pola veka udruženja - Udruženje za pravo osiguranja Srbije
pola veka udruženja - Udruženje za pravo osiguranja Srbije
pola veka udruženja - Udruženje za pravo osiguranja Srbije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
УДРУЖЕЊЕ<br />
ЗА ПРАВО ОСИГУРАЊА<br />
СРБИЈЕ<br />
INSURANCE LAW<br />
ASSOCIATION<br />
OF SERBIA<br />
POLA VEKA UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA SRBIJE<br />
(1961–2012)<br />
HALF CENTURY OF THE INSURANCE LAW<br />
ASSOCIATION OF SERBIA<br />
(1961–2012)<br />
Beograd, 2013
POLA VEKA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE (1961–2012)<br />
HALF CENTURY OF THE INSURANCE LAW ASSOCIATION OF SERBIA (1961–2012)<br />
Izdavač – Publisher<br />
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE (AIDA SRBIJA)<br />
Insurance Law Association of Serbia (AIDA Serbia)<br />
www.srbija-aida.org; www.erevija.org<br />
Novi Beograd, Milentija Popovića 5b/II<br />
račun: 105-51590-71 kod AIK banke a.d. Niš<br />
5b/II Milentija Popovica, Belgrade<br />
Account: 105-51590-71 with AIK Bank a.d. Nis<br />
Izbor tekstova, recenziju, redaktorstvo i uređenje knjige izvršio je:<br />
Prof. dr Jovan Slavnić<br />
Selection, review and editorship of the articles and book by<br />
Professor Jovan Slavnic, LLD<br />
CIP - Каталогизација у публикацији<br />
Народна библиотека Србије, Београд<br />
061.23:347.764(497.11)<br />
Grafički di<strong>za</strong>jn – Design<br />
Stevan Paković<br />
Lektor i korektor<br />
Aleksandra Jovanović<br />
Štampa – Print<br />
„Planeta print“, Beograd<br />
POLA <strong>veka</strong> Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> : (1961-2012) = Half Century of the Insurance Law Association of Serbia :<br />
(1961-2012) / [izbor tekstova, recenzija, redaktorstvo i uređenje knjige Jovan Slavnić =<br />
selection, review and editorship of the articles and book by Jovan Slavnic]. - Beograd :<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> = Association for Insurance Law of Serbia, 2013<br />
(Beograd : Planeta print). - 233, [15] str. : ilustr. ; 24 cm<br />
Deo teksta uporedo na srp. i engl. jeziku. - Tiraž 150. - Str. 3-8: Predgovor / Jovan<br />
Slavnić = Foreword / Jovan Slavnic. - Napomene i bibliografske reference uz tekst.<br />
ISBN 978-86-903105-5-5<br />
1. Уп. ств. насл.<br />
a) Удружење за право осигурања Србије<br />
(Београд) - 1961-2012<br />
COBISS.SR-ID 197048588<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> ima ekskluzivno<br />
<strong>pravo</strong> da dozvoli ili ne dozvoli umnožavanje,<br />
u bilo kom obliki i formi, sadržaja ili dela<br />
sadržaja objavljenog u ovoj knjizi.<br />
Association for Insurance Law of Serbia has an<br />
exlusive right to permit or decline permission for<br />
copying the content or part of the content in and<br />
form or form published in the book.
PREDGOVOR<br />
Ova knjiga, kojom se obeležava pedeset godina rada Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> (Udruženje), napisana je u čast događaja koji su obeležili glavne etape u<br />
osnivanju i radu Udruženja, dostignuća koje je Udruženje doseglo na polju nauke<br />
<strong>osiguranja</strong> i ličnosti koji su bili glavni akteri tih događaja i dostignuća. Zato je ona<br />
ne<strong>za</strong>obilani deo istorije <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> posle Drugog svetskog rata, koju u Srbiji<br />
od osnivanja Državnog osiguravajućeg <strong>za</strong>voda (DOZ) 1945. godine do današnjih<br />
dana još niko nije ni u projektu kao celinu osmislio. Prema nekim izvorima, u ovom<br />
periodu je dr Nikola Nikolić sa saradnicima istovremeno kao redaktor i recenzent o<br />
tridesetogodišnjici osnivanja DOZ-a napisao publikaciju „Trideset godina <strong>osiguranja</strong><br />
imovine i lica u SFRJ Jugoslaviji.” 1 Utoliko se ova naša knjiga može smatrati jednom<br />
od retkih tomova, do sada napisanim, te buduće novije istorije <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
Knjiga je sastavljena iz osvrta, priloga i eseja specijalno pisanih <strong>za</strong> ovu priliku i<br />
nekih koji su preuzeti iz ranije objavljenih publikacija Udruženja, kada su u pitanju<br />
događaji, dostignuća i ličnosti koje su od posebnog značaja u osvetljavanju istorije<br />
Udruženja, što je posebno naznačeno u fusnotama. Osvrti, prilozi i eseji (prilozi)<br />
koji su napisani <strong>za</strong> ovu priliku preovlađuju. Oni ostali koji su već objavljeni, ali nisu<br />
preuzeti, uglavnom su popisani, i mogu se naći u popisu literature na kraju knjige.<br />
Prilozi koji su našli mesto u ovoj knjizi obrađuju teme koje čine fragmente <strong>za</strong><br />
istoriju Udruženja. Prvo, jer <strong>za</strong> određene događaje, dostignuća i ličnosti koje čine<br />
istoriju Udruženja, u trenutku kada se objavljuje ova knjiga, nedostaju dokumenta,<br />
izvori koji se odnose na sve njih. Na primer, oni koji bi bliže osvetlili i upotpunili<br />
period njegove aktivnosti od osnivanja 1961. kao sekcije Jugoslovenskog udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i samostalnog udruženja (Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Republike<br />
<strong>Srbije</strong>) u okviru Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije do reosnivanja<br />
1998. godine ovog samostalnog udruženja u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije.<br />
Drugo, jer pojedini akteri njene istorije, kojima je ona poznata, nisu želeli uopšte,<br />
ili su prihvatili samo delimično da participiraju u njenom pisanju. Ostaje nam da<br />
<strong>za</strong>ključujemo da li je to uglavnom <strong>za</strong>to što bi bili u prilici da pišu o manje značajnim<br />
delovima istorije Udruženja čiji su bili neposredni akteri, što ne bi pogodovalo njihovoj<br />
uobrazilji o svojoj ulozi i veličini koju <strong>za</strong>uzimaju u istoriji Udruženja ili zbog toga<br />
što <strong>za</strong> rad na istoriji ne bi bili plaćeni onoliko koliko oni smatraju da on vredi. Neki<br />
njeni poznavaoci su, pak, ne<strong>za</strong>interesovani i indolentni, premda su imali određenu<br />
ulogu u istoriji Udruženja koju bi vredelo <strong>za</strong>pisati.<br />
1<br />
Đurović, Veljko. „In memoriam – Dr Nikola Nikolić”, Osiguranje u teoriji i praksi, 3/1997, str. 47.
4 Jovan SLAVNIĆ<br />
Da su u knjizi obuhvaćeni fragmenti <strong>za</strong> njegovu istoriju, govori i to da u njoj nedostaje<br />
poglavlje o delovanju članova Udruženja na skupovima pravnika organizovanih<br />
u okviru Kopaoničke škole prirodnog prava, Katedre <strong>za</strong> imovinu, Sekcije <strong>za</strong> osiguranje<br />
koju su u svojstvu urednika vodili prethodni i sadašnji predsednik Udruženja, profesor<br />
Predrag Šulejić i pisac ovih redova, i u okviru čijih 25 godišnjih susreta do decembra<br />
2012. godine je objavljeno preko 100 stručnih i naučnih radova članova našeg Udruženja<br />
2 , koje je do primene Zakona o udruženjima od 2009. godine bilo kolektivni član<br />
Udruženja pravnika <strong>Srbije</strong>, koje je bilo organi<strong>za</strong>tor ove Škole, odnosno skupova u okviru<br />
te Škole, da bi kasnije njihovu organi<strong>za</strong>ciju preuzelo i izdvojilo se iz Udruženja pravnika<br />
<strong>Srbije</strong> novosnovano udruženje – Udruženje Kopaonička škola prirodnog prava.<br />
Osnivanje navedenog udruženja nije uticalo na dinami<strong>za</strong>m članova našeg Udruženja<br />
koji nastavili da budu nosioci gotovo svih radova koji su <strong>za</strong> potrebe ove Škole i dalje<br />
objavljivane u časopisu Udruženja pravnika <strong>Srbije</strong> – Pravnom životu, a Predrag Šulejić i<br />
Jovan Slavnić nastavili da kao članovi uređivačkog odbora ovih skupova uređuju radove<br />
napisane <strong>za</strong> sekciju „Osiguranje.” Takođe, u ovoj istoriji nedostaje poglavlje koje bi bilo<br />
posvećeno saradnji Udruženja sa Privrednom komorom <strong>Srbije</strong>, koja je jedno vreme u<br />
bliskoj prošlosti, kada je uspostavljena, bila veoma uspešna.<br />
Ova istorija je fragmenarna uglavnom <strong>za</strong>to što su mnogi dokumeti koji se odnose<br />
na delovanje Udruženja od 1961. do 1998. godine uništeni, a ličnosti koje su<br />
bile glavni akteri njegove aktivnosti u tom periodu, sada upokojene, nisu i<strong>za</strong> sebe o<br />
tome ostavile ništa napismeno. Možda ih sada, kada je to već kasno, ne treba prekorevati<br />
što nisu mislili da će vreme <strong>za</strong> pisanje istorije Udruženja doći i postarali se da<br />
dokumenta sačuvaju predajući ih svojim najbližim saradnicima i što i<strong>za</strong> sebe o svom<br />
delovanju u ovom periodu njene istorije nisu ostavili pisani trag.<br />
U ovoj knjizi posvećenoj pedesetogodišnjici Udruženja samo je predstavljen presek<br />
njegovog rada u određenim periodima, tako što je na početku opisan rad iz njegove<br />
najbliže prošlosti, a na kraju rad s početka njegovog delovanja. Zato se u knjizi ne<br />
mogu naći ocene autora priloga iz kojih se ona sastoji, da li je i koliko je ono s početka<br />
delovanja Udruženja do danas i prema periodima ostvarilo i kakav trag je ostavilo u<br />
nauci prava <strong>osiguranja</strong>. To je <strong>za</strong>datak naših kritičara, svih onih koji će knjigu čitati i /<br />
ili onih kojima su rad i dokumenta o radu Udruženja dostupni posredstvom objavljenih<br />
članaka u časopisu Revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (dalje u tekstu: Revija), zbornicima<br />
radova sa godišnjih savetovanja Udruženja, objavljenih radova u okviru Kopaoničke<br />
škole prirodnog prava i u drugim publikacijama. 3 Oblici i intenzitet rada i dokumenti<br />
2<br />
Koliki je to veliki opus, govori podatak da je u okviru ovih susreta samo profesor Predrag Šulejić<br />
objavio 18 radova, a ovaj potpisnik 21 rad (Bibliografija Kopaoničke škole prirodnog prava 1987–<br />
2012, Beograd, 2012, str. 263 i 237).<br />
3<br />
Na primer, u publikaciji M. Orlić, Z. Janjić i J. Slavnić, Odgovornost i osiguranje odgovornosti<br />
advokata, Beograd, 2006 ili knjizi J. Slavnić, S. Jovanović, J. Pak i Z. Janjić, Posrednici i <strong>za</strong>stupnici<br />
<strong>osiguranja</strong> u pravu EU i srpskom pravu, Beograd, 2007.
PREDGOVOR<br />
5<br />
o ovom radu u poslednjoj deceniji mogu se sagledati i praćenjem dve internet stranice<br />
Udruženja: one na kojoj se predstavljaju aktivnosti Udruženja (www.srbija-aida.org) i<br />
radovi objavljeni u Reviji (www.erevija.org). Oni će oceniti i da li smo objavljivanjem<br />
ove knjige na dostojan način obeležili svoju pedesetogodišnjicu.<br />
Knjiga je nastala kao rezultat priloga većeg broja autora i obuhvata različite teme<br />
i periode iz rada Udruženja zbog čega se u njoj nije moglo izbeći izvesno ponavljanje<br />
tako što se u pojedinim od njih samo pominju neki događaji, dostignuća i ličnosti<br />
koje su u tim događajima učestvovale, a u drugim je taj sadržaj detaljnije predstavljen.<br />
Ovakvo ponavljanje ima svoju pozitivnu stranu jer će podstaći znatiželjnog čitaoca<br />
knjige da u njoj pročita i druge priloge u knjizi ako se u nekom prilogu kome je posvetio<br />
čitalačku pažnju nešto samo pominje bez bliže informacije.<br />
Objavljivanje ove knjige pomogla je „Kompanija Dunav osiguranje”, <strong>za</strong>hvaljujući<br />
svesrdnom <strong>za</strong>laganju gospodina Dragana Miloševića, direktora u Direkciji <strong>za</strong> neživotna<br />
<strong>osiguranja</strong>, inače posvećenog člana Udruženja, da se <strong>za</strong> tu namenu iskoristi<br />
jedan deo sredstava koja su planirana u ovoj Direkciji <strong>za</strong> pomoć Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> u 2012. godini. Ovim putem ja njemu i Kompaniji na toj pomoći toplo<br />
<strong>za</strong>hvaljujem.<br />
Beograd, 9. januar 2013.<br />
Prof. dr Jovan Slavnić<br />
Predsednik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>
FOREWORD<br />
The book we are celebrating with fi fty years of the Insurance Law Association of<br />
Serbia work has been written in the honour of the events that marked main phases<br />
of its establishment and work, of the achievements the Association has reached in<br />
the field of insurance science and of the persons who were main participants of those<br />
events and achievements. Therefore, it is inevitable part of the Serbian insurance history<br />
after the World War 2, that no one in Serbia has designed, merely in a project<br />
form, from establishment of the State Insurance Office in 1945 until today. According<br />
to some sources, Mr. Nikola Nikolic, LLD with his associates and simultaneously<br />
acting as an editor and referee for the thirty-year anniversary of the State Insurance<br />
Office establishment wrote the monograph “Thirty Years of Property and Persons<br />
Insurance in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia.” 1 This is why our book may<br />
represent one of the rare volumes of that future, newer Serbian insurance history ever<br />
written.<br />
Book embraces reviews, contributions and essays specially prepared for this<br />
purpose and some contributions singled out from the previously published Association<br />
periodical, when it comes to events, achievements and persons if of a particular<br />
importance for revealing Association history, such fact has a special indication in a<br />
footnote. Reviews, contributions and essays produced particularly for this occasion<br />
prevail. Rest of them published in the past, but not printed herein, have their enumeration<br />
in the Literature at the bookend.<br />
Contributions that found their place in this book represent narrative of the topics<br />
being fragments from and for the Association history. Firstly, because for a certain<br />
events, achievements and persons making Association history, documents, sources<br />
relating to them are missing at the time of writing this book. Those persons could<br />
reflect and round a closer look at the period of activity since establishment of the<br />
chapter of the Yugoslav association for insurance law and Insurance Law Association<br />
of Republic Serbia within the Union of insurance law associations of Yugoslavia in<br />
1961 until reestablishment in 1998 of this independent association into the Insurance<br />
Law Association of Yugoslavia. Secondly, because some participants of its history,<br />
as far as we are familiar with, did not want at all or have accepted to take part in its<br />
writing only partially. This left us to contemplate if that was because they would be in<br />
position to write about less significant parts of the Association history whose proximate<br />
protagonists they were, which would not serve conceit on their role and value<br />
in the Association history or because they would not get paid in as much they believe<br />
1<br />
Djurovic, Veljko. „In memoriam – Dr Nikola Nikolic”, Osiguranje u teoriji praksi, 3/1997, p. 47.
FOREWORD<br />
7<br />
such work was worth for. Some of the experts, on the other side, were indifferent and<br />
fainéant, though they had a specific role in the Association history worth of making<br />
a record.<br />
Chapter about activity of the Association members on the lawyers gatherings<br />
organised at the Kopaonik School of Natural Law, Department for property, Section<br />
for Insurance is missing and that explains why the book comprises only fragments<br />
of the Association history. This is despite the fact that Professor Predrag Sulejic and<br />
author of these lines, former and present president of the Association, chaired the<br />
Section for Insurance where over 100 expert and scientific works of our Association<br />
members appeared in the periodicals of 25 annual gatherings until December 2012. 2<br />
Insurance Law Association was the member of the Serbian Lawyers’ Association<br />
who was organiser of this School until entry into force of the Law on Associations in<br />
2009. Subsequently newly founded the Kopaonik School of Natural Law Association<br />
segregated from the Serbian Lawyers’ Association taking over organisation of that<br />
School. This did not affect Association members’ dynamism who continued to be<br />
authors of almost all works published for the purpose of this School in the Serbian<br />
Lawyers’ Association periodical Legal Life (Pravni zivot), and Predrag Sulejic and<br />
myself continued as Editorial board members to review works submitted for Section<br />
“Insurance.” Moreover, chapter dedicated to Association co-operation with the Commercial<br />
Chamber of Serbia, which once established in the close past was successful<br />
one, is missing.<br />
This history is partial mainly because of loss of many documents relating to the<br />
Association work from 1961 to 1998, and persons who were main protagonists in<br />
that period are late without leaving any written trace on that activity. Perhaps, now<br />
when it was late, they should not be reproached for not contemplating that the time<br />
for writing Association history would come, not taking care to save the documents<br />
by handing them over to their closest associates and that they did not leave a written<br />
sketch themselves on that part of the Association history.<br />
This book dedicated to the Association 50-year anniversary only gives breakdowns<br />
of the work per periods, with activity from the nearest past described and<br />
beginning of the activity at the bookend. Therefore, there are no evaluations by the<br />
contributing authors on if any or how much activity there were from the Association<br />
beginnings and per certain periods until today and what mark remained in the insurance<br />
law science. That is our critics’ task and all those who will read the book and /<br />
or those whom work and documents on the Association work are at hand through<br />
articles in the Insurance Law Review magazine, proceedings with works from annual<br />
conferences, works published at the Kopaonik School of Natural Law and other peri-<br />
2<br />
How large opus this was, information that Prof. Predrag Sulejic and myself alone wrote 18 and 21<br />
works respectively for those gatherings speaks for itself (Bibliography of the Kopaonik School of<br />
Natural Law 1987–2012, Belgrade, 2012, pp. 263 and 237).
8 Jovan SLAVNIC<br />
odicals. 3 Forms and work intensity and documents on this work in the last decade are<br />
perceivable and can be followed on two Association webs: that representing Association<br />
activities at: www.srbija-aida.org and works published in the Insurance Law Review<br />
at: www.erevija.org. They will assess if we have marked own 50-year anniversary<br />
worthily by publishing this book.<br />
Book originated from the collection of contributions and addresses different<br />
topics and periods of the Association work, which explains why we could not avoid<br />
certain repetitions by mentioning some events, achievements and acting persons,<br />
whereas such content in the other essay has presentation in more detail. Such repetition<br />
has its own positive side because it will encourage interested reader of this<br />
book to read other contributions if in one contribution he dedicates reader attention,<br />
something has mere mention without broader information.<br />
“Dunav Insurance Company” helped publishing of this book, thanking particularly<br />
to wholehearted efforts of Mr. Dragan Milosevic, director at Non-life Department,<br />
otherwise faithful member of the Association, on using part of the funds<br />
planned at that Department for support of the Insurance Law Association in 2012.<br />
I am taking this opportunity to thank him and the “Dunav Insurance Company”<br />
warmly.<br />
Belgrade, 9 January 2013.<br />
Professor Jovan Slavnic, LLD<br />
President of the Insurance Law Association of Serbia<br />
3<br />
For example: Orlic, M., Janjic, Z. & Slavnic, J. Attorney at law responsibility and liability insurance,<br />
Belgrade, 2006 or Slavnic, J., Jovanovic, S., Pak, J. & Janjic, Z. Insurance intermediaries and agents<br />
in the EU and Serbian laws, Belgrade, 2007.
SADRŽAJ / CONTENTS<br />
I DEO<br />
/ PART I<br />
PRILOZI ZA ŠIRU ISTORIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
SRBIJE<br />
/ CONTRIBUTIONS FOR A BROADER HISTORY OF THE INSURANCE<br />
LAW ASSOCIATION OF SERBIA<br />
ODELJAK I: UVOD<br />
/ CHAPTER I: INTRODUCTION<br />
– Zbog čega objavljujemo spomenicu povodom pedesetogodišnjice osnivanja<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>? / Why we are publishing memorial for the<br />
50-anniversary of the Insurance Law Association of Serbia establishment? – Prof. dr<br />
Jovan Slavnić ................................................................................................................. 15<br />
– Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> danas – Omaž spoljnim ličnostima koje<br />
su doprinele današnjem ugledu Udruženja / Insurance Law Association of Serbia<br />
today – Tribute to the external individuals who contributed to today Association repute<br />
– Prof. dr Jovan Slavnić ............................................................................................... 17<br />
– Čestitka prof. Joanisa Rokasa povodom pedesetogodišnjice Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> / Prof. Ioannis Rokas congratulation for the 50-year anniversary of the<br />
Insurance Law Association ............................................................................................ 27<br />
Text in Enlish .......................................................................................................... 28<br />
ODELJAK II: PERIOD OD 2005–2012. GODINE<br />
/ CHAPTER II: 2005–2012 PERIOD<br />
– Sećanja i utisci jednog člana redakcije Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> / Recollections<br />
and impressions of a member of the Insurance Law Review Editorial board – Prof. dr<br />
Volfgang Rorbah ........................................................................................................... 29<br />
Text in German ....................................................................................................... 39<br />
– Život Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u periodu 2006–2012. godine / Life of the<br />
Insurance Law Review from 2006 to 2012 – Prof. dr Slobodan Jovanović ............ 50
10 SADRŽAJ<br />
– Značaj prevođenja i objavljivanja prevoda direktiva Evropske unije u Reviji<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> / Importance of publishing translations of the EU directives in the<br />
Insurance Law Review – Prof. dr Jovan Slavnić ........................................................ 63<br />
– U čast desetogodišnjeg jubileja Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> – Aktivnosti<br />
u okruženju nacionalnog ponosa, solipsizma i EU patriotizma / To the honor<br />
of 10-year jubilee of the Insurance Law Review publishing – Activities<br />
surrounded by national pride, solipsism and EU patriotism – Prof. dr Volfgang<br />
Rorbah ............................................................................................................................ 68<br />
– Novi početak buduće saradnje, Osvrt na priznanja uručena <strong>za</strong>služnim<br />
članovima Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> povodom desetogodišnjice<br />
održavanja godišnjih savetovanja / New beginning of the future co-operation, A word<br />
on recognition given to the worthy members of the Insurance Law Association of Serbia<br />
on the 10th anniversary of annual conferences – Prof. dr Jovan Slavnić ................. 70<br />
– Međunarodna aktivnost Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u okviru AIDA<br />
od 2006–2012. godine / International activity of the Insurance Law Association of<br />
Serbia at the AIDA 2006–2012 – Prof. dr Slobodan Jovanović .............................. 72<br />
– Ko je AIDA i kakvo mesto ima Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u AIDA?<br />
/ What is AIDA and what place the Insurance Law Association of Serbia has at AIDA<br />
– Prof. dr Slobodan Jovanović ................................................................................... 80<br />
– Događaj <strong>za</strong> istoriju Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> – Osvrt na izbor dr<br />
Slobodana Jovanovića <strong>za</strong> člana Izvršnog komiteta AIDA Europe kao znak priznanja<br />
AIDA Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> njegovo uspešno delovanje / Event<br />
for history of the Insurance Law Association of Serbia – Review of Slobodan Jovanovic<br />
appointment for a member of the Steering Committee of the AIDA Europe as a sign of<br />
AIDA recognition to the Insurance Law Association of Serbia for a sucessful activity –<br />
Prof. dr Jovan Slavnić ................................................................................................... 85<br />
– Međunarodna saradnja – put <strong>Srbije</strong> ka olimpu <strong>osiguranja</strong> – Intervju urednika<br />
časopisa risCONTROL * sa profesorom Jovanom Slavnićem (prevod sa nemačkog<br />
jezika) / International Co-operation – Serbian Way to Olymp of Insurance, interview<br />
of the Editor of the „risCONTROL” with Professor dr Jovan Slavnic (translation from<br />
German) .......................................................................................................................... 90<br />
– Osiguranje 08 – nastup <strong>Srbije</strong> na 12-om međunarodnom kongresu <strong>osiguranja</strong><br />
u Beču u organi<strong>za</strong>ciji Instituta <strong>za</strong> međunarodna istraživanja Austrije / Insurance 08<br />
– Serbia presentation on 12th international insurance congress in Vienna organised by<br />
the Institute for international research of Austria – Prof. dr Volfgang Rorbah ..... 94
SADRŽAJ<br />
11<br />
– Godišnja savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> od 2006–2012.<br />
godine / Annual conferences of the Insurance Law Association of Serbia 2006–2012 –<br />
Prof. dr Jovan Slavnić ................................................................................................ 100<br />
– Jubilej godišnjih savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> – Osvrt na<br />
desetu godišnjicu / Jubilee of the Annual Conferences of the Insurance Law Association<br />
of Serbia – Prof. dr Jovan Slavnić ............................................................................. 109<br />
– Aktivnosti na statusnim i organi<strong>za</strong>cionim promenama, promenama u sastavu<br />
organa i sticanju finansijske samostalnosti Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
u periodu od aprila 2005. do decembra 2012. godine / Activities on the status and<br />
organisation changes, changes of the bodies members and acquiring independence of<br />
the Insurance Law Association of Serbia from April 2005 to December 2012 – Prof. dr<br />
Jovan Slavnić ............................................................................................................... 113<br />
– Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sprovelo usklađivanje statuta sa novim<br />
Zakonom o udruženjima od 8. jula 2009. / Insurance Law Association of Serbia<br />
adopted amendments in line with the new Law on association of 8 July 2009 – Prof. dr<br />
Jovan Slavnić ............................................................................................................... 119<br />
– Ujedinili su se da podrže struku i nauku <strong>osiguranja</strong>! / They have teamed up to<br />
support insurance expertise and science – Prof. dr Jovan Slavnić .......................... 122<br />
– Propuštene šanse Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u razdoblju od aprila<br />
2005. do decembra 2012. / Chances missed by the Insurance Law Association of Serbia<br />
from April 2005 to December 2012 – Prof. dr Jovan Slavnić .................................. 124<br />
– Saradnja Udruženja osiguravača <strong>Srbije</strong> i Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u<br />
periodu od 1991. do 2011. godine / Co-operation of the Association of Serbian Insurer and<br />
Insurance Law Association of Serbia from 1991 to 2011 – Dr Milan Cerović .............. 132<br />
– Moja saradnja sa Udruženjem <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> / My co-operation with<br />
the Insurance Law Association of Serbia – Mr Jelena Gazivoda ............................ 134<br />
ODELJAK III: PERIOD OD 1998. DO 2005. GODINE<br />
/ CHAPTER III: PERIOD 1998–2005<br />
– Reč predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore povodom<br />
<strong>za</strong>vršetka etape rada Udruženja od aprila 1997. do aprila 2005. / Address of the President<br />
of the Insurance Law Association of Serbia and Montenegro at the expiry of the Association<br />
activity from April 1997 to April 2005 – Prof. dr Jovan Slavnić ................................ 137
12 SADRŽAJ<br />
– Rad Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije u periodu od 19. maja 1998. do<br />
10. oktobra 2001. godine / Activity of the Insurance Law Association of Yugoslavia from<br />
19 May 1998 to 10 October 2001 – Prof. dr Jovan Slavnić ..................................... 139<br />
– Rad Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> od 1998. do aprila 2005. godine /<br />
Activity of the Insurance Law Association of Serbia from 1998 to April 2005 – Prof. dr<br />
Katarina Ivančević ...................................................................................................... 144<br />
– Revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> od 2002. do 2005. godine / Insurance Law Review<br />
from 2002 to 2005 – Prof. dr Katarina Ivančević ................................................... 155<br />
– Skupovi u periodu od 1999. do 2005. godine i godišnja savetovanja Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore<br />
od 2001. do 2005. godine / Seminars from 1999 to 2005 and annual conferences of the<br />
Insurance Law Association of Yugoslavia and Insurance Law Association of Serbia and<br />
Montenegro from 2001 to 2005 – Prof. dr Katarina Ivančević .............................. 160<br />
ODELJAK IV: PERIOD OD 1961. DO 1998. GODINE<br />
/ CHAPTER IV: PERIOD 1961–1998<br />
– Od Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije do Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> / From Yugoslav<br />
Insurance Law Associaiton and Federation of the insurance law associations of<br />
Yugoslavia to the Insurance Law Association of Serbia – Prof. dr Predrag Šulejić i<br />
prof. dr Jovan Slavnić ................................................................................................. 167<br />
– Oni <strong>za</strong>služni pre nas <strong>za</strong> osnivanje i afirmaciju Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> čije rezultate baštinimo danas (dr Nikola Nikolić, dr Vojilav Sokal, prof. dr<br />
Vladimir Jovanović i prof. dr Ivica Jankovec) / Those, before us, worthy of establishment<br />
and affirmation of the Insurance Law Association of Serbia, whose results we inherit<br />
today (Nikola Nikolic, PhD, Vojislav Sokal, PhD, Professor Vladimir Jovanovic, PhD<br />
and Professor Ivica Jankovec, PhD) – Prof. dr Jovan Slavnić ................................. 183<br />
ODELJAK V: BIBLIOGRAFIJA I LITERATURA<br />
/ CHAPTER V: BIBLIOGRAPHY AND LITERATURE<br />
– Bibliografija Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> / Bibliography of the Insurance<br />
Law Association of Serbia – Doc. dr Jasmina Labudović Stanković ....................... 198<br />
– Literatura <strong>za</strong> širu istoriju Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> / Literature for<br />
a broader history of the Insurance Law Association of Serbia: .................................. 230
SADRŽAJ<br />
13<br />
Prilozi i osvrti / Contributions and reviews ....................................................... 230<br />
Govori predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> prilikom otvaranja<br />
godišnjih savetovanja/ Speeches of the president of the Insurance law associationa of<br />
Serbia at the opening of the annual conferences ......................................................... 231<br />
Poruke sa godišnjih savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> / Messages<br />
from the annual conferences of theIinsurance law association of Serbia – Izbor /<br />
Selection - Prof. dr Jovan Slavnić .............................................................................. 232<br />
II DEO<br />
/ PART II<br />
NEKA DOKUMENTA KOJA OSVETLJAVAJU PEDESETOGODIŠNJI RAD<br />
UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
/ SOME DOCUMENTS SHEDDING LIGHT ON THE 50-YEAR ACTIVITY OF<br />
THE INSURANCE LAW ASSOCIATION OF SERBIA
I DEO / PART I<br />
PRILOZI ZA ŠIRU ISTORIJU UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
/ CONTRIBUTIONS FOR A BROADER<br />
HISTORY OF THE INSURANCE LAW<br />
ASSOCIATION OF SERBIA<br />
Odeljak I: UVOD<br />
/ Chapter I: INTRODUCTION<br />
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
ZBOG ČEGA OBJAVLJUJEMO SPOMENICU<br />
POVODOM PEDESETOGODIŠNJICE OSNIVANJA<br />
UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE?<br />
Grubo je reći, ali je istina da danas ne bi na mapi naučnih i profesionalnih<br />
strukovnih organi<strong>za</strong>cija <strong>Srbije</strong> bilo Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (dalje u tekstu:<br />
Udruženje) da davne 1961. godine nije, tada mlado, tek prethodne godine osnovano<br />
Međunarodno udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA), u želji da oformi svoje sekcije u<br />
evropskim i vanevropskim državama pozvalo naše međunarodno poznate nastavnike<br />
Pravnog fakulteta u Beogradu, profesora Borislava Blagojevića i još neke o kojima će<br />
kasnije u ovoj publikaciji biti govora, koji su tada imali intenzivne kontakte sa visokim<br />
pravničkim establišmentom tadašnje Evrope, da osnuju udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
na nacionalnom nivou i <strong>za</strong>tim traže prijem u AIDA i tako postanu nacionalnu sekciju<br />
AIDA <strong>za</strong> Jugoslaviju. Oni su to zdušno prihvatili i 6. decembra 1961. godine na<br />
ovom fakultetu održali su Osnivačku skupštinu Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> (Jugoslovensko udruženje) koje je sledeće godine i primljeno u članstvo<br />
AIDA. Da to nije bio lak <strong>za</strong>datak <strong>za</strong> AIDA, zbog nepostojanja kadrovskog kapaciteta<br />
u pojedinim državama, ne<strong>za</strong>interesovanosti da se u jednoj državi formira nacionalno
16 Jovan SLAVNIĆ<br />
udruženje, nemogućnosti da <strong>za</strong>interesovani osnivači obezede sredstva <strong>za</strong> rad<br />
udruženja i sl., dokazuje činjenica da danas, 62 godine od njenog osnivanja, u Evropi<br />
postoje samo 27 nacionalnih sekcija (a u svetskim razmerama 58), od kojih sa prostora<br />
bivše SFRJ pored <strong>Srbije</strong> svoju nacionalnu sekciju ima još samo Slovenija. Pritom, <strong>za</strong><br />
razliku od <strong>Srbije</strong>, Slovenija je posle raspada Jugoslavije morala proći kroz postupak<br />
prijema u članstvo AIDA, dok je Srbiji priznato pravno sledbeništvo Jugoslovenskog,<br />
odnosno pravno sledbeništvo kasnije osnovanog reorganizovanog Jugoslovenskog<br />
udruženja u Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i kontinuitet članstva<br />
od prijema u članstvo AIDA Jugoslovenskog udruženja. To je, kao što će se bliže iz<br />
ove publikacije videti bilo potpuno opravdano jer je, između ostalog, srpska sekcija<br />
i njeni članovi u Jugoslovenskom udruženju, odnosno Savezu udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije prva osnovana i bila preko svojih članova pokretač i najagilniji<br />
akter međunarodne saradnje Jugoslovenskog udruženja u okviru AIDA. Udruženje<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> nije prekidalo svoje kontakte i saradnju sa AIDA i <strong>za</strong><br />
vreme građanskih ratova iz 90-tih godina koji su se odigrali na prostoru bivše SFRJ i<br />
u periodu odmah posle ovih ratova, <strong>za</strong>hvaljujući kontaktima koje je dr Vojislav Sokal<br />
održavao sa tadašnjim generalnim sekretarom i članovima predsedništva AIDA (na<br />
primer, sa dr Karoljom Bardom, tada četvrtim potpredsednikom AIDA) i učešćem na<br />
Kongresu AIDA 1998. godine u Marakešu. Dok danas, slovenačka nacionalna sekcija<br />
AIDA važi <strong>za</strong> neaktivnog člana AIDA, a AIDA <strong>Srbije</strong> ima člana u Izvršnom komitetu<br />
AIDA Europe u drugom četvorogodišnjem mandatu.<br />
Šta je bio cilj osnivanja i rada Udruženja, kao samostalne naučne i strukovne<br />
organi<strong>za</strong>cije akademski obrazovanih pravnika i lica drugog akademskog obrazovanja<br />
koja se bave oblastima ili pitanjima pove<strong>za</strong>nim sa <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>, i njegov cilj kao<br />
nacionalne sekcije AIDA? Da se u Srbiji okupi kreativna mreža stračnjaka i naučnika<br />
iz oblasti <strong>osiguranja</strong> predanih vrednostima koje mogu da unaprede struku i nauku<br />
prava <strong>osiguranja</strong> i povežu je na istom ovom cilju sa evropskim strukovnim i naučnim<br />
udruženjima, pa i svetskim prostorom prava <strong>osiguranja</strong> kroz kolektivni, <strong>za</strong>jednički<br />
organizovan rad na objavljivanju priloga u časopisima, kao što je to danas Revija<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (dalje u tekstu: Revija), učešćem sa svojim pisanim i kasnije<br />
objavljenim, radovima na savetovanjima koje je organizovalo Udruženje i vođenjem<br />
diskusija na okruglim stolovima i drugimi stručnim skupovima. I <strong>za</strong>tim istupanjem<br />
sa svojim radovima i diskusijama na međunarodnim skupovima i drugim oblicima<br />
rada koje je organizovala ili u njihovom radu učestvovala AIDA. Dakle, osnivački<br />
cilj Udruženja je bio i ostao dosti<strong>za</strong>nje vrednosti koje su suprotnost komercijalizmu<br />
i konzumerizmu koje se naročito u poslednjih deset godina ispoljava kod domaćih<br />
pravnika koji se „bave” <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>, koje se ogleda u <strong>za</strong>gušivanju stručnog i<br />
literarnog polja prava <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> nauku i praksu <strong>osiguranja</strong> bezvrednim napisima i<br />
diskusijama, koje nažalost redakcioni odbori naših pravnih časopisa, pa i onih koji su<br />
(neopravdano) na listi naučnih časopisa koju utvrđuje srpsko ministarstvo nadležno
ZBOG ČEGA OBJAVLJUJEMO SPOMENICU POVODOM PEDESETOGODIŠNJICE...<br />
17<br />
<strong>za</strong> nauku i organi<strong>za</strong>tori raznoraznih pravničkih skupova, zdušno prihvataju da objave<br />
i tako dalje podstiču ovu nemilu pojavu.<br />
Već pedesetogodišnje trajanje i postignuti rezultati u tom periodu na ostvarivanju<br />
rečenog osnovnog cilja zbog koga je Udruženje osnivano čini opravdanim da pišemo<br />
ovu spomenicu o pedesetogodišnjici života Udruženja, koju smo mogli nazvati i<br />
kratkom istorijom Udruženja. Nastranu to što je namena koja opradava pisanje ove<br />
publikacije da u kratkim crtama uputi čitaoca i na neke konkretne rezultate rada<br />
Udruženja, ali i da sačuva ono što <strong>za</strong>borav i nemar u ne/čuvanju dokumenata o radu<br />
Udruženja konstantno preti da uništi. Znatan deo dokumenata koji su sadržali fakte<br />
o radu Udruženja je već nepovratno izgubljen ili su oni <strong>za</strong>boravljeni jer <strong>za</strong>služni ljudi<br />
koji su 1961. godine osnovali i nakon toga vodili Udruženje do 1998. godine su nestali<br />
sa životne scene, a da nisu i<strong>za</strong> sebe ostavili <strong>za</strong>pise o činjenicama iz njegovog života i<br />
svojoj ulozi u njegovom životu.<br />
Rukovodeći se pravilom da sve ono što nije <strong>za</strong>beleženo nije ni postojalo, namena<br />
spomenice o pedesetogodišnjici Udružnja je takođe da sačuva od <strong>za</strong>borava pregnuća<br />
onih ličnosti koje su ga osnovale, vodile i personifikovale tokom ovih pedeset godina.<br />
Time ćemo poka<strong>za</strong>ti da ih nismo gurnuli u stranu već da smo <strong>za</strong>hvalni <strong>za</strong> ono što<br />
su učinili da Udruženje bude ono što je danas. Ostaje međutim otvoreno pitanje<br />
da li smo se, s obzirom na sadržinu i kvalitet objavljenog, tim ličnostima odužili<br />
objavljujući ovu publikaciju???<br />
Čitalac ne treba da <strong>za</strong>meri čitajući ovu brošuru što stil autora koji su je napisali<br />
ne pokazuje njihovu sposobnost da u svojim pojedinačno napisanim osvrtima na<br />
određene teme odraze romanesknu naraciju napisanog, jer ni jedan od njih nije se<br />
bavio pisanjem istorije, hronologije ili sličnog štiva i što ona pored uloženog truda<br />
više liči na katalog događaja o nastajanju i trajanju jedne institucije. Izuzetak je među<br />
autorima samo profesor Volfgang Rorbah, koji je i kao istoričar sa doktoratom nauka<br />
i autor deset tomova enciklopedije o istoriji austrijskog <strong>osiguranja</strong>, napisao svoje<br />
priloge u ovoj publikaciji onako kako bi se možda očekivalo od svih ostalih autora koji<br />
su participirali u njenom pisanju. Da u kapi, nekakvom <strong>za</strong>nimljivom detalju prepozna<br />
u trajanju Udruženja celinu njegovih dostignuća. Zato sam ubeđen da će nekoliko<br />
njegovih osvrta napisanih <strong>za</strong> ovu priliku biti naj<strong>za</strong>nimljiviji našim čitaocima.<br />
16. decembra 2012.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE DANAS *1<br />
Omaž spoljnim ličnostima koje su doprinele današnjem ugledu Udruženja<br />
Fragment <strong>za</strong> istoriju Udruženja povodom pedesetogodišnjice rada<br />
1. ZAŠTO OVAJ OMAŽ?<br />
Pedesetogodišnjica rada Udruženja je bila protekle 2011. godine, ali zbog<br />
endemske <strong>za</strong>boravnosti na važne događaje iz prošlosti i većim delom <strong>za</strong>nemarivanja<br />
tih događaja od značaja <strong>za</strong> njegovu istoriju svojstvene našem narodu, pa i ovom autoru<br />
i njegovim najbližim saradnicima, javnost o njoj nismo <strong>pravo</strong>vremeno izvestili i ona<br />
nije obeležena kada je trebalo. A to je bila prilika da se rad, a posebno stvaralaštvo koje<br />
je ostvareno aktivnošću Udruženja, nađe u centru pažnje naučne javnosti i delatnika<br />
u osiguranju i da se pre nego što se napiše njegova potpunija istorija, osvetle činjenice<br />
od uticaja na koliko-toliko u ovom trenutku objektivnu procenu mesta koje Udruženje<br />
<strong>za</strong>uzima danas među profesionalnim organi<strong>za</strong>cijama u osiguranju i nauci <strong>osiguranja</strong>.<br />
Onom na kome se sada nalazi, <strong>za</strong>hvaljujući svesrdnoj pomoći koje su Udruženju<br />
pružile spoljne ličnosti iz naših društava <strong>za</strong> osiguranje i akademske <strong>za</strong>jednice iz zemlje<br />
i inostranstva. Mada smo podsećanje na taj događaj propustili da učinimo tokom 2011.<br />
godine ipak nismo u ovom podsećanju sasvim <strong>za</strong>kasnili <strong>za</strong>hvaljujući tome što se i u<br />
2012. godini <strong>za</strong> život Udruženja vezuje jedan drugi okrugli jubilej. To je pedeset godina<br />
članstva Udruženja u Međunarodnom udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (Association<br />
Internationale du Droit des Assurances – AIDA, ili na engleskom jeziku – International<br />
Association of Insurance Law). Doprinos koje je dalo Udruženje ovom međunarodnom<br />
udruženju kao njegova nacionalna sekcija i povratno ugled koje je Udruženje postiglo<br />
učestvujući u njegovim aktivnostima, spoljne ličnosti kojima je posvećen ovaj omaž<br />
takođe su nesebično pomogle.<br />
U ovom prilogu <strong>za</strong> istoriju Udruženja biće učinjen kratak osvrt samo na jednu<br />
etapu njegove aktivnosti i krug ličnosti koje su u toj etapi odigrale najznačajniju ulogu<br />
u njegovoj afirmaciji i <strong>za</strong>uzimanju mesta koje ono danas ima. Taj period <strong>za</strong>počinje<br />
izborom pisca ovih redova <strong>za</strong> predsednika Udruženja na redovnoj Skupštini Udruženja<br />
održanoj 15. aprila 2005. godine. Taj datum je <strong>za</strong> Udruženje od značaja zbog toga što je<br />
*<br />
Ovaj prilog je unet u spomenicu o pedeset godina rada Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> jer<br />
čini značajan fragment <strong>za</strong> istoriju Udruženja. Objavljen je u Zborniku radova sa XIII godišnjeg<br />
savetovanja Udruženja na temu „I<strong>za</strong>zovi usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa evropskim (EU)<br />
<strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>”, održanog na Paliću, 20–22. aprila 2012. godine, na str. 9–17.
