23.07.2014 Views

pola veka udruženja - Udruženje za pravo osiguranja Srbije

pola veka udruženja - Udruženje za pravo osiguranja Srbije

pola veka udruženja - Udruženje za pravo osiguranja Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

172<br />

Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />

je iz svojih redova biralo predsednika i potpredsednika Predsedništva Skupštine, dok<br />

su sekretar i blagajnik birali iz reda članova udruženja članica Save<strong>za</strong>. Savez je imao<br />

i Statut. 11 U Samoupravnom sporazumu o osnivanju i Statutu je bilo utvrđeno da je<br />

stalno sedište Save<strong>za</strong> u Beogradu. Na osnovu saglasnosti koje je <strong>za</strong> to dao Izvršni<br />

odbor Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije (osnovano 1968. godine),<br />

sedište je bilo u prostorijama ovog udruženja, u ul. 29. novembra (sada: Bulevar Despota<br />

Stefana) 68B, me<strong>za</strong>nin II.<br />

Iz osvrta kolege Vojislava Sokala, na osnovu čijih iska<strong>za</strong> su u pomenutom osvrtu<br />

navedeni ovi podaci ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> osnivanje Save<strong>za</strong> udruženja, doznajemo da je Predsedništvo<br />

Skupštine save<strong>za</strong> održalo svoju prvu sednicu 23. januara 1985. godine, tj.<br />

tri meseca nakon upisa Save<strong>za</strong> u registar, na kojoj je i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> predsednika, tada već<br />

akademik, profesor Borislav Blagojević (delegat iz srpskog udruženja), <strong>za</strong> potpredsednika<br />

prof. dr Šime Ivanjko (delegat slovenačkog udruženja) i <strong>za</strong> ostale članove<br />

prof. dr Ivica Jankovec (delegat srpskog udruženja), Robert Stude i dr Marijan Ćurković<br />

(delegati hrvatskog udruženja) i Franc Lotrič (delegat slovenačkog udruženja).<br />

Vojvodina nije imala svoje delegate, s obzirom da u vreme izbora članova Predsedništva<br />

njeno udruženje nije pristupilo Samoupravnom sporazumu o udruživanju u Savez.<br />

Pošto je profesor Borislav Blagojević umro 29. decembra 1985. godine, jedanaest<br />

meseci pošto je i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> predsednika Predsedništva Skupštine Save<strong>za</strong>, rukovođenje<br />

savezom preuzeo je potpredsednik Šime Ivanjko <strong>za</strong>jedno sa Vojislavom Sokalom, sekretarom<br />

Save<strong>za</strong>, i<strong>za</strong>branom na istoj sednici na kojoj je i konstituisano Predsedništvo<br />

Skupštine Save<strong>za</strong>.<br />

Iz kazivanja Vojislava Sokala, <strong>za</strong>snovanim na opštim aktima Save<strong>za</strong>, o ciljevima<br />

Save<strong>za</strong> i načinima njihovog ostvarivanja, može se ustanoviti da se oni nisu razlikovali<br />

od ciljeva i načina, odnosno delatnostima na osnovu kojih je svoje ciljeve ostvarivalo<br />

Jugoslovensko udruženje. 12<br />

11<br />

Radi podsećanja starijih i znanja mlađih čitalaca, treba reći da je do reorgan<strong>za</strong>cije Jugoslovenskog<br />

udruženja osnivanjem Save<strong>za</strong> udruženja, došlo kao posledica promene u državnoj organiaciji<br />

tadašnje Jugoslavije. U vreme Jugoslovenskog udruženja, Jugoslavija je bila federativna državna<br />

<strong>za</strong>jednica šest republika i dve autonomne pokrajine, dok je u vreme osnivanja Save<strong>za</strong> udruženja ona<br />

bila i dalje de iurae federacija ovih država i pokrajina ali de facto savezna država konfederalnog tipa<br />

u kome su pokrajine imale sve elemente državnosti kao i republike. To je bio period tzv. društvenog<br />

dogovaranja, samoupravnog sporazumevanja i delegatskog sistema upravljanja Jugoslavijom<br />

kao državom posredstvom republičkih i pokrajinskih delegata i delegatskog upravljanja svim<br />

institucijama sistema koje su se formirale na nivou Jugoslavije. Bliže odgovore na pitanja kada<br />

se vremenski to sve događalo, razlozima ovih promena i posledicama tih promena u organi<strong>za</strong>ciji<br />

Jugoslavije i po njene narode, kao i na to koji su glavni ustavni i drugi savezni <strong>za</strong>koni kojima je<br />

uveden ovakav sistem čitaoci mogu naći u udžbenicima ustavnog prava i političke istorije.<br />

12<br />

Isto.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!