im već<br />
Pančićeva omorika<br />
Pančićev skakavac<br />
60 T A R A , M O K R A G O R A , Z L A T I B O R , Z L A T A R . . .