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE DANAS<br />
19<br />
sa njim prestala funkcija predsednika Udruženja koju je od aprila 1997. do aprila 2005.<br />
godine obavljao dr Predrag Šulejić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu kome je<br />
na sledećoj sednici Skupštine održanoj 12. aprila 2006. godine dodeljena titula prvog<br />
počasnog predsednika Udruženja zbog doprinosa koji je dao unapređenju rada i ciljeva<br />
Udruženja, ali, i zbog njegovog dugogodišnjeg uspešnog nastavničkog rada i literarnih<br />
ostvarenja koja su ostavila trajniji trag u pravnoj teoriji i praksi <strong>osiguranja</strong>.<br />
2. ŠTA JE I GDE JE UDRUŽENJE DANAS?<br />
U vreme dok je profesor Predrag Šulejić bio predsednik Udruženja, ovaj autor je<br />
bio jedini potpredsednik Udruženja i svoj <strong>za</strong>jednički rad sa njim na ovoj funkciji je<br />
<strong>za</strong>vršio organizovanjem V godišnjeg savetovanja Udruženja na temu „Osiguranje u<br />
svetlu novog <strong>za</strong>konodavstva” i izborom, recenzijom i uređivanjem zbornika i referata<br />
<strong>za</strong> ovo savetovanje, održanog na Paliću, od 14–17. aprila 2005. godine. Izbor je<br />
obuhvatio dvadesetsedam referata, svrstanih u pet sekcija: Statusna pitanja subjekata<br />
tržišta <strong>osiguranja</strong>, Obavezno osiguranje, Osiguranje imovine, Osiguranje lica i Opšta<br />
pitanja prava i privrede <strong>osiguranja</strong>. Zbornik je objavljen u knjizi obima 308 strana B4<br />
formata. Obuhvatio je referat samo jednog inostranog autora iz Slovenije, profesora<br />
Šime Ivanjka.<br />
Zatim smo u istom svojstvu <strong>za</strong>jedno radili na VII savetovanju i zborniku<br />
radova posvećenog temi „Osiguranje u susret procesu pridruživanja <strong>Srbije</strong> i Crne<br />
Gore Evropskoj uniji” (Palić, 12–14. april 2006). A 2007. godine, <strong>za</strong>jedno sa dr<br />
Slobodanom Jovanovićem, na VIII savetovanju „Usklađivanje <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa<br />
sistemom <strong>osiguranja</strong> Evropske unije” (Palić, 12–14. april). Godine 2008. ovaj put sa<br />
profesorkom Jasnom Pak, na IX savetovanju „Evropski put prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>,<br />
posebno ugovora o osiguranju” (Palić, 10–11. april). Sledeće 2009. godine ta saradnja<br />
se prekida i moj rad se nastavlja sa dr Slobodanom Jovanovićem na X savetovanju i<br />
zborniku radova posvećenom temi „Integracija prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u evropski<br />
(EU) sistem <strong>osiguranja</strong>” (Palić, 24–26. april). Zajedno sa Slobodanom Jovanovićem<br />
organizujem i recenziram i naredno XI godišnje savetovanje kome je bio posvećen<br />
zbornik radova na temu: „Evropske (EU) reforme u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>”<br />
(Palić, 23–24. april 2010). U 2011. godini saradnja sa Slobodanom Jovanovićem se<br />
privremeno prekida, uključivanjem umesto njega profesorke Jasne Pak u organi<strong>za</strong>ciju<br />
savetovanja i recenziju zbornika radova koji je pratio XII godišnje savetovanje<br />
posvećeno „Promenama u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u okviru evropskog (EU) razvoja<br />
prava <strong>osiguranja</strong>” (Palić, 15–17. april), da bi sa njim saradnju ponovo nastavio radom<br />
na ovom XIII savetovanju „I<strong>za</strong>zovi usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa evropskim<br />
(EU) <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>”, Palić, 20–22. april 2012. povodom koga je napisan ovaj<br />
skromni omaž. Na njemu je već premašen uobičajeni prosek iz nekoliko prethodnih<br />
godina da na savetovanjima uzima učešće oko 35% inostranih autora. Ovog puta
20<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
od devetnaest autora, devet dolaze iz inostranstva (Italije, Austrije, SAD, Slovenije,<br />
Hratske). A obim Zbornika je obima standarda u proteklih pet godina (između 360–<br />
430 strana).<br />
Kakav je naučni nivo ovih naših godišnjih savetovanja? U formalno-pravnom<br />
smislu, zbornici radova koji su povodom njih objavljivani svrstavaju se, prema<br />
Pravilniku o kvantitativnom vrednovanju rezultata istraživača Ministarstva <strong>za</strong> nauku<br />
(sada Ministarstva <strong>za</strong> prosvetu i nauku) (Službeni glasnik RS, br. 38/2008) u kategoriju<br />
M44: tematski zbornik vodećeg nacionalnog značaja, pri čemu se istraživački rezultati<br />
radova objavljenih u zbornicima vrednuju sa dva naučna boda. Malo ili puno?<br />
Objektivno realno ili nerealno? Ja mislim malo ili objektivno nerealno u šta se može<br />
uveriti čitalac bilo koje zbirke objavljenih konkretizovanih i potpuno obrazloženih<br />
i neponavljanih poruka sa prethodnih pet i više godišnjih savetovanja upućenih<br />
domaćim regulatornim telima, društvima <strong>za</strong> osiguranje i njihovom strukovnom<br />
udruženju – Udruženju osiguravača <strong>Srbije</strong> (videti, na primer, poruke sa XII godišnjeg<br />
savetovanja objavljene u Reviji, br. 3/2011, str. 27–38).<br />
Koliki je eho našeg časopisa Revije u domaćoj i inostranoj naučnoj javnosti, koja<br />
je evo ušla u jedanaestu godinu objavljivanja i čiji br. 2 će se sledećeg meseca naći<br />
pred licem naše javnosti? Umesto ličnog samovrednovanja, ustupiću ocenu njenih<br />
dometa velikom prijatelju Udruženja i autoru brojnih članaka u našim publikacijama,<br />
profesoru dr Volfgangu Rorbahu koji je u čast desetogodišnjeg jubileja Revije, u br.<br />
1/2010, napisao sledeće: „Današnji eminentan značaj ‚Revije’ u odnosu na ostale<br />
časopise sa temom <strong>osiguranja</strong> jeste u objavljivanju radova vrhunskih stručnjaka sa<br />
evropskom, odnosno međunarodnom reputacijom iz desetak država, koji ne pišu<br />
samo o savremenim tokovima, već i daju predloge <strong>za</strong> teške, u Srbiji do sada nerešene<br />
probleme u osiguranju.<br />
‚Revija’ će svojim višejezičnim pristupom (srpski / nemački / engleski) obezbediti<br />
još bolje mesto u budućnosti. Prvo, jer na taj način jača ugled ovog medija u stranim<br />
stručnim bibliotekama, i, drugo, naučni tekstovi koje objavljuje mogu akterima<br />
politike u osiguranju Evropske unije i <strong>Srbije</strong> da daju dragocene impulse <strong>za</strong> njihove<br />
dalje aktivnosti na spajanju naroda.” O čemu ovaj profesor govori svedočanstvo je<br />
i obimna bibliografija radova koji su objavljeni u Reviji (i Zbornicima sa godišnjih<br />
savetovanja) istaknuta na sajtu Udruženja.<br />
Ugled i doprinos u naučnom stvaralaštvu Revije o kome govori profesor Volfgang<br />
Rorbah nije, međutim, dopro do onih koji u Ministarstvu <strong>za</strong> prosvetu i nauku <strong>Srbije</strong><br />
odlučuju o naučnoj kategori<strong>za</strong>ciji domaćih časopisa iz društvenih nauka, i Revija je<br />
do danas i pored tri prijave na konkurs da bude uvrštena na domaću SCI listu časopisa<br />
ovog Ministarstva i dalje izvan ove liste. Nikada nam nije upućeno objašnjenje na naša<br />
pitanja zbog čega Revija uslove <strong>za</strong> ovu kategori<strong>za</strong>ciju ne ispunjava, niti smo na žalbu<br />
na koju je <strong>pravo</strong> izdavačima prvi put dato na konkursu sprovedenom u 2011. godini
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE DANAS<br />
21<br />
ikada dobili odgovor. I to nas ne bi bolelo da se na ovoj listi poodavno ne nalaze<br />
neki pravni časopisi koji objavljuju radove iz svih ili iz većine pravnih disciplina<br />
koji ne ispunjavaju ni neke osnovne uslove <strong>za</strong> naučnu kategori<strong>za</strong>ciju koje je to isto<br />
Ministarstvo ustanovilo. Njihove redakcije, odnosno urednici, na primer, ne sprovode<br />
anonimnu recenziju ponuđenih radova <strong>za</strong> objavljivanje, <strong>za</strong>tim, u uređivačkom<br />
odboru časopisa godinama se nalaze samo nekoliko i to domaćih članova što govori o<br />
uređivačkoj politici podređenoj interesima članova redakcije i <strong>za</strong>tvorenosti časopisa.<br />
Ono što je Ministarstvo <strong>za</strong> nauku, odnosno prosvetu i nauku učinilo da nas umiri<br />
je odluka da <strong>za</strong> 2010. godinu dodeli jedan naučni bod <strong>za</strong> priloge objavljene u Reviji<br />
samo <strong>za</strong> učesnike u projektima koje ono finansira, tj. kao da je Revija na njegovoj<br />
listi naučnih časopisa u kategoriji M53. Mi se sa takvom „ispod žita” kategori<strong>za</strong>cijom<br />
ne mirimo i naša je odluka da se pomoću ličnosti iz univerzitetske akademske<br />
<strong>za</strong>jednice kojima je posvećen ovaj omaž i drugih iz te <strong>za</strong>jednice domaćih i inostranih<br />
ličnosti iz sedam različitih <strong>za</strong>panoevropskih država koje smo na sednici Upravnog<br />
odbora održanoj 29. marta i<strong>za</strong>brali u sastav novog redakcionog odbora usmerimo<br />
da naš časopis dobije mesto na SCI listi neke od evropskih međunarodnih ustanova<br />
akreditovanih <strong>za</strong> naučnu kategori<strong>za</strong>ciju pravnih časopisa.<br />
Naučno stvaralaštvo koje se odvija u okviru Udruženja dobilo je međunarodno<br />
priznanje na Osnivačkoj konferenciji AIDA Europe koja je održana u Hamburgu<br />
22. maja 2008. godine. Na toj konferenciji je dr Slobodan Jovanović, glavni urednik<br />
Revije, na moj predlog kao predsednika AIDA <strong>Srbije</strong>, i<strong>za</strong>bran u sastav devetočlanog<br />
Izvršnog komiteta AIDA Europe, pored Torbena Bodropa (Danska), Đuzepine Kapaldo<br />
(Italija) (ona je u međuvremenu <strong>za</strong>menjena Pjerpaolom Maranom), Otom Čurgom<br />
(Mađarska), Robertom Kohom (Nemačka), Žeromom Kulmanom (Francuska), Hoze<br />
Marija Munjoz Paredasom (Španija), Joanisom Rokasom (Grčka) i Pegi Šaron (Izrael),<br />
a na čijem čelu je predsednik AIDA Europe u svetu re<strong>osiguranja</strong> čuveni Kolin Kroli.<br />
Ove ličnosti nije potrebno posebno predstavljati našoj informisanoj stručnoj i naučnoj<br />
javnosti prava <strong>osiguranja</strong>. Onoj koja čita publikacije koje objavljuje Udruženje u kojima<br />
oni objavljuju svoje radove i redovno ili povremeno uzima učešće u radu svetskih<br />
kongresa AIDA ili godišnjim konferencijama AIDA Europe ili putem sajta prati rad<br />
ovih skupova. Onima koji nisu upućeni, dovoljno je da bi dobili sliku o tome koje mesto<br />
predsednik AIDA Europe i članovi Izvršnog komiteta AIDA Europe <strong>za</strong>uzimaju u krugu<br />
erudita prava <strong>osiguranja</strong>, da potraže podatke o radovima koje su oni objavili i njihovom<br />
učešću u svojstvu članova nekih od radnih grupa <strong>za</strong> izradu međunarodnih dokumenata,<br />
kao što je radna grupa projekta „Reforma evropskog ugovornog prava <strong>osiguranja</strong>” čijim<br />
naporima imamo da <strong>za</strong>hvalimo što je 2007. i 2009. godine ugledao svetlost dana Nacrt<br />
Principa evropskog ugovornog prava <strong>osiguranja</strong>. Ili, da na sajtu AIDA pročitaju ko čini<br />
predsednike nacionalnih sekcija AIDA i radnih grupa koje deluju u njenom okrilju kao<br />
i na koje je teme usmeren rad ovih radnih grupa.
22<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
A koja sve pregnuća članova Udruženja stoje i<strong>za</strong> ovog priznanja? Na to nije<br />
moguće ovde ukratko odgovoriti. Ona su brojna i obimna i <strong>za</strong>to moraju biti predmet<br />
posebnog prika<strong>za</strong> jer čine <strong>za</strong>seban deo istorije Udruženja. Prikaz koji se odnosi<br />
na ovaj deo istorije bi mogao nositi naslov: „Učešće članova Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u radu svetskih kongresa AIDA i konferencijama AIDA Europe.”<br />
Bilo je 13 kongresa i tri konferencije na kojima su članovi Udruženja učestvovali<br />
sa svojim (nacionalnim) referatima na jednu, dve ili tri teme kojima su kongresi<br />
bili posvećeni, odgovarali na brojne upitnike o tim i drugim temama o kojima se<br />
raspravljalo na radnim grupama tokom održavanja kongresa i konferencija.<br />
Praktični značaj izbora Slobodana Jovanovića <strong>za</strong> člana Izvršnog komiteta<br />
AIDA Europe je pre svega u tome što je on otvorio vrata sticanju novih kontakata<br />
i prijateljstva sa ličnostima iz nauke i prakse <strong>osiguranja</strong> u Evropi, od kojih će jedna<br />
ličnost kojoj je uz ostale posvećen ovaj omaž odlučno uticati da Udruženje nastavi<br />
putem dalje pune međunarodne afirmacije i uključivanja časopisa Revije u neku od<br />
uglednih međunarodnih SCI lista (naučnih) časopisa.<br />
3. DVE OSNOVNE IDEJE VODILJE U POSTIZANJU<br />
VISOKIH NAUČNIH REZULTATA I MEĐUNARODNE AFIRMACIJE<br />
UDRUŽENJA I LIČNOSTI KOJE SU TOME PRESUDNO DOPRINELE<br />
Ono što je prvo trebalo učiniti <strong>za</strong>rad ostvarivanja ovih ciljeva jeste osloboditi se<br />
većeg broja neoriginalnih i nekreativnih autora koji su do 2005. godine pisali <strong>za</strong> Reviju<br />
i do 2007. godine učestvovali na našim godišnjim savetovanjima. Tako je nastala<br />
jedna značajna praznina u autorskom koru kome se do tada obraćalo Udruženje jer<br />
u Srbiji ima malo kvalitetnih i inventivnh pisaca koji se bave <strong>pravo</strong>m i sa <strong>pravo</strong>m<br />
<strong>osiguranja</strong> pove<strong>za</strong>nim pitanjima, i to nije nepoznato. Eliminisanim autorima, kod<br />
kojih sam <strong>za</strong>radio atribut „glavoseče” morala se naći <strong>za</strong>mena. Jedini i prirodni put je<br />
bio da se obratimo inostranim autorima koji pripadaju zemljama sa čijim <strong>pravo</strong>m se<br />
naše <strong>pravo</strong> usklađuje u procesu približavanja i članstva u Evropskoj uniji.<br />
Presudnu, početnu ulogu u tome je imao profesor bečkog državnog univerziteta<br />
dr Volfgang Rorbah koga sam upoznao krajem 2005. godine prilikom njegovih čestih<br />
dola<strong>za</strong>ka u Beograd da kao ekspert pomogne austrijskom osiguravajućem društvu<br />
„Uniqa”, u naporima sa kojima je ono u to vreme <strong>za</strong>počelo na preuzimanju akcija<br />
akcionarskog društva „Zepter” sa namerom da uđe na tržište <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Vrlo<br />
brzo smo se sprijateljili <strong>za</strong>hvaljujući tome što sam mu obezbedio određenu literaturu<br />
u kojoj su srpski autori pisali o osnivanju i poslovanju austrougarskih osiguravajućih<br />
društava u Srbiji početkom 20-og <strong>veka</strong>, koja je njemu bila nepoznata. Ta građa mu je<br />
bila dobrodošla u daljem osvetljavanju istorije međusobnih odnosa koji su postojali<br />
između <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Austrougarske. Već tada, profesor Volfgang Rorbah je
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE DANAS<br />
23<br />
bio najistaknutiji austrijski i evropski istoričar <strong>osiguranja</strong> sa davno odbranjenim<br />
doktoratom iz istorije, pored doktorata ekonomskih nauka i ona mu je bila dragoceni<br />
izbor <strong>za</strong> pisanje devetog toma istorije <strong>osiguranja</strong> Austrije na kome je u<strong>pravo</strong> radio.<br />
Profesor Volfgang Rorbah je već u prvim kontaktima prihvatio moj predlog da<br />
sam godišnje napiše po jedan članak <strong>za</strong> Reviju i sa svojim referatom učestvuje na našim<br />
godišnjim savetovanjima. I on se u tom svojstvu pojavio sa svojim prvim člankom u<br />
prvom broju Revije iz 2006. godine pod naslovom „Privatno osiguranje kao sredstvo<br />
u borbi protiv korupcije.” Tako je i <strong>za</strong>počelo naše prisno prijateljstvo <strong>za</strong>snovano na<br />
jednoj <strong>za</strong>jedničkoj ljubavi – ljubavi prema nauci <strong>osiguranja</strong>. Da bi on, sa člankom koji<br />
je napisan <strong>za</strong> zbornik radova kome je ovaj omaž kao predgovor namenjen, napisao<br />
do sada 13 članaka i tri priloga prigodne, informativne i jubilarne prirode. Njegova<br />
velika <strong>za</strong>sluga je i to što se potrudio da se postigne da nas dvojica <strong>za</strong>jedno na XII<br />
kongresu Instituta <strong>za</strong> međunarodna istraživanja sa sedištem u Beču, održanom 20–<br />
22. oktobra 2008. godine u Beču govorimo na temu „Budućnost srpskog privatnog<br />
zdravstvenog <strong>osiguranja</strong> i zbrinjavanja” i što sam tom prilikom dobio mogućnost da<br />
predstavim Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Obojica smo, međutim, bili svesni<br />
da njegov publicistički rad <strong>za</strong> Udruženje ne bi bio dovoljan da Revija i Zbornici u<br />
kontinuitetu objavljuju naučne i <strong>za</strong> praksu osigurnja vredne radove ako se u pisanje<br />
radova ne uključe i drugi ugledni inostrani autori, koji su do tada sporadično pisali<br />
svoje priloge <strong>za</strong>hvaljujući pojedinačnim kontaktima koji su urednici Revije imali sa<br />
nekim inostranim autorima. Zato se profesor Volfgang Rorbah latio teškog posla<br />
da dovede veći broj austrijskih i neke nemačke autore, naučne radnike i praktičare.<br />
Ovom prilikom ću od autora koji su njegovom <strong>za</strong>slugom počeli da pišu članke <strong>za</strong><br />
publikacije Udruženja pomenuti samo neke od njih: prof. dr Petera Hausera, čiji je<br />
jedan od radova objavljen i u ovom Zborniku, dr Manfreda Hasenorla, predavača<br />
na Univerzitetu „Johanes Kepler” u Lincu, dr Hansa Pera, predsednika Nadzornog<br />
odbora austrijskog „Generalija” i dr Luja Normana Adenhovea, generalnog sekretara<br />
Udruženja osiguravača Austrije. Povrh toga, gotovo redovno je uspevao da od<br />
austrijskih i nemačkih mecena obezbedi donacije kojima se Udruženje finansijski<br />
pomagalo da održi svoja godišnja savetovanja. I ja mu na svom ovom njegovom<br />
dobru <strong>za</strong> Udruženje izražavam jedno veliko, veliko hvala.<br />
Sledeći veliki prijatelj Udruženja, koji je takođe dao nemerljivi doprinos<br />
međunarodnoj afirmaciji Udruženja i naučnim rezultatima koje je ono do sada<br />
postiglo, je prof. dr Joanis Rokas, predsednik AIDA Grčke i predsednik Radne<br />
grupe <strong>za</strong> distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong> svetske AIDA. On se sa svojim prvim<br />
radom „U susret harmoni<strong>za</strong>ciji propisa Evropskog prava <strong>osiguranja</strong>” javio na našem<br />
VII godišnjem savetovanju 2007. godine. Shvativši da Srbiji Evropska unija mora<br />
otvoriti put ka učlanjenju, on je predložio da se Revija i savetovanja koje Udruženje<br />
organizuje usredsrede na priloge koji će razmatrati evoluciju evropskog (EU) prava<br />
<strong>osiguranja</strong>, institute evropskog prava <strong>osiguranja</strong> čije vrednosti treba i mogu da se
24<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
brzo prihvate u Srbiji kao budućoj članici EU i njihovu materijali<strong>za</strong>ciju predlozima<br />
<strong>za</strong> izmenu postojećih i donošenjem novih propisa u Srbiji usklađenih sa evropskim<br />
(EU) propisima o osiguranju. Kako je jedan od prioritetnih ciljeva našeg Udruženja već<br />
bio usmeren ka neophodnosti da se naša naučna i stručna javnost upozna sa <strong>pravo</strong>m<br />
<strong>osiguranja</strong> EU i pripremi <strong>za</strong> njegovu primenu u skoroj budućnosti, mi smo u Udruženju<br />
vrlo rado prihvatili i dosledno nastavili da se trudimo da objavljujemo priloge ovakve<br />
sadržine. Ono što posebno obeležava doprinos profesor Joanisa Rokasa jeste da je svoje<br />
članke koje je kod nas nastavio da objavljuje pisao o „vrućim” evropskim polemičkim<br />
temama, razmatrajući ih na način i na nivou onih koji se objavljuju u evropskim<br />
naučnim časopisima <strong>osiguranja</strong>, u<strong>pravo</strong> kao da su Revija i Zbornici sastavni deo te<br />
publicistike. On je <strong>za</strong>tim pridobio svoje brojne saradnike iz Atine da o intrigantnim<br />
evropskim institutima prava <strong>osiguranja</strong> i njihovoj primeni u državama članicama EU<br />
polemišu čime su oni <strong>za</strong>hvaljujući tom njegovom <strong>za</strong>uzimanju da se redovno javljaju<br />
svojim prilozima u Reviji i Zbornicima radova ostvarili svoj <strong>za</strong>paženi spisateljski opus,<br />
o čemu svedoči popis njihovih radova u napred pomenutoj bibliografiji. Među ovim<br />
saradnicima profesora Joanisa Rokasa, sada našim autorima, posebno ću istaći Miru<br />
Todorović Simeonides, dr Nusiju Kirjaki i mr Konstantinu Sultati.<br />
Jedna ličnost koja se u Reviji kao autor prvi put pojavila 2009. godine sa člankom<br />
„Kako regulisati posrednike re<strong>osiguranja</strong> u EU: Sadašnjost i budućnost Direktive<br />
2002/92/EC”, je dr Pjerpaolo Marano, profesor Pravnog fakulteta Katoličkog<br />
univerziteta u Milanu i član Izvršnog komiteta AIDA Europe. O njemu se nadam<br />
da ću ja ili neko drugi imati prilike u bliskoj budućnosti da pišem kao izuzetno<br />
<strong>za</strong>služnom <strong>za</strong> evropsku afirmaciju Udruženja i naj<strong>za</strong>služnijem <strong>za</strong> svrstavanje Revije<br />
na neku od evropskih SCI lista časopisa. Do sada je objavio šest vrhunskih članaka<br />
u našim publikacijama, doveo je više uglednih novih autora, neke čak iz SAD i Kine,<br />
i unapred se odričući svih budućih honorara i drugih počasti preuzeo odgovornu<br />
dužnost da pomogne da putem kojim je već krenulo Udruženje i obezbeđenjem<br />
novog korpusa autora iz reda najpoznatijih evropskih pisaca prava <strong>osiguranja</strong>,<br />
Reviju <strong>za</strong>jedničkim snagama uvedemo na SCI listu časopisa neke evropske institucije<br />
nadležne <strong>za</strong> njihovu evaluaciju. Nameran da u tome uspe on je prihvatio da od broja<br />
2/2012 Revije preuzme od mene funkciju <strong>za</strong>menika glavnog urednika.<br />
Druga ideja vodilja koja je činila uslov sine qua non da se Udruženje nađe na<br />
vrhu piramide naših naučnih Udruženja bila je da se obezbedi stabilno i sigurno<br />
finansiranje njegovih aktivnosti.<br />
Ličnost koja je na prvom mestu u tome odlučno pomogla Udruženju je gospodin<br />
Nebojša Divljan, do aprila 2011. generalni direktor „Delta Generali <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Pronicljiv kao što jeste, on je brzo procenio potencijale Udruženja i bez ikakvih<br />
pregovora prihvatio da 17. jula 2009. godine potpiše sa Udruženjem ponuđeni mu<br />
Memorandum o razumevanju i saradnji. Tim memorandumom je na trajnoj osnovi<br />
Udruženju obezbeđena primerena finansijska pomoć u ostvarivanju njegovih ciljeva.
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE DANAS<br />
25<br />
Četiri godine pre ovog memoranduma, 11. jula 2005. godine njegovim <strong>za</strong>laganjem<br />
u svojstvu predsednika Upravnog odbora Udruženja osiguravača <strong>Srbije</strong>, Upravni<br />
odbor ovog udruženja je doneo odluku da prihvata da po izdatom broju časopisa<br />
Revija participira u troškovima njenog izdavanja u određenom iznosu. Kasnije je<br />
opet njegovom <strong>za</strong>slugom, ovaj iznos povećan <strong>za</strong> 50%. Ovde je važno primetiti da<br />
njegovi naslednici na funkcijama na kojima je bio nisu do danas doveli u pitanje<br />
finansijske obaveze koje je on u ime „Delta Generali <strong>osiguranja</strong>” preuzeo i Udruženju<br />
osiguravača <strong>Srbije</strong> predložio da ih ono preuzme prema našem Udruženju. Šta više,<br />
novi generalni direktor „Delta Generali <strong>osiguranja</strong>” gospodin Andrea Simončeli<br />
se izjasnio <strong>za</strong> unapređenje ove saradnje koju je sa Udruženjem <strong>za</strong>počeo gospodin<br />
Nebojša Divljan i u jednoj elektronskoj poruci, koju mi je uputio 2. jula 2011. godine,<br />
napisao je: „Poštovani profesore Slavniću <strong>za</strong>hvaljujem na vašoj toploj dobrodošlici<br />
u Beograd. „Delta Generali” će biti ponosan da nastavi saradnju sa AIDA Serbia i<br />
sa velikim <strong>za</strong>dovoljstvom ću pripremiti rad čiju temu ćemo <strong>za</strong>jedno dogovoriti pre<br />
objavljivanja u vašoj Reviji...”<br />
Za gospodina Nebojšu Divljana ve<strong>za</strong>na je i jedna anegdota koja je dobila svoj<br />
kreativni odjek u aktivnostima Udruženja. Jednom prilikom on mi se požalio da<br />
na sve njegove argumente da su rešenja koja Narodna banka <strong>Srbije</strong> ili Ministarstvo<br />
finansija donose i predlažu u svojim propisima nepovoljna <strong>za</strong> privredu <strong>osiguranja</strong>,<br />
dobija tipski odgovor da su preuzeta iz direktiva EU. Tada sam mu saopštio da ovi<br />
odgovori koje dobija u regulatornim telima više neće moći tako lako proći jer ćemo<br />
mi u Reviji intenzivirati rad na prevodima direktiva i da će tako društva <strong>za</strong> osiguranje<br />
u tim prevodima moći da se osvedoče koliko su odgovori koje je on dobijao tačni<br />
ili lažni, što su najčešće i bili. Ovom prilikom ne treba propustiti da se <strong>za</strong>beleži da<br />
je gospodin Nebojša Divljan, da bi doka<strong>za</strong>o ovim telima da su neka rešenja <strong>za</strong> koja<br />
su se oni <strong>za</strong>lagali daleko od evropske regulative, naručio projekat u kome sam i ja<br />
učestvovao, o savremenoj sadržini ugovora o osiguranju i obavezi informisanja<br />
osiguranika od strane osiguravača o sadržini ugovora koji oni <strong>za</strong>ključuju. Podržavao<br />
je i organi<strong>za</strong>ciju svih skupova koje je Udruženje organizovalo samo ili <strong>za</strong>jedno sa<br />
Udruženjem osiguravača <strong>Srbije</strong> ili Privrednom Komorom <strong>Srbije</strong> oko donošenja<br />
novih <strong>za</strong>kona. Rečju, voleo je osiguranje i sve one koje su radili na unapređenju<br />
struke i razvoju <strong>osiguranja</strong>. Zbog toga je i rado prihvatao da bude nosilac uvodnog<br />
izlaganja na našim godišnjim savetovanjima u kojima je iznosio svoja gledišta o<br />
stanju i perspektivama razvoja našeg tržišta <strong>osiguranja</strong>. A imao je šta da kaže, i onda<br />
kada se nismo slagali u gledištima. Rado se izjašnjavao o problemima naše privrede<br />
<strong>osiguranja</strong> i rešenjima koja podstiču njen razvoj u obimnim intervjuima, od kojih je<br />
jedan dao urednicima Revije 2006. godine. Ova njegova uvodna izlaganja bi postala<br />
tradicija, da 2011. godine nije otišao iz <strong>osiguranja</strong> u lični biznis. Sa žaljenjem nas<br />
u Udruženju i nadom da će se možda ponovo vratiti u našu branšu. Ostao mi je u<br />
prijatnom sećanju i zbog jedne osobine koja nije svojstvena našim menadžerima u
26<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
osiguranju. Nije odbijao da prihvati moje telefonske pozive i predloge da se sretnemo<br />
i razgovaramo o problemima Udruženja i <strong>osiguranja</strong>.<br />
Trajnu i stabilnu finansijsku pomoć prihatila je da pruži Udruženju u ime<br />
Kompanije Dunav osiguranje i gospođa Milenka Jezdimirović. I to već na prvom<br />
našem sastanku do koga je došlo tek pošto je imenovana na mesto generalnog<br />
direktora ove kompanije. To tumačim kao rezultat njenog pravničkog obrazovanja i<br />
želje da po svojoj vokaciji pomogne unapređenju prava i pravne struke u osiguranju,<br />
istovremeno i uverenjem da je to odlučila pod impulsom impresija koje je ponela sa<br />
predavanja iz prava <strong>osiguranja</strong> koje je slušala kod profesora Predraga Šulejića, što mi<br />
je i posebno naglasila. Tako je došlo i do <strong>za</strong>ključivanja, između Udruženja i Kompanije<br />
Dunav na trajnim osnovama, Memoranduma o razumevanju i saradnji 16. decembra<br />
2009. godine. Ono što je ostavilo gorak utisak kod mene povodom ove saradnje i<br />
<strong>za</strong>ključenog Memoranduma jeste što je, pre<strong>za</strong>uzeta obave<strong>za</strong>ma, operacionali<strong>za</strong>ciju<br />
<strong>za</strong>ključivanja Memoranduma gospođa Milenka Jezdimirović prepustila jednom<br />
svom saradniku koji se uporno trudio da razvodni njegovu sadržinu i učini ga što<br />
nepovoljnijim po Udruženje.<br />
Ovaj omaž ne mogu da <strong>za</strong>vršim a da ne pomenem veliku podršku koju je<br />
Udruženju pružilo „Takovo osiguranje”, <strong>za</strong>hvaljujući <strong>za</strong>uzimanju njene izvršne<br />
direktorke gospođe Snežane Živković. Kod nje sam <strong>za</strong>pazio jednu neobičnu crtu, da<br />
je u razgovorima koje sam sa njom vodio uvek izražavala radost da Udruženju može<br />
da pomogne. Možda je to delom i baština našeg poznanstva koje smo ostvarili na X<br />
Svetskom kongresu AIDA u Marakešu (11–15. maja 1998.) Udruženje je doskora<br />
i sa ovim društvom imalo <strong>za</strong>ključen Memorandum o razumevanju i saradnji na<br />
istim osnovama na kojima je baziran i sa „Delta Generali” i „Dunav osiguranjem”,<br />
<strong>za</strong>ključen 5. oktobra 2009. godine, ali sa skromnijim sredstvima finansijske pomoći,<br />
u poređenju sa onima koje Udruženje ima od prethodno imenovana dva naša najveća<br />
društva <strong>za</strong> osiguranje.<br />
U Beogradu, 31. marta 2012.
ČESTITKA PROF. JOANISA ROKASA POVODOM<br />
PEDESETOGODIŠNJICE UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
Poštovani profesore Slavniću,<br />
Želim da vama lično i vašim kolegama izrazim moje najsrdačnije i najiskrenije<br />
čestitke povodom pedesetogodišnjice AIDA Serbia.<br />
Kao opunomoćeno lice <strong>za</strong> kontakt između Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
– AIDA i AIDA Serbia tokom poslednjih nekoliko godina, iz prve ruke su mi poznate<br />
promotivne aktivnosti i objavljivanje Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> vašeg Udruženja. Verujem da<br />
je sve to uticalo i da će uticati na razvoj i snaženje pravnog okvira <strong>osiguranja</strong> u Srbiji.<br />
Revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, u kojoj smo kolege iz moje advokatske firme i ja u<br />
nekoliko brojeva pisali priloge, pokriva sve veći broj važnih pravnih pitanja i prati<br />
tekuće evropske i međunarodne trendove. Naglasak je na pitanjima nadzorne<br />
delatnosti EU nad osiguranjem, modelima njegove primene i tumačenju u državama<br />
članicama EU. Sledeće polje delovanja Udruženja je pružanje direktne ili posredne<br />
pomoći srpskom nadzornom organu analizom bitnih pitanja prava <strong>osiguranja</strong> i<br />
građanskog prava kao i suštinsko razumevanje i usklađivanje propisa sa direktivama<br />
o osiguranju EU. Bio sam impresioniran brojem i raznovrsnošću pitanja brojnih<br />
država kojima se bavi Udruženje, uključujući i analize nadzora <strong>osiguranja</strong> tekućeg<br />
i budućeg razvoja iz teorijskog i praktičnog ugla, problemima u <strong>za</strong>štiti potrošača itd.<br />
Godišnja savetovanja o pravu <strong>osiguranja</strong> na Paliću, na kojima sam učestvovao<br />
poslednjih nekoliko godina, privukla su naše kolege iz brojnih susednih i ostalih<br />
evropskih država, pri čemu se, uprkos trenutnoj krizi tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji,<br />
stalno povećava <strong>za</strong>interesovanost <strong>za</strong> prisustvo na savetovanjima.<br />
Zadivljujuće je redovno i aktivno učešće AIDA Serbia na konferencijama i<br />
panelima koje organizuje AIDA Europe.<br />
Ne treba posebno naglašavati značaj osvrta na <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, komentara,<br />
naučnih studija, anali<strong>za</strong> i prika<strong>za</strong> sudskih i arbitražnih presuda <strong>za</strong> razvoj pravne teorije<br />
i prakse <strong>osiguranja</strong> u Srbiji. Nedavno su ove aktivnosti dobile i dodatni praktični<br />
značaj u vezi sa izradom posebnog poglavlja posvećenom ugovoru o osiguranju u<br />
Nacrtu Građanskog <strong>za</strong>konika <strong>Srbije</strong>.<br />
Po mojem mišljenju, nacionalna sekcija AIDA Serbia ima značajne i dobro<br />
osmišljenje aktivnosti, koje moramo posebno ceniti uzimajući u obzir veličinu i razvoj<br />
srpskog tržišta privatnog <strong>osiguranja</strong>. Želim vam da nastavite da ulažete dragocene<br />
napore uz podršku i učešće novih članova i kolega.<br />
Srdačno,<br />
15. 2. 2013. dr Joanis Rokas
28 I. K. Rokas<br />
PROF. IOANNIS ROKAS CONGRATULATION FOR THE 50-YEAR<br />
ANNIVERSARY OF THE INSURANCE LAW ASSOCIATION OF SERBIA<br />
Dear Professor Slavnic,<br />
I would like to express to you personally, as well as to your colleagues, my<br />
heartiest and sincere congratulations for the 50 th anniversary of the AIDA Serbia.<br />
Being the liaison person between AIDA World and AIDA Serbia during the last<br />
few years, I know first hand, the insurance law publishing and promoting activities<br />
of your Association. I believe that they have affected and will affect the development<br />
and strengthening of the insurance legal environment in Serbia.<br />
The Insurance Law Review, to which my colleagues of our law firm and I have<br />
contributed on numerous instances, covers the increasing number of important legal issues<br />
and follows the current European and International trends. The focus is on the issues of the<br />
EU insurance regulative activity, models of its applications and interpretation in different<br />
EU member states. Another scope of the Association is the provision of direct or indirect<br />
assistance to the Serbian Regulator addressing the relevant issues of insurance and civil law<br />
and the substantial understanding and harmoni<strong>za</strong>tion with EU insurance Directives. I was<br />
impressed by the number and diversity of issues it covers in different jurisdictions, including<br />
the analyses of insurance supervision from different theoretical and practical perspectives,<br />
current as well as future trends, insurance consumer protection issues etc.<br />
The Palic Insurance law annual conferences, which I have attended the last few<br />
years, attract our colleagues from many neighboring and European countries, while<br />
the interest for them has been continuously increasing, despite the current crisis of<br />
the insurance market in Serbia.<br />
Remarkable is the regular and active participation of AIDA Serbia in conferences<br />
and panels organized by AIDA Europe.<br />
Needless to point out the importance of the insurance law reviews, commentaries,<br />
scientific studies, analyses and reviews of judgments and arbitration awards for the<br />
development of insurance legal theory and practice in Serbia. Recently, these activities<br />
have additional practical importance in relation to the drafting of the Chapter of the<br />
Serbian Civil Code on insurance contract.<br />
In my point of view the AIDA Serbian Chapter has significant and profound<br />
activities, additionally appreciated given the size and development of the Serbian<br />
private insurance market. I wish you to continue the valuable efforts and being<br />
supported and joined by new members and colleagues.<br />
Your sincerely<br />
15. 2. 2013. Prof. Dr. I. K. Rokas
ODELJAK II: PERIOD OD 2005–2012. GODINE<br />
/ CHAPTER II: 2005–2012 PERIOD<br />
Prof. dr Volfgang RORBAH<br />
SEĆANJA I UTISCI JEDNOG ČLANA REDAKCIJE<br />
REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
1. UVOD<br />
Počev od 2003. godine, godine u kojoj je umrla i moja majka, koja je bila rodom<br />
iz <strong>Srbije</strong>, moje su se poslovne aktivnosti sve više iz Beča prenosile na Beograd,<br />
odnosno Srbiju. Jedan od najvažnijih putoka<strong>za</strong> na mom putu bavljenja naukom<br />
<strong>osiguranja</strong> u Srbiji bio je predsednik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, prof.<br />
dr Jovan Slavnić. Naša saradnja je rezultirala između ostalog, mojim sada već<br />
sedmogodišnjim sudelovanjem u radu redakcije visokovrednog časopisa Revija <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, kao i mojim učešćem kao referenta i moderatora na redovnim<br />
godišnjim savetovanjima Udruženja, do sada održavanim na Paliću.<br />
Takođe mi je Jovan, nazivam ga imenom jer se naš profesionalni odnos u<br />
međuvremenu pretvorio u prijateljstvo, olakšao put u pravcu mog angažmana kao<br />
gostujućeg profesora na „Visokoj poslovnoj školi Beograd” i, konačno, kao redovnog<br />
univerztetskog profesora u Srbiji u oblasti menadžmenta u osiguranju<br />
Ovaj esej opisuje uspon Revije od nacionalnog, ili lokalno u okviru <strong>Srbije</strong><br />
orijentisanog, naučnog medija u intelektualnu „evropsku ligu.”<br />
Sudbina je htela da i ja delimično učestvujem na tom putu svojim stvaralaštvom<br />
i radom.<br />
U svakom naučnom projektu <strong>za</strong>stoj u radu predstavlja opasnost, pa tako ni u<br />
slučaju Revije nije smelo da dođe do <strong>za</strong>stoja u objavljivanju radova; <strong>za</strong>stoj ovde i u<br />
današnje vreme predstavlja na<strong>za</strong>dovanje i pad u nacionalističku najlošiju ligu, koja,<br />
na žalost, u balkanskim zemljama još uvek nije ispala iz igre.<br />
Sledeće redove sam napisao takođe iz osećaja odgovornosti vršeći dužnost<br />
potpredsednika Austrijsko-srpskog društva i <strong>za</strong>menika direktora institucije „Europa<br />
Nostra Austria”; izjašnjavajući se kao Austrijanac, ovako se na isti način izjašnjavam<br />
<strong>za</strong> povezivanje sa srpstvom i Evropom. U tom duhu su, uostalom, i nastali svi moji,<br />
delom vrlo kritični, članci napisani <strong>za</strong> Reviju.<br />
Neka čitaoci iznete kritike loših mera upravljanja u Srbiji u prvoj liniji vide kao<br />
animiranje <strong>za</strong> poboljšanja, tj. reforme, a nikako kao omalovažavanje.
30<br />
Volfgang RORBAH<br />
U<strong>pravo</strong> onako kako kaže starokineski filozof Konfučije: „Istinite reči nisu lepe, a<br />
lepe reči nisu istinite!”<br />
2. OKCIDENT ORIJENTA<br />
Beograd, grad na dve reke, ve<strong>za</strong>n je <strong>za</strong> istoriju Austrije u opštem smislu, a <strong>za</strong><br />
istoriju <strong>osiguranja</strong> u posebnom smislu. Kao Austrijanac srpskih korena (sa majčine<br />
strane), u kome se u jednoj osobi stiču istoričar, delatnik u osiguranju i slavist, posle<br />
spajanja evropskog „Okcidenta” i „Orijenta” sam postepeno sve više bio upućen na<br />
grad Beograd, kome toliko odgovara naziv „Okcident Orijenta.”<br />
Ovaj pojam <strong>za</strong>hteva izvesno objašnjenje:<br />
Ne radi se samo o činjenici da je dugo vremena granica između Otomanskog i<br />
Austrijskog carstva, odnosno Austrijsko-ugarske monarhije bila tamo gde je današnji<br />
Beograd (ranije između Beograda i Zemuna).<br />
Od gradske arhitekture preko elegantnih gastronomskih objekata do pozorišnih<br />
predstava, opera, koncerata i nauke, kultura <strong>za</strong>pada se posmatraču ovde predstavlja<br />
u mnogim oblicima.<br />
Koliko su ipak različiti, čitaj: orijentalno-balkanski usmereni, sadržaji i<strong>za</strong><br />
ili ispod „<strong>za</strong>padnjačkog omota”, obrazovana osoba koja iz <strong>Srbije</strong> često putuje u<br />
inostanstvo uočava po svakom sledećem povratku u domovinu, a stranac tek nakon<br />
dužeg boravka u Beogradu.<br />
Ne radi se pri tome o oceni šta je bolje ili gore (o gostoprimstvu u južnoslovenskim<br />
regionima, na primer, svaki „<strong>za</strong>padnjak” može samo da sanja), već se postavlja pitanje<br />
na koji način najbolje i najbrže ove dve kulture učiniti „kompatibilnim.”<br />
Na ovo pitanje je naročito teško odgovoriti kada govorimo o osiguranju.<br />
2.1. PRVI KONTAKTI SA PROFESOROM SLAVNIĆEM I REDAKCIJOM REVIJE<br />
Prvi susret profesora dr Slavnića i mene (u skladu sa starom tradicijom<br />
<strong>osiguranja</strong>) dogodio se jednog novembarskog dana 2005. godine u Knez Mihajlovoj<br />
ulici, gde se nalazila direkcija „Cepter <strong>osiguranja</strong>” koje je kupila kompanija „Uniqa”,<br />
a koje je tada bilo najveće srpsko osiguravajuće društvo u privatnom vlasništvu i<br />
nalazilo se u zgradi u kojoj je nekad bila i „Prva hrvatska štedionica.”<br />
Zadatak koji mi je tada poveren od strane centrale „Uniqa”-e u Srbiji sastojao<br />
se u tome da se hitno uspostave i nadograđuju kontakti između nauke i ekonomije<br />
<strong>osiguranja</strong> u skladu sa međunarodnom praksom. Zbog čega Austrija još od dana<br />
Monarhije neguje ovakav pristup u odnosu sa partnerima (u koje i Srbija spada<br />
još od 19. <strong>veka</strong>), može se objasniti na sledeći način: Bogatstvo, ekonomski razvoj i<br />
prosperitet društava <strong>za</strong> osiguranje određeni su mnogim pojedinačnim faktorima. Na
SEĆANJA I UTISCI JEDNOG ČLANA REDAKCIJE REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
31<br />
prvom mestu treba pomenuti nauku i istraživanje čije inovacije su pokretački motor<br />
na svim područjima. Logično, naučna saznanja treba primeniti u realnoj ekonomiji.<br />
Na ovaj način je moguće krize ublažiti, a ponekad čak i sprečiti.<br />
U tom pravcu je moj prvi partner <strong>za</strong> dijalog u Beogradu trebao da bude prof.<br />
dr Jovan Slavnić, ekspert <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> poznat i van granica <strong>Srbije</strong>. Bio mi je<br />
predstavljen kao novi predsednik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (nacionalne<br />
sekcije međunarnodne organi<strong>za</strong>cije AIDA), koji je na tu dužnost stupio <strong>za</strong>menivši<br />
profesora dr Predraga Šulejića. Profesor Šulejić je, na osnovu svojih <strong>za</strong>sluga, godinu<br />
dana kasnije imenovan <strong>za</strong> počasnog predsednika Udruženja.<br />
Profesor Slavnić mi je na naš prvi susret, nakon koga je posle nekoliko dana<br />
kasnije usledio i drugi, doneo nekoliko primeraka Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> želeći da<br />
o njoj čuje moje mišljenje, predloge, ali i kritike o novoj orijentaciji časopisa.<br />
„I ovde nalazim Okcident Orijenta, kao i u celom gradu”, spontano sam<br />
odgovorio. „Odgovarajući izgled i kvalitetni naučni radovi autora Jovanovića,<br />
Slavnića, Šulejića i drugih.”<br />
Izlaganja koja su navedeni eksperti objavili u Reviji o reformi <strong>osiguranja</strong> 2004.<br />
godine, kada je na Narodnu banku <strong>Srbije</strong> preneta funkcija nadzora <strong>osiguranja</strong>,<br />
i precizno predstavljen početak procesa prilagođavanja u skladu sa direktivama<br />
Evropske unije, zračili su, posle godina mračnog ultranacionalizma, svežim duhom<br />
Okcidenta.<br />
„I gde je tu Orijent, Balkan?”, pitao me je Slavnić oštro.<br />
Moj odgovor je glasio: „Težak i širokim masama nerazumljiv tekst o procesu<br />
prestrukturisanja, pisan samo na srpskom jeziku, samo od strane domaćih autora i<br />
samo iz ugla pravnika, predstavljen pravničkom terminologijom.”<br />
Na primer, nalazimo isuviše suvoparno prika<strong>za</strong>n prvi reformski korak (2004–<br />
2006), u kome je tri četvrtine domaćih društava, koja nisu ispunjavala pretpostavke i<br />
imala sopstvena sredstva po merilima <strong>za</strong> savremene osiguravače, predstavljao gubitak<br />
dozvole <strong>za</strong> rad i likvidaciju od strane Narodne banke <strong>Srbije</strong>.<br />
U drugom koraku programa prilagođavanja (od 2005. nadalje) usledilo je<br />
izdavanje dozvola <strong>za</strong> osnivanje društava <strong>za</strong> osiguranje inostranim osiguravačima.<br />
I opet je postojalo samo pravničko obrazloženje <strong>za</strong>hteva koje su <strong>za</strong> ovaj postupak<br />
postavljale direktive Evropske unije.<br />
Ovakvi prikazi su nacionalističkim demagozima bili povod <strong>za</strong> kreiranje<br />
argumenata:<br />
• da korumpirani političari i intelektualci iz inostranstva prete iskorenjavanjem<br />
domaćih osiguravajućih drušava, i da su vođeni na način da u krajnjem efektu dovedu<br />
do gubitka radnih mesta,<br />
• da predstoji invazija stranih kompanija gladnih novih poslova kojima će iz<br />
zemlje isisati poslednju paru, a retka radna mesta upotrebiti <strong>za</strong> ustoličenje svojih<br />
štićenika,
32<br />
Volfgang RORBAH<br />
• da istom cilju služi i novo strukturisanje re<strong>osiguranja</strong> u pravcu jače<br />
međunarodne podele rizika,<br />
• da će, drugim rečima, stranci u Srbiji samo pojačati korupciju u celokupnom<br />
području zbrinjavanja preko <strong>osiguranja</strong>.<br />
Ovakve demagoške argumente i ekonomski lažne <strong>za</strong>ključke najbolje mogu pobiti<br />
ekonomisti koji ras<strong>pola</strong>žu bogatim iskustvom u branši. U svakom slučaju, <strong>za</strong> to su<br />
potrebna poređenja sa drugim državama, dakle, internacionalnost.<br />
3. INTERDISCIPLINARNA I MEĐUNARODNA ORIJENTACIJA REVIJE<br />
Kada se osvrnemo, vidimo da je najveća i trajna <strong>za</strong>sluga predsednika<br />
profesora Slavnića u nauci <strong>osiguranja</strong> u Srbiji u njegovoj potrazi i nalaženju smelih<br />
intredisciplinarnih i internacionalnih saboraca <strong>za</strong> Reviju. Time je stvorio novu<br />
kulturu <strong>osiguranja</strong> u Srbiji.<br />
Sa ponosom i radošću danas mogu da naglasmim da je Jovan Slavnić meni i<br />
gostujućim autorima „uvezenim” mojom pomoći, kao i stranim stručnjacima koje je<br />
sam uspeo da pridobije <strong>za</strong> saradnju, dao mogućnost da postavimo temelj toj kulturi<br />
<strong>osiguranja</strong> „via Revija.”<br />
Ovaj proces su pratile mnoge rasprave, ali se zbog njih nismo udaljili; naprotiv,<br />
bile su podloga na kojoj su se prijateljski odnosi dalje učvršćivali.<br />
Prema mom životnom principu da je napad najbolja odbrana, počeo sam jednu<br />
prilično široko postavljenu kampanju <strong>za</strong> argumentaciju protiv nacionalističkih<br />
pseudoistina, iz koje izdvajam sledeće:<br />
U Reviji br. 3/2006, prvom broju <strong>za</strong> koji sam pisao, objavljen je moj članak<br />
„Privatno osiguranje kao sredstvo protiv korupcije”, u kome sam na primeru privatnog<br />
zdravstvenog <strong>osiguranja</strong> poka<strong>za</strong>o da se novac privatnih pacijenata putem pore<strong>za</strong> i taksi<br />
stavlja na ras<strong>pola</strong>ganje <strong>za</strong> izgradnju i razvoj uglavnom deficitarnog sistema zdravstvenog<br />
sistema i sistema bolnica. Takav način finansiranja ne pospešuje, već u<strong>pravo</strong> sprečava<br />
korupciju. Naime, tada se ne mogu više tako lako putem „plavih koverata” i raznih vrsta<br />
podmićivanja, puniti džepovi pojedinih korumpiranih zdravstvenih delatnika.<br />
Zvanični porezi na privatne dodatne honorare lekara i povećanje cena luksuznih<br />
bolničkih soba imaju dvostruko korisno dejstvo. Ta sredstva omogućavaju nabavku<br />
najmodernijih medicinskih aparata <strong>za</strong> bolnice; osim toga, smanjuje se broj<br />
medicinskih radnika koji u potrazi <strong>za</strong> boljim primanjima odlaze u inostranstvo.<br />
Što se tiče navodnog iskorištavanja osiguravajućih društava u Srbiji od strane<br />
stranih kompanija, treba reći sledeće:<br />
Iskorištavači su često sedeli u<strong>pravo</strong> u domaćim osiguravajućim društvima, gde su<br />
pristajali, na primer, da punu odštetu plate tek kad vide „plavi koverat.”<br />
Strane kompanije su <strong>za</strong> svako osnivanje društva u Srbiji platile desetke miliona<br />
evra; porez koji su platili poslužio je <strong>za</strong> saniranje loših puteva, javnog saobraćaja itd.
SEĆANJA I UTISCI JEDNOG ČLANA REDAKCIJE REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
33<br />
Građevinarstvo <strong>Srbije</strong> je takođe napredovalo; gradile su se poslovne zgrade, što<br />
je omogućilo hiljade novih radnih mesta u toj branši. Ne sme se <strong>za</strong>boraviti ni to da su<br />
svršeni studenti u Srbiji u društvima <strong>za</strong> osiguranje osnovanim od strane inostranih<br />
osiguravajućih kompanija dobijali znatno bolje plaćena radna mesta na kojima su bili<br />
uredno prijavljeni, odnosno imali zdravstveno i penzijsko osiguranje.<br />
Nastup stranih osiguravajućih kompanija uticao je na poboljšanje konkurentske<br />
sposobnosti domaćih društava, iako je njihov broj sa četrdeset u 2005. godina opao na<br />
sedamnaest u 2007.<br />
Ukupna premija u Srbiji i Crnoj Gori iznosila je 2006. godine oko 457 miliona<br />
evra. Početkom 2009. godine Crna Gora i Kosovo su se već odvojili od <strong>Srbije</strong>, ali<br />
uprkos tome ukupna premija je premašila iznos od 600 miliona evra.<br />
Ovakve poruke u Reviji su i laiku mogle vrlo jasno da predstave smisao<br />
<strong>za</strong>konodavstva u osiguranju.<br />
Investitori u osiguranje sa sedištem u inostranstvu su od 2007. godine bili bolje<br />
informisani putem Revije, u kojoj su tekstovi od tada objavljivani i na nemačkom i<br />
engleskom jeziku.<br />
4. MENJATI NE SAMO ORGANIZACIJU, VEĆ I PONAŠANJE<br />
Krajem 2008. godine, kada je svetska ekonomska kri<strong>za</strong> već izbila i ljudi sve više<br />
tražili strukturisane informacije na temu sigurnosti, Revija je sa svojom grupom<br />
autora specijalizovanih <strong>za</strong> materiju <strong>osiguranja</strong> u oblasti ekonomske politike,<br />
istorije ekonomije, prava u ekonomiji <strong>osiguranja</strong> kao i zdravstvene ekonomije, na<br />
međunarodnoj ekonomskoj sceni potpuno odgovorila tom <strong>za</strong>htevu. Drugim rečima,<br />
ovaj srpski časopis se u pogledu svoje strukturisanosti u poređenju sa poznatim<br />
svetskim publikacijama nije imao čega postideti. Autori su slali ne samo kvalitetan<br />
čitalački materijal, već su i nudili odlične predloge rešenja <strong>za</strong> nove kategorije<br />
kombinacija <strong>osiguranja</strong> koja su odgovarala demografskim, ekonomskim, ekološkim<br />
i tehnološkim <strong>za</strong>htevima. Vreme globali<strong>za</strong>cije je na mnogim područjima ostavljalo<br />
sve jasnije tragove u krugovima nauke <strong>osiguranja</strong> u Srbiji.<br />
Sasvim sigurno da su pozitivni impulsi sti<strong>za</strong>li i sa godišnjih savetovanja Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>: ona su imala jasnu orijentaciju na <strong>za</strong>konodavstvo Evropske<br />
unije, a njihov međunarodni karakter postajao je svake godine sve izraženiji. U biti<br />
ovih savetovanja predstavljala se i Revija. Takođe se sve više koristila i kao stručna<br />
literatura u izradi <strong>za</strong>vršnih radova na osnovnim i master studijama, kao i u izradi<br />
doktorskih disertacija na univerzitetima i visokim školama u Srbiji.<br />
Ovo je bila pozitivna strana faze transformacije.<br />
Negativna strana se ogledala u produbljavanju ja<strong>za</strong> između kosmopolitski i<br />
internacionalno orijentisanih eksperata praćenih njihovim studentima, sa jedne<br />
strane i nacionalista nastrojenih „po starom”, koji se nisu mogli i ne mogu se pomiriti
34<br />
Volfgang RORBAH<br />
sa promenama u radnom okruženju, koji zbog svojih iskustava ne mogu i ne žele da<br />
razumeju smisao i potrebu promena.<br />
A tu je i grupa kolebljivih i neodlučnih. Oni u društvenim naukama često<br />
prestavljaju prepreku jer se kod njih nikad ne zna da li su <strong>za</strong> ili protiv.<br />
U ovoj fazi je predsednik Slavnić morao da isključi nekoliko članova redakcije,<br />
postupajući poput hirurga koji amputacijom dela tela spašava organi<strong>za</strong>m u situaciji<br />
životne opasnosti.<br />
Sećam se sastanaka redakcije Revije na Paliću pre nekoliko godina organizovanom<br />
tokom godišnjeg savetovanja Udruženja, na kome je predsednik Slavnić nekim članovima<br />
uvek ponovo naglašavao da se u prvom redu mora promeniti njihovo ponašanje i da novo<br />
strukturisanje ni u kom slučaju ne sme da bude dovedeno u pitanje. Jedan od suštinskih<br />
problema je bio taj što se među „nesavremenima” nalazio nemali broj onih koji su na<br />
profesionalnom planu imali dobar uspeh, ali od toga nisu mnogo profitirali. Umesto da<br />
promene način razmišljanja, uporno su branili sebe i svoje mišljenje uz tvrdnju da nove<br />
strukture prete uništenjem „dobrog starog”, koje su <strong>za</strong>stupali.<br />
4.1. SUPROTNOST IZMEĐU MODERNIH OSIGURAVAČA I NACIONALISTA<br />
Moderno osiguranje i nacionali<strong>za</strong>m su usled svojih dijametralno suprotnih filozofija<br />
inkompatibilni. Reosiguranje ograničeno na jednu državu ne samo da je neefikasno, nego<br />
predstavlja i opasnost od degeneracije <strong>osiguranja</strong>. Veliki rizici ne bi uopšte bili osigurljivi bez<br />
mreže reosiguravača raširene po celoj zemaljskoj kugli. Uređenom osiguranju je poteban<br />
političar, naučnik i praktičar koji misli i dela na bazi međunarodne i miroljubive orijentacije,<br />
i koji usvakoj fazi <strong>za</strong>stupa geslo: „Zajedno smo jači!”<br />
Potrebni su istraživači koji su u stanju da kod različitih naroda identifikuju<br />
elemente onoga što im je <strong>za</strong>jedničko i u čemu su slični. Potrebni su samokritični ljudi<br />
koji su u stanju da prepoznaju svoje nedostatke, spremni da priznaju da druge države<br />
imaju bolja rešenja datih problema nego što ih ima njihova sopstvena država.<br />
Revija je posebno od 2009. godine počela da usvaja takve tendencije.<br />
Uži tim redakcije je u svoje paralelne naučne publikacije, objavljivane u njihovim<br />
državama, ugrađivao odgovarajuće ključne modele rešenja.<br />
Revija je <strong>za</strong><strong>pravo</strong> odigrala izuzetno važnu ulogu u čitavom nizu drušvenoekonomskih<br />
reformi. Ali, društvo je u Srbiji podeljeno. Pošto je <strong>za</strong> ovu državu, kao<br />
i <strong>za</strong> Evropu, karakteristična pojava starenja stanovništva, to je i broj onih „od juče”<br />
relativno velik. Zbog čega je u ovim krugovima jako izražena rezistentost prema<br />
primanju saveta, dobro je objasnio ekspert <strong>za</strong> nacionali<strong>za</strong>m, Hans-Ulrih Veler, u<br />
svojoj knjizi „Nacionali<strong>za</strong>m: istorija, oblici, posledice.” Oni svoje stavove mogu da<br />
promene veoma teško ili nikako, a razlozi <strong>za</strong> to su sledeći (videti originalne citate<br />
autora i njihove interpretacije):
SEĆANJA I UTISCI JEDNOG ČLANA REDAKCIJE REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
35<br />
„Svakom ‚upornom verovanju da je odabran i poslan, koje u sebi gaji svaki<br />
(ultra)nacionalista odgovara, oduvek jeste i uvek će odgovarati, sa jedne strane<br />
eksternali<strong>za</strong>cija zla, a sa druge strane stilizovanje protivnika u (smrtnog) neprijatelja.’<br />
Tako se, na primer, investicije ili udeo u vlasništvu stranih kompanija interpretiraju<br />
kao prodaja i izrabljivanje zemlje.”<br />
Veler nastavlja: „Tako ‚eksternali<strong>za</strong>cija zla oslobađa osećanje sopstvene vrednosti,<br />
razumevanje sebe i samosvest. Iznalaženje stalno novih neprijatelja je način odbrane<br />
od samokritike sopstvenih slabosti.’ Fundamentalni deficit nacionalizma i njegovih<br />
nacionalnih država jeste njegova nesposobnost <strong>za</strong> nalaženje <strong>za</strong>dovoljavajućih<br />
mirovnih rešenja na planu unutrašnje i spoljne politike. U<strong>pravo</strong>, i u naporima <strong>za</strong><br />
unutrašnjom integracijom i u propagiranju spoljnih interesa nastaju snažni konflikti.<br />
Ako se nekad i postignu kompromisi u unutrašnjoj ili spoljnoj politici, uglavnom je<br />
to onda kada se obuzdavaju nacionali<strong>za</strong>m i nacionalistički egoi<strong>za</strong>m.”<br />
Na ovom mestu treba pohvaliti odgovorne u Reviji zbog njihovih stalnih<br />
nastojanja i spremnosti na kompromise u potencijalno vrlo konfliktnim situacijama.<br />
5. RAD SA JAVNOŠĆU U INOSTRANSTVU<br />
Važan aspekt strategije uspeha nekog medija od međunarodnog značaja jeste i<br />
taj da <strong>za</strong> saradnju pored domaćih naučnika pridobije i strane. To si urednici Revije<br />
znali od samog početka.<br />
Drugi aspekt, čije je dejstvo često potcenjeno, jeste lični rad u javnosti odgovornih<br />
u redakciji, odnosno naučnika u inostranstvu. Takav rad se realizuje kroz referate,<br />
učešćem na kongresima, <strong>za</strong>jednički rad na sabranim delima itd. Nastaje jedna vrsta<br />
naučnog lobiranja koje je u stanju da se u velikoj meri udalji od manipulativnih<br />
političkih uticaja.<br />
Dugoročne prednosti ličnog prisustva u inostranstvu leže <strong>za</strong> svakog pojedinca u<br />
proširivanju njegovog uvida u pojedine među<strong>za</strong>visnosti, od kojih su neke nabrojane<br />
kako sledi:<br />
• Zbog snažnijih mogućnosti integrisanja on lakše prepoznaju sopstvena<br />
pogrešna usmerenja,<br />
• Usvaja napredne stragije drugih učesnika i<br />
• Logično, lakše se odvaja od domaćih <strong>za</strong>starelih običaja jer mu sopstvena pravila<br />
više ne deluju tako „savršena.”<br />
5.1. DRŽAVNI OKVIRNI ZAKONI I EKONOMIJA OSIGURANJA<br />
U državama u kojima je kultura <strong>osiguranja</strong> na visokom nivou, u pogledu naučnih<br />
projekata se obično postave <strong>za</strong>konski okviri u kojima se praktikuju postupci koji su
36<br />
Volfgang RORBAH<br />
već bili utvrđeni i u Povelji o građanskim pravim Austrije iz 1867. godine, a koji glase:<br />
„Nauka i njeno učenje su slobodni.”<br />
Ovo ne stoji ni u kakvoj suprotnosti sa činjenicom da se u tim zemljama de facto<br />
na svakom većem kongresu nalaze i predstavnici ministarstava koji najčešće i sami<br />
uzimaju udela na projektima ili sarađuju na njihovoj implementaciji. Njihovo učešće<br />
nema <strong>za</strong> cilj provođenje državne kontrole ni patroni<strong>za</strong>ciju, već jačanje <strong>za</strong>jedničkog<br />
duha i međusobnog razumevanja.<br />
U<strong>za</strong>jamno poznavanje i uvažavanje naučnika i državnih službenika rađa<br />
sledeće prednosti: Država, odnosno njeni funkcioneri ne serviraju visokovrednim<br />
istraživačima i međunarodno priznatim univerzitetskim profesorima nikakvo<br />
uvođenje u skupe liste u kojima će „milošću ministra” biti utvrđeno koji medij i koji<br />
autor se u određenoj državi sme oceniti kao „pravi naučnik.”<br />
Mladi i ambiciozni intelektualci tada mogu na specifičnim listama <strong>za</strong>ključiti u kom<br />
politički dozvoljenom mediju je objavljen članak „potreban <strong>za</strong> stvaranje karijere.”<br />
Opasnost da takvom praksom intelektualno siromašni časopisi šire neznanje<br />
prodajući „mesta <strong>za</strong> parking naučne osrednjosti” <strong>za</strong> dobre pare, jeste <strong>za</strong> neke evropske<br />
kulturne države dovoljan povod da se i dalje drže sistema registracije ISSN ili ISBN.<br />
Prema srednjoevropskom shvatanju, korist <strong>za</strong> narod, tj. ekonomiju ili zdravstvo<br />
se bolje prepoznaje na osnovu rezultata eksperti<strong>za</strong>, disertacija, nala<strong>za</strong>, stručnih<br />
članaka i sličnog, nego na osnovu pomenutih lista.<br />
Kritika se ne odnosi na liste same, nego na pretpostavke pod kojima se one u<br />
nekim državama sačinjavaju.<br />
5.2. DRŽAVNA PRIZNANJA<br />
Naučnici, naučne instutucije, mediji, <strong>za</strong>stupnisi interesa itd. nalaze se u „Evropi<br />
bez granica” u stalnoj međunarodnoj utakmici. Komisije sastavljene od međunarodno<br />
priznatih naučnika daju najstrožija mišljenja i utvrđuju rejting i rangiranje da li su u<br />
stanju <strong>za</strong> proveru. Bez merljivih uspeha nema ni privrednih sponzorstava.<br />
Eksperti prava i ekonomije u najrazvijenjim zemljama Evrope svake godine <strong>za</strong><br />
potrebe vlada tih zemalja sastavljaju godišnje izveštaje koji sadrže mere <strong>za</strong> borbu<br />
potiv kriznih situacija. Država nagrađuje najbolje radove i odlikuje uspešne naučnike.<br />
Inicijative i predlozi <strong>za</strong> odlikovanja u najvećoj meri dolaze iz sektora privatne privrede<br />
i <strong>za</strong>stupnika njihovih interesa (komora). Naučnici koji dobiju diplome i odlikovanja<br />
bivaju <strong>za</strong>tim angažovani u državnim komisijama kao savetnici.<br />
5.3. IZUZETAN NASTUP PREDSTAVNIKA REVIJE<br />
Međunarodna delatnost Revije, opisana u prethodnom odeljku, na koncentrisan<br />
način se odvijala od 2008. godine.
SEĆANJA I UTISCI JEDNOG ČLANA REDAKCIJE REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
37<br />
Najpre je profesor Slavnić bio <strong>za</strong>moljen da u jubilarnom izdanju „Istorije<br />
<strong>osiguranja</strong> Austrije”, obima hiljadu strana, sarađuje kao jedan od autora najvišeg<br />
ranga. Njegov <strong>za</strong>pažen rad odnosio se na saradnju u oblasti nauke <strong>osiguranja</strong> između<br />
<strong>Srbije</strong> i Austrije u prošlosti i sadašnjosti.<br />
Juna 2008. godine profesor Slavnić je bio pozvan na svečanu prezentaciju ovog<br />
dela u sedište „Raiffeisen banke” u Beču, na kojoj je izneo referat pred cenjenim<br />
ličnostima iz reda političara, duhovnika i ekonomista, kao i desetinama članova<br />
upravnih i nadzornih odbora osiguravajućih kompanija i banaka. Referat je sadržao i<br />
laudatio profesoru Rorbahu, izdavaču pomenutog enciklopedijskog dela, u to vreme<br />
odlikovanom Državnim počasnim krstom <strong>za</strong> nauku i umetnost.<br />
U sledećem koraku je u austrijskom časopisu <strong>za</strong> osiguranje RisControl, broj<br />
6/2008, na tri strane objavljen intervju profesora Slavnića o Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i o tržištu <strong>Srbije</strong>, prosperitetnom <strong>za</strong> austrijsku privredu. Šanse <strong>za</strong><br />
ove dve države istaknute u intervjuu bile su povod da profesor Slavnić bude pozvan<br />
u oktobru iste godine na „Bečki forum <strong>osiguranja</strong> 2008”, to jest, na međunarodni<br />
kongres <strong>osiguranja</strong> u organi<strong>za</strong>ciji Instituta <strong>za</strong> međunarodna istraživanja IIR (Institute<br />
for International Research), održanom u dvorcu Šenbrun u Beču.<br />
Tom prilikom izneli smo svoje referate o stanju <strong>osiguranja</strong> u Srbiji. Uz<br />
gromoglasan aplauz učesnika kongresa, profesoru Slavniću su rukovodioci kongresa<br />
uručili i poklon, paket cenjenih austrijskih vina, povodom njegovog 70-og rođendana.<br />
Pojedini učesnici kongresa iz Austrije i Nemačke su takođe dali obećanje da<br />
će u aprilu sledeće, 2009. godine, učestvovati na savetovanju Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> koje se inače tradicionalno održava na jezeru Palić.<br />
5.3.1. Rezime<br />
U brojevima 2–3/2008 i 4/2008 Revije profesor Slavnić je objavio reportaže i<br />
komentare o svojom boravcima u inostranstvu. Na taj način je Revija još izrazitije<br />
uvedena sferu širokih horizonata i vizija.<br />
Moderno uspešno osiguranje bez politike ne može da opstane, što znači,<br />
potrebno mu je dalekovidna, čitaj planska politika <strong>osiguranja</strong> (koja je delom i<br />
socijalna politika).<br />
Međutim, prokletstvo današnje politike na celom Balkanu jeste njena <strong>za</strong>vedenost<br />
kratkoročnim planiranjem i delanjem. Političari koji u današnje vreme stupaju na<br />
scenu su prosto rečeno ohrabrivani da ne razmišljaju dalje od sledećih izbora. Ali,<br />
ako se želi, kao što je slučaj u „Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>” i njenom mediju<br />
Reviji, ozbiljno i trajno razmatrati pitanje socijalnog i penzijskog sistema, zdravstvene<br />
brige i politike sigurnosti, odnosno zbrinjavanja, mora da misli na rok duži od izbora.<br />
Srbiji je potrebna rasprava na širokom frontu o pravičnosti i diskusija o<br />
budućnosti koja prelazi stranačke granice. Potrebne su joj diskusije o podeli imovine
38<br />
Volfgang RORBAH<br />
i opterećenja, oporezivanju rada i postojećim vrednostima, o primanjima i rashodima<br />
iz državnog lonca.<br />
6. ZAKLJUČAK<br />
Redakcioni odbor Revije danas čine predstavnici sledećih univerziteta:<br />
Prof. dr Jovan Slavnić, Univerzitet u Novom Sadu<br />
Prof. dr Wolfgang Rohrbach, Državni univerzitet u Beču, Austrija<br />
Prof. dr Slobodan Jovanović, glavni i odgovorni urednik, Univerzitet Privredna<br />
akademija Novi Sad<br />
Prof. dr Pierpaolo Marano, <strong>za</strong>menik glavnog i odgovornog urednika, Katolički<br />
univerzitet Svetog Srca u Milanu, Italija<br />
Prof. dr Robert Merkin, Univerzitet u Sautemptonu, Velika Britanija<br />
Prof. dr Jerome Kullmann, Univerzitet Dofin u Parizu, Francuska<br />
Prof. dr Helmut Heiss, Univerzitet u Cirihu, Švajcarska<br />
Prof. dr Herman Cousy, Univerzitet u Luvenu, Belgija<br />
Prof. dr Ioannis Rokas, Univerzitet u Atini, Grčka<br />
Prof. dr Miodrag Orlić, Univerzitet u Beogradu<br />
Prof. dr Stevan Šogorov, Univerzitet u Novom Sadu<br />
Doc. dr Jasmina Labudović Stanković, Univerzitet u Kragujevcu, sekretar<br />
Redakcije<br />
Ovakav tim u pogledu stručnosti ne treba da se plaši konkurencije na svetskom<br />
nivou. Druge redakcije možda imaju veća finansijska sredstva, ali ovakav stvaralački<br />
žar i motivacija teško da krase bilo koju u svetskoj konkurenciji. Motivacija je snažno<br />
„pogonsko gorivo”, i Revija će zbog toga i dalje ostati rado čitan trojezični časopis<br />
(na engleskom, nemačkom i srpskom jeziku), a već danas ima čitalačku publiku u<br />
petnaest zemalja.<br />
Mojim kolegama u redakciji na kraju želim da poručim: hvala što postojite.<br />
Beč, 15. 1. 2013.<br />
Prevod sa nemačkog jezika: Nela Bukorović
Univ. Prof. DDr Wolfgang ROHRBACH<br />
ERINNERUNGEN UND EINDRÜCKE<br />
EINES REVIJA-REDAKTEURS<br />
1. EINLEITUNG<br />
Seit dem Jahr 2003, in welchem meine aus Serbien stammende Mutter starb, haben<br />
sich meine beruflichen Aktivitäten immer stärker von Wien auf Belgrad bzw Serbien<br />
konzentriert. Einer der großen Wegbereiter meiner versicherungswissenschaftlichen<br />
Laufbahn in Serbien war der Präsident der Gesellschaft für Versicherungsrecht,<br />
Prof. Dr Jovan Slavnic. Die Kooperation mit ihm mündete u.a. in meine nunmehr<br />
siebenjährige redaktionelle Tätigkeit für das hochkarätige Medium “Revija <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>” und in meine Mitwirkung als Vortragender und Moderator am<br />
alljährlichen VersicherunЅgskongress in Palic.<br />
Aber auch der Weg zur Gastprofessur für Versicherungsmanagement an der<br />
“Visoka Poslovna skola/Belgrade Business School” und schließlich zum Ordentlichen<br />
Univ. Prof. in Serbien wurde mir von Jovan, wie ich diesen zum Freund gewordenen<br />
Branchenkollegen einstweilen nenne, geebnet.<br />
Der vorliegende Essay beschreibt den Aufstieg der Revija von einem national<br />
bzw regional orientierten wissenschaftlichen Medium in die intellektuelle “Europa-<br />
Liga”.<br />
Das Schicksal bestimmte, dass ich einen Teil dieses Weges mitgestalten und<br />
mitgehen durfte.<br />
Wie bei jedem wissenschaftlichen Projekt darf es aber auch bei der weiteren<br />
Arbeit an und für die Revija zu keinem Stillstand kommen. Denn Stillstand ist<br />
hier und in der heutigen Zeit ident mit Abstieg und Rückfall in die nationalistische<br />
Unterliga, die in den Balkanstaaten leider noch immer nicht ausgedient hat.<br />
Die folgenden Kapitel habe ich auch aus meiner Verantwortung als Vizepräsident<br />
der Österreichisch-Serbischen Gesellschaft und als Stv.Geschäftsführer von<br />
“EUROPA NOSTRA AUSTRIA” geschrieben, der sich als gebürtiger Österreicher in<br />
gleicher Weise völkerverbindend zum Serbentum wie zu Europa bekennt. Aus dieser<br />
Gesinnung heraus sind übrigens alle meine zT sehr kritischen Artikel für die “Revija”<br />
entstanden.<br />
Die Leser mögen diese Kritik an bestehenden Fehlsteuerungen in Serbien in<br />
erster Linie als Animation zu Verbesserungen bzw Reformen sehen und keineswegs<br />
als Geringschätzung auffassen.<br />
Frei nach dem Spruch des altchinesischen Philosophen Konfizius: “Wahre Worte<br />
sind nicht schön; und schöne Worte sind nicht wahr!”
40<br />
Wolfgang ROHRBACH<br />
2. DER OCCIDENT DES ORIENTS<br />
Belgrad, die Stadt an zwei Flüssen, ist mit der österreichischen Geschichte<br />
im allgemeinen und der Versicherungsgeschichte im speziellen eng verbunden.<br />
Als Österreicher mit (mütterlicherseits) serbischen Wurzeln, der in einer Person<br />
Historiker, Versicherer und Slawist ist, wurde ich seit dem Zusammenwachsen des<br />
europäischen “Westens” und. “Ostens” schrittweise stärker in den Bann der Stadt<br />
Belgrad gezogen, die man so treffend “Occident des Orients” nennt.<br />
Der Begriff ist erklärungsbedürftig.<br />
Es ist nicht nur die Tatsache, dass lange Zeit die Grenze zwischen dem<br />
Osmanischen Reich und der Österreichisch/en (-Ungarischen) Monarchie quer<br />
durch die heutige Stadt Belgrad (früher zwischen den Städten Belgrad und Zemun)<br />
verlief.<br />
Von der Architektur der Stadt über elegante gastronomische Einrichtungen bis<br />
hin zu Darbietungen aus Theater, Oper Konzert und Wissenschaft präsentiert sich<br />
dem Beobachter die Kultur des Occidents in seinen vielfältigen Ausprägungen<br />
Wie anders - sprich orientalisch-balkanorientiert - jedoch oft die Inhalte hinter<br />
oder unter der “westlichen Hülle” sind, erkennt der vielgereiste und breitgebildete<br />
Inländer nach jeder Rückkehr in die Heimat; der oft von Klischees und Vorurteilen<br />
geprägte Ausländer erst nach längeren Aufenthalten in Belgrad.<br />
Hiebei geht es nicht um Wertungen, was “besser” oder “schlechter” sei (von<br />
der Gastfreundschaft in den südslawischen Regionen zB kann jeder “Westler” nur<br />
träumen), sondern es stellt sich die Frage, wie man auf schnellste und beste Weise<br />
zwei sehr unterschiedliche Kulturkreise “kompatibel” macht.<br />
In Bezug auf Versicherung ist diese Frage besonders schwer zu beantworten.<br />
2.1. ERSTE KONTAKTE ZU PROF.<br />
SLAVNIC UND DER “REVIJA”-REDAKTION<br />
An einem Novembertag des Jahres 2005 fand das erste Treffen zwischen Prof. Dr<br />
Jovan Slavnic und mir (der alten Belgrader Assekuranz-Tradition entsprechend) in<br />
der Knez Mihajlova statt. Dort hatte die von UNIQA erworbene Zepter osiguranje<br />
(damals der größte Lebensversicher Serbiens) ihre Direktion im Haus der Prva<br />
Hvatska stedionica untergebracht.<br />
Die mir damals von der UNIQA-Konzernzentrale übertragene Aufgabe bestand<br />
darin, die - bezogen auf Serbien - dringend erforderlichen Kontakte zwischen<br />
Wissenschaft und Versicherungswirtschaft nach internationalen Gepflogenheiten<br />
auf- und auszubauen. Der Grund, weshalb in Österreichs Assekuranz seit den Tagen<br />
der Monarchie diese Vorgangsweise im Umgang mit Partnern (zu denen Serbien<br />
schon im 19. Jh zählte) so gepflegt wird, lässt sich folgend erklären:
ERINNERUNGEN UND EINDRÜCKE EINES REVIJA-REDAKTEURS<br />
41<br />
Wohlstand, wirtschaftliche Entwicklung und Prosperität der<br />
Versichertengemeinschaften werden von vielen einzelnen Faktoren bestimmt. An<br />
erster Stelle sind Wissenschaft und Forschung zu nennen, welche uns gleichsam als<br />
Motor innovativ auf allen Gebieten voran treiben. In der Folge gilt es, die Erkenntnisse<br />
der Wissenschaft in der Realwirtschaft umzusetzen. Auf diese Weise können Krisen<br />
in ihren Auswirkungen gemildert, manchmal sogar verhindert werden.<br />
Mein erster Belgrader Dialogpartner in dieser Richtung sollte der über die<br />
Grenzen Serbiens bekannte Versicherungsrechtsexperte Prof. Dr Jovan Slavnic sein.<br />
Er wurde mir als neuer Präsident der serbischen “Vereinigung für Versicherungsrecht”<br />
(d.i. die nationale Sektion der AIDA) vorgestellt, der die Nachfolge des im April<br />
2005 als Präsident ausgeschiedenen Prof. Dr Predrag Sulejic, angetreten hatte. Prof.<br />
Sulejic wurde ein Jahr später aufgrund seiner Verdienste erster Ehrenpräsiden der<br />
Vereinigung.<br />
Prof. Slavnic brachte zu unserer ersten und einige Tage später erfolgten zweiten<br />
Unterredung einige Exemplare der “Revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguranija” mit und wollte meine<br />
Meinung, dh Anregungen aber auch Kritiken für eine von ihm ins Auge gefasste<br />
Neuausrichtung des Mediums erfahren.<br />
“Auch hier finde ich den Occident des Orients, wie in der ganzen Stadt”,<br />
antwortete ich spontan. “Eine ansprechendes Layout; gediegene wissenschaftliche<br />
Abhandlungen der Autoren Jovanovic, Slavnic, Sulejic etc.”<br />
Die damals von den oben genannten Experten in der “Revija” gebrachten<br />
Ausführungen über die Versicherungsreform des Jahres 2004, im Zuge welcher<br />
der Serbischen Nationalbank die Aufsicht übertragen wurden, und der präzise<br />
dargestellte Anfang des Anpassungsprozesses an die Richtlinien der Europäischen<br />
Union strahlten - nach den Jahren eines finsteren Ultranationalismus - einen frischen<br />
Zeitgeist des Occidents aus.<br />
“Und wo ist der Orient, der Balkan?“, fragte mich Slavnic bohrend.<br />
Meine Anttwort war:<br />
Dass der schwierige und für die breite Masse kaum durchschaubare Inhalt<br />
des Umstrukturierungsprozesses nur in serbischer Sprache, nur von Autoren der<br />
eigenen Nation und nur aus dem juristischen Blickwinkel und in deren Terminologie<br />
dargestellt wird.<br />
Da findet sich beispielsweise die zu nüchterne Darstellung des ersten<br />
Reformschritts (2004-2006), der für 3/4 der heimischen Gesellschaften Serbiens,<br />
denen die kaufmännischen Voraussetzungen und Eigenmittel moderner Versicherer<br />
fehlten, den Konzessionsentzug durch die Nationalbank und somit die Liquidierung<br />
bedeuteten.<br />
Im zweiten Schritt des Anpassungsprogramms (seit 2005) erfolgte die Zulassung<br />
von Niederlassungen (Töchtern) ausländischer Versicherer. Wieder gab es nur<br />
juristische Begründungen, dass die EU-Richtlinien diese Vorgangweise erforderten.
42<br />
Wolfgang ROHRBACH<br />
Für nationalistische Demagogen waren diese Darstellungen ein willkommener<br />
Anlass, Argumente zu kreieren, dass vom Ausland gekaufte, korrupte Politiker und<br />
Intellektuelle<br />
– eine Ausrottung der heimischen Versicherungunternehmen betrieben mit dem<br />
Begleiteffekt des Verlustes <strong>za</strong>hlreicher Arbeitsplätze<br />
– eine Invasion geschäftshungriger ausländischer Unternehmen erfolge, welche<br />
die letzten Geldmittel aus dem Land saugen und die raren Arbeitsplätze für die<br />
Etablierung ihrer Günstlinge verwenden.<br />
– dem gleichen Ziel diene auch eine Neustrukturierung der Rückversicherung in<br />
Richtung stärkerer internationaler Risikoaufteilung.<br />
– mit anderen Worten würden die Ausländer die Korruption im gesamten<br />
Vorsorgebereich Serbiens verstärken.<br />
Derartige demagogische Argumente und wirtschaftliche Trugschlüsse können<br />
am besten durch branchenerfahrene Ökonomen entkräftet werden. Allerdings sind<br />
dazu auch Vergleiche mit anderen Staaten notwendig, also Internationalität.<br />
3. INTERDISZIPLINÄRE UND INTERNATIONALE<br />
AUSRICHTUNG DER „REVIJA“<br />
Rückblickend liegt das größte und nachhaltige Verdienst des Präsidenten Prof.<br />
Slavnic für das serbische Versicherungswesen darin, dass er sich ein Team couragierter<br />
internationaler und interdisziplinärer Mitstreiter für die “Revija” suchte und<br />
schließllich auch fand. Mit diesen schuf er eine neue serbische Versicherungskultur.<br />
Mit Stolz und Freude darf ich heute betonen, dass Jovan Slavnic mir und in der<br />
Folge den von mir nach Serbien “importierten” Gastautoren, aber auch jenen von<br />
ihm selbst für die Mitarbeit gewonnen ausländischen Kapazitäten die Möglichkeit<br />
gab, das Fundament zu dieser Versicherungskultur “via Revija”zu legen.<br />
Dass dieser Prozess mit vielen und zT hitzigen Debatten vor sich ging,<br />
entfremdete uns nicht, sondern schuf im Gegenteil freundschaftliche Bindungen.<br />
Nach meinem Lebensprinzip, dass Angriff die beste Verteidigung ist, startete ich<br />
eine ziemlich breit angelegte Argumentatinskampagne gegen die nationalistischen<br />
Pseudowahrheiten, aus denen die wichtigsten Punkte angeführt seien:<br />
In meinem ersten in der Revija Nr 3/2006 publizierten Artikel mit dem Titel<br />
“PRIVATNO OSIGURANJE KAO SREDSTVO PROTIV KORUPCIJE” zeigte ich<br />
am Beispiel der privaten Krankenversicherung auf, dass diese die Geldmittel der<br />
Privatpatienten für den Auf- und Ausbau des meist defizitären Gesundheits- bzw<br />
Spitalswesens über Steuern und offizielle Spitalsgebühren zur Verfügung stelle. Damit<br />
werde Korruption nicht forciert, sondern verhindert. Es ist nämlich nicht mehr so<br />
leicht möglich, über die Kuvert- und Schwarzgeldmethode die Taschen einzelner<br />
korrupter Gesundheitsdienstleister zu füllen.
ERINNERUNGEN UND EINDRÜCKE EINES REVIJA-REDAKTEURS<br />
43<br />
Offiziell versteuerte private Zusatzhonorare für Ärzte und Aufpreise für<br />
Luxuszimmer helfen zweifach. Die Abgaben ans Spital ermöglichen den Kauf<br />
modernster medizinscher Geräte; überdies wird die Abwanderung medizinischer<br />
Kapazitäten ins einkommensträchtigere Ausland verhindert oder zumindest<br />
eingedämmt, wovon alle Patienten eines Staates profitieren.<br />
Zur angeblichen Ausbeutung Serbiens durch ausländische Versicherer ist<br />
festzuhalten, dass:<br />
– die Ausbeuter oft in den eigenmittelmaroden einheimischen Anstalten saßen,<br />
die volle Schadensbeträge nicht selten nur bei Überreichung von “Kuverts” an<br />
Versicherungsmit-arbeiter aus<strong>za</strong>hlten.<br />
– die ausländischen Anstalten zweistellige €-Milllionenbeitràge für jede neue<br />
Niederlassung an Serbien <strong>za</strong>hlten; mit ihren Steuergeldern die Sanierung des<br />
maroden Straßennetzes, des öffentlichen Verkehrs etc ermöglichten. Auch wurde die<br />
serbische Bauwirtschaft durch die Errichtung <strong>za</strong>hlreicher Bürohäuser angekurbelt,<br />
was für Tausende Arbeiter Beschäftigung bedeutete. Nicht zuletzt ist zu erwàhnen,<br />
dass serbische Studienabsolventen zu wesentlich höheren Gehältern und stets offiziell<br />
dh mit Sozialversicherung angestellt wurden.<br />
Durch die Markteintritte ausländischer Versicherer verbesserte sich die<br />
Wettbewerbsfähigkeit des serbischen Versicherungswesens, obwohl die Zahl der<br />
Versicherungsgesellschaften von 40 im Jahre 2004 auf 17 im Jahre 2007 zurückging.<br />
Das Gesamtprämienvolumen Serbiens und Montenegros betrug im Jahre 2006<br />
etwa 457 Mill. €.<br />
Anfang 2009 waren Montenegro und der Kosovo bereits von Serbien abgespalten.<br />
Trotzdem überschritt das Gesamtprämienvolumen damals die 600 Mill.€ Grenze.<br />
Mit solchen Meldungen in der Revija konnte auch der Laie den Sinn einer guten<br />
Versicherungsgesetzgebung begreifen.<br />
Die im Ausland sitzenden Investoren wurden ab 2007 durch eine nunmehr mit<br />
deutschen, englischen und serbischen Texten ausgestatteten Revija besser informiert<br />
und zu (weiteren)Investitionen animiert.<br />
4. NICHT NUR STRUKTUREN, AUCH HALTUNGEN VERÀNDERN<br />
Ende 2008 - als die weltweite Finanz- und Wirtschaftskrise bereits voll<br />
ausgebrochen war und immer mehr Menschen strukturierte Informationen zum<br />
Thema Sicherheit suchten - konnte die Revija mit ihrer Gruppe wirtschaftlichpolitisch,<br />
-historisch und wirtschaftsjuristisch sowie gesundheitsökonomisch bewanderter<br />
Autoren diesem Bedarf in der internationalen Versicherungsszene voll<br />
entsprechen. Mit anderen Worten brauchte diese serbische Zeitschrift hinsichtich<br />
ihrer Strukturierung den Vergleich mit angesehenen mitteleuropäischen<br />
Versicherungszeitschriften in weiten Bereichen nicht zu scheuen brauchte.
44<br />
Wolfgang ROHRBACH<br />
Die Autoren lieferten nicht nur interessanten Lesestoff, sondern boten echte<br />
Lösungsansätze für eine neue Kategorie von Versicherungskombinationen an, die den<br />
demografischen, ökonomischen, ökologischen und technologischen Erfordernissen<br />
entsprachen. Das Globalisierungszeitalter hinterließ immer deutlichere Spuren in<br />
versicherungswissenschaftlichen Kreisen Serbiens.<br />
Positive Impulse gingen gewiss auch von den auf die EU-<br />
-Versicherungsgesetzgebung ausgerichteten Jahreskonferenzen in Palic aus, deren<br />
internationaler Charakter von Jahr zu Jahr zunahm. Die “Revija” präsentierte auch<br />
den Succus dieser Veranstaltungen. Vermehrt wurde die Revija an den Serbischen<br />
Universitäten und Fachhochschulen als Fachliteratur für Bachelor- und Master-<br />
-Thesis Arbeiten sowie Dissertationen auf dem Versicherungsbereich eingesetzt.<br />
Das war die positive Seite der Transformationsphase. Die negative Seite äußerte<br />
sich darin, dass die Kluft zwischen den kosmopolitisch-international ausgerichteten<br />
Experten samt deren Studenten und den “auf dem Alten” beharrenden Nationalisten<br />
immer größer wurde. Die letzteren konnten (und können) mit der Veränderung<br />
der Arbeitswelt einfach nicht mehr klarkommen, weil sie Sinn und Notwendigkeit<br />
von Veränderungen aufgrund ihrer Erfahrung nicht einsehen, nicht nachvollziehen<br />
können und wollen.<br />
Und dann gibt es aber noch die Gruppe der Unschlüssigen und Wankelmütigen.<br />
Sie stellen in den Geisteswissenschaften oft das größte Hinderniss dar, da man bei<br />
ihnen nie weiß, wann sie Gegner und wann sie Mitstreiter sind.<br />
In dieser Phasen musste Präsident Slavnic durch Ausschluss einiger Redakteure<br />
und externer Autoren bisweilen wie ein Chirurg handeln, der Amputationen von<br />
Gliedmaßen vornimmt, um lebensgefàhrliche Situationen zu entschärfen.<br />
Ich erinnere mich an jene Zusammenkünfte des Redaktionsteams bzw Vorstandes,<br />
in denen Präsident Slavnic gegenüber bestimmten Teilnehmern immer wieder betonte,<br />
dass sich primär deren Haltung ändern müsse und keineswegs die Neustrukturierung<br />
in Frage gestellt werden solle. Eines der Kernprobleme war, dass sich unter den “nicht<br />
mehr zeitgemäßen” Repräsentanten der nationalen Linie nicht wenige befanden, die<br />
in ihrem Beruf viel erreicht hatten, von dem Erarbeiteten aber nicht mehr profitieren<br />
konnten. Statt ein Umdenken einzuleiten, glaubten sie immer wieder sich und ihre<br />
Leistung verteidigen zu müssen und behaupteten, dass die neuen Strukturen “das gute,<br />
alte Hausgemachte”, das sie repräsentieren, zu zerstören drohten.<br />
4.1. DER GEGENSATZ ZWISCHEN MODERNEN<br />
VERSICHERERN UND NATIONALISTEN<br />
Modernes Versicherungswesen und Nationalismus sind wegen ihrer diametralen<br />
Philosophien nicht kompatibel. Nationale Rückversicherung ist nicht nur ineffizent,<br />
sondern eine gefàhrliche Assekranz-Inzucht. Große Risiken wären nicht versicherbar
ERINNERUNGEN UND EINDRÜCKE EINES REVIJA-REDAKTEURS<br />
45<br />
ohne das über den ganzem Erdball gespannte Rückversicherungsnetz. Ein geordnetes<br />
Versicherungswesen benötigt international und friedensorientiert denkende und<br />
handelnde Politiker, Wissenschaftler und Praktiker die in jeder Phase erkennen:<br />
“Gemeinsam sind wir stärker!”.<br />
Es benötigt Forscher, die alle wesentlichen Details des Gleichartigen, des<br />
Verbindenden zwischen unterschiedlichen Völkern herausfinden. Es benötigt<br />
selbstkritische Menschen, die ihre eigenen Unzulänglichkeiten erkennen und<br />
bereit sind zuzugeben, dass es in anderen Staaten bessere Lösungen für anstehende<br />
Probleme gibt als im eigenen.<br />
Die “Revija” nahm sich insbesondere seit 2009 auch dieser Informationen an.<br />
Die Diplomökonomin (seit 2012 Master) Nela Bukorovic analysierte und übersetzte<br />
für die Revija west- und mitteleuropäische Versicherungspublikationen, die<br />
beispielgebende und auf die Balkanstaaten übertragbare Pröblemlösungen enthielten.<br />
Das Redaktions-Kernteam baute in seine vergleichenden wissenschaftlichen<br />
Publikationen aufschlussreiche Lösungsmodelle einzelner Staaten ein.<br />
Eigentlich hätte die Revija eine hervorragende Rolle bei einer Reihe<br />
gesellschaftspolitischer Reformen spielen können. Aber Serbiens Gesellschaft ist<br />
gespalten. Und da auch dieses Land die für Europa charakreristischen Züge der<br />
demografischen Alterung trägt, ist die Zahl der “Ewig-Gestrigen” relativ groß.<br />
Warum in diesen Kreisen eine so stark ausgepràgte Beratungsresistenz existiert, hat<br />
der Nationalismus-Experte Hans-Ulrich Wehler in seinem Buch “NATIONALISMUS<br />
Geschichte, Formen, Folgen” treffend umrissen. Sie können nur schwer oder gar nicht<br />
ihre Einstellung ändern und zwar aus folgenden Gründen (siehe folgende Orginal-<br />
Zitate Wehlers und deren Interpretationen):<br />
Den in jedem (Ultra)Nationalisten “fortlebenden Auserwähltheits- und<br />
Sendungsglauben entspricht seit jeher - und noch immer - zum einen die<br />
Externalisierung des Bösen, zum anderen die Stilisierung des Gegners zum (Tod)<br />
Feind..” So werden zB Investitionen oder Firmenbeteiligungen von Ausländern als<br />
Ausverkauf und Ausbeutung des Landes interpretiert.<br />
Daraus folgert Wehler: Es “entlastet die Externalisierung des Bösen das<br />
eigene Selbstwertgefùhl, Selbstverständnis und Selbstbewusstsein. Indem immer<br />
neue Erzfeinde ausgemacht werden, bewahrt sie vor Selbstkritik an den eigenen<br />
Schwächen.<br />
Das fundamentale Defizit des Nationalsmus und seines Nationalstaats ist<br />
ihre Unfähigkeit, Probleme des innergesellschaftlichen und außerpolitischen<br />
Friedens befriedigend lösen zu können. Im Gegenteil: Bei den inneren<br />
Integrationsanstrengungen und der Interessensverfechtung nach außen lösen<br />
beide extrem zugespitzte Konflikte aus. Gelingen aber doch einmal innen- oder<br />
außenpolitische Kompromisse, beruhen sie gewöhnlich auf der Zähmung des<br />
Nationalismus und des nationalstaatlichen Egoismus.”
46<br />
Wolfgang ROHRBACH<br />
Es muss an dieser Stelle auch das ständige Bemühen der Revija-Verantwortlichen<br />
um Kompromisse lobend erwàhnt werden, wo ansonsten schwere Konflikte entstehen<br />
hätten können.<br />
5. ÖFFENTLICHKEITSARBEIT IM AUSLAND<br />
Neben inländischen auch ausländische Wissenschaftler für Kooperationen und<br />
Publikationen zu gewinnen, ist die eine wichtige Seite der Erfolgsstrategie eines<br />
Mediums von internationaler Bedeutung. Das war den Revija-Herausgebern schon<br />
seit Anbeginn bekannt.<br />
Die zweite oft in ihrer Wirkung unterschätzte Seite ist die persönliche<br />
Öffentlichkeitsarbeit der Redaktionsverantwortlichen bzw Wissenschaftler im<br />
Ausland. Dies geschieht in Form von Vorträgen, Teilnahme an Kongressen,<br />
Mitwirkung an Sammelbänden etc. Es entsteht ein Wissenschaftslobbying, das sich<br />
manipulierender politischer Einflüsse weitgehend entziehen kann.<br />
Die langfristigen Vorteile der persönlichen Präsenz im Ausland liegen für jedem<br />
einzelnen in der Erweiterung der Einblicke in verschiedene Zusammenhänge, von<br />
denen im folgenden einige wesentliche aufgezählt seien:<br />
• Man erkennt wegen verstärkter Verfleichsmöglichkeiten leichter eigene<br />
Fehlsteuerungen,<br />
• übernimmt fortschrittliche Strategien anderer Teilnehmer und<br />
• trennt sich in der Folge leichter von hausgemachten veralteten Gepflogenheiten,<br />
weil einem die eigenen Regelungen nicht mehr so “vollendet” vorkommen.<br />
5.1. STAATLICHE RAHMENGESETZE UND<br />
VERSICHERUNGSWISSENSCHAFT<br />
In Ländern mit hoher Versicherungskultur legt der Staat in Bezug auf<br />
wissenschaftliche Projekte lediglich Rahmengesetze fest, innerhalb derer jene schon<br />
im Österreichischen Staatsgrundgesetz von 1867 festgehaltene Vorgangsweise<br />
praktiziert wird, die da lautet:<br />
“Die Wissenschaft und ihre Lehre sind frei”.<br />
Das steht in keinem Gegensatz zu der Tatsache, dass in diesen Ländern de facto<br />
an jedem größeren Kongress auch Repräsentanten aus Ministerien anwesend sind<br />
und meist selbst an den Projekten oder deren Umsetzung mitarbeiten. Die Teilnahme<br />
erfolgt nicht zwecks staatlicher Kontrolle oder Bevormundung, sondern um den<br />
Gemeinsinn und das Verständnis fùreinander zu stärken.<br />
Aus der gegenseitigen Kenntnis und Achtung von Wissenschaftlern und<br />
Staatsbeamten folgen vorteilhafte Entwicklungen.
ERINNERUNGEN UND EINDRÜCKE EINES REVIJA-REDAKTEURS<br />
47<br />
Der Staat bzw seine Beamten kredenzen den hochkarätigen Forschern und<br />
international anerkannten Universitätslehrern keine kostenpflichtigen Eintraglisten,<br />
in denen dann von “Ministers Gnaden” festgelegt wird, welches Medium bzw welcher<br />
Autor sich im jeweiligen Nationalstaat als “echt wissenschaftlich” bezeichnen darf.<br />
Die aufstrebenden jungen Intellektuellen können dann spezifischen Listen<br />
entnehmen, in welchen der Politik genehmen Medien plazierte Artikel “karrierefördernd”<br />
sind.<br />
Die Gefahr, dass bei derartigen Gepflogenheiten verstärkt intellektualistische<br />
Schmalspur-Zeitschriften ihr Unwesen treiben, indem sie “Parkplätze wissenschaftlicher<br />
Mittelmäßigkeit” für gutes Geld verkaufen, ist für etliche europäische Kulturstaaten<br />
Anlass genug, es bei der ISSN oder ISBN Registrierung zu belassen.<br />
An den Ergebnissen von Expertisen, Dissertationen, Erfindungen, Fachartikeln<br />
usw lässt sich - nach mitteleuropäischer Auffassung - der Nutzen für ein Volk bzw<br />
die Wirtschaft oder das Gesundheitswesen desselben besser erkennen, als über die<br />
erwähnten Listen.<br />
Nicht gegen die Listen selbst richtet sich die Kritik, sondern gegen die<br />
Voraussetzungen unter denen sie in manchen Staaten entstehen.<br />
5.2. STAATLICHE AUSZEICHNUNGEN<br />
Die Wissenschaftler, ihre Forschungsstätten, Medien, Interessenvertretungen etc<br />
befinden sich in einem “Europa ohne Grenzen” in einem ständigen Internationalen<br />
Wettbewerb. Aus international anerkannten Wissenschaftlern zusammengesetzte<br />
Kommissionen geben sich selbst die strengsten Auflagen und legen ein Rating und<br />
Ranking fest, dass sie auch zu überprüfen imstande sind. Denn ohne messbare<br />
Erfolge bleibt das Sponsoring der Wirtschaftsunternehmen aus.<br />
Rechts- und Wirtschaftswissenschaftler erstellen alljährlich für die<br />
Regierungen der reichsten und erfolgreichsten Staaten Europas Expertisen, welche<br />
Krisenbekämpfungsmaßnahmen etwa ergriffen werden sollen. Der Staat belohnt<br />
die besten Arbeiten und zeichnet erfolgreiche Wissenschaftler aus. Anregungen<br />
und Vorschläge für diese Auszeichnungen kommen zu einem erheblichen Teil aus<br />
der Privatwirtschaft und deren Interessenvertretungen (Kammern). Die mit Orden<br />
und Diplomen Ausgezeichneten werden in der Folge als Berater in staatlichen<br />
Kommissionen eingesetzt.<br />
5.3. EIN HERVORRAGENDER AUFTRITT DES<br />
“REVIJA”-VERANTWORTLICHEN<br />
2008 war das Jahr, in welchem die in den vorigen Kapiteln beschriebene Art von<br />
internationaler Öffentlicheitsarbeit für die Revija in konzertierter Weise stattfand.
48<br />
Wolfgang ROHRBACH<br />
Zunächst wurde Prof. Dr Jovan Slavnic gebeten, am 1000 Seiten umfassenden<br />
Jubilâumsband “20 Jahre Enzyklopädie der Versicherungsgeschichte Österreichs<br />
“ als einer von rund 50 Top-Fachautoren mitzuarbeiten. Er verfasste einen<br />
beachtenswerten Beitrag über die versicherungswissenschaftliche Kooperation<br />
zwischen Serbien und Österreich in Vergangenheit und Gegenwart.<br />
Im Juni 2008 wurde Prof. Slavnic zur festlichen Präsentation des Werkes in die<br />
Raiffeisen-Zentrale nach Wien eingeladen.<br />
Dort hielt er vor politischen, geistlichen und wissenschaftlichen Würdenträgern<br />
sowie Dutzenden Vorstands- und Aufsichtsratsmitgliedern renommierter<br />
Versicherungsunternehmen und Banken einen Vortrag, der auch eine Laudatio auf<br />
den damals mit dem Österreichischen Bundesehrenkreuz für Wissenschaft und<br />
Kunst ausgezeichneten Herausgeber der Enzyklopädie, Prof. Rohrbach, enthielt.<br />
Im nächsten Schritt wurde ein drei Druckseiten langes Interview mit Prof. Slavnic<br />
über die Serbische Vereinigung für Versicherungsrecht und den österreichischen<br />
Hoffnungsmarkt Serbien im österreichischen Sicherheitsmagazin “RisControl” Nr<br />
6/2008 abgedruckt.<br />
Die in diesem Interview aufgezeigten Chancen für beide Staaten bewirkten, dass<br />
Prof. Slavnic noch im Oktober des gleichen Jahres zum “Wiener Versicherungsforum<br />
2008”, einem vom IIR (Institut for International Research) im Schloss Schönbrunn<br />
veranstaltetet Internationalen Versicherungskongress eingeladen wurde.<br />
Wir beide referierten über den Versicherungsstandort Serbien.<br />
Unter donnerndem Applaus der Teilnehmer wurde Prof. Slavnic, der in diesen<br />
Tagen seinen 70er feierte, von der Kongressleitung eine Box erlesener Österr. Weine<br />
überreicht.<br />
Einige Kongressteilnehmer aus Österreich und Deutschland versprachen im<br />
April 2009 die Serbische Veranstaltung in Palic zu besuchen.<br />
5.3.1. Die Nachlese<br />
In der Revija nr 2-3 und 4/2008 brachte Prof. Slavnic Reportagen und<br />
Kommentare zu diesen Auslandsbesuchen.<br />
Die Revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> wurde durch diese Maßnahmen noch stärker die<br />
Sphäre von Weitsichtigkeit und Visionen manövriert.<br />
Moderne erfolgreiche Versicherung kann ohne Politik nicht auskommenen,<br />
dh sie benötigt auch eine weitsichtige, sprich planvolle Versicherungspolitik (die<br />
ihrerseits ein Teil der Sozialpolitik ist).<br />
Aber der Fluch der heutigen Politik auf dem gesamten Balkan ist die Verlockung,<br />
nur kurzfristig zu planen und zu agieren. Wer heute als Politiker an der Macht ist,<br />
wird geradezu ermuntert, nicht weiter als bis zum nächsten Wahltag zu denken.<br />
Wer aber wie “Vereinigung für Versicherungsrecht” bzw ihr Medium “Revija” das
ERINNERUNGEN UND EINDRÜCKE EINES REVIJA-REDAKTEURS<br />
49<br />
Sozial- und Pensionssystem, die Gesundheitsversorgung und die Sicherheits- bzw<br />
Vorsorgepolitik Serbiens im Rahmen der Europafrage ernsthaft und nachhaltig für<br />
das eigene Volk und die ausländischen Kooperationspartner behandeln will, muss<br />
weiter als bis zum nächsten Wahltag denken.<br />
Serbien braucht eine breite Debatte über Gerechtigkeit; eine große<br />
parteiübergreifende Diskussion über Zukunftsvisionen. Es braucht Diskussionen<br />
über die Verteilung von Vermögen und Belastungen, die Besteuerung von Arbeit<br />
und bestehenden Werten, die Ein- und Aus<strong>za</strong>hlungen aus dem sozialstaatlichen Topf.<br />
6. SCHLUSSBETRACHTUNG<br />
Der Redaktionsboard der Revija setzt sich heute aus Repräsentanten folgender<br />
Universitäten zusammen:<br />
Prof. Jovan Slavnic, LLD, University in Novi Sad<br />
Prof. Wolfgang Rohrbach, PhD, State University in Vienna, Austria<br />
Prof. Slobodan Jovanovic, LLD, Editor, University Business Academy in Novi Sad<br />
Prof. Pierpaolo Marano, LLD, Associate Editor, Università Cattolica del Sacro<br />
Cuore – Milan, Italy<br />
Prof. Robert Merkin, LLD, University in Southampton, UK<br />
Prof. Jerome Kullmann, LLD, Paris Sorbonne University, France<br />
Prof. Helmut Heiss, LLD, University in Zurich, Switzerland<br />
Prof. Herman Cousy, LLD, University in Leuven, Belgium<br />
Prof. Ioannis Rokas, LLD, University in Athens, Greece<br />
Prof. Miodrag Orlic, LLD, University in Belgrade<br />
Prof. Stevan Sogorov, LLD University in Novi Sad<br />
Assistant Professor Jasmina Labudovic Stankovic, LLD, Secretary, University<br />
Kragujevac<br />
Ein solches Team braucht vom Fachwissen her weltweit keine Konkurrenz zu<br />
fürchten.<br />
Mögen andere Redaktionen mehr Finanzmittel haben, an Schaffensfreude und<br />
Motivation wird sich kaum ein stärkerer Wettbewerbsteilnehmer finden. Motivation<br />
ist ein “starker” Treibstoff, deshalb wird die Revija auch weiterhin ein gern gelesenes<br />
dreisprachiges Medium (engl, deutsch, serbisch) bleiben, das einstweilen in fünfzehn<br />
Staaten gelesen wird.<br />
Meinen Redaktionskollegen möchte ich abschließend mittelien: Danke, dass es<br />
Euch gibt.<br />
Wien, 15. 1. 2013.
Prof. dr Slobodan JOVANOVIĆ<br />
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
1. GLAVNI CILJEVI NOVE UREĐIVAČKE POLITIKE I RAZLIKE<br />
U ODNOSU NA POLITIKU IZ PERIODA 2002–2005. GODINE<br />
Upravni odbor Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je po isteku mandata<br />
prethodnog urednika gospođe dr Jasne Pak, doneo odluku o mojem imenovanju <strong>za</strong><br />
novog glavnog i odgovornog urednika, a profesora dr Jovana Slavnića <strong>za</strong> <strong>za</strong>menika<br />
glavnog i odgovornog urednika. Takođe, usled različitih ličnih razloga, izvestan broj<br />
prethodnih članova Redakcionog odbora <strong>za</strong>menjen je novim.<br />
Od samog početka, neizmernim iskustvom, znanjem i organi<strong>za</strong>cionim<br />
sposobnostima profesora Slavnića, sa jedne strane i mojim angažmanom u<br />
kontaktima na međunarodnom planu, Revija je dobijala novi <strong>za</strong>mah. Iako je 2006.<br />
na tržištu <strong>Srbije</strong> poslovalo tek preostalih sedamnaest od četrdeset osiguravajućih<br />
društava, obim premije je rastao. Profesor Jovan Slavnić je tada uspeo da pridobije<br />
veliki broj novih domaćih i stranih društava koja posluju na tržištu <strong>Srbije</strong>, kao i<br />
stručnjaka <strong>osiguranja</strong>, da prihvate članstvo u Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
ili postanu saradnici u Reviji. Sa druge strane, naša uspešnost u ovom poslu se može<br />
ocenjivati po tome koliko smo kao urednici na čelu Redakcionog odbora Revije bili<br />
sposobni da <strong>za</strong> svaki broj osmislimo nove sadržaje i definišemo aktuelne teme iz<br />
prava <strong>osiguranja</strong> i sa njim pove<strong>za</strong>nim oblastima kojima će prilozi biti posvećeni.<br />
Takođe, od naše sposobnosti da pronađemo autore koji su kreativni u želji da<br />
svojim orginalnim analitičkim i kritički intoniranim prilozima odgovore tim novim<br />
sadržajima i savremenim temama značajnim <strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong>. Posao urednika<br />
u posmatranom periodu često su opterećivali određeni autori sa dostavljenim<br />
radovima radi njihovog objavljivanja u Reviji koji nisu <strong>za</strong>dovoljavali minimalne<br />
naučne i stručne standarde nauke prava <strong>osiguranja</strong>, te smo, uz ogroman napor,<br />
praćen njihovim otporima i <strong>za</strong>htevima da <strong>za</strong>obiđemo njihovu nekreativnost i radove<br />
ipak objavimo, odlučili da se ovakvih autora čim pre oslobodimo i da pronađemo<br />
autore sa raznovrsnim naučnim pristupom, adekvatnom spoznajnom inspiracijom i<br />
sposobnošću da istu pretoče u kvalitetne naučne polemike i stručne radove dostojne<br />
standarda čijem smo ostvarenju težili od samog početka naše uredničke i svake<br />
druge saradnje u i <strong>za</strong> Reviju. Otpori pojedinih autora sastojali su se od nepoštovanja<br />
dogovorenih rokova <strong>za</strong> pisanje priloga, nepostupanja po uredničkim primedbama<br />
i <strong>za</strong>htevima, pa sve do beskrajnih obećanja da će prilozi uopšte biti napisani ili
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
51<br />
kvazisaradnje na prikupljanju materijala <strong>za</strong> časopis. Sa takvim autorima i njihovim<br />
opstrukcijama svake vrste Revija nije mogla dalje.<br />
Da bi Reviji udahnuli ovaj novi kreativni život, bilo je prevashodno nužno da<br />
se pre svih obratimo autorima priloga iz zemalja u regionu i EU. Angažujući ih<br />
kao autore priloga želeli smo da ostvarimo još jedan cilj: da se posredstvom njih<br />
povežemo sa nacionalnim sekcijama AIDA država iz kojih oni dolaze i s tim sekcijama<br />
uspostavimo čvršću saradnju. Razume se, u korist objavljivanja priloga u kojima se<br />
proučavaju i proširuju znanja o nacionalnom i međunarodnom pravu <strong>osiguranja</strong><br />
i s njim pove<strong>za</strong>nim pitanjima, kao i radi toga da bi u novim prilozima predlagali<br />
usvajanja u Srbiji <strong>za</strong>konodavnih mera u vezi s delatnošću <strong>osiguranja</strong>, posebno onih<br />
kojima se sistem prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> usklađuje sa sistemom <strong>osiguranja</strong> EU, što čini<br />
primarnu delatnost Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i bilo je pokretački motiv <strong>za</strong><br />
nastavljanje objavljivalja Revije u novom ciklusu, onom sa kojim smo <strong>za</strong>počeli već od<br />
privih brojeva u 2006. godini.<br />
Tokom <strong>za</strong>jedničkog rada, urednici su težili da se objavljuju i takvi prilozi koji bi<br />
pobudili interes čitalaca i podsticali širu stručnu javnost u osiguranju da počne da se<br />
detaljno bavi pojedinim temama kako bi <strong>za</strong>hvaljujući njenom dobrom poznavanju<br />
mogla odgovoriti poslovnim interesima domaćih društava <strong>za</strong> osiguranje da našem<br />
tržištu ponude u uslovima <strong>osiguranja</strong> nove modele klauzula o pokriću i klauzula o<br />
isključenju iz pokrića, na način na koji su one formulisane u uslovima <strong>osiguranja</strong><br />
društava <strong>za</strong> osiguranje u državama EU. Radi toga, urednici su insistirali kod autora<br />
da u svojim radovima obrađuju odabrane teme <strong>pola</strong>zeći od svog nacionalnog prava<br />
uz istovremeno osvrt na uporedni aspekt razvoja prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Današnji značaj Revije u odnosu na ostale časopise sa temom <strong>osiguranja</strong> koji se<br />
izdaju u Srbiji jeste u objavljivanju radova vrhunskih pravnih i drugih stručnjaka koji<br />
se bave oblastima blisko pove<strong>za</strong>nim sa <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong> velike naučne i stručne<br />
reputacije, ali i praćenje aktuelnih i budućih trendova u razvoju prava <strong>osiguranja</strong> i<br />
osiguravajuće delatnosti tako što u svakom broju Revije odmah posle „Reči urednika”<br />
neko od eminentnih stručnjaka iz nauke ili delatnosti <strong>osiguranja</strong> u rubrici Osvrt na<br />
značajne događaje, u formi kolumne, iznosi svoje viđenje jednog ili više najvažnijih<br />
trenutnih događaja koji se odvijaju u osiguranju EU a od interesa su <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> ili<br />
praksu <strong>osiguranja</strong>. Sa druge strane, Revija svojim višejezičkim pristupom (srpski /<br />
nemački / engleski) uspela je da unapredi svoju reputaciju i van nacionalnih granica,<br />
kako je to ocenio i profesor Volfgang Rorbah u svom osvrtu „U čast 10-godišnjeg<br />
jubileja Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>” (Revija, br. 1/2011, str. 5) Prvo, jer na taj način<br />
jača ugled ovog medija u stranim stručnim bibliotekama i putem razmene u okviru<br />
Međunarodnog udruženja izdavača u osiguranju – PIA i, drugo, naučni tekstovi, koje<br />
objavljuje, daju dragocene ideje i smernice <strong>za</strong> daljnje aktivnosti aktera u osiguranju,<br />
kako u regulatornim organima, tako i kod učesnika na tržištu <strong>osiguranja</strong>.
52<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
U težnji da čitaocima obezbedimo informacije iz uporednog prava i prakse,<br />
ne samo kroz prevode stranih propisa, bibliografiju i vesti iz sveta <strong>osiguranja</strong>, u br.<br />
4/2006 prvi put smo objavili intervju sa nekim od predstavnika branše <strong>osiguranja</strong>,<br />
gospodinom Nebojšom Divljanom, tada generalnim direktorom „Delta Generali”<br />
a.d.o. i predsednikom Upravnog odbora Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija <strong>Srbije</strong><br />
o pojedinim pitanjima od značaja <strong>za</strong> razvoj naše privrede <strong>osiguranja</strong> i unapređenje<br />
njegove prakse u Srbiji, u br. 3–4/2009 intervju sa <strong>za</strong>menikom glavnog urednika<br />
sa gospodinom dr Luj Norman-Adenhove, generalnim sekretarom Udruženja<br />
osiguravača Austrije i prevod intervjua profesora Jovana Slavnića uredniku časopisa<br />
„risCONTROL” iz Beča, a u br. 4/2011 smo objavili intervju sa gospodinom<br />
Robertom Karlom, direktorom Komiteta sekcije <strong>za</strong> zdravstveno osiguranje Udruženja<br />
osiguravača Austrije u vezi sa pretpostavkama <strong>za</strong> održivi razvoj sistema privatnog<br />
zdravstvenog <strong>osiguranja</strong>, zbog našeg uverenja da bi austrijska iskustva o kojima<br />
se govori u tom intervjuu mogla da, u izvesnoj meri, doprinesu institucionalnim i<br />
organi<strong>za</strong>cionim reformama našeg sistema zdravstvenog <strong>osiguranja</strong>, kako državnog,<br />
tako i privatnog.<br />
Osnovne razlike u uređivačkoj politici u odnosu na period 2002–2005, ukratko,<br />
odnose se na sledeće: Težilo se da prilozi imaju naučni, studijski karakter, orjentacija<br />
je na manjem broju obimnijih i kvalitetnijih priloga, sprovedena je selekcija među<br />
autorima radova, pa se više nisu prihvatali takvi stručni radovi koji služe samo da se<br />
stručna javnost upozna sa pojavom nekog autora. Novina je bila i u tome što je pažnja<br />
urednika posvećivana objavljivanju komentara presuda domaćih i inostranih sudova<br />
i prikazivanju u svakom broju po jedne aktuelne presude Evropskog suda pravde u<br />
kojima su ovi sudovi <strong>za</strong>uzimali stavove o spornim pitanjima iz <strong>osiguranja</strong> itd.<br />
Sudeći po reakcijama čitalaca, uverili smo se da je ovakvim svojim pristupom<br />
Revija ispunila njihova očekivanja i da je, pored doprinosa boljem poznavanju<br />
<strong>osiguranja</strong> i stručne i naučne informisanosti čitalačke publike, uspela da <strong>za</strong>interesuje<br />
i širu profesionalnu javnost koja ne pripada pravnoj teoriji i praksi.<br />
Od 2006. godine Revija se pojavila sa novim, u svim brojevima jednoobraznim<br />
modernim di<strong>za</strong>jnom naslovne strane i ustanovljenom praksom isticanja na naslovnoj<br />
strani najkvalitetnijih i najvažnijih priloga, ali je unesen i izvestan broj tehničkih<br />
novina u pisanju i prelomu rukopisa. Nastavilo se sa ustanovljenim od tog perioda<br />
redovnim objavljivanjem priloga svih inostranih autora on line na internet stranici<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. U 2012. godini ukinuto je razvrstavanje naučnih<br />
i stručnih priloga u kategoriju (rubrike) članaka i osvrta, anali<strong>za</strong> i komentara i<br />
uvedena je jedinstvena rubrika „Članci” u kojoj se radovi razvrstavaju u odgovarajuće<br />
kategorije naučnih članaka i stručnih članaka, koji su prethodno samoocenjeni od<br />
autora, a <strong>za</strong>tim pre objavljivanja anonimno recenzirani od strane dva istaknuta<br />
inostrana i / ili domaća univerzitetska profesora ili naučna radnika kada je autor svoj<br />
dostavljeni rad <strong>za</strong> objavljivanje u Reviji samoocenio kao naučni, odnosno od jednog
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
53<br />
recenzenta ako je samoocenjen kao stručni rad. Recenzenti su osim izjašnjenja o<br />
predlogu da se rad objavi ili ne objavi, davali <strong>za</strong> urednike obaveznu kvalifikaciju rada<br />
razvrstavajući ga u odgovarajuću grupu naučnog, odnosno stručnog rada. Uz svaki<br />
članak je odmah ispod njegovog naslova naznačena ova kategori<strong>za</strong>cija sprovedena<br />
od strane recenzenata i članak je uz to dobio odgovarajući broj iz jedinstvene<br />
nomenklature prihvaćene na našim univerzitetima. Na taj način smo krenuli u<br />
susret ispunjenju svih uslove <strong>za</strong> kategori<strong>za</strong>ciju časopisa koji se objavljuju u Srbiji kao<br />
naučnih i uvrštavanje Revije u SCI listu ministarstva nadležnog <strong>za</strong> nauku.<br />
2. DOPRINOS REVIJE U OSTVARIVANJU CILJEVA AIDA<br />
U svetlu odluke Upravnog odbora iz 2006. godine da se Udruženje značajno<br />
više angažuje u ostvarivanju ciljeva Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
(dalje u tekstu: AIDA) nego u prethodnom periodu, članovi našeg Udruženja<br />
koji imaju elektronske adrese uvršteni su na spisak ovog udruženja <strong>za</strong> dobijanje<br />
elektronskih biltena AIDA i informacija o predstojećim aktivnostima AIDA, čime<br />
su dobili mogućnost da prate uporednu pravnu praksu i značajne događaje koje<br />
ono organizuje i da se u njih uključe. Priklanjajući se aktivnostima radnih grupa<br />
AIDA koje se odvijaju kroz pripremanje pitanja <strong>za</strong> odgovore članica AIDA na<br />
pojedine tematske upitnike ili objavljivanje biltena, pri našem Udruženju je formiran<br />
određen broj radnih grupa s istim ciljem. Tako je Radna grupa <strong>za</strong> reosiguranje<br />
kojom predsedavam, preduzela aktivnosti na davanju odgovora na neke od upitnika<br />
AIDA, koje smo takođe objavili u Reviji (Upitnik AIDA br. 9 – Stečaj osiguravača i/ili<br />
reosiguravača, Revija, br. 1–2/2006; Upitnik AIDA br. 8 – Zastarelost u reosiguranju,<br />
Revija, br. 3/2006; Upitnik AIDA br. 1 – Šta je reosiguranje?, Revija, br. 1–2/2007 –<br />
prim. aut.), ali i iz drugih vrsta <strong>osiguranja</strong> (Upitnik Radne grupe AIDA <strong>za</strong> distribuciju<br />
proizvoda <strong>osiguranja</strong>: Građansko-pravna odgovornost brokera <strong>osiguranja</strong> u<br />
Srbiji, Revija, br. 3/2007; Upitnik Radne grupe AIDA <strong>za</strong> distribuciju proizvoda<br />
<strong>osiguranja</strong>: Alternativna distribucija proizvoda <strong>osiguranja</strong> u Srbiji, Revija, br. 3/2007;<br />
Upitnik AIDA: Obavezno osiguranje – Pravni i ekonomski mitovi i stvarnost, Revija,<br />
br. 2/2009). Na ovaj način poka<strong>za</strong>na spremnost našeg Udruženja da se posveti<br />
ostvarivanju ciljeva AIDA <strong>za</strong>pažena je i od strane najodgovornijih ličnosti u AIDA<br />
što je, <strong>za</strong>jedno sa dugogodišnjim članstvom i učešćem članova našeg Udruženja<br />
na većini kongresa svetske AIDA sa nacionalnim referatima i osnivačkoj skupštini<br />
AIDA Europe, dovelo do toga da je Udruženje 2008. godine nagrađeno dobijanjem<br />
mesta <strong>za</strong> svog člana u Izvršnom komitetu ove regionalne organi<strong>za</strong>cije svetske AIDA,<br />
o čemu je profesor Jovan Slavnić pisao kao istorijskom događaju <strong>za</strong> naše Udruženje<br />
u svom osvrtu u Reviji, br. 1–2/2008. Ta čast pripala je našem Udruženju ponovnim<br />
izborom našeg člana <strong>za</strong> člana ovog komiteta u narednom četvorogodišnjem periodu<br />
na Skupštini AIDA Europe održanoj 13. septembra 2012. godine.
54<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
3. IZLAZAK REVIJE NA MEĐUNARODNU SCENU<br />
UKLJUČIVANJEM U NJEN REDAKCIONI ODBOR VEĆINSKOG<br />
BROJA UGLEDNIH STRANIH EKSPERATA<br />
Sledeći uređivačku politiku Revije da ona u redovima Redakcije ima ličnosti<br />
koje su spremne da svesrdno pomognu nastojanje da se časopis i Udruženje <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, što više međunarodno afirmišu, tako što su odlučni da <strong>za</strong><br />
Reviju redovno pišu ili da <strong>za</strong> autore priloga u Reviji obezbede ličnosti koji su visoko<br />
afirmisani naučnici ili praktičari u oblasti <strong>osiguranja</strong>, Upravni odbor Udruženja je na<br />
sednici održanoj u decembru 2008. godine, doneo odluku da <strong>za</strong> članove Redakcije,<br />
umesto pojedinih neaktivnih dotadašnjih članova i<strong>za</strong>branih iz reda Udruženja,<br />
i<strong>za</strong>bere dva nova inostrana člana koja su sa izuzetnim <strong>za</strong>dovoljstvom prihvatili ovu<br />
ulogu koju su svojim članstvom u Redakciji preuzeli. To su bili prof. dr Joanis Rokas<br />
i mr Tjeri Pelgrin. To je bio samo prvi korak ka postavljenom cilju da Revija dobije<br />
Redakcioni odbor u kome će većinu činiti ugledni inostrani profesori prava <strong>osiguranja</strong><br />
i, posredstvom njih, Revija pokuša da bude uvrštena u neku od međunarodnih SCI<br />
lista.<br />
Dr Joanis Rokas je profesor Atinskog univerziteta i predsednik Udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Grčke (grčke nacionalne sekcije AIDA). On je međunarodno poznat<br />
i priznat ekspert iz oblasti prava <strong>osiguranja</strong> i <strong>za</strong>hvaljujući tome član je Predsedništva<br />
svetske AIDA i član Izvršnog Komiteta regionalne organi<strong>za</strong>cije AIDA Europe.<br />
Profesor Joanis Rokas je i predsednik Radne grupe svetske AIDA <strong>za</strong> distribuciju<br />
proizvoda <strong>osiguranja</strong>. Koordinator je u Predsedničkom savetu svetske AIDA <strong>za</strong><br />
nekoliko nacionalnih sekcija, između ostalih i AIDA <strong>Srbije</strong>. On je veoma poznat<br />
i mnogo citirani autor velikog broja knjiga, studija i članaka iz oblasti <strong>osiguranja</strong>,<br />
među kojima se posebno ističe knjiga Pravo <strong>osiguranja</strong> napisana na engleskom<br />
jeziku. Mi smo imali <strong>za</strong>dovoljstvo da ga slušamo tokom predavanja koje je održao<br />
na Savetovanju Palić 2007, na temu „U susret harmoni<strong>za</strong>ciji propisa Evropskog prava<br />
<strong>osiguranja</strong>”.<br />
Mr Tjeri Pelgrin je pravnik praktičar u oblasti poslova re<strong>osiguranja</strong> koji je zvanje<br />
magistra nauka stekao na Univerzitetu Durham, V. Britanija. On je direktor akvizicije<br />
renomirane reosiguravajuće kompanije „Everest Re.” Istovremeno je pasioniran <strong>za</strong><br />
izučavanje doktrinarnih problema resiguranja i, kao i profesor Joanis Rokas, veliki je<br />
prijatelj <strong>Srbije</strong>.<br />
Sledeći korak ka međunarodnoj afirmacije je učinjen <strong>za</strong>ključkom Upravnog<br />
odbora, sa 34. sednice održane februara 2012. godine da se na predlog profesora<br />
Slavnića, umesto njega <strong>za</strong> <strong>za</strong>menika glavnog urednika imenuje profesor Pjerpaolo<br />
Marano, dosadašnji član Redakcionog odbora. I donese Pravilnik o radu Redakcionog<br />
odbora Revije u kome je predviđeno da većinu članova odbora (sedam od ukupno<br />
jedanaest) budu članovi iz različitih država koje imaju svoje nacionalne sekcije u
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
55<br />
AIDA. Da bi na 35. sednici Upravnog odbora od 29. marta 2012. godine sa novim<br />
izbornim mandatom u sastav Redakcionog odbora imenovani:<br />
Prof. dr Pjerpaolo Marano, Katolički univerzitet Svetog Srca u Milanu, <strong>za</strong>menik<br />
glavnog i odgovornog urednika,<br />
Prof. dr Robert Merkin, Univerzitet u Sautemptonu,<br />
Prof. dr Žerom Kulman, Univerzitet Dofin u Parizu,<br />
Prof. dr Helmut Hajs, Univerzitet u Cirihu,<br />
Prof. dr Erman Kousi, Univerzitet u Luvenu,<br />
Prof. dr Joanis Rokas, Univerzitet u Atini i<br />
Prof. dr Volfgang Rorbah, Državni univerzitet u Beču.<br />
Prilikom njihovog izbora profesora Jovan Slavnić je, što je navedeno i u <strong>za</strong>pisniku<br />
sa ove sednice, uručio članovima Upravnog odbora njihove kraće biografije i upoznao<br />
je prisutne da su svi predloženi kandidati <strong>za</strong> inostrane članove dali saglasnost na izbor<br />
posle ličnih ili internet kontakata koje su sa njima sproveli profesor Pjerpaolo Marano,<br />
Slobodan Jovanović i on lično sa nekima od njih i da je izbor novog Redakcionog<br />
odbora sa predloženim većinskim sastavom iz reda inostranih ličnosti pokušaj da<br />
se oživi rad svih članova Redakcionog odbora i obezbedi da članovi Redakcionog<br />
odbora pišu radove <strong>za</strong> Reviju saglasno dužnostim koje su na njihovo pisanje preuzeli<br />
prihvatanjem obave<strong>za</strong> obuhvaćenih u Pravilniku o radu Redakcionog odbora koji im<br />
je u prevodu na engleski dostavljeni pre izjašnjenja da li se prihvataju članstva. Naveo<br />
je i da je to samo još jedan pokušaj da se proširi krug autora članaka u Reviji i da ako<br />
on ne uspe da treba da bude praksa da se članovi koji ne ispunjavaju preuzete obaveze<br />
u pogledu pisanja članaka <strong>za</strong>menjuju drugim članovima. Sve u cilju obezbeđenja<br />
nesmetanog redovnog izlaženja Revije sa četiri predviđena broja godišnje.<br />
Profesor Pjerpaolo Marano je, od broja 3–4/2009 Revije, sarađivao sa našim<br />
Udruženjem <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> kao pisac članaka, a od 2010. godine kroz učešće<br />
sa referatima na godišnjim savetovanjima Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
Profesor Marano je stekao titulu doktora nauka u oblasti bankarskog prava na<br />
Univerzitetu u Sieni. Izuzetno je tražen autor i predavač prava <strong>osiguranja</strong> i jedan<br />
od autora nacrta italijanskog Zakonika o privatnom osiguranju, član je Izvršnog<br />
komiteta AIDA Europe. Predaje privredno <strong>pravo</strong> i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> na Katoličkom<br />
univerzitetu Svetog srca u Milanu.<br />
Žerom Kulman je profesor privatnog prava na Univerzitetu Paris-Dauphine,<br />
direktora je Instituta <strong>za</strong> osiguranje u Parizu, francuski član Komisije <strong>za</strong> „Reviziju<br />
Evropskog ugovornog prava <strong>osiguranja</strong>” (Insbruška grupa), konsultant je i arbitar u<br />
sporovima u vezi sa imovinskim osiguranjem i osiguranjem lica u ime društava <strong>za</strong><br />
osiguranje, brokera, banaka, industrijskih i trgovačkih društava,.<br />
Robert Merkin je profesor privrednog prava na Univerzitetu u Sautemptonu,<br />
konsultant je u <strong>za</strong>konodavnim komisijama Engleske i Škotske u vezi sa pitanjima<br />
reforme prava <strong>osiguranja</strong>, poverenik je i predsednik Britanskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong>
56<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
<strong>osiguranja</strong> od oktobra 2010. Predaje <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> na postdiplomskim studijama<br />
u Engleskoj, Hong Kongu, Grčkoj, Singapuru i Australiji.<br />
Helmut Hajs je redovan profesor privatnog, uporednog i privatnog<br />
međunarodnog prava na Univerzitetu u Cirihu, član je većeg broja državnih i<br />
akademskih institucija, uključujući i Naučni odbor <strong>za</strong> magistarski kurs iz oblasti<br />
kompanijskog prava na Univerzitetu u Lihtenštajnu. Predsednik je Radne grupe<br />
„Revizija Evropskog ugovornog prava <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Erman Kousi je status redovnog profesora stekao 1982. na Katoličkom<br />
Univerzitetu u Luvenu u Belgiji, gde je od tada profesor, a danas predaje privredno<br />
<strong>pravo</strong>, <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, Evropsko <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, kao i kurs o pravnim aspektima<br />
kredita. Trenutno je direktor Centra <strong>za</strong> studije rizika i <strong>osiguranja</strong> i direktor Instituta<br />
<strong>za</strong> privredno <strong>pravo</strong> i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u Luvenu.<br />
Imenovanjem navedenih profesora <strong>za</strong> nove članove Redakcije, lično verujem<br />
da je u radu Revije, otvoreno novo poglavlje koje će doprineti daljem povezivanju<br />
našeg Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> sa drugim nacionalnim udruženjima <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
osiguranje – sekcijama AIDA, a posebno onih iz država članica EU, čiji su nam propisi<br />
i praksa jedan od putoka<strong>za</strong> daljeg razvoja <strong>osiguranja</strong> kod nas.<br />
Posle višemesečnog rada i slanja štampanih i elektronskih materijala i drugih<br />
po dataka tokom 2008. i 2009. godine na adrese raznih institucija i uticajnih ličnosti<br />
u inostranstu, Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je sa svojom Revijom postalo<br />
član „Međunarodnog Udruženja izdavača u osiguranju” (Presse Internationalne des<br />
Assurances – dalje u tekstu: PIA), međunarodne organi<strong>za</strong>cije koju su osnovali izdavači<br />
publikacija iz oblasti <strong>osiguranja</strong> u Parizu 1954. godine. Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> postalo je član ove organi<strong>za</strong>cje na redovnoj godišnjoj skupštini tog udruženja<br />
održanom u Sofiji u junu 2010. godine.<br />
Ciljevi ovog udruženja su razmena informacija, članaka i dokumenata, kao<br />
i bitnih činjenica i brojčanih podataka o nacionalnim tržištima <strong>osiguranja</strong> svojih<br />
članica. Članovi mogu, po svom nahođenju, besplatno koristiti izveštaje i informacije,<br />
pod kojima se podrazumevaju i članci koje su dobili, kao što to <strong>pravo</strong> ima svaki član u<br />
odnosu na izveštaje drugih članova, bez obzira da li se radi o originalnim verzijama,<br />
rezimeima, bez obzira da li su svi članci objavljeni u časopisima PIA ili objavljeni<br />
na internet stranici PIA, pod uslovom da je PIA navedena kao izvor. Međutim,<br />
reprodukcija potpisanog članka može da se prihvati samo uz saglasnost časopisa koji<br />
je član PIA i u kojem je taj članak prvobitno objavljen.<br />
Nesumnjivo da je najveći značaj članstva Udruženja u PIA u tome što je ono<br />
otvorilo mogućnost da u razmeni Revije <strong>za</strong> časopise i druge publikacije sa inostranim<br />
izdavačima publikacija, članovima ove međunarodne organi<strong>za</strong>cije, Udruženje oformi<br />
referentnu biblioteku publikacija iz oblasti prava i drugih grana nauke <strong>osiguranja</strong>.<br />
Time smo dali novi podstrek domaćoj publicistici u osiguranju, ali i obrazovnim<br />
akademskim i naučnim istraživanjima u osiguranju u našoj državi.
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
57<br />
4. USMERENOST REVIJE KA NAUCI PRAVA OSIGURANJA<br />
I NAPORI KA UVRŠĆENJU U REGISTRE DOMAĆIH<br />
I INOSTRANIH NAUČNIH ČASOPISA<br />
U težnji da Revija stekne status naučne publikacije u nju su nužno morale da<br />
se unesu izvesne novine, mimo naznačenih u prethodno napisanim podnaslovima<br />
ovog odeljka. Tako je ažurnost izlaženja Revije podignuta na daleko viši stepen<br />
nego u prethodnom periodu, jer se redovno, umesto dva, objavljuje po četiri broja<br />
godišnje. Od 2010. godine formiran je Izdavački savet, Revija je dobila i svu drugu<br />
katalogi<strong>za</strong>ciju i neophodne bibliotečke šifre, a svi radovi su počeli da prolaze, kao<br />
što je već rečeno, kroz proces autorskog samoocenjivanja i anonimne recenzije<br />
renomiranih univerzitetskih profesora i dodeljivanja UDK broja, čime su se stekli<br />
uslovi da radovi objavljeni u Reviji postanu deo integrisanog sistema bibliografskih<br />
naučnih informacija – Scindeksa. Pored toga, početkom 2010. godine sačinio sam<br />
Uputstvo namenjeno autorima priloga <strong>za</strong> časopis koji je, prvi put, objavljen u br.<br />
2/2010. godine. Ono je sačinjeno u skladu sa Aktom o uređivanju naučnih časopisa<br />
Ministarstva <strong>za</strong> nauku i tehnološki razvoj Republike <strong>Srbije</strong>, evidencioni broj 110-<br />
00-17/2009-01, od 9. 7. 2009. godine i sadrži detaljne <strong>za</strong>hteve o načinu oblikovanja<br />
članaka, sastavnim delovima referenci i slanju članaka. Svrha Uputstva bila je da<br />
unapredi kvalitet časopisa i pomogne da autori svojim prilozima napisanim prema<br />
Uputstvu pomognu da se Revija uključi u međunarodni sistem razmene naučnih<br />
informacija. Pridržavajući se pravila izloženih u Uputstvu, time smo učinili još<br />
jedan korak u cilju da Revija stekne, pored statusa visoko rangiranog stručnog,<br />
i status naučnog časopisa. I to ne samo u zemlji, već i u inostranstu na nekoj od<br />
međunarodnih SCI lista. To nam nije, do sada, pošlo <strong>za</strong> rukom kada je reč o uvršćenju<br />
Revije u SCI listu časopisa nadležnog ministarstva <strong>za</strong> nauku <strong>Srbije</strong>, dok smo <strong>za</strong> 2011.<br />
godinu propustili da podnesemo <strong>za</strong>htev <strong>za</strong> njenu kategori<strong>za</strong>ciju. Sa uvršćenjem Revije<br />
na neku od SCI lista neke od međunarodnih organi<strong>za</strong>cija ćemo pokušati u sledećoj<br />
godini, u čemu su prihvatili da nam pomognu pojedini članovi Redakcionog odbora<br />
(pre svega, profesora Pjerpaola Marana koji se sam ponudio da radi na tom planu <strong>za</strong><br />
Reviju čiji je, videli smo, <strong>za</strong>menik glavnog urednika).<br />
Imajući u vidu takva opredeljenja, Revija je uspela da postane važna referentna<br />
literatura u kojoj se objavljuju prevodi i komentari direktiva Evropske unije (od prvog<br />
broja 2006. godine pa <strong>za</strong>ključno sa br. 3/2012 objavljeni su prevodi dvadeset direktiva<br />
i jedne preporuke iz oblasti <strong>osiguranja</strong> i sa osiguranjem pove<strong>za</strong>nih oblasti), stranih<br />
<strong>za</strong>kona (od prvog broja 2006. godine pa <strong>za</strong>ključno sa br. 3/2012 objavljeni su prevodi<br />
šest stranih <strong>za</strong>kona od kojih je najznačajniji prevod nemačkog Zakona o ugovoru o<br />
osiguranju iz 2007), diskusije sa okruglih stolova u organi<strong>za</strong>ciji Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> (Okrugli sto odžan 7. februara 2007. na temu „Nova rešenja u Nacrtu<br />
Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju”; Okrugli sto održan 28. oktobra 2008.
58<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
godine na temu „Ugovor o osiguranju u novom Građanskom <strong>za</strong>koniku Republike<br />
<strong>Srbije</strong>”; Okrugli sto održan 14. juna 2010. na temu „Nova rešenja i prva iskustva u<br />
primeni novog Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju”) itd. <strong>za</strong> rukovodioce i<br />
stručnjake svih koji rade u Srbiji i <strong>za</strong> Srbiju.<br />
Od 2006. do <strong>za</strong>ključno sa br. 3 u 2012. godini objavljeno je tridesetšest članaka<br />
domaćih i tridesetpet članaka stranih autora, dok je u istom periodu u rubrici „Osvrtianalize-komentari”<br />
objavljeno čerdesetpet priloga domaćih i petnaest priloga stranih<br />
autora. Revija je u istom periodu bila prosečno obima nešto iznad 100 štampanih<br />
stranica.<br />
Da bismo imali trajni pregled autora i priloga iz publikacija Udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, u broju 4/2010 prvi put smo objavili bibliografiju iz koje se<br />
čitaoci mogu upoznati sa širinom tema kojima su se bavili autori priloga u stalnim<br />
publikacijama koje objavljuje (Reviji i Zbornicima radova sa godišnjih savetovanja<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> na Paliću). Bibliografija se dopunjava nakon izlaženja<br />
svakog novog broja časopisa i, ažurirana, objavljuje na internet stranici Udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
Prateći stremljenje naše države ka članstvu u Evropskoj uniji, Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je u poslednjih nekoliko godina ostvarilo intenzivnu saradnju sa<br />
brojnim autorima iz država koje su ili članice EU ili države kandidati <strong>za</strong> članstvo.<br />
To je kulminiralo imenovanjem međunarodne Redakcije časopisa u 2012. godini,<br />
koju sačinjavaju ugledni profesori prava <strong>osiguranja</strong> sa velikih evropskih univerziteta.<br />
Pored ovog, treba istaći da se u časopisu u poslednjih nekoliko godina javlja sve<br />
veći, čak preovlađujući broj, kako domaćih tako i inostranih autora, koji u svojim<br />
člancima daju dragocen doprinos ispitivanju novih instituta u pravu <strong>osiguranja</strong> EU<br />
i u nacionalnim pravima država članica i usklađivanju nacionalnih pravnih sistema<br />
<strong>osiguranja</strong> ovih država sa propisima EU kojima su ovi instituti normirani. Vodeći<br />
računa o ovoj činjenici, da naziv časopisa treba da odrazi sadržinu članaka koji se u<br />
njemu objavljuju, kao i na toj osnovi podi<strong>za</strong>nju opšteg nivoa prepoznatljivosti našeg<br />
časopisa u i van granica <strong>Srbije</strong>, Upravni odbor Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
je, na 36. sednici od 27. septembra 2012. godine, odlučio da Revija od broja 1/2013<br />
nosi naziv Evropska revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>.<br />
Iz navedenih razloga, u januaru 2013. godine postavljena je internet strana<br />
Evropske revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> na srpskom i engleskom jeziku na adresi: www.<br />
erevija.org, sa idejom da se na njoj omogući pristup člancima koji se objavljuju u<br />
časopisu i da Evropska revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, kao i članci domaćih i stranih autora<br />
budu prepoznati na inostranim akademskim pretraživačima Google Scholar, JStore,<br />
SSRN i Scopus kako bi se postiglo maksimalno akademsko i marketinško širenje<br />
časopisa. Na internet stranici trajno su dostupni dokumenti namenjeni autorima:<br />
Poziv <strong>za</strong> dostavljanje radova, Izjava o originalnosti rada i Uputstvo <strong>za</strong> autore članaka<br />
u Evropskoj reviji <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>.
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
59<br />
5. ŠTA SU DRUGI REKLI O REVIJI I O NAMA U OVOM PERIODU<br />
Povodom desetogodišnjice izlaženja Revije prof. dr Volfgang Rorbah je u čast<br />
tom jubileju u br. 1/2011 rekao: „Najlepši i najvredniji uspesi predsednika Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (profesora dr Jovana Slavnića – primedba S. J.), izdavača,<br />
urednika i ostalih saradnika Revije, na čemu joj u 10-oj godini treba srdačno čestitati,<br />
su u tome:<br />
• što nikada nije primenjivan princip doslovnog prepisivanja propisa EU,<br />
• što je postavljen mnogo važniji cilj približavanja prava <strong>Srbije</strong> „duhu Evrope”<br />
koji se postiže i sprovodi kreativnim pristupom,<br />
• što je, konačno, ostvareno ugrađivanje odgovarajućih ideja EU u domaći pravni<br />
sistem.”<br />
O tome koliki ugled danas ima Revija govore i reakcije stranih akademskih<br />
autora izraženih u elektronskoj korespodenciji. Od brojnih poruka ističemo<br />
dve poruke upućene profesoru Jovanu Slavniću: „Poštovani profesore Slavniću,<br />
<strong>za</strong>hvaljujem na vašoj toploj dobrodišlici u Beograd. Delta Generali će biti ponosna da<br />
nastavi saradnju sa AIDA Srbijom i sa velikim <strong>za</strong>dovoljstvom ću pripremiti rad čiju<br />
temu ćemo <strong>za</strong>jedno dogovoriti pre objavljivanja u vašoj Reviji.” (Andrea Simončeli,<br />
generalni direktor Delta Generali <strong>osiguranja</strong>, 2. jula 2011.) i „Poštovani profesore<br />
Slavniću, izvinjavam se još jednom što prilikom našeg susreta u Beogradu nisam<br />
bio upoznat sa činjenicom da ste nama poslali najnoviji broj Vašeg časopisa u biro<br />
(Revija, br. 1/2012 – prim. aut.), jer nisam bio obavešten od strane osoblja našeg<br />
biro-a da je časopis stigao. Sada sam imao mogućnost da pregledam časopis i opet<br />
moram da kažem da je <strong>za</strong>ista kvalitetan i da popunjava prazninu u literaturi regije.”<br />
(Štefan Purner, rukovodilac odeljenja „Srednja jugoistočna Evropa” Fondacije <strong>za</strong><br />
međunarodnu pravnu saradnju nemačkog Saveznog ministarstva pravde – IRZ-<br />
Stiftung, 23. mart 2012.) i dve upućene meni kao glavnom i odgovornom uredniku:<br />
”Poštovani gospodine Jovanoviću, želela bih pre svega da vam se <strong>za</strong>hvalim što<br />
ste mi pružili priliku da napišem prilog <strong>za</strong> Reviju…” (Kaliopi Vlahopulo, partner<br />
u advokatskoj firmi Kelemenis & Co. Law Firm, Athens, 27. 9. 2010.) i „Poštovani<br />
Slobodane... dozvolite mi da vam čestitam na velikom uspehu povodom objavljivanja<br />
najnovijeg broja Revije. Veoma je lepo uređena i predstavlja časopis sa bogatim<br />
međunarodnim sadržajem...” (Marius Maciejevski, naučni savetnik u Institutu <strong>za</strong><br />
pravne nauke Akademije nauka Poljske, 13. aprila 2012).<br />
6. DIREKTIVE I PREPORUKE EU PREVEDENE I<br />
OBJAVLJENE U REVIJI U PERIODU 2006–2012<br />
1. Direktiva 2000/31/ES Skupštine Evrope i Saveta od 8. juna 2000. godine o<br />
izvesnim pravnim aspektima usluga informatičkog društva, posebno o elektronskoj<br />
trgovini na unutrašnjem tržištu (Direktiva o elektronskoj trgovini), br. 1–2/2006.
60<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
2. Direktiva 2002/65/EC Skupštine Evrope i Saveta od 23. septembra 2002.<br />
godine u vezi sa distancionim marketingom finansijskih potrošačkih usluga kojom<br />
se dopunjuje Direktiva Saveta 90/619/EEC, Direktive 97/7/EC i 98/27/EC, br. 3/2006.<br />
3. Direktiva 98/6/EC Skupštine Evrope i Saveta od 16. februara 1998. godine o<br />
<strong>za</strong>štiti potrošača u vezi sa isticanjem cena proizvoda koji se nude potrošačima, br.<br />
3/2006.<br />
4. Direktiva 2001/17/EC Skupštine i Saveta Evrоpe od 19. 3. 2001. godine о<br />
reоrgani<strong>za</strong>ciji i likvidaciji društava <strong>za</strong> оsiguranje, br. 4/2006.<br />
5. Direktiva Saveta 93/13/EEC od 5. aprila 1993. godine o nekorektnim<br />
klauzulama potrošačkih ugovora, br. 1–2/2007.<br />
6. Direktiva 2005/29/EC Skupštine Evrope i Saveta od 11. maja 2005. godine<br />
o nekorektnoj trgovačkoj praksi pravnih lica prema potrošačima na unutrašnjem<br />
tržištu kojom se dopunjuje Direktiva saveta 84/450/EEC, Direktive 97/7/EC, 98/27/<br />
EC i 2002/65/EC Skupštine Evrope i Saveta i Uredba (EC) br. 2006/2004 Skupštine<br />
Evrope i Saveta („Direktiva o nekorektnoj trgovačkoj praksi”), br. 3/2007.<br />
7. Direktiva 98/78/EC Skupštine Evrope i Saveta od 27. oktobra 1998. godine<br />
o dopunskom nadzoru društava <strong>za</strong> osiguranje i društava <strong>za</strong> reosiguranje u okviru<br />
osiguravajuće ili reosiguravajuće grupe, br. 4/2007.<br />
8. Direktiva 2002/92/EC Skupštine Evrope i Saveta od 9. decembra 2002. godine<br />
o posredovanju u osiguranju, br. 1–2/2008.<br />
9a. Direktiva 2002/83/EC Skupštine Evrope i Saveta od 5. novembra 2002.<br />
godine o osiguranju života (konsolidovan tekst <strong>za</strong>ključno sa izmenama <strong>za</strong>ključno sa<br />
11. martom 2008. godine) – Prvi deo prevoda, br. 3/2008.<br />
9b. Direktiva 2002/83/EC Skupštine Evrope i Saveta od 5. novembra 2002.<br />
godine o osiguranju života (konsolidovan tekst <strong>za</strong>ključno sa izmenama <strong>za</strong>ključno sa<br />
11. martom 2008. godine) – Drugi deo prevoda, br. 4/2008.<br />
10. Direktiva Saveta 78/473/EEC od 30. maja 1978. godine o ujednačavanju<br />
<strong>za</strong>kona, pod<strong>za</strong>konskih i upravnih propisa u vezi sa komunitarnim saosiguranjem,<br />
br. 1/2009.<br />
11. Direktiva Saveta 87/344/EEC od 22. juna 1987. godine o ujednačavanju<br />
<strong>za</strong>kona, pod<strong>za</strong>konskih akata i upravnih propisa u vezi sa osiguranjem troškova<br />
pravne <strong>za</strong>štite, br. 1/2009.<br />
12a. Direktiva 2005/68/EC Skupštine Evrope i Saveta od 16. novembra 2005.<br />
godine o reosiguranju kojom se dopunjuju Direktive Saveta 73/239/EEC, 92/49/EEC,<br />
kao i Direktive 98/78/EC i 2002/83/EC – Prvi deo prevoda, br. 2/2009.
ŽIVOT REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA U PERIODU 2006–2012. GODINE<br />
61<br />
12b. Direktiva 2005/68/EC Skupštine Evrope i Saveta od 16. novembra 2005.<br />
godine o reosiguranju kojom se dopunjuju Direktive Saveta 73/239/EEC, 92/49/EEC,<br />
kao i Direktive 98/78/EC i 2002/83/EC – Drugi deo prevoda, br. 3–4/2009.<br />
13. Direktiva 2009/103/EC Skupštine Evrope i Saveta od 16. septembra 2009.<br />
godine koja se odnosi na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u vezi<br />
sa upotrebom motornih vozila, i ustanovljenje obaveze da se osigura od takve<br />
odgovornosti, br. 1/2010.<br />
14. Direktiva Saveta 87/343/EEC od 22. juna 1987. godine kojom se, u vezi<br />
sa osiguranjem kredita i garancija, dopunjuje Prva direktiva 73/239/EEC o<br />
ujednačavanju <strong>za</strong>kona, pod<strong>za</strong>konskih akata i upravnih propisa u vezi sa osnivanjem<br />
i obavljanjem poslova direktnog <strong>osiguranja</strong>, izuzev životnog <strong>osiguranja</strong>, br. 2/2010.<br />
15. Direktiva 2009/20/EC Skupštine Evrope i Saveta od 23. aprila 2009. godine o<br />
osiguranju brodara od pomorskih odštetnih <strong>za</strong>hteva, br. 3/2010.<br />
16. Direktiva Saveta 91/675/EEC od 19. decembra 1991. godine o osnivanju<br />
Evropskog Komiteta <strong>za</strong> osiguranje i penzijsko osiguranje, br. 4/2010.<br />
17a. Direktiva 2004/35/CE Skupštine Evrope i Saveta od 21. aprila 2004. godine<br />
o odgovornosti <strong>za</strong> prirodnu sredinu u vezi sa prevencijom i uklanjanjem štete na<br />
prirodnoj sredini – Prvi deo prevoda, br. 1/2011.<br />
17b. Direktiva 2004/35/CE Skupštine Evrope i Saveta od 21. aprila 2004. godine<br />
o odgovornosti <strong>za</strong> prirodnu sredinu u vezi sa prevencijom i uklanjanjem štete na<br />
prirodnoj sredini – Drugi deo prevoda, br. 2/2011.<br />
18a. Direktiva Skupštine Evrope i Saveta 2006/43/EZ od 17. maja 2006. o<br />
<strong>za</strong>konom propisanim revizijama godišnjih finansijskih izveštaja i konsolidovanih<br />
finansijskih izveštaja kojom se menjaju i dopunjuju Direktive Saveta 78/660/EEZ i<br />
83/349/EEZ i ukida Direktiva Saveta 84/253/EEZ / Prvi deo prevoda, br. 3/2011.<br />
18b. Direktiva Skupštine Evrope i Saveta 2006/43/EZ od 17. maja 2006. o<br />
<strong>za</strong>konom propisanim revizijama godišnjih finansijskih izveštaja i konsolidovanih<br />
finansijskih izveštaja kojom se menjaju i dopunjuju Direktive Saveta 78/660/EEZ i<br />
83/349/EEZ i ukida Direktiva Saveta 84/253/EEZ / Drugi deo prevoda, br. 4/2011.<br />
19. Direktiva 2011/83/EU Skupštine Evrope i Saveta od 25. oktobra 2011. o<br />
pravima potrošača, kojom se dopunjuje Direktiva Saveta 93/13/EEC i Direktiva<br />
1999/44/EC Skupštine Evrope i Saveta i van snage stavljaju Direktiva Saveta 85/577/<br />
EEC i Direktiva 97/7/EC Skupštine Evrope i Saveta – Član 32: Dopuna Direktive<br />
Saveta 93/13/EEC od 5. aprila 1993. o nekorektnim klauzulama potrošačkih ugovora<br />
novim čl. 8a, br. 1/2012.
62<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
20. Direktiva Saveta 2004/113/EC od 13. decembra 2004. o primeni principa<br />
ravnopravnog tretmana muškaraca i žena u vezi sa korišćenjem usluga i prometom<br />
roba, br. 2/2012.<br />
21. Preporuka Komisije od 18. decembra 1991. o posrednicima <strong>osiguranja</strong><br />
(92/48/EEC), Službeni list EU, L 19, 28. 1. 1992, br. 3/2012.<br />
22. Direktiva 2009/22/EC Skupštine Evrope i Saveta od 23. aprila 2009. o izricanju<br />
mera <strong>za</strong>brane radi <strong>za</strong>štite interesa potrošača, (konsolidovana verzija), Službeni list EU,<br />
L 110/30, od 1. 5. 2009, br. 4/2012.<br />
10. decembar 2012.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
ZNAČAJ PREVOĐENJA I OBJAVLJIVANJA<br />
PREVODA DIREKTIVA EVROPSKE UNIJE *<br />
Osvrt povodom objavljivanja prevoda dvadesete direktive EU u Reviji<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> – Direktive o osiguranju života od 2002.<br />
U toku je sedma godina od kada je Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong>počelo<br />
sa misijom kontinuiranog objavljivanja iz broja u broj, u Reviji, prevoda direktiva i<br />
drugih propisa EU koji se odnose na delatnost <strong>osiguranja</strong>. U broju 1/2002, broju sa<br />
kojim je Revija <strong>za</strong>počela svoj život, objavljen je prvi prevod – Prve direktive Saveta<br />
Evropske ekonomske <strong>za</strong>jednice o usaglašavanju <strong>za</strong>konskih, pod<strong>za</strong>konskih i upravnih<br />
akata koja se odnose na <strong>za</strong>počinjanje i obavljanje poslova direktnog <strong>osiguranja</strong>,<br />
osim <strong>osiguranja</strong> života (73/239), da bi u ovom broju stigli do dvadesetog prevoda –<br />
Direktive o osiguranju života od 2002. godine (sa svim kasnije izvršenim izmenama).<br />
Objavljivanjem prevoda direktiva njeni urednici idu u susret naporima <strong>Srbije</strong> da<br />
se ona usklađivanjem svojih propisa iz oblasti na koje se te direktive odnose što pre<br />
približi i otvori vrata EU. Procesu u kome će morati jako brzo da napreduje nakon<br />
stupanja na snagu sa unijom <strong>za</strong>ključenog Sporazuma o stabili<strong>za</strong>ciji i pridruživanju.<br />
U okviru tog procesa približavanja i pridruživanja biće potrebno, pre svega, da se<br />
prevedu tekstovi direktiva i drugih izvora prava EU kojima se uređuje veliki broj<br />
odnosa koji treba u Srbiji da se urede jer nisu regulisani ili, ako su regulisani, da<br />
se harmonizuju sa odnosima koji su <strong>za</strong>hvaljujući njima manje-više na jednoobrazni<br />
način regulisani u državama članicama EU. Zvanična procena da je potrebno doneti<br />
novih i/ili uskladiti postojećih oko 2000 propisa u Srbiji radi harmoni<strong>za</strong>cije našeg<br />
pravnog sistema sa direktivama i drugim propisima EU, odnosno pravnim sistemom<br />
EU verujem da će se poka<strong>za</strong>ti netačnom, jer će broj biti veći. Delatnost <strong>osiguranja</strong><br />
u tome prednjači, s obzirom da je harmoni<strong>za</strong>cija domaćeg sistema <strong>osiguranja</strong><br />
sa sistemom EU na samom početku i stoga prevodi direktiva u ovoj oblasti imaju<br />
izuzetan značaj.<br />
U tom cilju, u cilju pružanja pomoći našem <strong>za</strong>konodavcu da uskladi naše<br />
nacionalno <strong>za</strong>konodavstvo u delatnosti <strong>osiguranja</strong> sa propisima EU, treba da posluže<br />
prevodi objavljenih direktiva. Ipak, to je samo naš primarni cilj zbog koga smo<br />
<strong>za</strong>počeli, a sada već i odmakli sa našom misijom prevođenja i objavljivanja prevoda<br />
direktiva. Objavljivanjem prevoda direktiva želeli smo da ostvarimo, kao što ćemo<br />
videti, i neke druge, pragmatske i akademske, doktrinarne ciljeve.<br />
Prevodom i objavljivanjem tekstova direktiva pruža se mogućnost jednom širem<br />
krugu autora koji dobro poznaju domaće <strong>pravo</strong>, poslovnu i sudsku praksu u oblastima
64<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
koje one regulišu, ali koji iz bilo kog razloga nemaju pristup njihovim prevodima<br />
ili njihovim pouzdanim prevodima, da aktivno prate rad naših regulatornih tela<br />
u pripremi propisa kojima se one sprovode i da upućivanjem svojih obrazloženih<br />
predloga tim telima, objavljivanjem priloga u časopisima, učešćem na raznim<br />
skupovima posvećenim oblastima koje one regulišu ili na drugi način daju svoj lični<br />
doprinos donošenju domaćih propisa usaglašenih sa rešenjima iz direktiva EU.<br />
To je sledeći cilj koji želimo da postignemo objavljivanjem prevoda direktiva,<br />
jer treba imati u vidu da „zvaničnih i objavljenih zvaničnih” prevoda ovih u Reviji<br />
objavljenih i glavnine ostalih, neprevedenih direktiva koje pokrivaju oblast <strong>osiguranja</strong><br />
nema. Ono što postoji, kada je reč o direktivama kojima se neposredno ili posredno<br />
reguliše delatnost <strong>osiguranja</strong>, jesu prevodi pojedinih direktiva sastavljeni <strong>za</strong> potrebe<br />
pojedinih regulatornih tela koji se ne iznose u javnost već ljubomorno čuvaju.<br />
Izvan regulatornih tela, do tih prevoda mogu doći samo oni koji su „posvećeni”<br />
ili bliski „posvećenim” ličnostima iz ovih tela. Jedan od primera tih nezvaničnih<br />
prevoda jeste prevod Direktive o osiguranju života iz 2002, koja je konsolidovana<br />
u 2007. i početkom 2008. godine, a da ovaj prevod nije aktuelizovan. Autori tih, u<br />
suštini „internih” prevoda, direktiva stoga nisu poznati i to je, takođe, razlog zbog<br />
čega nije moguće oceniti kvalitet tih neobjavljenih prevoda direktiva, odnosno<br />
pouzdanost prevedenog. Pouzdanost prevoda jemči samo duboko poznavanje<br />
prevodioca predmeta koje direktiva uređuje, razumevanje suštine načela na kojima<br />
se direktiva <strong>za</strong>sniva, kao i načela opšteg Komunitarnog prava, odlično poznavanje<br />
domaćeg prava i prakse u prevođenoj oblasti i izvanredno poznavanje jezika sa<br />
koga se prevodi. Retki su pravnici koji se bave osiguranjem koji mogu da odgovore<br />
svim ovim <strong>za</strong>htevima. Među njima je nesumnjivo dr Slobodan Jovanović, koji je<br />
sa engleskog jezika preveo najvećeg broja objavljenih prevoda direktiva u Reviji,<br />
inače pomoćnik direktora Direkcije <strong>za</strong> reosiguranje u „DDOR Novi Sad” a.d.o. U<br />
red ovakvih specijalista prevodioca dolazi i dr Jasna Pak, profesor na Fakultetu <strong>za</strong><br />
poslovne studije Univerziteta „Singidunum”, koja je prevela sa francuskog jezika više<br />
objavljenih direktiva i mr Jelena Gazivoda, advokat iz Beograda koja je, takođe, sa<br />
engleskog jezika prevela nekoliko, u Reviji, objavljenih prevoda direktiva.<br />
O značaju prevođenja i objavljivanja prevoda direktiva i drugih propisa EU<br />
govori činjenica da se prevođenje pravnih propisa EU u državama koje se pridružuju<br />
EU ono smatra poslom države. O tome svedoči informacija objavljena 13. oktobra<br />
2007. godine u Politici da je po uzoru na višegodišnju saradnju zemalja centralne<br />
Evrope (Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska) koje su 1991. godine formirale tzv.<br />
Višegradsku grupu radi bržeg napredovanja ka EU, na regionalnoj konferenciji<br />
šest <strong>za</strong>padnobalkanskih zemalja, <strong>Srbije</strong>, Crne Gore, Makedonije, BiH, Hrvatske i<br />
Albanije pod nazivom „Kroz saradnju do integracija”, održanoj u Pržnu kod Budve,<br />
dogovoreno da se u narednim mesecima sačini predlog memoranduma o saradnji<br />
u istom cilju ovih zemalja koja bi <strong>za</strong> predmet imala čvršću saradnju u sedam oblasti
ZNAČAJ PREVOĐENJA I OBJAVLJIVANJA PREVODA DIREKTIVA EVROPSKE UNIJE<br />
65<br />
i koji bi mogao biti potpisan na sledećoj regionalnoj koferenciji, čiji će domaćin<br />
tokom 2008. godine biti Hrvatska. Jedna od njih, navedena na četvrtom mestu, jeste<br />
„prevođenje pravnih propisa EU.” Prema objavljenoj informaciji novinara dobijenoj<br />
na osnovu razgovora sa visokim predstavnicima Crne Gore i <strong>Srbije</strong> koji su uzeli<br />
učešće na ovoj konferenciji, saradnja u ovoj oblasti <strong>za</strong>padnobalkanskih država je<br />
<strong>za</strong>mišljena tako što bi se, <strong>za</strong>hvaljujući istim ili sličnim jezicima na prostoru zemalja<br />
koje čine ovu regionalnu organi<strong>za</strong>ciju u nastajanju, saradnja u prevođenju propisa EU<br />
odvijala na principu podele rada u toj oblasti tako što bi evropski propisi bili podeljeni<br />
po oblastima a onda bili prevedeni u jednoj državi, pa potom ti prevodi podeljeni<br />
drugim državama članicama. U objašnjenju <strong>za</strong>mišljene saradnje u prevođenju<br />
pravnih propisa EU, zvaničnik iz <strong>Srbije</strong> je istakao da je ona od odlučujućeg značaja<br />
<strong>za</strong> ugradnju evropskog pravnog poretka u domaća <strong>za</strong>konodavstva država članica<br />
ove regionalne organi<strong>za</strong>cije i procenu napredovanja država članica te regionalne<br />
organi<strong>za</strong>cije u nastanku u uvođenju evropskih standarda u <strong>za</strong>konodavstvo i privredu.<br />
Dakle, u reali<strong>za</strong>cuji prve dve od predloženih sedam oblika saradnje u okviru ove<br />
regionalne organi<strong>za</strong>cije koja bi de iure i de facto bila osnovana tek prihvatanjem 2008.<br />
godine memoranduma o saradnji. Na pitanje novinara koji je interes Hrvatske da<br />
podrži ovaj memorandum kada je ispred svojih suseda u procesu približavanja EU,<br />
ovaj zvaničnik je objasnio da je to model, nama koji se bavimo implementacijom<br />
propisa EU u domaće <strong>za</strong>konodavstvo poznat, koji podržava EU da zemlje koje su<br />
naprednije u procesu približavanja i pridruživanja EU imaju interes da pokažu<br />
svojim susedima i patnerima u EU, da razmišljaju na evropski način. Zvaničnik<br />
iz Crne Gore je povodom tog pitanja odgovorila da Hrvatska još nije prevela sve<br />
propise EU i da se tu može naći <strong>za</strong>jednički interes da se evropski propisi prevode,<br />
ali i baština prevedenog podeli. Koliko je baština prevedenih propisa u oblasti<br />
<strong>osiguranja</strong> u Hrvata cenjena i čuvana svedoci su urednici Revije koji su još aprila<br />
2006. godine učinili predlog svojim kolegama na visokim mestima u hrvatskom<br />
osiguranju da razmene prevedene direktive. Obećanje je dobijeno, ali nije izvršeno<br />
sa hrvatske strane. Od kolikog je velikog značaja razmena prevedenih direktiva i<br />
drugih propisa u osiguranju koje nisu još prevedene u Hrvatskoj ili Srbiji ili bi bile<br />
prevedene i razmenjene radi upoređivanja prevedenog i primenjenog u domaćim<br />
<strong>za</strong>konodavstvima radi ubr<strong>za</strong>vanja procesa napredovanja ka evropskoj integraciji nije<br />
potrebno posebno obrazlagati.<br />
Treba primetiti da i ako dođe do potpisivanje rečenog memoranduma to ne mora<br />
značiti napredak u poslu prevođenja i razmene prevedenih direktiva i drugih propisa<br />
EU između zemalja <strong>za</strong>padnog Balkana ako se ima u vidu novonastala politička<br />
situacija u kojoj se Kosovo uz pomoć EU osamostalilo i <strong>za</strong> koje je EU predvidela da<br />
ono u EU uđe u paketu sa drugim <strong>za</strong>padnobalkanskim zemljama, izuzev Hrvatske<br />
kojoj je obećan prijem u članstvo u 2009. godini, što može dovesti do gubitka interesa
66<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Hrvatske da <strong>za</strong>jedničkim snagama sa ostalim zemljama ovog regiona što pre uđe u<br />
EU.<br />
Srbija <strong>za</strong> svoje potrebe kasni sa prevođenjem propisa EU, te je i to jedan od razloga<br />
njenog <strong>za</strong>ostajanja u harmoni<strong>za</strong>ciji njenih propisa sa propisima EU. Prevođenje<br />
propisa EU je složen i dugotrajan proces koji Srbiju može značajno usporiti u procesu<br />
pridruživanja EU, ako u isti ne uključi i <strong>za</strong> taj rad adekvatno ne plati naučne institute<br />
i druge naučne organi<strong>za</strong>cije. Očekivanje da će Srbija tehničkom pomoći od raznih<br />
institucija EU u pripremi ili dobijanju gotovih, od ovih institucija pripremljenih<br />
propisa <strong>za</strong> usvajanje ovaj problem biti prevaziđen nosi velike opasnosti. Da se pokaže<br />
kasnije u primeni da su na taj način doneti propisi „usklađeni” sa propisima EU<br />
neadekvatnim <strong>za</strong> naše potrebe. To je iskusila Republika Srpska koja je na osnovu<br />
„serviranog” teksta usvojila Zakon o posrednicima u osiguranju a sada radi na<br />
donošenju „svog”, novog.<br />
Ubr<strong>za</strong>nim radom na prevođenju direktiva EU izbegla bi se jedna <strong>za</strong>mka u koju<br />
ličnosti iz srpskih regulatornih tela svesno uvlače članove uprava i druge odgovorne<br />
u našim društvima <strong>za</strong> osiguranje i njihovim profesionalnim udruženjima koji imaju<br />
ozbiljne primedbe na rešenja koja sadrži Zakon o osiguranju i drugih propisa iz<br />
oblasti <strong>osiguranja</strong> koje predlaže ili donosi Ministarstvo finansija i Narodna banka<br />
<strong>Srbije</strong> da ne obezbeđuju već koče razvoj srpskog tržišta <strong>osiguranja</strong>. Kada traže izmene<br />
propisa na osnovu upućenih primedbi odgovorne ličnosti u regulatornim telima<br />
se izgovaraju da su rešenja na koja su date primedbe iz direktiva i da su primedbe<br />
neosnovane. Da prevodi direktiva postoje i da su oni upoznati sa postojanjem<br />
prevoda oni bi mogli ustanoviti da rešenja na koja su stavljene primedbe ne postoje<br />
u direktivama ili da nisu tačno preneta iz direktiva i fama koju šire određene ličnosti<br />
u našim regulatornim telima da su naši propisi u osiguranju usaglašeni sa evropskim<br />
bi ostala bez pokrića.<br />
Ne čekajući da u <strong>Srbije</strong> nešto bude urađeno na „državnom nivou” sa prevođenjem<br />
i objavljivanjem prevoda propisa EU koja se odnose na osiguranje, Udruženje <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je <strong>za</strong>počelo samo sa tim poslom i bez <strong>za</strong> tu namenu dobijene<br />
posebne finansijske podrške društava <strong>za</strong> osiguranje i drugih subjekata u toj delatnosti<br />
u Reviji, čiji je naučni, a „Intermex” izvršni izdavač. Do sada je prevedeno dvadeset<br />
jedna a objavljeno je dvadeset prevoda direktiva.<br />
Ovim povodom smatramo korisnim da istaknemo da bi cilj prevođenja i<br />
objavljivanja prevoda direktiva i drugih propisa EU uz finansijsku pomoć Udruženja<br />
osiguravača <strong>Srbije</strong> i / ili pojedinih društava <strong>za</strong> osiguranje bio daleko efikasnije<br />
ostvaren i koristi od prevoda veće ako bi već objavljeni, aktuelizovani prevodi i<br />
prevodi još ne prevedenih direktiva i drugih propisa EU bili objavljeni u jednoj ili<br />
više zbirki direktiva. U tim zbirkama bi bilo najbolje da direktive i prateći propisi<br />
doneti radi primene određenih direktiva budu sistematizovane prema predmetu<br />
regulisanja: direktive (i propisi) koje regulišu oblast <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti <strong>za</strong>
ZNAČAJ PREVOĐENJA I OBJAVLJIVANJA PREVODA DIREKTIVA EVROPSKE UNIJE<br />
67<br />
štete iz upotrebe motornih vozila, direktive koje regulišu životno osiguranje, direktive<br />
u oblasti neživotnih <strong>osiguranja</strong>, direktive o reosiguranju, direktive o solventnosti<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje itd. Mogući su, razume se i drugi kriterijumu prema kojima<br />
bi u zbirkama bile objedinjene direktive i prateći propisi iz jedne ili više srodnih<br />
oblasti. To je put da se tako finansirani i objavljeni prevodi propisa EU, što ne bi<br />
bio veliki trošak <strong>za</strong> društva <strong>za</strong> osiguranje od koristi koje bi se postigle njihovim<br />
objavljivanjem, sistematizovni u jednoj ili više zbirki, uruče svim akademski<br />
obrazovanim <strong>za</strong>poslenima i saradnicima u našim društvima <strong>za</strong> osigranje i tako učini<br />
da zbirke postanu dostupne širokoj stručnoj javnosti u osiguranju. Na taj način bi<br />
mogli da računamo da ćemo uspeti da pokrenemo veliki broj stručnjaka da, nakon<br />
što se upoznavaju sa rešenjima koje direktive donose, počnu da razmišljanju na<br />
„evropski način”, da se pripreme <strong>za</strong> prihvatanje novih evropskih rešenja u našem<br />
osiguranju i da formira kritičnu masa „umova” koja će da izvrši snažan pritisak na<br />
srpska regulatorna tela da ubr<strong>za</strong>ju rad na prihvatanju u našem <strong>za</strong>konodavstvu i praksi<br />
<strong>osiguranja</strong> standarda koje donose direktive. Kakav bi taj intelekturalni pritisak na<br />
naša regulatorna tela bio potsticaj <strong>za</strong> razvoj srpskog tržišta <strong>osiguranja</strong>, dovoljno je<br />
poznato svakom stručnjaku <strong>za</strong> osiguranje koji prati kretanja na tržištima <strong>osiguranja</strong><br />
država koje su 2004. godine primljene ili su tek primljene ili kao kandidati čekaju na<br />
prijem u EU.<br />
Ostaje samo jedan mali početni problem <strong>za</strong> oživotvorenje ovde istaknuknitih<br />
ciljeva objavljivanja i širokog upoznavanja naše stručne javnosti u osiguranju sa<br />
rešenjima prevedenih propisa EU. To je da ovaj pledoaje <strong>za</strong> misiju prevođenja koju<br />
je <strong>za</strong>počelo Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, pročitaju oni koji u društvima<br />
<strong>za</strong> osiguranje i drugde mogu o predlozima koji su u njemu učinjeni da odlučuju.<br />
Pritisnuti surovom borbom na tržištu <strong>za</strong> mesto na njemu i dobit iz poslovanja, čini<br />
nam se da su često daleko od nas koji im na opisani način nenametljivo pomažemo u<br />
njihovoj tržišnoj utakmici.
Prof. dr Volfgang RORBAH<br />
U ČAST DESETOGODIŠNJEG JUBILEJA<br />
REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA *1<br />
Aktivnosti u okruženju nacionalnog ponosa, solipsizma i EU patriotizma<br />
Postoje faze kada se istorija kulture nedeljnim ili čak i dnevnim tempom piše<br />
i saznaje širom kontinenta. U drugim slučajevima, međutim, istorija stiže tihim<br />
korakom: kad se desi, događaj deluje nevažan, ali se kasnije ispostavi kao istorijski<br />
ključan. Desetogodišnja istorija objavljivanja časopisa Revija je upečatljiv primer<br />
obe varijanti. Već je 2002. godine, u svojoj prvoj godini izlaženja, ovo bio marljivo<br />
i profesionalno stvoren naučni medij, iako tada još s regionalnim karakteristikama.<br />
Međutim, prof. dr Jovan Slavnić, predsednik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> – izdavača časopisa, težio je višim ciljevima. Tokom uvođenja demokratije,<br />
nakon smene vlasti (5. 10. 2000.) i iska<strong>za</strong>nog opredeljenja <strong>za</strong> EU, profesor Slavnić<br />
je kao eminentni naučnik u oblasti prava, uložio sve svoje snage u širenje uverenja,<br />
nauke i publikovanja Revije (a što je već 1962. godine, prilikom osnivanja „Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>” definisano kao njegov cilj) u funkciji harmoni<strong>za</strong>cije<br />
prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> s <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong> razvijenih država koje su danas članice<br />
Evropske unije. Pridobijanje priznatih naučnika teorije i prakse <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> rad na<br />
Reviji nije tih dana bio lak posao.<br />
Uloga Revije je postala još naglašenija u reformi <strong>osiguranja</strong> u Srbiji 2004.<br />
godine, kada je nadzor nad osiguranjem preuzela Narodna banka <strong>Srbije</strong>. Prvi put su<br />
preduzete opsežne mere u pravcu <strong>za</strong>štite potrošača. U prvom koraku (2004–2006)<br />
je oduzeta dozvola <strong>za</strong> rad oko 3/4 osiguravajućih društava koja nisu ispunjavala<br />
savremene uslove poslovanja, ni ras<strong>pola</strong>gala dovoljnim sopstvenim kapitalom.<br />
Na drugom koraku programa prilagođavanja usledilo je izdavanje dozvola <strong>za</strong><br />
osnivanje ili preuzimanje društava od stranih osiguravača iz zemalja Evropske unije.<br />
Iako je 2006. na tržištu <strong>Srbije</strong> poslovalo tek preostalih sedamnaest od četrdeset<br />
osiguravajućih društava, obim premije je rastao. Profesor Jovan Slavnić je tada uspeo<br />
da pridobije veliki broj novih domaćih i stranih društava, kao i eksperata <strong>osiguranja</strong>,<br />
u njihovom priključenju kao članova Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> ili kao<br />
autora Revije. Osim toga, od tada sve veći broj eksperata iz inostranstva učestvuje<br />
na redovnim godišnjim savetovanjima Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> na<br />
Paliću, na kojima se odvija živa razmena iskustava s domaćim stručnjacima i stvara<br />
dragocena platforma <strong>za</strong> saradnju na prilagođavanju prava i s niim pove<strong>za</strong>nih oblasti<br />
*<br />
Kao značajan <strong>za</strong> sagledavanje istorije Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> ovaj prilog je preuzet<br />
iz časopisa Revija, br. 1/2011, str. 5–6.
U ČAST DESETOGODIŠNJEG JUBILEJA REVIJE ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
69<br />
<strong>osiguranja</strong> u Srbiji i predlaganje rešenja kojima se osiguranje <strong>Srbije</strong> reformiše prema<br />
standardima Evropske unije. Ova postignuća se mogu već sada pripisati kao <strong>za</strong>sluge<br />
profesora Jovana Slavnića u postavljanju istorijskih temelja: napuštanja balkanskog<br />
solipsizma i suzbijanja prenaglašenog nacionalnog ponosa <strong>za</strong>rad prihvatanja životno<br />
osvedočenog patrioti<strong>za</strong>ma prema Evropskoj uniji. Na taj način je ispunjena i biće<br />
ispunjavana visoka obave<strong>za</strong> Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> kao nacionalne<br />
sekcije prema matičnoj međunarodnoj organi<strong>za</strong>ciji <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> AIDA<br />
(Association Internationale du Droit des Assurances). Od svog osnivanja 1960. godine,<br />
AIDA se na svetskom i evropskom nivou bavi harmoni<strong>za</strong>cijom i kodifikacijim propisa<br />
u oblasti <strong>osiguranja</strong>. Najlepši i najvredniji uspesi predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, izdavača, urednika i ostalih saradnika Revije, na čemu joj u 10-oj<br />
godini treba srdačno čestitati, su u tome:<br />
• što nikada nije primenjivan princip doslovnog prepisivanja propisa EU,<br />
• što je postavljen mnogo važniji cilj približavanja prava <strong>Srbije</strong> „duhu Evrope”<br />
koji se postiže i sprovodi kreativnim pristupom,<br />
• što je, konačno, ostvareno ugrađivanje odgovarajućih ideja EU u domaći pravni<br />
sistem.<br />
Pošavši odatle, Revija je u proteklih deset godina uspela da postane važna<br />
referentna literatura što se tiče (objavljivanja / prevoda i komentara) novih direktiva<br />
Evropske unije, <strong>za</strong>kona, odluka (vrhovnih) sudova, itd. <strong>za</strong> rukovodioce i stručnjake<br />
svih koji rade u Srbiji i <strong>za</strong> Srbiju.<br />
Današnji eminentan značaj Revije u odnosu na ostale časopise sa temom<br />
<strong>osiguranja</strong> jeste u objavljivanju radova vrhunskih stručnjaka sa evropskom, odnosno<br />
međunarodnom reputacijom iz desetak država, koji ne pišu samo o savremenim<br />
tokovima, već i daju predloge <strong>za</strong> teške, u Srbiji do sada nerešene probleme u<br />
osiguranju.<br />
Revija će svojim višejezičnim pristupom (srpski / nemački / engleski) obezbediti<br />
još bolje mesto u budućnosti. Prvo, jer na taj način jača ugled ovog medija u stranim<br />
stručnim bibliotekama, i, drugo, naučni tekstovi koje objavljuje mogu akterima<br />
politike u osiguranju Evropske unije i <strong>Srbije</strong> da daju dragocene impulse <strong>za</strong> njihove<br />
daljnje aktivnosti na spajanju naroda.<br />
AD MULTOS ANNOS!
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
NOVI POČETAK BUDUĆE SARADNJE *1<br />
Osvrt na priznanja uručena <strong>za</strong>služnim članovima Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> povodom desetogodišnjice<br />
održavanja godišnjih savetovanja<br />
Povodom obeležavanja X jubilarnog godišnjeg savetovanja „Integracija (prava)<br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u evropski (EU) sistem <strong>osiguranja</strong>”, održanog od 24–26. aprila 2009.<br />
godine na Paliću, Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je, odlukom Upravnog odbora<br />
sa 25. sednice održane 27. marta 2009. godine, manjem broju odabranih društava<br />
<strong>za</strong> osiguranje i individualnih članova dodelilo priznanja. Ona su tekstom generalno<br />
predstavljena dobitnicima kao omaž njihovom doprinosu u ostvarivanju ciljeva i unapređenju<br />
rada Udruženja tokom poslednjeg desetogodišnjeg perioda njegove istorije.<br />
Svako priznanje, međutim, obuhvata i deo u kome se iznose razlozi o konkretnom<br />
doprinosu slavodobitnika i <strong>za</strong>to ona imaju obeležje počasti <strong>za</strong> lični doprinos.<br />
Počastvovani priznanjem su društva <strong>za</strong> osiguranje i pojedinci koji su Udruženje<br />
u ovom periodu najviše podržavali da istraje u naporu da odabirom tema i autorskih<br />
priloga <strong>za</strong> svoja godišnja savetovanja, tokom osam godina publikovanja časopisa<br />
Revije, na seminarima i drugim skupovima koje organizuje, i na njima formiranim<br />
konkretnim predlozima <strong>za</strong> regulatorna tela, razvija u javnosti svest u tri pravca. O<br />
evoluciji evropskog prava <strong>osiguranja</strong> i sa njim pove<strong>za</strong>nih oblasti, o nužnosti da se njeni<br />
rezultati brzo prihvate u Srbiji i materijalizuju izmenom postojećih i donošenjem<br />
novih propisa usklađenih sa evropskim (EU) propisima i neophodnosti da se naša<br />
javnost upozna sa njima i pripremi na njihovu primenu u skoroj budućnosti u Srbiji.<br />
Jer, kao što je poznato iz njegovih aktivnosti, Udruženje je na formiranju ove svesti u<br />
Srbiji radilo još pre nego što se Srbija okrenula ka Evropskoj uniji.<br />
Među dobitnicima priznanja su naša znamenita društva <strong>za</strong> osiguranje i pojedinci.<br />
Ipak, i između njih smo napravili razliku, tako da su onima koji su kontinuirano,<br />
u dužem vremenskom periodu i na sadržajno višem nivou doprinosili iz godine u<br />
godinu sve većem uspehu i ugledu našeg Udruženja dodeljena posebna priznanja.<br />
Posebno priznanje je <strong>za</strong>služilo od društava <strong>za</strong> osiguranje „DDOR NOVI SAD”<br />
a.d.o. <strong>za</strong> dugogodišnju podršku Udruženju i iska<strong>za</strong>no razumevanje da ulaganje u<br />
struku, znanje i veštine koje neguje i razvija Udruženje čini najbolju investiciju <strong>za</strong><br />
srpsko osiguranje i Republiku Srbiju. Ovog ranga priznanje dobilo je i „TAKOVO<br />
OSIGURANJE” iz Kragujevca. Ovo društvo je u godinama koje su i<strong>za</strong> nas iskazivalo<br />
*<br />
Prilog je zbog važnosti <strong>za</strong> istoriju Udruženja preuzet iz časopisa Revija, br. 3–4/2009, str. 3.
NOVI POČETAK BUDUĆE SARADNJE<br />
71<br />
spremnost i ispoljavalo <strong>za</strong>dovoljstvo da svojom velikom moralnom podrškom i skromnim<br />
finansijskim doprinosima može da podrži svaku aktivnostima Udruženja na<br />
unapređenju struke <strong>osiguranja</strong>.<br />
Među članovim – pojedincima ovo visoko priznanje je dodeljeno jedino gospodinu<br />
profesoru dr PREDRAGU ŠULEJIĆU iz Beograda <strong>za</strong> predani rad na afirmaciji<br />
rada i ciljeva Udruženja, u svojstvu dugogodišnjeg predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i <strong>za</strong>, u više izdanja objavljenu knjigu „Pravo <strong>osiguranja</strong>” koja je,<br />
pored ostalih njegovih objavljenih stručnih i naučnih radova, ostavila trajni trag u<br />
pravnoj teoriji i praksi <strong>osiguranja</strong>.<br />
Priznanja su od društava <strong>za</strong> osiguranje <strong>za</strong>služili, na prvom mestu, ADO „DELTA<br />
GENERALI OSIGURANJE” iz Beograda <strong>za</strong> trajno izraženu spremnost da u saradnji<br />
sa Udruženjem preuzima aktivnosti i predlaže mere u cilju usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong><br />
Republike <strong>Srbije</strong> s <strong>pravo</strong>m EU i razvoj srpskog tržišta <strong>osiguranja</strong>. ADO „DU-<br />
NAV RE” iz Beograda, dobio je priznanje naročito zbog pružanja logističke podrške<br />
aktivnostima Udruženja. Priznanje je dodeljeno i DOO INTERMEX iz Beograda<br />
zbog spremnosti da kao izvršni izdavač publikacija Udruženja pomogne da Udruženje<br />
u brojnoj pravničkoj <strong>za</strong>jednici <strong>Srbije</strong> ispolji svoj visok stručni i naučni autoritet.<br />
Priznanje je dodeljeno gospodinu BRANKU RAJIČIĆU iz Beograda koji je u<br />
svojstvu autora stručnih priloga u časopisu Revija i zbornicima radova sa godišnjih<br />
savetovanja na Paliću i kao člana Upravnog odbora Udruženja u periodu od 2001.<br />
do 2005. godine ulagao <strong>za</strong>pažene napore da afirmiše Udruženje u okruženju naših<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje i Udruženju osiguravača <strong>Srbije</strong>.<br />
Gospodin dr VOLFGANG RORBAH, eminentni profesor i istaknuti naučnik<br />
iz Beča, <strong>za</strong>služio je priznanje <strong>za</strong> veliku ljubav, entuzija<strong>za</strong>m i energiju u proučavanju i<br />
razvoju nauke <strong>osiguranja</strong> koje je uložio u svojstvu autora brojnih priloga u časopisu<br />
Udruženja Revija, inostranog člana redakcije ovog časopisa i učesnika sa referatima<br />
na godišnjim savetovanjima Udruženja, ali i zbog nesebično angažovanja da aktivnosti<br />
Udruženja dobiju <strong>za</strong>služeni publicitet u Austriji i drugim zemlja EU.<br />
Među dobitnicima priznanja je i gospodin KECOJEVIĆ DRAGIŠA iz Beograda,<br />
koji je u svojstvu istaknutog stručnjaka u oblasti <strong>osiguranja</strong> i člana Upravnog odbora<br />
Udruženja u periodu od 2001. do 2009. godine promovisao u društvima <strong>za</strong> osiguranje<br />
aktivnosti Udruženja.<br />
Slavodobnicima priznanja su uručena prilikom otvaranja X Savetovanja na Paliću<br />
24. aprila.<br />
Ovim povodom svim dobitnicima izražavam duboku <strong>za</strong>hvalnost što su na ovaj<br />
ili onaj način izražen u priznanjima kojima smo ih darovali, dajući podršku radu<br />
Udruženja, vodili računa o opštem dobru našeg <strong>osiguranja</strong> i upućujem im kolegijalne<br />
i prijateljske pozdrave u nadi da će priznanja čiji su vlasnici biti podstrek jednom<br />
novom početku buduće šire saradnje.<br />
U Beogradu, 18. septembra 2009.
Prof. dr Slobodan JOVANOVIĆ<br />
MEĐUNARODNA AKTIVNOST UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U OKVIRU<br />
AIDA OD 2006–2012. GODINE<br />
Posle oživljavanja naše aktvnosti u Međunarodnom udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
(Association Internationale du Droits des Assurances – AIDA) 2006. godine, otpočela<br />
je veoma intenzivna prepiska sa ovim međunarodnim udruženjem, razmena<br />
informacija i obaveštenja o značajnim regionalnim i svetskim događajima iz domena<br />
njegove aktivnosti. Ciljevi AIDA i način kako se oni ostvaruju su poznati članovima<br />
našeg Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> koji aktivno učestvuju u njegovom radu<br />
ili prate rad Udruženja kao čitaoci Revije, u čijem brojevima su objavljeni akti AIDA<br />
(Statut, u br. 4/2006) i izveštaji o radu organa AIDA, upitnici radnih grupa koje u njoj<br />
deluju i informacije o i sa kongresa koji se održava svake četiri godine. Još se jasno<br />
sećam tih nedelja i meseci kada smo radi oživljavanja članstva dostavljali podatke<br />
o broju i sastavu članstva Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, članovima organa<br />
Udruženja, adresi i podacima <strong>za</strong> kontakt, kao i o prvim vestima o aktivnostima Udruženja<br />
koje su se objavljivale na internet stranici AIDA, plaćanju prve članarine AIDA.<br />
Od tog trenutka, naša sekcija redovno učestvuje u radu AIDA, a posebno njenih radnih<br />
grupa <strong>za</strong> reosiguranje, distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong> i drugih, učestvuje na<br />
njenim kongresima, u radu radnih grupa, u izmenama statuta, prijemu novih članova<br />
u AIDA itd.<br />
Jedan od prvih rezultata tih aktivnosti u ovom periodu je bila da smo se profesor<br />
Jovan Slavnić i ja odazvali pozivu svetske AIDA da napišemo prilog <strong>za</strong> spomenicu<br />
povodom smrti čuvenog italiljanskog profesora Antigono Donatija. Odluka o objavljivanju<br />
spomenice doneta je na XII kongresu AIDA održanog oktobra 2006. godine<br />
u Buenos Airesu, kada je određen i njen naziv: „Razvoj prava <strong>osiguranja</strong> u periodu od<br />
1960–2005. godine – Spomenica u čast i u sećanje na Antigono Donatija.” Dostavljeni<br />
prilozi iz sveta AIDA su bili brojni u odnosu na predviđeni obim publikacije, tako da<br />
su neki prilozi koji su kasnije pristigli izdavaču objavljeni u poznatom italijanskom<br />
časopisu Assicurazioni, koji je u godini kada su ovi prilozi objavljeni brojao 74-tu<br />
godišnjicu izlaženja. Naš članak napisan ovim povodom objavljen u br. 4/2007, str.<br />
587–609, pod naslovom: „Contemporary professional liability insurance – Importance<br />
and goal of the study.”<br />
Među evropskim nacionalnim sekcijama Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> nekoliko godina sazrevala je ideja, a od 2007. godine je <strong>za</strong>počela i aktivnost<br />
na njihovom regionalnom organizovanju u samostalni ogranak – AIDA Europe.<br />
Cilj tog regionalnog organizovanja u okviru AIDA je bio da se podstakne aktivnost
MEĐUNARODNA AKTIVNOST UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE...<br />
73<br />
neaktivnih nacionalnih sekcija AIDA u Evropi i posredstvom ovog novog ogranka<br />
(u AIDI inače deluje i Iberijski ogranak) locira ostvarivanje istovetnih ciljeva, ciljeva<br />
AIDA, na područje Evrope. Završna fa<strong>za</strong> tog procesa okončana je u Hamburgu 22. i<br />
23. maja 2008. godine kada je održana osnivačka Skupština AIDA Europe, obavljen<br />
izbor uprave – Izvršnog komiteta AIDA Europe i održana prva Konferencija AIDA<br />
Europe sa generalnom temom „Osiguranje i reosiguranje – novi i<strong>za</strong>zovi.” Osnivačkoj<br />
skupštini su prisustvovali delegati iz dvadesttri evropske nacionalne sekcije AIDA, a<br />
mnoge nacionalne sekcije su na njoj glasale preko punomoćnika, delegata nacionalnih<br />
sekcija koji su neposredno učestvovali u njenom radu.<br />
Prema pismu – pozivu gospodina Mikaela Rosenmajera, člana Osnivačkog komiteta<br />
AIDA Europe primljenom 1. maja 2008, upućenom na sve predsednike evropskih<br />
nacionalnih sekcija koje su se prihvatile članstva u inicijativnom odboru AIDA<br />
Europe na sastanku održanom u Rimu, juna 2007. godine, profesor Jovan Slavnić,<br />
predsednik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je pozvan da predloži <strong>za</strong> člana Izvršnog<br />
komiteta AIDA Europe pojedinca iz reda članova svoje nacionalne sekcije <strong>za</strong> koga<br />
je uveren da je entuzijasta o AIDA Europe, da je privržen ostvarivanju njenih ciljeva i<br />
koji će moći da posveti svoje vreme ovoj organi<strong>za</strong>ciji.<br />
On je na ovaj poziv učinio predlog, koji je prosleđen svim članicama – osnivačima<br />
AIDA Evropa, da to budem ja. U pismu profesora Jovana Slavnića, predsednika<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> Organi<strong>za</strong>cioni komitet i nacionalne sekcije su<br />
obaveštene o mojoj kandidaturi u kojem ih je u kratkim crtama upoznao sa referencama<br />
koje su me kvalifikovale kao kompetentnog praktičara i naučnog radnika u oblasti<br />
<strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>. Tako sam dospeo na spisak kandidata <strong>za</strong> člana Izvršnog odbora<br />
AIDA Europe, pre održavanja Osnivačke skupštine jer je gospodin Rosenmajer<br />
predsednicima nacionalnih sekcija uputio spisak koji je sadržao predlog Organi<strong>za</strong>cionog<br />
odbora Skupštini <strong>za</strong> izbor članova Komiteta: <strong>za</strong> predsednika Kolin Kroli i <strong>za</strong><br />
članove Đuzepina Kapaldo (Italijanska sekcija), Oto Čurgo (Mađarska Sekcija), Pegi<br />
Šaron (Izraelska Sekcija), Žerom Kulman (Francuska Sekcija), Joanis Rokas (Grčka<br />
Sekcija) Slobodan Jovanović (Srpska Sekcija), Hose Maria Munjor Pasedes (Španska<br />
sekcija), Torben Bondrop (Danska Sekcija) i Robert Koh (Nemačka Sekcija).<br />
Posvećenost sa kojom je naše Udruženje participiralo tokom 2006. i 2007. godine,<br />
a i dalje to čini u radu i ostvarivanju ciljeva AIDA kao i činjenica da ličnostima<br />
koje su dugogodišnji članovi organa AIDA i koji je i danas vode, takođe, nije moglo<br />
da ostane ne<strong>za</strong>paženo da je Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> odmah podržalo<br />
osnivanje AIDA Europe i učestvovalo preko svog delegata gospodina Dejana Davidovića,<br />
tadašnjeg člana Upravnog odbora, na osnivačkoj sednici u Rimu posvećenoj<br />
njenom osnivanju, da su članovi Udruženja na većini od XII održanih kongresa učestvovala<br />
sa referatima svojih članova ili odgovorima na upitnike na kongresne teme<br />
(na primer, sa referatima na VII svetskom kongresu AIDA u Budimpešti 1986. godine<br />
i X kongresu u Marakešu 1998. godine) i da je Udruženje, inače, kao što se videlo iz
74<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
ranijih autorskih prika<strong>za</strong> u ovoj hronologiji, pravni sledbenik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, postalo član AIDA 1962. godine, dve godine nakon njenog<br />
osnivanja.<br />
A od kolikog je značaja bio moj izbor, ispred sekcije AIDA Srbija u Izvršnog komiteta<br />
AIDA Europe? Odgovor na ovo pitanje verovatno najbolje ilustruje osvrt profesora<br />
Jovana Slavnića, objavljen u br. 1–2/2008 Revije: „Izbor Slobodana Jovanovića<br />
je nesporno znak priznanja kako proteklom decenijskom tako i aktuelnom doprinosu<br />
naše nacionalne sekcije u stvaranju i izgradnji svetske AIDA i AIDA Europe, doprinos<br />
i znak Srbiji od AIDA Europe da ne treba više da oseća i da nije izolovana od ostatka<br />
Evrope...”<br />
Od trenutka kada sam postao član Izvršnog komiteta AIDA Europe broj mejlova<br />
koje redovno primam uvećao se nekoliko puta, a krug ljudi koje upoznajem se svakim<br />
danom stalno povećava. Ogromnim <strong>za</strong>laganjem u ličnim kontaktima i poznanstvima<br />
sa ekspertima iz Komiteta i nacionalnih sekcija AIDA Europe, uz bezrezervnu podršku<br />
prvenstveno profesora Slavnića, ispred Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
doprinelo je uspostavljanju bliskih ve<strong>za</strong> srpske sekcije AIDA sa određenim brojem<br />
nacionalnih sekcija AIDA Europe. Tako je naše Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> obezbedilo<br />
učešće eksperata iz tih sekcija na skupovima koje organizuje naše Udruženje<br />
i obrnuto, proširenje kruga autora priloga u Reviji i inostranih članova u redakciji<br />
našeg časopisa. U tom smislu dragoceni su bila moja upoznavanja sa profesorima Robertom<br />
Merkinom, Žeromom Kulmanom, Joanisom Rokasom, Pjerpaolo Maranom<br />
i brojnim drugim kolegama.<br />
Rad u Izvršnom komitetu AIDA Europe, iz praktičnih razloga, odvijao se često<br />
putem telefonskih sednica i prilikom održavanja godišnjih konferencija na kojima se<br />
diskutovalo i odlučivalo o tekućim pitanjima, kao i o pitanjima karakterističnim <strong>za</strong><br />
ciljeve utvrđene statutom AIDA Europe. Tokom mojeg četvorogodišnjeg mandata,<br />
a koji je ove godine produžen <strong>za</strong> još četiri godine, učestvovao sam u organi<strong>za</strong>ciji<br />
konferencija AIDA Europe u Cirihu, Amsterdamu i Londonu i odlučivao <strong>za</strong>jedno sa<br />
drugim članovima Izvršnog komiteta o sponzorstvima, organi<strong>za</strong>cionim pitanjima,<br />
obavljanju određenih poslova kojima sam bio <strong>za</strong>dužen itd.<br />
U Cirihu je 22. i 23. oktobra 2009. godine održana II konferencija AIDA Europe<br />
koja okuplja evropske nacionalne sekcije. Tema ove konferencije bila je „Osiguranje<br />
i reosiguranje u Evropi – budući i<strong>za</strong>zovi” i njoj su prisustvovali ne samo evropski već<br />
i predstavnici vanervopskih nacionalnih sekcija (Izraela, koji pripada AIDA Europe,<br />
Čilea, Meksika, Australije, Brazila, Japana), što je ukazivalo na naglašeni značaj koji<br />
počev od osnivanja u maju 2008. godine dobija evropski deo AIDA. U kontekstu tzv.<br />
zemalja <strong>za</strong>padnog Balkana jedini predstavnik našeg Udruženja je bio gospodin Dejan<br />
Davidović iz „Dunav Rea.”<br />
Nakon što je skup otvoren od strane predsedavajućeg gospodina Kolina Krolija,<br />
čast da budu prvi govornici i da prisutnima iznesu svoj stav o budućnosti tržišta
MEĐUNARODNA AKTIVNOST UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE...<br />
75<br />
<strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong> dobili su gospodin Bendžamin Genč (SCOR, Švajcarska –<br />
evropsko tržište) i gospodin Patrik Tile (Partner Re, Bermuda – tržište SAD i Bermuda).<br />
Nakon što su prisutni čuli detaljne informacije o uticaju svetske ekonomske<br />
krize na oblast <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong> (kasnije i grafički prezentovane u slajdovima<br />
gospodina Genča koji omaškom organi<strong>za</strong>tora nisu pratili samo izlaganje), moglo bi<br />
se <strong>za</strong>ključiti da su oba govornika bili optimisti u pogledu brzog oporavka i iznalaženja<br />
pravih odgovora na i<strong>za</strong>zove krize koje su osiguravači i reosiguravači već tada ponudili.<br />
Poruke oba govornika su se odnosile na to da regulatorna tela promovišu takvu regulativu<br />
koja bi obezbedila otvoreno tržište, individualnu odgovornost reosiguravača,<br />
prepoznavanje značaja re<strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> ekonomiju jedne zemlje i njegov potencijal u<br />
vremenima krize.<br />
Nakon prezentacija usledio je panel eksperata na temu značaja sedišta<br />
reosiguravača u kontekstu odredaba Direktive o reosiguranju od 16. novmebra 2005.<br />
godine. Osim pravila Direktive o uslovima njene primene, govornici su naročito<br />
dotakli problematiku odnosa Evropskog Saveta sa državama van Evropske unije,<br />
moguću poslovnu strategiju reosiguravača sa sedištem u državama van Evropske<br />
unije i pitanja realokacije kapitala usled mogućih poreskih pogodnosti (Bermuda,<br />
na primer, ne poznaje porez na prihod, porez na dobit korporacija, niti porez na kapitalnu<br />
dobit). U ovom kontekstu naročito je značajna ba<strong>za</strong> podataka objavljena od<br />
strane Komiteta CEIOPS koja pokazuje rezultat ankete članova ovog Komiteta i onih<br />
sa statusom posmatrača o tome kakava je regulativa, nadzor i praksa re<strong>osiguranja</strong> u<br />
zemljama van Evropske unije.<br />
Tokom dva konferencijska dana, svoje sastanke su održale i radne grupe<br />
evropskog udruženja AIDA, a predstavnik nacionalne sekcije <strong>Srbije</strong> gospodin Dejan<br />
Davidović je prisustvovao sastanku Radne grupe <strong>za</strong> reosiguranje čiji je i član.<br />
I ovaj sastanak je otvorio predsednik radne grupe gospodin Kolin Kroli. Nakon<br />
kraće informacije o aktivnostima od <strong>za</strong>dnjeg sastanka u Hamburgu, reč je data gospodinu<br />
Robu Merkinu, sekretaru radne grupe i članu Komiteta AIDA (ujedno i potpredsednika,<br />
uskoro predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Velike Britanije).<br />
Gospodin Merkin je izneo činjenice i pravnu problematiku u sporu “Wasa v Lexington”<br />
i potom kritikovao odluku Doma lordova iz jula 2009. godine. On smatra da<br />
odluka ograničava primenu principa po kome, u odnosu na fakultativne ugovore o<br />
reosiguranju na koje se ne primenjuje <strong>pravo</strong> koje važi <strong>za</strong> direktno osiguranje, uslovi<br />
re<strong>osiguranja</strong> koji su preuzeti iz direktnog <strong>osiguranja</strong> treba da budu regulisani i treba<br />
da imaju isti smisao i primenu po pravu koje reguliše direktno osiguranje. Prema<br />
pomenutoj odluci Doma lordova ugovor o reosiguranju je u principu ne<strong>za</strong>visan od<br />
ugovora o direktnom osiguranju i obaveze reosiguravača iz ugovora o reosiguranju<br />
nastaju samo u odnosu na one rizike koji su deo reosiguravajućeg pokrića. Ovo<br />
će pogotovo važiti onda ako se ne može identifikovati <strong>pravo</strong> koje reguliše direktno<br />
osiguranje u trenutku <strong>za</strong>ključenja ugovora o reosiguranju. Usledila je diskusija od
76<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
strane govornika iz Španije, Francuske, Danske, Nemačke, Italije i SAD tokom koje<br />
se naročito istakla potreba razlikovanja pojma „istovetnost isplata” (follow the settlements)<br />
od „istovetnosti sudbina” (follow the fortunes).<br />
Na kraju bi se mogao izvesti <strong>za</strong>ključak da je ova konferencija AIDA Europe<br />
održana u ambijentu nesigurnosti koju je uzrokovala svetska ekonomska kri<strong>za</strong>, što je<br />
rezultiralo velikim brojem pitanja i nepoznanica u diskusijama govornika, pogotovo<br />
tokom panela kojim je susret <strong>za</strong>vršen. Ipak, izraženo je uverenje da izbor tema <strong>za</strong><br />
naredni XIII svetski kongres AIDA pruža nadu da će diskusije biti mnogo preciznije<br />
i izvesnije, kako kod teme „obavezna <strong>osiguranja</strong>” tako i kod „klimatskih promena.”<br />
Međunarodno udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> proslavilo je pedesetogodišnjicu<br />
od osnivanja 2010. godine u Parizu, povodom XIII svetskog kongresa koji je održan<br />
17–20. maja, pod specijalnim pokroviteljstvom tadašnjeg predsednika Francuske,<br />
gospodina Nikole Sarkozija.<br />
Tri glavne teme kongresa bile su „Obavezno osiguranje – pravni i ekonomski<br />
mitovi”, „Klimatske promene i osiguranje” i „Arbitraža”. Iako su bile najavljene samo<br />
prve dve, zbog značaja koji ima, u program Kongresa naknadno je uvrštena treća<br />
tema – „Arbitraža.” Kongresu je prisustvovalo oko pet stotina učesnika iz preko četrdeset<br />
država. Među njima bilo je i četvoro učesnika iz Republike <strong>Srbije</strong>.<br />
Prvi radni dan (17. maj) <strong>za</strong>počeo je sastankom Izvršnog komiteta i Predsedničkog<br />
Saveta (svetske) AIDA. Zatim je usledilo svečano otvaranje Kongresa. Kongres je<br />
otvorio gospodin Žerom Kulman, predsednik AIDA Francuske. Otvaranje Kongresa<br />
obeleženo je i dodeljivanjem medalje AIDA i priznanja <strong>za</strong> dugogodišnji rad i doprinos<br />
na unapređenju nauke i struke <strong>osiguranja</strong> Žanu Bigou, eminentnom profesoru<br />
sa Sorbone.<br />
Nakon toga, usledila je plenarna sesija posvećena arbitraži. Uvodnu reč na prvom<br />
panelu imao je gospodin Kolin Kroli, predsednik AIDA Velike Britanije i predsednik<br />
regionalne organi<strong>za</strong>cije AIDA Europe. Usledilo je predstavljanje radova Su<strong>za</strong>n<br />
Stoun iz SAD-a, Serđa Baroso de Melo-a iz Brazila, Rajnharda Dalmajera iz Nemačke<br />
i Kristijana Bukerta iz Francuske. Predstavljajući svoje referate, referenti su ilustrovali<br />
iskustva zemalja iz kojih dolaze, ali i stavove teorije u pogledu problema o kojima su<br />
raspravljali (kako dolazi do arbitraže, korišćenje arbitražne odluke protiv treće strane<br />
i dr.). Drugi panel bio je na temu „Isticanje prigovora protiv arbitražne odluke.”<br />
Uvodnu reč je imao gospodin Eli Klejmen, a referenti su bili gospodin Entoni Kolman<br />
iz Velike Britanije, Petar Klepič iz Nemačke, Stiven Anderson, (Barger&Wolen<br />
LLP, New York) iz SAD-a i Horhe Angel (L.C. Rodrigo Abogados, Madrid) iz Španije.<br />
Kongres AIDA nije mogao da prođe a da se ne održi i Skupština na kojoj je<br />
trebao da bude i<strong>za</strong>bran novi predsednik AIDA, kao i članovi Izvršnog saveta AIDA.<br />
Za novog predsednika i<strong>za</strong>bran je gospodin Gil Majkl iz Australije (DLA Phillips Fox<br />
Lawyers, Sydney). Funkcija generalnog sekretara pripala je ponovo gospodinu Kolinu
MEĐUNARODNA AKTIVNOST UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE...<br />
77<br />
Kroliju, predsedniku radne grupe <strong>za</strong> reosiguranje. Ne<strong>za</strong>visno od toga što Izvršni savet<br />
broji dvadeset pet članova, na Kongresu je i<strong>za</strong>brano njih dvadeset troje.<br />
Radna grupa „Distribucija proizvoda <strong>osiguranja</strong>” imala je sesiju u poslednjem<br />
predviđenom terminu (17.00) <strong>za</strong> treći dan Kongresa. Predsednik radne grupe, prof.<br />
dr Joanis Rokas je imao uvodnu reč, a <strong>za</strong>tim je usledila kratka diskusija na odgovore<br />
na upitnik koje su dostavile nacionalne sekcije o brokerima <strong>osiguranja</strong>. Tim povodom,<br />
je doc. dr Jasmina Labudović Stanković ispred nacionalne sekcije <strong>Srbije</strong> imala<br />
kraće saopštenje ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> prezentaciju nekih rešenja <strong>Srbije</strong> u svodnoj studiji izrađenoj<br />
na osnovu odgovora na upitnik nacionalnih sekcija.<br />
Plenarna sesija o klimatskim promenama i osiguranju održana je četvrtog dana<br />
Kongresa. Glavni govornik bio je profesor Marsel Fonten iz Belgije. Na plenarnoj<br />
sednici se raspravljalo o vrlo interesantnim temama. Jedna od njih bila je „Uticaj klimatskih<br />
promena na regione, ekonomske sektore i vrste <strong>osiguranja</strong>.” Istaknuto je da<br />
klimatske promene utiču na sve vrste <strong>osiguranja</strong>, a posebno na imovinska, <strong>osiguranja</strong><br />
od odgovornosti, kao i životno. Na ovu temu posebno su govorili Kristofer Rod (CGU<br />
Insurance Australia, Melbourne) iz Australije i Frederik Guden du Pavilon (FFSA, Paris)<br />
iz Francuske. Naročito je interesantno bilo izlaganje gospodina Roda, s obzirom<br />
da su katastrofalne nepogode <strong>za</strong>desile baš državu iz koje dolazi, a njegovo je izlaganje<br />
bilo potkrepljeno vrlo ilustrativnim primerima (propraćenim fotografijama) iz života<br />
Australije. Druga interesantna tema <strong>za</strong> diskusiju bila je ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> problem definisanja<br />
klimatskih rizika o čemu je govorio gospodin Marko Frigesi (Law school – University<br />
of Brescia, Milan) iz Italije. Ovo pitanje, smatra se, da je jako važno jer klimatske promene<br />
nose nove rizike.<br />
Sumirajući rezultate rada tokom prethodnih radnih dana Kongresa, konstatovano<br />
je da je Kongres uspešno okončan, na <strong>za</strong>dovoljstvo kako organi<strong>za</strong>tora, tako i<br />
učesnika. Referenti i učesnici u diskusiji na različite teme uspeli su da daju odgovore<br />
na brojna pitanja koja su „mučila” i teoriju i praksu, ali i da otvore nova o kojima će<br />
se raspravljati na novom XIV Kongresu, koji će biti održan od 29. septembra do 2.<br />
oktobra 2014. godine. Dogovoreno je da mesto održavanja budu Rim i Firenca. U<br />
popodnevnim satima poslednjeg radnog dana Kongresa, svoje skupštine održale su<br />
AIDA Evropa i CILA (Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Latinske Amerike, već pomenuta<br />
Iberijska, druga regionalna organi<strong>za</strong>cija u sastavu svetske AIDA).<br />
Možemo reći da je Kongres u Parizu odgovorio postavljenim ciljevima i opravdao<br />
svrhu održavanja. Ipak, ostala je izvesna do<strong>za</strong> strepnje ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> prirodne fenomene,<br />
odnosno <strong>za</strong> probleme koje i<strong>za</strong>zivaju klimatske promene. S obzirom da nema mesta na<br />
planeti zemlji koje nije pod uticajem klimatskih promena, ovaj problem, istaknuto je,<br />
problem je svih nas. Nauka i struka <strong>osiguranja</strong> još nije dala sve neophodne odgovore<br />
na pitanje kako rešavati probleme koje i<strong>za</strong>zivaju klimatske promene. Problem postaje<br />
teži jer ne postoji adekvatna istorija rizika, pa ni mogućnost pouzdanog obračuna
78<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
frekvencije šteta. Imajući u vidu da je reč o problemu globalnog karaktera, sasvim<br />
izvesno, o ovom pitanju će se još raspravljati u drugim prilikama.<br />
Ono što je predstavljalo iznenađenje to je da <strong>za</strong> generalne teme Kongresa i teme<br />
radnih grupa, osim radne grupe <strong>za</strong> Distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong> i radne grupe<br />
<strong>za</strong> Osiguranje motornih vozila, nisu pripremljeni generalni izveštaji koji bi bili dostupni<br />
učesnicima Kongresa. Isto se odnosi i na izlaganja učesnika u okviru plenarnih<br />
sednica Kongresa i radnih grupa, s obzirom da ni ona nisu propraćena pisanim ili<br />
drugim dokumentima dostupnim učesnicima.<br />
Četvrta po redu konferencija AIDA Europe održana je u organi<strong>za</strong>ciji njenog<br />
Izvršnog komiteta i Britanskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (BILA) 13. i 14. septembra<br />
2012. godine u Londonu. Generalna tema konferencije bila je „Vreme iskušenja,<br />
neizvesni ishodi: Kako se očekuje da se tome prilagode osiguravači i reosiguravači.”<br />
Iako je reč o regionalnoj konferenciji AIDA Europe, njoj su prisustvovali ne samo<br />
učesnici iz evropskih država, već i vanevropskih: SAD, Australije, Izraela, Argentine,<br />
Brazila, Bolivije, Čilea, Perua, Hong Konga, Tajvana, Japana i Venecuele. Konferenciji<br />
je prisustvovalo 263 delegata iz 35 država.<br />
Među govornicima su bila najpoznatija imena iz sveta <strong>osiguranja</strong> i to kako akademski<br />
prof. dr Erman Kousi (Katholieke Universiteit Leuven), prof. dr Žerom Kulman<br />
(Dauphine Université, Paris), prof. dr Samim Unan (Istanbul University), prof.<br />
dr Pjerpaolo Marano (Università Cattolica del Sacro Cuore – Milan), prof. dr Helmut<br />
Hajs (University of Zurich), prof. dr Piter Kočenburger (University of Connecticut<br />
School of Law), prof. dr Hose Maria Munjoz Paredes (University of Oviedo), tako i<br />
stručnjaci iz prakse kao Svenja Riharc (Verband Deutscher Versicherungs-Makler e.V.<br />
Hamburg), Kris Rod (CGU Insurance, Melbourne) i mnogi drugi.<br />
Prvog dana održan je sastanak Izvršnog komiteta AIDA Europe na kojem su razmatrana<br />
pitanja organi<strong>za</strong>cije konferencije, budžet i sponzorstva, kao i sastanci radnih<br />
grupa koje su razmatrale pitanja i teme koje su odabrane po svojoj aktuelnosti i atraktivnosti<br />
<strong>za</strong> učesnike konferencije.<br />
Svečano otvaranje IV konferencije bilo je 14. septembra kojom prilikom je gospodin<br />
Kolin Kroli, presednik AIDA Europe. O važnosti i značaju ove konferencije<br />
govori i činjenica da je u njenoj organi<strong>za</strong>ciji učestvovalo Britansko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong>, a da je posle njenog otvaranja ključni govor i prezentaciju održao gospodin<br />
Karel van Hul, direktor sektora <strong>za</strong> osiguranje i penzije pri Evropskoj komisiji iz<br />
Brisela.<br />
Po tački dnevnog reda „Aktuelni događaji / Trendovi u sudskoj praksi i odgovornosti”<br />
prezentovane su kratke informacije o razvoju prava <strong>osiguranja</strong> u raznim<br />
pravnim sistemima, uporedna anali<strong>za</strong> trendova u osiguranju od odgovornosti, propisima<br />
i reformama. U okviru ove tačke, ja sam prezentovao najznačajnije pravce<br />
reforme ugovora o osiguranju sadržanom u Nacrtu Građanskog <strong>za</strong>konika Republike<br />
<strong>Srbije</strong>, što je, kao i sve druge prezentacije, objavljeno u materijalu <strong>za</strong> konferenciju.
MEĐUNARODNA AKTIVNOST UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE...<br />
79<br />
Tokom konferencije uglednim članovima AIDA, univerzitetskim profesorima<br />
koji su istovremeno i članovi Redakcije, kao i ostalim delegatima konferencije podelio<br />
sam oko četrdesetak primeraka br. 3/2012 Revije u kojem su objavljeni radovi koje<br />
je nagradio Akademski podkomitet AIDA Europe, a čiji su ih autori prezentovali na<br />
sastancima radnih grupa u skladu sa temom koju su obradili.<br />
Kao i <strong>za</strong> sve prethodne konferencije, treba istaći ogroman trud organi<strong>za</strong>tora i<br />
sponzora koji su sopstvenim <strong>za</strong>laganjem omogućili uspešne radne sastanke i međusobne<br />
brojne susrete učesnika konferencije. Delegati su dolazili sa univerziteta,<br />
iz advokatskih firmi koje se direktno ili posredno bave osiguranjem, iz industrije<br />
<strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>, nadzornih organa itd. Na konferenciji je diskutovano o<br />
brojnim pitanjima sa kojima se suočava praksa u osiguranju, kako osiguravači, tako i<br />
osiguranici, otvarajući tako i nova sporna pitanja <strong>za</strong> naredne sastanke. Konferencija<br />
je predstavljala i idealnu priliku da se održe i prodube, prethodnih godina, uspostavljeni<br />
kontakti i prijateljstva, ali isto tako da se steknu i dragocena nova poznanstva u<br />
nauci i praksi <strong>osiguranja</strong>. Ovo je iskorišteno <strong>za</strong> moje dogovore o angažmanu pojedinaca<br />
u svojstvu autora u Reviji, kao i učešću na godišnjem savetovanju Udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
11. oktobar 2012.
Prof. dr Slobodan JOVANOVIĆ<br />
KO JE AIDA I KAKVO MESTO IMA UDRUŽENJE<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U AIDA?<br />
1. CILJEVI DELOVANJA, ORGANIZACIJA RADA I ČLANOVI<br />
Međunarodno udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> – AIDA (Association Internationale<br />
de Droit des Assurance – International Association for Insurance Law) je neprofitna<br />
međunarodna organi<strong>za</strong>cija osnovana 1960. u cilju promocije i razvoja saradnje njenih<br />
članova na međunarodnom nivou, kao i u svrhu proučavanja i proširenja znanja o<br />
međunarodnom i nacionalnom pravu <strong>osiguranja</strong> i s tim pove<strong>za</strong>nim pitanjima. Zadatak<br />
AIDA-e je da predlaže mere u vezi delatnosti <strong>osiguranja</strong> koje bi se usvajale na<br />
nacionalnom i međunarodnom nivou koji bi doveo do usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong><br />
i modela <strong>za</strong> rešavanje sporova iz <strong>osiguranja</strong>.<br />
Aktivnost AIDA-e odvija se na kongresima svake četvrte godine u organi<strong>za</strong>ciji<br />
jedne ili više nacionalnih sekcija, na sastancima radnih grupa koje se održavaju po<br />
pravilu dva puta godišnje, na konferencijama koje organizuje AIDA Europe, kao regionalna<br />
organi<strong>za</strong>cija u sastavu svetske AIDA i skupovima koje organizuju nacionalne<br />
sekcije AIDA. AIDA učestvuje na međunarodnim skupovima kao što su konferencije<br />
i simpozijumi u cilju saradnje sa drugim organi<strong>za</strong>cijama o temi <strong>osiguranja</strong>. Aktivnosti<br />
AIDA odvijaju se i kroz rad sledećih radnih grupa:<br />
1. Radna grupa <strong>za</strong> osiguranje motornih vozila<br />
2. Radna grupa <strong>za</strong> osiguranje života, privatno penzijsko i kolektivno osiguranje<br />
3. Radna grupa <strong>za</strong> osiguranje građansko-pravne odgovornosti<br />
4. Radna grupa <strong>za</strong> transport i osiguranje<br />
5. Radna grupa <strong>za</strong> osiguranje kredita<br />
6. Radna grupa <strong>za</strong> pomorsko osiguranje<br />
7. Radna grupa <strong>za</strong> reosiguranje<br />
8. Radna grupa <strong>za</strong> kumulaciju odštetnih <strong>za</strong>hteva i subrogaciju<br />
9. Radna grupa <strong>za</strong> distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong><br />
10. Radna grupa <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu potrošača i rešavanje sporova<br />
11. Radna grupa <strong>za</strong> nove tehnologije, prevenciju i osiguranje<br />
12. Radna grupa <strong>za</strong> državni nadzor <strong>osiguranja</strong><br />
AIDA izdaje periodiku koja sadrži i izveštaje o svojim aktivnostima, dopune o<br />
radu nacionalnih sekcija i radnih grupa i razvoju prava <strong>osiguranja</strong> širom sveta. Primer<br />
takve publikacije je AIDA Mail, elektronski bilten koji se objavljuje kvartalno.<br />
Pored toga, AIDA ima interes da sarađuje sa relevantnim institucijama, uključujući
KO JE AIDA I KAKVO MESTO IMA UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE...<br />
81<br />
obrazovne institucije u cilju istraživanja prava <strong>osiguranja</strong> i s njim pove<strong>za</strong>nih oblasti<br />
na međunarodnom i nacionalnom nivou.<br />
Od članova se kao njihova dužnost očekuje da sarađuju na ostvarivanju ciljeva<br />
AIDA-e, posebno na izradi nacionalnih izveštaja <strong>za</strong> svetske kongrese i dostavljanju<br />
informacija o razvoju prava <strong>osiguranja</strong> u svojim zemljama najmanje jednom godišnje,<br />
kao i da odgovaraju na upitnike o određenim piatnjima koji se koriste kao podloga<br />
<strong>za</strong> pedlaganje mera na nacionalnom i međunarodnom planu <strong>za</strong> unapređenjenje<br />
pitanja na koje se upitnik odnosi i harmoni<strong>za</strong>ciju ovih pitanja, odnosno rešenja na<br />
nivou EU i sveta. Na dan 10. 12. 2012. godine AIDA je imala pedesetosam članova –<br />
nacionalnih sekcija od čega: dvadesetsedam iz Evrope, deset iz Južne Amerike, šest iz<br />
centralne Amerike, devet iz Azije, tri iz Afrike, SAD, Australija i Novi Zeland.<br />
Predsednički Savet definiše AIDA-ine radne programe na međunarodnom nivou.<br />
Predsednički Savet sastoji se od predsednika, počasnog predsednika, do četiri<br />
potpredsednika, predsednika radnih grupa i maksimalno dvadesetpet savetnika. Članovi<br />
Predsedničkog Saveta biraju se na četiri godine, izuzev počasnih predsednika.<br />
Predsednik, u pravilu, može biti ponovo biran (dva puta u izuzetnim slučajevima).<br />
Predsednički Savet bira Generalna skupština koja obezbeđuje ravnomerno predstavljanje<br />
geografskih i jezičkih regiona u Savetu. Predsednički Savet se u pravilu sastaje<br />
dva puta godišnje ako je moguće. Njihovi sastanci se organizuju <strong>za</strong>jedno sa sastancima<br />
radnih grupa, često prilikom održavanja stručnih i naučnih skupova koje organizuju<br />
nacionalne sekcije, svetska AIDA ili regionalne organi<strong>za</strong>cije AIDA.<br />
AIDA Europe ima kao organe Skupštinu i Izvršni komitet, koji je izvršni organ<br />
Skupštine i telo koje ima, pored Skupštine, određena upravljačka prava ovom regionalnom<br />
organi<strong>za</strong>cijom svetske AIDA. U Komitetu od trinaest članova, naše Udruženje<br />
je <strong>za</strong> člana delegiralo dr Slobodana Jovanovića, potpredsednika Udruženja.<br />
Službeni jezici AIDA su francuski, engleski, nemački, italijanski i španski.<br />
Članstvo AIDA se sastoji od nacionalnih sekcija – jednog nacionalno organizovanog<br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> koja su članovi AIDA kao matične organi<strong>za</strong>cije.<br />
Dakle, AIDA nema pojedinačne članove (fizička i pravna lica), pa se <strong>za</strong>to oni koji su<br />
<strong>za</strong>interesovani da se uključe u rad AIDA moraju pridružiti svojoj nacionalnoj sekciji.<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> kao nacinalna sekcija AIDA <strong>za</strong> Srbiju teži<br />
da razvije naročito tesnu saradnju sa nacionalnim sekcijama AIDA zemalja u našem<br />
okruženju, s obzirom da naročito zbog nedostatka finansijskih sredstava ima velikih<br />
poteškoća u povezivanju sa nacionanim sekcijama zemalja izvan regiona <strong>za</strong>padnog<br />
Balkana i Evrope, a posebno sa zemljama Severne i Južne Amerike, Azije i Australije.<br />
Pored AIDA Europe u sastavu svetske AIDA deluje još jedna regionalna organi<strong>za</strong>cija<br />
– AIDA Južne Amerike.<br />
U nastavku izlaganja, dajemo pregled održanih svetskih kongresa AIDA i tema<br />
tih kongresa do 2010. godine povodom čijeg održavanja su <strong>za</strong> brojna od njih objavljeni<br />
opsežni tomovi knjiga koji sadrže nacionalne referate po pojedinim temama
82<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
(uključuju i referate autora – članova Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>) i svodne,<br />
generalne izveštaje po njima. Pregled tema i prezentacija konferencija AIDA Europe i<br />
pre<strong>za</strong>ntacija XIIIog svetskog kongresa AIDA, kao i navod o ličnostma koje vode svetsku<br />
i AIDA Europe dat je u posebnom poglavlju. Takođe, i pregled referata i drugih<br />
pisanih izveštaja koje su napisali <strong>za</strong> pojedine kongrese AIDA autori srpske sekcije<br />
AIDA dat je u posebnom poglavlju pri kraju ove publikacije pod naslovom<br />
2. SVETSKI KONGRESI AIDA<br />
1962. Rim<br />
Teme:<br />
– Moderni aspekti pravnog koncepta <strong>osiguranja</strong><br />
– Funkcije privatnog <strong>osiguranja</strong> i socijalnog <strong>osiguranja</strong><br />
– Ciljevi i sredstva državne kontrole<br />
1966. Hamburg<br />
Generalne teme:<br />
– Akcija države u vezi sa društvima <strong>za</strong> osiguranje u problemima<br />
– Osiguranje dobiti: osiguranje izgubljene dobiti, nova vrednost, ugovorena<br />
vrednost i princip obeštećenja<br />
Posebne teme:<br />
– Mogućnosti smanjenja finansijskog tereta <strong>osiguranja</strong> opšte odgovornosti<br />
(suma <strong>osiguranja</strong>, franši<strong>za</strong>, troškovi pravne <strong>za</strong>štite)<br />
– Uticaj ponašanja osiguranika na ugovoreno pokriće (posebna jemstva, pogrešno<br />
prijavljivanje činjenica, prikrivanje; neprijavljivanje, gubitak prava; Obliegenheiten)<br />
– Kolektivno osiguranje, posebno životno osiguranje<br />
– Klauzule „Od skladišta do skladišta” u osiguranju pomorskog kaska<br />
1970. Pariz<br />
Teme:<br />
– Prava trećih lica prema osiguravaču<br />
– Osiguranje i monetarne varijacije<br />
1974. Lo<strong>za</strong>na<br />
Teme:<br />
– Akumulacija isplata odštetnih <strong>za</strong>hteva, regres i subrogacija u privatnom i javnom<br />
osiguranju
KO JE AIDA I KAKVO MESTO IMA UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE...<br />
83<br />
– Osiguranje i nasilne radnje protiv društvene <strong>za</strong>jednice, koje pogađaju lica ili<br />
imovinu<br />
1978. Madrid<br />
Teme:<br />
– Prevencija i osiguranje<br />
– Zagađenje i osiguranje<br />
1982. London<br />
Teme:<br />
– Osiguranje i odgovornost davalac usluga<br />
– Principi koji treba da se primenjuju na osiguranje lica<br />
1986. Budimpešta<br />
Teme:<br />
– Promene u pravu o odgovornosti; i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> osiguravače<br />
– Pogoršanje i druge izmene u stanju rizika<br />
1990. Kopenhagen<br />
Teme:<br />
– Štete iz međunaordnih nezgoda u svetlu vanugovorne odgovornosti i prava<br />
<strong>osiguranja</strong><br />
– Finansijski nadzor društava <strong>za</strong> osiguranje sa posebnim osvrtom na finansijske<br />
resurse neophodne <strong>za</strong> poslovanje <strong>osiguranja</strong><br />
1994. Sidnej<br />
Teme:<br />
– Slobodan ugovaranja i izbor merodavnog prava u osiguranju<br />
– Životno osiguranje u vezi sa državnim i privatnim penzijama<br />
1998. Marakeš<br />
Teme:<br />
– Posrednici u osiguranju<br />
– Pravo korisnika iz ugovora o osiguranju<br />
2002. Njujork<br />
Teme:<br />
– Alternativni mehanizmi nadoknade u osiguranju od odgovorosti <strong>za</strong> štete koje<br />
nisu prouzrokovane saobraćajnim nezgodama
84<br />
Slobodan JOVANOVIĆ<br />
– Integracija finansijskih usluga<br />
2006. Buenos Aires<br />
Teme:<br />
– Osiguranje, reosiguranje i uticaj terorizma<br />
– Uticaj naučnih i tehnoloških inovacija na <strong>osiguranja</strong> lica<br />
2010. Pariz<br />
Teme:<br />
– Obavezno osiguranje – pravni i ekonomski mitovi i stvarnost<br />
– Klimatske promene<br />
– Arbitraža iz tri ugla: proširenje, privremene mere, nadležnost? Obeštećenje, ali<br />
u kojoj visini?<br />
11. decembra 2012.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
DOGAĐAJ ZA ISTORIJU UDRUŽENJA ZA<br />
PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
Osvrt na izbor dr Slobodana Jovanovića <strong>za</strong> člana Izvršnog komiteta<br />
AIDA Europe kao znak priznanja AIDA Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> njegovo uspešno delovanje *<br />
DRAGI PRIJATELJI,<br />
Među evropskim nacionalnim sekcijama Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> (Association Internationale du Droits des Assurances – AIDA) već nekoliko<br />
godina sazrevala je ideja, a od 2007. godine je <strong>za</strong>počela i aktivnost na njihovom<br />
regionalnom organizovanju u samostalni ogranak – AIDA Europe. Cilj tog regionalnog<br />
organizovanja u okviru AIDA je bio da se podstakne aktivnost neaktivnih<br />
nacionalnih sekcija AIDA u Evropi i posredstvom ovog novog ogranka (u AIDI inače<br />
deluje i Iberijski ogranak) locira ostvarivanje istovetnih ciljeva, ciljeva AIDA, na<br />
područje Evrope. Ciljevi AIDA i način kako se oni ostvaruju su poznati članovima<br />
našeg Udruženja koji aktivno učestvuju u njegovom radu ili prate rad Udruženja kao<br />
čitaoci Revije, u čijem brojevima se objavljuju akti AIDA (Statut, Revija, br. 4/2006)<br />
i izveštaji o radu organa AIDA, upitnici radnih grupa koje u njoj delaju i informacije<br />
o i sa kongresa koji se održava svake četiri godine. Završna fa<strong>za</strong> tog procesa u<strong>pravo</strong><br />
je okončana u Hamburgu 22. i 23. maja kada je održana osnivačka Skupština AIDA<br />
Europe, obavljen izbor Izvršnog Komiteta AIDA Europe i održana prva Konferencija<br />
AIDA Europe sa generalnom temom „Osiguranje i reosiguranje – novi i<strong>za</strong>zovi.” Osnivačkoj<br />
skupštini su prisustvovali delegati iz dvadesettri evropske nacionalne sekcije<br />
AIDA, a mnoge nacionalne sekcije su na njoj glasale preko punomoćnika, delegata<br />
nacionalnih sekcija koji su neposredno učestvovali u njenom radu.<br />
1-og maja ove godine, primio sam pismo – poziv od gospodina Mikaela Rosenmajera<br />
1 , člana Osnivačkog komiteta AIDA Europe, adresovano na sve predsednike<br />
*<br />
Tekst je, zbog značaja <strong>za</strong> jubilej Udruženja kome je posvećena ova knjiga, preuzet iz Revije <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br. 1–2/2008, str. 8–10.<br />
1<br />
Mikael Rosenmajer je partner u firmi Plesner Law Firm, Kopenhagen. On je savetnik danskim<br />
i stranim klijentima o korporativnom pravu, pravu <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong> uključujući<br />
odgovornost <strong>za</strong> proizvod i nadzorna pitanja. Učestvovao je u velikom broju postupaka pred<br />
Vrhovnim sudom Danske, Evropskog suda pravde kao i nacionalnim i međunarodnim arbitražnim<br />
sudovima. Mikael Rosenmajer je član odbora Danskog vrhovnog suda advokatskog udruženja.<br />
Mikael Rosenmajer je od 1988. g. predsednik Danskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, a od<br />
1990. godine član Predsedničkog saveta Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> AIDA i
86<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
evropskih nacionalnih sekcija koje su se prihvatile članstva u inicijativnom odboru<br />
AIDA Europe na sastanku održanom u Rimu, juna 2007. godine, da ako želim da<br />
mogu da nominujem <strong>za</strong> mesto člana Izvršnog Komiteta AIDA Europe pojedinca iz<br />
reda članova svoje nacionalne sekcije (Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>) <strong>za</strong> koga<br />
sam uveren da je entuzijasta o AIDA Europe, da je privržen ostvarivanju njenih ciljeva<br />
i koji će moći da posveti svoje vreme ovoj organi<strong>za</strong>ciji.<br />
Bez premišljanja sam na ovaj poziv učinio predlog, koji je prosleđen svim članicama<br />
- osnivačima AIDA Europe, da to bude dr Slobodan Jovanović. U pismu o kandidaturi<br />
sam u kratktim crtama 2 upoznao Organi<strong>za</strong>cioni komitet i nacionane sekcije<br />
– osnivače sa referencama Slobodan Jovanovića koje ga kvlifikuju kao entuzijasta u<br />
ostvarivanju ciljeva AIDA i kompetentnog praktičara i priznatog naučnog radnika u<br />
oblasti <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>. I dogodilo se ono što sam intimno očekivao – da će<br />
Slobodan Jovanović biti i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> jednog od deset članova Komiteta. To moje očekivanje<br />
se, na moju veliku sreću, poka<strong>za</strong>lo sasvim izvesnim još pre održavanja Osnivačke<br />
skupštine kada je gospodin Rosenmejer predsednicima nacionalnih sekcija uputio<br />
listing koji je sadržao predlog Organi<strong>za</strong>cionog odbora Skupštini <strong>za</strong> izbor članova Komiteta:<br />
<strong>za</strong> predsednika Kolin Kroli i <strong>za</strong> članove Đuzepina Kapaldo (Italianska sekcija),<br />
Oto Čurgo (Mađarska Sekcija), Pegi Šaron (Izraelska Sekcija), Žerom Kulman (Francuska<br />
Sekcija), Joanis Rokas (Grčka Sekcija), Slobodan Jovanović (Srpska Sekcija),<br />
Hose Maria Munjoz Paredes (Španska sekcija), Torben Bondrop (Danska Sekcija) i<br />
Robert Koh (Nemačka Sekcija).<br />
Sa kojim je to veličinama Slobodan Jovanović i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> člana Izvršnog Komiteta<br />
AIDA Europe sa kojima će nastaviti u sledećih četiri godina da gradi i usmerava rad<br />
AIDA Europe i preko nje utiče na aktivnosti integralne AIDA, dovoljno je upoznati se<br />
u fusnotama sa nekim referencama gospode Kolina Krolija 3 , predsednika i Žeroma<br />
predsednik AIDA od 1998. godine do 2002. godine. Član je Radne grupe AIDA <strong>za</strong> reosiguranje.<br />
Jedan je od tri člana Koordinacionog komiteta AIDA Europe.<br />
2<br />
„Dr Slobodan Jovanović je pomoćnik direktora u Direkciji <strong>za</strong> reosiguranje u „Akcionarskom<br />
društvu <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje DDOR Novi Sad” (Italijanska Fondiaria SAI Group je stekla<br />
većinski deo akcija ovog društva od februara 2008). On je član Upravnog odbora Srpske sekcije,<br />
predsednik je radne grupe <strong>za</strong> reosiguranje i saradnju sa članovima AIDA i upšte međunarodne<br />
odnose. Gospodin Jovanović je glavni urednik Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> koje objavljuje naša<br />
nacionalna sekcija.”<br />
3<br />
Kolin Kroli, predvodi renomirani tim <strong>za</strong> reosiguranje i međunarodne rizike sa više od 40<br />
advokata pri advokatskoj firmi Barlow Lyde & Gilbert u Londonu. Zastupajući brojne vodeće<br />
osiguravajuće i reosiguravajuće kompanije i sindikate, on savetuje u svim oblastima <strong>osiguranja</strong><br />
koncentrišući se najviše na reosiguranje, uključujući uslove ugovora, rešavanje sporova, pitanja u<br />
vezi sa azbestom, <strong>za</strong>gađenjem i alternativnim prenosom rizika ne samo u Londonu već i u saradnji<br />
sa njihovom mrežom advokata korespondenata u inostranstvu. Rangiran kao jedan od dvadeset<br />
najboljih advokata <strong>za</strong> reosiguranje u svetu u anketi časopisa Euromoneys Best of the Best, Colin je<br />
nedavno, treću godinu u nizu, predložen od strane časopisa International Who’s Who of Business<br />
Lawyers <strong>za</strong> svetski vodećeg advokata <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje. On je takođe preporučen u
DOGAĐAJ ZA ISTORIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
87<br />
Kulmana 4 , člana Komiteta koji je na sednici Komiteta i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> podpredsednika. Sa<br />
nekim članovima Komiteta čitaoce ne treba posebno upoznavati, kao što je profesor<br />
Joanis Rokas, sa kojim i nekim drugim članovima Grčke Sekcije naše Udruženje sarađuje<br />
već nekoliko godina kroz njihovo učešće u svojstvu referenata na godišnjim<br />
savetovanjima na Paliću ili autora članaka u Reviji.<br />
Čemu treba da <strong>za</strong>hvali Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> <strong>za</strong> čast što je njegov<br />
član Slobodan Jovanović i<strong>za</strong>bran u Izvršni Komitet AIDA Europe?<br />
Na prvom mestu to je posvećenost sa kojom naše Udruženje participira u radu i<br />
ostvarivanju ciljeva AIDA. Podsetiću da je u toku 2006. i 2007. god. na <strong>za</strong>htev AIDA<br />
Radne grupe <strong>za</strong> reosiguranje, Udruženje odgovorilo na tri upitnika na osnovu kojih<br />
se priprema izdavanje monografije o reosiguranju u svetu, na jedan, sastavljen u<br />
istom cilju, Radne grupe <strong>za</strong> distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong>, da Udruženje redovno<br />
dostavlja informacije AIDA o aktivnostima Udruženja koje se objavljuju u AIDA<br />
Flash biltenu (poruke sa savetovanja na Paliću, informacije o organi<strong>za</strong>ciji i temama<br />
seminara i okruglih stolova, objavljivanju novih brojeva i sadržini novih brojeva Revije,<br />
donošenju novih propisa iz oblasti <strong>osiguranja</strong>), ali da ažurno izvršava i na izgled<br />
banalne obaveze koje ima prema ovoj uglednoj međunarodnoj pravničkoj organi<strong>za</strong>ciji<br />
koje, <strong>za</strong>jedno sa prethodno istaknutim, govore da je naša nacionalna sekcija duboko<br />
privržena ostvarivanju ciljeva AIDA (Udruženje obaveštava AIDA o brojnom stanju<br />
i personalnim podacima <strong>za</strong> članove, redovno plaća godišnju članarinu, odgovara na<br />
tražene informacije raznih vrsta i sl.).<br />
Ličnostima koje su dugogodišnji članovi organa AIDA i koji je i danas vode, takođe,<br />
nije moglo da ostane ne<strong>za</strong>paženo da je Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> odmah<br />
podržalo osnivanje AIDA Europe i učestvovalo preko svog delegata gospodina Dejana<br />
Davidovića, aktuelnog člana Upravnog odbora, na inicijalnoj sednici u Rimu posvećenoj<br />
njenom osnivanju, da su članovi Udruženja na većini od XII održanih kongresa<br />
učestvovala sa referatima svojih članova ili odgovorima na upitnike na kongresne teme<br />
anketi Legal 500 2007 <strong>za</strong> vodećeg pojedinca u reosiguranju, dok ga Chambers and Partners 2008<br />
identifikuje kao „kompletni gospodin reosiguranje”.<br />
Kolin je generalni sekretar AIDA i predsednik Radne grupe AIDA <strong>za</strong> reosiguranje. Aktivni<br />
je član Udruženja <strong>za</strong> odbranu i korporativno savetovanje (Federation of Defense and Corporate<br />
Counsel – FDCC), gde je jedini neamerički član njihovog odbora. One je nekadašnji član Saveta <strong>za</strong><br />
registraciju brokera <strong>osiguranja</strong> kojeg je imenovala Vlada (Insurance Brokers Registration Council -<br />
IBRC), a <strong>za</strong>uzimao je i druge brojne funkcije. Colin je redovni predavač na Univerzitetima u Cirihu<br />
i Hamburgu i širom sveta, a takođe i <strong>za</strong>menik glavnog i odgovornog urednika časopisa Reinsurance<br />
Practice and the Law (izdavač lnforrna) i autor mnogih priloga o reosiguranju.<br />
4<br />
Profesor Žerom Kulman je predavač na predmetu Privatno <strong>pravo</strong> na Univerzitetu Paris Dauphine<br />
i takođe direktor „Institut des Assurances de Paris”, Univerziteta u Parizu. Jerome je kvalifikovani<br />
advokat pri pariskoj advokatskoj komori, konsultant i arbitar u sporovima u vezi sa osiguranjem<br />
imovine i lica u ime društava <strong>za</strong> osiguranje, brokera, banaka i korporacija. Predsednik je francuske<br />
sekcije AIDA, član mnogih profesionalnih udruženja <strong>osiguranja</strong> i autor je ogromnog broja priloga<br />
i studija.
88<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
(na primer, sa referatima na VII svetskom kongresu AIDA u Budimpešti 1986. godine<br />
i X kongresu u Marakešu 1998. godine) i da je Udruženje, inače pravni sledbenik<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, postalo član AIDA 1962. godine, dve godine<br />
nakon njenog osnivanja. Nisu <strong>za</strong>boravu prepušteni u AIDA i prisni lični kontakti koji<br />
su raniji predsednici našeg Udruženja imali sa ličnostima koja su bila ili su još članovi<br />
organa AIDA kroz njenu dugu istoriju. Na primer, pokojnog profesora Vladimira Jovanovića<br />
sa Karoljom Bardom, aktuelnim predsednikom Mađarske nacionalne sekcije i<br />
dugogodišnjim podpredsednikom AIDA koji se povodom održavanja Osnivačke skupštine<br />
AIDA Europe u Hamburgu setio te bliske kolegijalne veze.<br />
Na drugom mestu to su lične reference Slobodana Jovanovića koje su me opredelile<br />
da ga predložim <strong>za</strong> člana Izvršnog Komiteta AIDA Europe. Dr Slobodan Jovanović<br />
je svestrani poznavalac <strong>osiguranja</strong>. On duboko poznaje poslove i praksu re<strong>osiguranja</strong>,<br />
na kojima inače čitav nih godina sa veliki uspehom ostvaruje svoju glavnu profesionalnu<br />
karijeru. Jednako reosiguranju poznaje i tehniku i praksu <strong>osiguranja</strong>. Domaću<br />
i međunarodnu. On je, takođe, svestran poznavalac nauke re<strong>osiguranja</strong> i <strong>osiguranja</strong>.<br />
I veoma je uspešan i plodan pisac u širokoj oblasti prakse i teorije <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>.<br />
Izvanredan je poznavalac engleskog jezika, literarnog i pravne terminologije<br />
ovog jezika, posebno u domenu <strong>osiguranja</strong>. Koliko je u svemu ovome uspešan, dovoljan<br />
je samo uvid u članke i druge priloge koje objavljuje iz broja u broj u Reviji u<br />
poslednje dve godine i u njegove prevode direktiva EU, čijem objavljivanju urednici i<br />
redakcija Revije posvećuju ogromni značaj.<br />
A od kolikog je značaja izbor Slobodana Jovanovića, ispred sekcije AIDA Srbija u<br />
Izvršni Komitet AIDA Europe? Pre odgovora na ovo pitanje želim da ilustrujem na jednom<br />
primeru značaj koje pojedine nacionalne sekcije AIDA poklanjaju izboru svojih<br />
članova u organe AIDA i s tim u vezi koliko napora i finansijskih sredstava ulažu u izbor<br />
svojih članova. 1986. godine, izolovana kao članica istočnog bloga od ostatka Evrope,<br />
mađarska nacionalna sekcija je organizovala svetski Kongres AIDA u Budimpešti čija<br />
ju je organi<strong>za</strong>cija koštala oko 10 miliona dolara, kojom prilikom je kao izraz <strong>za</strong>sluga <strong>za</strong><br />
ovaj poduhvat „nagrađena” mestom četvrtog podpredsednika AIDA.<br />
Izbor Slobodana Jovanovića je nesporno znak priznanja kako proteklom decenijskom<br />
tako i aktuelnom doprinosu naše nacionalne sekcije u stvaranju i izgradnji svetske<br />
AIDA i AIDA Europe, doprinos i znak Srbiji od AIDA Europe da ne treba više da<br />
oseća i da nije izolovana od ostatka Evrope u koju ju je u poslednjoj deceniji 20. <strong>veka</strong><br />
dovela politika Slobodana Miloševića. To je priznanje ličnosti Slobodana Jovanovića,<br />
a takođe, „DDOR-u Novi Sad” što ga ima u svojim redovima i što je <strong>za</strong>hvaljujući<br />
razumevanju značaja ciljeva koje u osiguranju ostvaruje naše Udruženje, godinama,<br />
u svojstvu donatora, svesrdno finansijski i organi<strong>za</strong>ciono pomagala rad Udruženja<br />
i potsticala svoje najstručnije <strong>za</strong>poslene da se aktivno uključe u njegov rad, na koji<br />
način je došlo do toga da Slobodan Jovanović postane jedan od najaktivnijih članova<br />
Udruženja i konačno član Izvršnog Komiteta AIDA Europe.
DOGAĐAJ ZA ISTORIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
89<br />
Članstvo Slobodana Jovanovića u ovom Komitetu izvesno je da će biti podstrek<br />
mladim članovima našeg Udruženja, uspešnim ili onim koji svojim već postignutim<br />
rezultatima obećavaju da će moći da ostvare uspešnu profesionalnu karijeru, da<br />
prionu još više na rad, na sticanje visokih stručnih i naučnih zvanja i preuzimu, pa i<br />
prevaziđu, ulogu koju u Udruženju, struci i nauci nacionalnog i međunarodnog prava<br />
<strong>osiguranja</strong> imamo mi, po godinama i profesionalnom stažu, njihove mnogo starije<br />
kolege, kojih je mnogo u našem osiguranju.<br />
I na samom kraju, ali ne od manje važnosti je dati ovim povodom, odgovor na<br />
izvesno pitanje: šta možemo i moramo očekivati od poverenja koje je Slobodanu Jovanoviću<br />
poklonjeno da bude predložen <strong>za</strong> izbor i priznanja koje je dobio izborom <strong>za</strong><br />
člana Komiteta? To je da njegovim <strong>za</strong>laganjem u ličnim kontaktima i poznanstvima<br />
sa ekspertima iz Komiteta i nacionalnih sekcija AIDA Europe, uz bezrezervnu pomoć<br />
uprave i drugih članova Udruženja i „DDOR-a Novi Sad” pomogne da se uspostave<br />
bliske veze srpske sekcije AIDA sa određenim brojem nacionalnih sekcija AIDA<br />
Europe, odnosno svetske AIDA, što na praktičnom planu treba da obezbedi učešće<br />
eksperata iz tih sekcija na skupovima koje organizuje naše Udruženje i obrnuto, proširenje<br />
kora autora priloga u Reviji i inostranih članova u redakciji našeg časopisa,<br />
realnom povezivanja srpskog i evropskog <strong>osiguranja</strong> u ostvarivanju praktičnih ciljeva<br />
kojima je posvećena AIDA i na toj osnovi harmoni<strong>za</strong>ciji našeg prava sa evropskim<br />
<strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>, što je jedan od osnovnih državnih ciljeva <strong>Srbije</strong>, i <strong>za</strong>hvaljujući<br />
svemu tome doprinese podi<strong>za</strong>nju ugleda <strong>Srbije</strong>.<br />
Ukupna kadrovska slika našeg Udruženja i srpskog <strong>osiguranja</strong> uopšte, personalni<br />
kapacitet kojim ras<strong>pola</strong>že srpsko osiguranje može da uspori ova naša očekivanja<br />
od izbora Slobodana Jovanovaća <strong>za</strong> člana Izvršnog Komiteta AIDA Europe. Jer, <strong>za</strong><br />
uspostavljanje i održavanje bliskih ve<strong>za</strong> sa subjektima evropskog <strong>osiguranja</strong>, koja želimo<br />
da ostvarimo njegovim angažovanjem, potrebni su kvalitetni ljudi koji će, kao<br />
od Udruženja predloženi članovi radnih grupa i drugih tela AIDA, zbog tih njihovih<br />
svojstava biti prihvaćeni u Evropi. A još više, skromna finansijska sredstava sa kojima<br />
ras<strong>pola</strong>že Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> koja ono može da, pored njegovih ličnih,<br />
uloži u njegova putovanja na sastanke Komiteta i druge AIDA forume po Evropi<br />
<strong>za</strong>rad ostvarivanja funkcije na koju smo ga nominovali. Ipak, ja se duboko nadam da<br />
će čast koja je Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i, preko njega, srpskom osiguranju<br />
uka<strong>za</strong>na izborom Slobodana Jovanovića dotaći emocije odgovornih u njegovom<br />
„DDOR-u Novi Sad”, ali i drugim društavima <strong>za</strong> osiguranje koji svojim skromnim<br />
sredstvima ali trajno finansijski pomažu rad našeg Udruženja i da ćemo biti u stanju<br />
da udruženim novčanim sredstvima iz sva ova tri izbora da podržimo njegov angažman.<br />
31. maja 2008.
MEĐUNARODNA SARADNJA – PUT<br />
SRBIJE KA OLIMPU OSIGURANJA<br />
INTERVJU UREDNIKA ČASOPISA risCONTROL * SA<br />
PROFESOROM JOVANOM SLAVNIĆEM **1<br />
Sledeći intervju predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, profesora<br />
Univerziteta dr Jovana Slavnića, je pledoaje <strong>za</strong> međunarodnu saradnju na planu nauke<br />
<strong>osiguranja</strong>. Ona je od velike važnosti u sadašnjem trenutku, u kome SAD (poseta<br />
američkog potpredsednika Dž. Bajdena Srbiji 25. 5.) i EU naglašavaju ključnu poziciju<br />
<strong>Srbije</strong> kao privrednog partnera na Balkanu. „Zajedno smo jači” u Srbiji danas nije<br />
samo slogan, već priznanje osiguranju i drugim branšama u Evropi nakon destruktivnih<br />
dela „nacionalističkih solo trkača.”<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je, ubrzo nakon smene vlasti (5. 10. 2000.) u<br />
proleće 2001. godine, orijentisalo svoj program u pravcu Evropske unije. Nova (od 7.<br />
7. 2008.) Vlada <strong>Srbije</strong> je odala jasno priznanje Evropi i proglasila stupanje u članstvo<br />
EU <strong>za</strong> najviši prioritet. ***2<br />
risControl: Gospodine profesore Slavniću, aprila meseca ove godine je u Srbiji,<br />
u poznatom srpskom turističkom mestu, na jezeru Palić, u organi<strong>za</strong>ciji Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> održano međunarodno savetovanje iz oblasti prava<br />
*<br />
risControl je mesečni časopis koji, sa nekoliko različitih varijatni imena, izlazi u Beču već 31<br />
godinu. Prvobitno je koncipiran kao list maklera (brokera) <strong>osiguranja</strong> da bi vremenom, sa<br />
otvaranjem tržišta <strong>osiguranja</strong> 80-tih godina 20. <strong>veka</strong>, počeo da se obraća široj publici. Tada su<br />
se, naime, nametnule nove teme i aspekti gledanja na branšu brokera <strong>osiguranja</strong>, pa je risControl<br />
postao faktor izgradnje različih mišljenja i pristupa temama u čitavoj delatnosti <strong>osiguranja</strong>, pa<br />
i šire – u finansijskoj delatnosti. Danas ovaj časopis, kao i njegovo dvonedeljno internet izdanje<br />
čitaju, osim brokera i osiguravača, i klijenti i njihovi partneri iz drugih branši, čineći da mesečni<br />
tiraž lista sa početnih 1.000 poraste na 5.000 i potom 9.000 primeraka. On nije naučni magazin,<br />
ali je <strong>za</strong>uzeo mesto najpopularnijeg stručno-informativnog lista u branši <strong>osiguranja</strong> u Austriji. U<br />
njemu se objavljuju intervjui priznatih teoretičara i praktičara <strong>osiguranja</strong> o novim trendovima,<br />
vesti o otvaranju novih filija društava <strong>za</strong> osiguranje, centara <strong>za</strong> školovanje i sl. Top tema časopisa je<br />
objavljivanje godišnjeg „Izbora osiguravača sa najboljom uslugom” u specijalnom prilogu. Svako<br />
ko veruje da ima relevantnu vest <strong>za</strong> osiguranje i iz <strong>osiguranja</strong>, može je ponuditi časopisu. Činjenica<br />
je da u Austriji nema inovativnog spisateljski verziranog direktora u osiguranju koji već nije objavio<br />
svoj tekst u risControlu. Danas je najtačniji opis ovog časopisa: vesti o struci i nauci <strong>osiguranja</strong> u<br />
Austriji (i partnerima u zemlji i inostranstvu u kontekstu EU).<br />
**<br />
Intervju je objavljen u junskom broju (NR 06/2009) bečkog časopisa risControl, na str. 26–28.<br />
Naslov intervjua i uvodni tekst <strong>za</strong> intervju je napisalo uredništvo risControl-a. (Prof. dr Volfgang<br />
Rorbah)<br />
***<br />
Ovaj intervu je u prevodu sa nemačkog jezika objavljen u Reviji <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br.<br />
3–4/2009, str. 91–93. Našao je mesto u publikaciji o pedesetogodišnjici rada Udruženja zbog<br />
značaja <strong>za</strong> njegovu istoriju.
MEĐUNARODNA SARADNJA – PUT SRBIJE KA OLIMPU OSIGURANJA<br />
91<br />
i ekonomije <strong>osiguranja</strong>. Možete li naše čitaoce da upoznate sa ključnim ciljem ove<br />
konferencije?<br />
Profesor Slavnić: X godišnje Savetovanje Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
je organizovano 24–25. aprila pod nazivom „Integracija (prava) <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u<br />
evropski (EU) sistem <strong>osiguranja</strong>.” Opredeljenjem <strong>za</strong> ovu generalnu temu i, u okviru<br />
nje, izborom konferenciji ponuđenih referata autora, mi smo uložili još jedan, novi,<br />
napor da kroz njihovu prezentaciju i u diskusiji o njima utičemo da svest o evoluciji<br />
evropskog (EU) prava <strong>osiguranja</strong> i sa njim pove<strong>za</strong>nih oblasti, mora veoma brzo da<br />
se prihvati u Srbiji i ona materijalizuje čim pre izmenom postojećih i donošenjem<br />
novih propisa usklađenih sa <strong>za</strong>konodavstvom EU. Na stvaranju ove svesti Udruženje<br />
je radilo još pre nego što su se <strong>za</strong>padni Balkan i Srbija okrenuli ka Evropskoj uniji jer<br />
je razumelo da osnovnu snagu <strong>za</strong> ubr<strong>za</strong>nje napretka <strong>Srbije</strong> ka EU čine reforme i usvajanje<br />
<strong>za</strong>kona u svakoj pojedinoj privrednoj i drugoj oblasti delatnosti, znači i sektoru<br />
<strong>osiguranja</strong>, a ne kako je to godinama srpski politički imperijum, posle demokratskih<br />
promena 2000. godine, u izborne i druge političke svrhe predstavljao, da to čini puko<br />
potpisivanje i primena Sporazuma o stabili<strong>za</strong>ciji i pridrživanju <strong>Srbije</strong> EU <strong>za</strong> koje Srbija,<br />
kao što je poznato, još uvek ne ispunjava postavljene joj uslove.<br />
risControl: Verovatno možete da istaknete i druge razloge zbog kojih Udruženje<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> kontinuirano i uporno, iz godine u godinu, svoje<br />
konferencije posvećuje usklađivanju prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i sa <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong><br />
pove<strong>za</strong>nim oblastima <strong>osiguranja</strong> sa sistemom <strong>osiguranja</strong> EU?<br />
Profesor Slavnić: Odgovora na ovo pitanje ima više. Prvo, <strong>za</strong>to što je jedan od<br />
osnovnih statutom ustanovljenih programskih ciljeva Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> duboka posvećenost ka preduzimanju aktivnosti i mera u cilju harmoni<strong>za</strong>cije<br />
prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> s <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong> Evropske unije. O tome svedoče na<br />
desetine ovoj temi posvećenih autorskih priloga i konkretizovanih predloga <strong>za</strong> harmoni<strong>za</strong>ciju<br />
objavljenih u zbornicima radova sa naših palićkih savetovanja počev od<br />
2001. godine i u časopisu Udruženja, Reviji, od 2002. godine kao prve godine njenog<br />
objavljivanja.<br />
Drugo, to je istovremeno i obave<strong>za</strong> Udruženja prema Association Internationale<br />
du Droit des Assurances (AIDA) – matičnoj međunarodnoj organi<strong>za</strong>ciji <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> u kojoj je ono njena nacionalna sekcija – AIDA Serbia i ima mesto člana<br />
upravljačkog komiteta u njenoj regionalnoj organi<strong>za</strong>ciji AIDA Europe. AIDA je od<br />
svog osnivanja 1960. jedan od važnih pokretača međunarodnih, evropskih i svetskih<br />
harmoni<strong>za</strong>cija i kodifikacija propisa u oblasti <strong>osiguranja</strong>. Mi samo pratimo ovaj<br />
osnovni cilj AIDA koji smo preuzeli ulaskom u njeno članstvo 1962. Tada kao deo<br />
Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i, kasnije, kao pravni sledbenik ovog<br />
jugoslovenskog udruženja koje je (pravno sledbeništvo) AIDA, nakon raspada Jugoslavije,<br />
priznala Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.
92<br />
Intervju urednika časopisa risCONTROL sa profesorom Jovanom Slavnićem<br />
Treće, što smo uvereni da je izgradnja srpskog prava uopšte i prava <strong>osiguranja</strong><br />
na temeljima harmonizovanih rešenja koja je ustanovila EU akt upotpunjavanja i<br />
uključivanja srpskog prava u tokove evropske pravne civili<strong>za</strong>cije.<br />
Četvrto, <strong>za</strong>to što kroz naše autorske priloge objavljene povodom ovog i savetovanjima<br />
organizovanim proteklih godina želimo da upoznamo stručnu javnost u Srbiji<br />
šta je Evropa postigla na usklađivanju i razvoju sistema <strong>osiguranja</strong> i <strong>za</strong> šta se u ovoj<br />
oblasti <strong>za</strong>laže, s ciljem da se ono što je postignuto bolje razume i u srpskom osiguranju<br />
lakše prihvati i primeni.<br />
Peto, <strong>za</strong>to što želimo da na ovim pitanjima ostvarimo saradnju sa ekspertima iz <strong>osiguranja</strong><br />
u zemaljama članicama EU, dovedemo ih radi toga u Srbiju da razmenjuju mišljenja<br />
sa našim ekspertima iz <strong>osiguranja</strong>, te podržimo razmenu znanja i iskustava sa njima<br />
i na taj način <strong>za</strong>jedno sa njima se srpski eksperti uključe u evropski prostor <strong>osiguranja</strong>.<br />
Ovo je od posebnog značaja jer, kao što je poznato, prihvatanje rešenja iz direktiva i drugih<br />
izvora evropskog prava nije puko prepisivanje u njima usvojenih pravila već njihovo<br />
kreativno prilagođavanje duhu evropskog, ali i osobinama domaćeg pravnog sistema.<br />
Šesto, <strong>za</strong>to što je u Srbiji odmakao rad na izradi Građanskog Zakonika u kome će<br />
biti regulisan ugovor o kopnenom osiguranju, koji koincidira sa radom na izmenama<br />
<strong>za</strong>kona o ugovoru o osiguranju u velikom broju zemalja članica EU i događa se u<br />
vreme kada je na inicijativu Evropske Komisije, u EU na samom kraju rad na izradi<br />
nacrta Opšteg referentnog okvira <strong>za</strong> ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, kao dela Ošteg referentnog<br />
okvira Evropskog ugovornog prava;<br />
Sedmo, <strong>za</strong>to što želimo da baštinu napisanog u oblasti harmoni<strong>za</strong>cije srpskog<br />
<strong>osiguranja</strong> s evropskim sistemom <strong>osiguranja</strong>, koja se nalazi u zbornicima radova sa<br />
palićkih savetovanja Udruženja i svim objavljenim brojevima Revije i drugim publikacijama<br />
visoko u struci rangiranih članova Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>,<br />
podelimo sa drugim profesionalnim organi<strong>za</strong>cijama u osiguranju u Srbiji, kao i srpskim<br />
regulatornim telima očekujući da će u njih doći ljudi imenovani ne po izbornom<br />
ključu kao do sada, dakle po političkoj a ne stručnoj legitimaciji, te da koristeći ovu<br />
našu baštinu <strong>za</strong>jedno sa njima izgradimo u Srbiji novi sistem <strong>osiguranja</strong>. Izvesno je<br />
da samo ljudi u srpskim regulatornim telima koji ras<strong>pola</strong>žu stručnom legitimacijom<br />
u osiguranju <strong>za</strong>jedno sa članovima našeg Udruženja i Udruženjem osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija<br />
<strong>Srbije</strong> mogu da predlažu kvalitetna rešenja i blagovremeno ih pripreme da<br />
odgovore razvojnim <strong>za</strong>htevima tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji i da će tek tada loš primer<br />
kako rade srpska regulatorna tela na donošenju Zakona o obaveznom osiguranju u<br />
saobraćaju, čiji definitivni nacrt pišu već tri godine, biti ružna prošlost.<br />
Iz tih glavnih razloga i razloga što Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> prednjači<br />
među profesionalnim organi<strong>za</strong>cijama u osiguranju u Srbiji i da je ispred regulatornih<br />
tela u Srbiji u razumevanju i preduzetim aktivnostima i predloženim merama na<br />
usklađivanju srpskog prava <strong>osiguranja</strong> s EU <strong>pravo</strong>m, Udruženje nema preči cilj od<br />
ovog i njemu je predano posvećen u svim metodama i sredstvima kojima ga realizuje.
MEĐUNARODNA SARADNJA – PUT SRBIJE KA OLIMPU OSIGURANJA<br />
93<br />
risControl: Međunarodnu saradnju u osiguranju vidite kao imperativ <strong>za</strong> ubr<strong>za</strong>nje<br />
napretka sistema <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> ka EU sistemu <strong>osiguranja</strong>. Možete li nešto<br />
više da kažete o saradnji koju neguje Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa<br />
ličnostima i institucijama u EU?<br />
Profesor Slavnić: Brze regulatorne reforme srpskog <strong>osiguranja</strong> prema standardima<br />
EU, svesni smo, da nema bez uspostavljanja bliske saradnje, pre svega, sa ekspertima<br />
i strukovnim i profesionalnim organi<strong>za</strong>cijama u EU i državama članicama. Mi<br />
znamo da je u<strong>pravo</strong> to ono što Brisel želi da vidi da se u svim oblastima, a posebno<br />
kada se radi o bržim <strong>za</strong>konodavnim reformama, uspostavljaju jake veze između eksperata<br />
i institucija zemalja koje teže EU i onih koji su članice EU. Nama u Udruženju,<br />
s obzirom da se bavimo naukom <strong>osiguranja</strong>, to nije predstavljalo novost, pa su<br />
naše konferencije poprimale iz godine u godinu sve izrazitiji međunarodni karakter,<br />
tako da na poslednjoj održanoj našoj konferenciji mi smo već imali 30% referenata<br />
iz zemalja članica EU, a u redakcionom odboru časopisa Revija imamo 30% članova<br />
iz ovih zemalja. Ono što Udruženje ima na spisku svojih ne<strong>za</strong>obilaznih htenja<br />
je da dalje proširuje međunarodnu saradnju sa srodnim institucijama i ekspertima<br />
iz zemalja u EU i u okruženju u<strong>pravo</strong> na nivou koje Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> sada ima sa onima iz Austrije, Slovenije, Grčke i Španije sa kojima smo u<br />
bliskim ve<strong>za</strong>ma. Proširenjem ove saradnje bi se proširio prostor i <strong>za</strong> međunarodno<br />
povezivanje srpskih društava <strong>za</strong> osiguranje sa inostranim društvima <strong>za</strong> osiguranje i<br />
međunarodnim osiguravajućim institucijama. Zbog toga što većinu članova našeg<br />
Udruženja čine pravnici i druge akademski obrazovane ličlnosti iz najvećih, ali i onih<br />
manjih, srpskih društava <strong>za</strong> osiguranje. A većina srpskih društava <strong>za</strong> osiguranje su<br />
u svojstvu pravnih lica članovi Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguranje <strong>Srbije</strong>. Veliki je broj<br />
metoda i sredstava koji mogu da služe posti<strong>za</strong>nju ovog cilja. Pomenuću jedan najšire<br />
prihvaćen i najdostupniji, učešće na međunarodnim konferancijama, kao na primer<br />
onima koje organizuje Institute for Inernational Research Gmbh, Wien. Na jednom od<br />
njih, 12. bečkom forumu <strong>osiguranja</strong> Insurance 08, oktobra prošle godine i lično sam<br />
učestvovao.<br />
Kada je o međunrodnoj saradnji reč, želim da naglasim da Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> ostvaruje saradnju sa ekspertima iz firmi kao što su Tonbeller,<br />
Software – Consulting iz Beča, SBS Strabag Bau Holding Service GmbH iz Beča, ili FJA<br />
Feilmeier Junker GmbH iz Minhena.<br />
Proširenje međunarodne saradnje je i imeprativ da bi Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> ostalo na vrhu piramide strukovnih organi<strong>za</strong>cija u osiguranju u Srbiji i<br />
to je poseban razlog što na tome predano radimo. Značaj ovog procesa će biti ojačan<br />
operacionali<strong>za</strong>cijom inicijativa u EU <strong>za</strong> novom pooštrenom regulativom u finansijskom<br />
sektoru, kao posledicom svetske finansijske krize.<br />
Prevela sa nemačkog jezika: Nela Bukorović
Prof. dr Volfgang RORBAH<br />
„INSURANCE O8.”<br />
NASTUP SRBIJE NA 12. MEĐUNARODNOM KONGRESU<br />
OSIGURANJA U BEČU U ORGANIZACIJI INSTITUTA<br />
ZA MEĐUNARODNA ISTRAŽIVANJA *1<br />
Institut <strong>za</strong> međunarodna istraživanja (dalje u tekstu: IIR) od 1992. godine organizuje<br />
visokokvalifikovane, aktuelne konferencije i seminare iz oblasti uslužnih delatnosti.<br />
IIR Austrija je deo medijskog preduzeća <strong>za</strong> informisanje iz oblasti finansija<br />
i privrede „Informa plc”, kotiranog na berzi, čije je sedište u Londonu. „Informa plc”<br />
<strong>za</strong>pošljava 7.500 radnika u preko osamdeset zemalja. Godišnje izdaje 45.000 publikacija<br />
i organizuje 12.000 skupova.<br />
Bečki forum osigranja je veliki skup koji IIR Austrija već dvanaest godina organizuje<br />
u oblasti finansijskih uslužnih delatnosti. Ovaj visokokaratni međunarodni kongres,<br />
ekspertima iz oblasti <strong>osiguranja</strong> centralne Evrope i njihovim partnerima služi <strong>za</strong><br />
razmenu iskustava i dalje usavršavanje. Savetodavno veće IIR-a, sastavljeno od vodećih<br />
austrijskih menadžera i stručnjaka <strong>za</strong> osiguranje, priznatih širom Evrope, stara se o<br />
tome da na Bečkom forumu <strong>osiguranja</strong> verzirani predavači prezentuju najaktuelnije<br />
teme. S ponosom smemo da konstatujemo da je prof. dr Volfgang Rorbah, istaknuti<br />
član redakcije časopisa Revija, od samog početka i član Savetodavnog veća IIR-a.<br />
Ovogodišnji Forum <strong>osiguranja</strong> (20–22. oktobar) pod nazivom „INSURANCE<br />
08” održan je, prvi put uz učešće predstavnika <strong>Srbije</strong>, u novoosnovanom konferencijskom<br />
centru u dvorcu Šenbrun. U tu svrhu su bočna krila ovog baroknog dvorca<br />
opremljena najmodernijim konferencijskim uređajima.<br />
Savetodavno veće IIR-a je, s obzirom na svetsku finansijsku krizu 2008, koja je<br />
dolazeći iz SAD udarila punom snagom samo nekoliko dana pre početka kongresa,<br />
održalo jednu sednicu na kojoj je izvršeno poslednje detaljno usaglašavanje tema referata<br />
i predavača. Poznato je da je angažman Austrije u oblasti finansijskih uslužnih<br />
delatnosti mnogo više usmeren ka (jugo)istočnoj Evropi nego ka Americi i <strong>za</strong>padnoj<br />
Evropi. Zbog toga je Austrija od strane „amerikanofilnih finansijskih papa” proglašavana<br />
<strong>za</strong> isuviše spremnu na rizike. Sada se austrijski put u najmanju ruku intenzivnije<br />
posmatra, a mnogi ga čak i imitiraju. Tako je, na preporuku Savetodavnog veća IIR-a,<br />
došlo i do pozivanja profesoera dr Jovana Slavnića, eksperta <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i<br />
predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> kao i profesora dr Rorbaha, spe-<br />
*<br />
Ovaj prilog je unet u publikaciju o pedeset godina rada Udruženja iz istog razloga kao i drugi ovde<br />
preuzeti – odslikava važan deo aktivnost Udruženja u datom istorijskom trenutku. Objavljen je u<br />
časopisu Revija <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br. 4/2008, na str. 86–89 dvojezično, ali ga mi na ovom mestu<br />
ne objavljujemo i u nemačkom orginalnom tekstu, jer nije pisan <strong>za</strong> ovu publikaciju.
„INSURANCE O8.”<br />
NASTUP SRBIJE NA 12. MEĐUNARODNOM KONGRESU OSIGURANJA U BEČU...<br />
95<br />
cijaliste <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> centralnu i istočnu Evropu i istoričara <strong>osiguranja</strong>, i njihovog<br />
uključivanja u krug predavača.<br />
AUSTRIJSKA OSIGURAVAJUĆA BRANŠA – STABILAN PARTNER<br />
Već su referati prvog dana kongresa jasno poka<strong>za</strong>li, da su aktuelne turbulencije<br />
na svetskom finansijskom tržištu najveće štete i<strong>za</strong>zvale u<strong>pravo</strong> tamo gde su preovladavali<br />
špekulacija, samoprecenjivanje i pohlepa. Ponovo je na ceni konzervativni<br />
srednjoevropski put časnih poslovnih ljudi, pod čime se podrazumevaju rukovodioci<br />
od integriteta i reči, koji temeljno procenjuju rizike i umeju da razmišljaju trezveno.<br />
Brojni američki gurui investiranja danas moraju pokunjeno da priznaju, da npr.<br />
zbrinjavanje starih lica koje se gradi samo na akcijama, derivatima itd. može odvesti<br />
u strašan ćorsokak i da nedovoljan državni nadzor raznim špekulantima i avanturistima<br />
širom otvara vrata sumnjivoj budućnosti <strong>osiguranja</strong>. Kada jedno osiguravajuće<br />
društvo umesto profesionalno iskusnih (i stoga opreznih) aktuara i naučno obrazovanih<br />
pravnika i ekonomista počnu da vode „moderni” neoliberali, koji o navodnoj<br />
samoregulaciji tržišta ciljano šire neistine, onda je njegova sudbina u <strong>pravo</strong>m smislu<br />
te reči unapred programirana, kao što je to bio slučaj sa američkim gigantom <strong>osiguranja</strong><br />
AIG sa deficitom od 150 milijardi US dolara.<br />
Iz uvodnog referata profesora dr Petera Masa, člana direkcije Instituta <strong>za</strong> ekonomiju<br />
<strong>osiguranja</strong> Univerziteta St. Galen (Švajcarska) pod nazivom „Između industrijali<strong>za</strong>cije<br />
i Vrednosti <strong>za</strong> potrošača: Trendovi i strategije budućnosti u osiguranju” jasno<br />
se može sagledati da srednjoevropsko osiguranje 21. <strong>veka</strong> nikada nije upalo, niti će<br />
upasti u klopku ha<strong>za</strong>rderskog kapitalizma.<br />
Osiguranje u centralnoj Evropi počinje da se razvija u pravu industriju koja se ne<br />
ograničava samo na puke doznake novčanih iznosa <strong>za</strong> nastale štete ili učinak. Ovde se<br />
mnogo više radi o <strong>za</strong>povesti vremena da se klijenti (bez obzira na to da li se radi o osiguranju<br />
lica ili stvari) oslobode straha i ohrabre. Krize treba savladavati, a ne jadikovati.<br />
Referat dr Ajada Al-Anija, eksperta iz firme „Partner Financial Service,<br />
Accenture – Österreich” na temu „Izoštren vid u ekonomiji <strong>osiguranja</strong>: Šanse<br />
i i<strong>za</strong>zovi tehnološki utemeljenih inovacija”, takođe, je dao argumente u pravcu<br />
jednog dugoročnog podi<strong>za</strong>nja vrednosti, što <strong>za</strong>hteva takođe duguročno, autentično<br />
razmišljanje i brižljive analize.<br />
Mr Kristijan Eltner, rukovodilac <strong>za</strong> oblast prava i međunarodnih odnosa u Savezu<br />
osiguravajućih društava Austrije (VVO), prezentovao je „Komentar na aktuelne<br />
i buduće regulatorije <strong>za</strong> osiguravajuću branšu.” Nadzor nad osiguravajućim preduzećima<br />
je u Austriji strožiji nego što to propisuje EU. Razlog <strong>za</strong> to leži u „naučenim<br />
domaćim <strong>za</strong>dacima iz istorije” koji rezultiraju iz propasti društva <strong>za</strong> osiguranje života<br />
Feniks (1936.). (U vezi sa tim pogledati članak u ovom broju Revije...: Voflganga Rorbaha<br />
„Istorija <strong>osiguranja</strong> – luksuz ili doprinos branši”).
96<br />
Volfgang RORBAH<br />
U Evropskoj uniji će, zbog finansijske krize 2008, uslediti precizne promene u<br />
cilju dodatnog regulisanja tržišta kapitala ili delimična integracija u državni sektor.<br />
Što se tiče partnerstava sa regionima centralne i istočne Evrope u menadžmentu će se<br />
ozbiljnije nego do sada odvajati žito od kukolja. Biće raskrinkavani prodavci magle i<br />
opsenari jer od sada će se ponovo ceniti spremnost <strong>za</strong> ozbiljan rad i integritet. Austrijanci<br />
su posle 1936. godine postali svesni još jedne stvari: kontrolisati se može samo<br />
ono što se razume. Stoga je važno da se firme iz oblasti finansijskih uslužnih delatnosti,<br />
uprkos svoj kompleksnosti našeg društva, tako urede da ostanu transparentna i<br />
da se mogu usmeravati.<br />
U vezi sa ovim, svetskom tržištu predstoji promena paradigmi. Lukavost, prevejanost<br />
i puka umetnost nagovaranja više neće prolaziti. Stare vrline koje su juče<br />
i danas činile i koje će i sutra činiti suštinu odgovornog preduzetništva, ponovo se<br />
visoko pozicioniraju. To su pre svega: marljivost, štedljivost i upuštanje u sagledive<br />
rizike prepoznavanja i prihvatanja novih dugoročno plodonosnih puteva. To su poruke<br />
iz ovog predavanja<br />
Poslednja dva referata prvog dana konferencije pružila su <strong>za</strong>nimljiv uvid u strukture<br />
austrijskog tržišta <strong>osiguranja</strong>. Ralf Alda iz „Capgemini Consulting Österreich<br />
AG” govorio je na temu „Austrijsko tržište <strong>osiguranja</strong> – anali<strong>za</strong> i poređenje sa globalnim<br />
trendovima”, a dr Hubert Šultes, generalni direktor Donjoaustrijskog <strong>osiguranja</strong><br />
AD referisao je na temu „Pokrajinski osiguravači – poslovni model budućnosti?”<br />
2. DAN: CENTRALNA I ISTOČNA EVROPA, MARKETING I DISTRIBUCIJA<br />
Srpski ekspert <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, prof. dr Jovan Slavnić i prof. dr Volfgang Rorbah,<br />
ekspert <strong>za</strong> osiguranje <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> centralnu i istočnu Evropu (po majci srpskog<br />
porekla) prezentovali su <strong>za</strong>interesovanoj stručnoj publici kroz dvostruku konferansu<br />
temu „Budućnost srpskog zdravstvenog <strong>osiguranja</strong> i zbrinjavanja”.<br />
Kao što je to u ovom prilogu naglašeno, <strong>za</strong>konodavac je na papiru izradio <strong>za</strong>kon<br />
koji deluje veoma moderno i koji od 2005. godine dozvoljava dopunska privatna<br />
<strong>osiguranja</strong> u Srbiji. Pošto državne bolnice i domovi zdravlja nažalost često nude medicinske<br />
usluge lošeg kvaliteta uz preduga čekanja na pregled, već čitavu deceniju u<br />
Srbiji postoje i privatni domovi zdravlja i bolnice kojima rukovode domaći lekari i<br />
koji građanima nude kvalitetne usluge.<br />
Iako bi, prema tekstu Zakona o zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti, srpsko (državno) zdravstveno<br />
osiguranje i privatnim i državnim bolnicama <strong>za</strong> osnovne medicinske usluge moralo<br />
da isplaćuje iste novčane iznose, to se u praksi ne događa. Upravni odbor fonda<br />
zdravstvenog <strong>osiguranja</strong> se, naime, sastoji samo od predstavnika državnih ustanova i<br />
do sada ni sa jednom privatnom klinikom ili drugom zdravstvenom ustanovom nije<br />
obezbedio da se <strong>za</strong>ključili bilo kakav ugovor o zdravstvenoj <strong>za</strong>štiti pacijenata koji<br />
imaju državno zdravstveno osiguranje.
„INSURANCE O8.”<br />
NASTUP SRBIJE NA 12. MEĐUNARODNOM KONGRESU OSIGURANJA U BEČU...<br />
97<br />
DISKRIMINACIJA SRPSKIH LEKARA I PACIJENATA<br />
Iako su lekari koji su <strong>za</strong>posleni u privatnim bolnicama i domovima zdravlja (<strong>za</strong><br />
koje je država izdala dozvolu <strong>za</strong> rad) studirali isto tako kao i ostali lekari i državi plaćuju<br />
poreze i doprinose, država ih diskriminiše time što od državnog zdravstvenog<br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> svoje zdravstvene usluge pacijentima koji imaju državno zdravstveno<br />
osiguranje ne priznaju ni jedan jedini dinar.<br />
U vezi s tim profesor Rorbah je konstatovao sledeće: Ali, takođe, grubo se krše i<br />
prava pacijenata i princip jednakosti građana. Ako se npr. neki kvalifikovani radnik,<br />
službenik ili preduzetnik koji ima državno zdravstveno osiguranje u Srbiji odluči da se<br />
leči u nekom istaknutom privatnom domu zdravlja, gde u najkraćem vremenu dobija<br />
najkvalitetniji mogući medicinski tretman, država ga <strong>za</strong> to kažnjava. On ne samo što<br />
mora privatno da plati sve dodatne i posebne specijalne usluge (na šta je i spreman), već<br />
još jednom finansira i kompletne osnovne zdravstvene usluge, jer od državnog zdravstvenog<br />
<strong>osiguranja</strong> ne dobija ništa. Za protivusluge koje nije dobio od državnog zdravstvenog<br />
<strong>osiguranja</strong> on ipak tokom celog svog radnog <strong>veka</strong> mora da plaća doprinose <strong>za</strong><br />
državno zdravstveno osiguranje. Ovo je kuriozitet koji ni u jednoj zemlji Evrope više ne<br />
postoji. U Austriji državno zdravstveno osiguranje i privatnim i državnim bolnicama<br />
isplaćuje uvek podjednake iznose <strong>za</strong> usluge čime se između privatnih i državnih zdravstvenih<br />
ustanova uspostavlja zdrava konkurencija. Ko bolje radi, imaće više pacijenata.<br />
Ta konkurencija postoji i između državnog zdravstvenog i privatnog zdravstvenog <strong>osiguranja</strong>.<br />
Notari, advokati, fiducijari i ostale slobodne profesije u Austriji doduše, takođe,<br />
moraju da imaju zdravstveno osiguranje, ali pritom mogu slobodno da odlučuju o<br />
tome, da li će ga <strong>za</strong>ključiti sa privatnim ili državnim osiguravačem.<br />
Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi u kojoj građani moraju da plaćaju<br />
visoke doprinose <strong>za</strong> državno zdravstveno osiguranje, a da <strong>za</strong> to dobijaju loše ili ne<br />
dobijaju nikakve protivusluge u državnim zdravstvenim ustanovama. Ovu monopolsku<br />
poziciju (bez <strong>za</strong>konskog osnova), usmerenu protiv građana, mogu slomiti<br />
samo jake organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prava potrošača i/ili organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prava<br />
pacijenata. I građani Austrije su punih šest godina (1989–1996) vodili egzemplarni<br />
spor pred Upravnim i Ustavnim sudom, pre nego što su se izborili <strong>za</strong> jednakost prava<br />
pacijenata. Organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> prava pacijenata „Re-akcija” koja je osnovana u Beogradu,<br />
preduzela je u tom smislu inicijative koje obećavaju. U formulisanju potrebnih tekstova<br />
koji se upućuju na adrese ministarstava i drugih institucija, pomaže im izuzetan<br />
poznavalac <strong>za</strong>konske materije, profesor Jovan Slavnić.<br />
APLAUZ ZA RORBAHA I SLAVNIĆA<br />
Dvostruka konferansa profesora Rorbaha i profesor Slavnića dočekana je sa velikim<br />
odobravanjem i aplauzima. Menadžerka odgovorna <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju 12. Bečkog
98<br />
Volfgang RORBAH<br />
foruma <strong>osiguranja</strong>, predala je profesoru Slavniću, koji je ovih dana proslavio i svoj<br />
sedamdeseti rođendan, <strong>za</strong> njegov pionirski rad u korist <strong>Srbije</strong> i Kongresa sandučić sa<br />
tri najbolja austrijska vina.<br />
Dipl. ecc. Jozef Redl, predsednik Save<strong>za</strong> finansijskih i marketinških organi<strong>za</strong>cija<br />
(FMVOE), prezentovao je u svom referatu „Spremnost <strong>za</strong> dalje preporučivanje: odličan<br />
stepenomer <strong>za</strong> orijentisanost <strong>osiguranja</strong> ka klijentima” uvid u veliko <strong>za</strong>dovoljstvo<br />
Austrijanaca njihovim osiguravajućim društvima, odnosno servisom <strong>osiguranja</strong> u<br />
bankama.<br />
Ovaj visok stepen spremnosti <strong>za</strong> dalje preporučivanje postiže se <strong>za</strong>hvaljujući<br />
kontinuiranoj brizi osiguravača <strong>za</strong> svoje klijente. „Svaki telefonski razgovor, svako<br />
pismo i lični kontakt (bez nametanja) sa nekim od savetnika ili referenta <strong>za</strong> štete treba<br />
da pokazuje spremnost da se pomogne i pozitivnu komunikacionu klimu”, naglasio je<br />
mr Robert Sobotka, poslovodni partner u preduzeću „Telemark Marketing Gebhard<br />
Zuber GmbH.”<br />
Dr Hans-Georg Jensen, predsednik Save<strong>za</strong> nemačkih brokera <strong>osiguranja</strong>, je u<br />
svom prilogu „FOKUS transparentnost & obeštećenje: bilans nakon tromesečnog<br />
izlaganja provizija javnom uvidu – šta je učinjeno?” uka<strong>za</strong>o na prilično kontroverzna<br />
mišljenja o javnom prikazivanju provizija brokera <strong>osiguranja</strong>.<br />
Harmoničnom <strong>za</strong>vršetku drugog kongresnog dana doprineo i ekskluzivan privatni<br />
obila<strong>za</strong>k svečanih i privatnih odaja carskog dvorca Šenbrun.<br />
3. DAN KONGRESA: PARALELNI SKUPOVI ZA OBLASTI ŽIVOT I NEŽIVOT<br />
Poslednjeg dana kongresa ponuđen je jedan mega-program kratkih referata. U<br />
„Sekciji A: Život”, tretirani su pravni i poreski okvirni uslovi preventivnog zbrinjavanja<br />
starih lica, kao i aktuelni razvoj proizvoda <strong>osiguranja</strong>.<br />
U „Sekciji B: Neživot”, referenti su tretirali težišta iz prakse menadžmenta šteta<br />
(generalno i posebno kod motornih vozila) i prava na naknadu štete. Osim pomenutih,<br />
u okviru ovog programa tretirane su i teme: „Prirodne katastrofe”, „Kriminalitet u<br />
osiguranju”, „Prepoznavanje i sprečavanje prevara u osiguranju”, kao i „Mreže veštaka<br />
i partnera”.<br />
Pooštrena obave<strong>za</strong> osiguravača da informiše osiguranike<br />
Direktive koje je EU donela u oblasti <strong>osiguranja</strong> predviđaju obavezu informisanja<br />
osiguranika. Članovi 9a, 18b i 75 austrijskog Zakona o nadzoru u osiguranju<br />
(VAG) određuju koje informacije moraju biti pružene osiguraniku pre <strong>za</strong>ključenja<br />
ugovora o osiguranju. Ova izmena je tako fundamentalna da se može govoriti o promeni<br />
sistema.
„INSURANCE O8.”<br />
NASTUP SRBIJE NA 12. MEĐUNARODNOM KONGRESU OSIGURANJA U BEČU...<br />
99<br />
Zbog obilja materijala ova i najvažnije teme trećeg dana biće predmet posebnih<br />
priloga.<br />
Prevela sa nemačkog jezika: Milica Vučković
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA SRBIJE OD 2006–2012. GODINE<br />
1. CILJEVI I PRINCIPI ORGANIZOVANJA<br />
Organizovanje sedam godišnjih savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
(Udruženje) u periodu od 2006. do 2012. godine je bilo nastavak napora, <strong>za</strong>početog<br />
novim ciklusom objavljivanja časopisa Revija u tom periodu, koji su uloženi da se<br />
u Udruženju formira kreativna mreža stručnjaka i naučnika predanih ideji da pišu<br />
i govore o temama koje vode usaglašavanju prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa njegovim savremenim<br />
tokovima u EU. To će reći, sa novim pravnim tendencijama u evropskom<br />
pravu <strong>osiguranja</strong>, čija je osnovna ideja vodilja da se raznim institutima ugovornog i<br />
statusnog prava <strong>osiguranja</strong> obezbedi puna <strong>za</strong>štita interesa potrošača usluga <strong>osiguranja</strong>.<br />
I ne samo to, već i nastavak napora da Udruženje i<strong>za</strong>đe na međunarodnu scenu<br />
u okviru AIDA i potvrdi svoj značaj u njoj kao nacionalna sekcija koja neguje kuluru<br />
savremenih tekovina EU jer teži vrednostima modernog evropskog prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Da bi se to postiglo bio je imperativ da iz učešća u savetovanju postepeno i definitivno<br />
isključimo one autore koji u tome nisu mogli da nas prate i težište usresredimo<br />
na učešće na savetovanjima sve većeg broja priznatih imena u pravu <strong>osiguranja</strong> EU.<br />
U tom cilju smo negovali praksu da savetovanje svedemo na učešće oko dvadeset<br />
autora i da ga vremenski ograničimo na 1,5 radni dan tokom jednog vikenda, aprila<br />
meseca, između dva Uskršnja praznika (katoličkog i <strong>pravo</strong>slavnog), kako bi i<strong>za</strong>šli u<br />
susret, pre svega, autorima koji dolaze iz EU, znajući da zbog pre<strong>za</strong>uzetosti najčešće<br />
ne mogu u drugo vreme tokom radne nedelje i duže od ovog vremenskog perioda da<br />
posvete vreme našim savetovanjima. Na taj način smo postigli još jedan cilj, a to je da<br />
naša savetovanja ne pretvorimo u turistički boravak učesnika i javnosti stavimo do<br />
znanja da ih smatramo radno intezivnim skupom. Oslanjanjem iz godine u godinu na<br />
što veći broj afirmisanih inostranih autora mi smo obezbedili da se našim domaćim<br />
autorima koji rade u naučnim institucijama, kao što su fakulteti, učešće sa radom na<br />
savetovanju vrednuje sa tri, a kasnije sa šest naučnih bodova, shodno pravilniku ministarstva<br />
nadležnog <strong>za</strong> nauku o razvrstavanju i načinu navođenja naučnih rezultata.<br />
Za mesto organizovanja svih šest godišnjih savetovanja održanih u periodu od<br />
2006. do 2012. godine je određen Palić iz više razloga. Jedan je nesumljiva lepota<br />
priroda oko istoimenog jezera, drugi je kultura sredine, <strong>za</strong>tim dobri smeštajni kapaciteti,<br />
umerene cene smeštaja, bogatstvo raznovrsnosti usluga mnoštva nacionalnih<br />
restorana visokog kvaliteta u kojima je moguće organizovati svečanu večeru učesnika<br />
savetovanja i druženje sa autorima, dobre saobraćajnice <strong>za</strong> pristup mestu iz velikih
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 2006–2012... 101<br />
gradova u Srbiji iz kojih dolazi većina domaćih učesnika i od aerodroma u Beogradu<br />
preko koga dolaze strani učesnici, tradicija, jer su i savetovanja prethodnih godina<br />
održavana na Paliću i bekstvo od uobičajenih mesta na kojima se održavaju skoro sva<br />
pravnička savetovanja u Srbiji (Zlatibor, Kopaonik). Kao eho savetovanja održanih na<br />
Paliću ostalo je divno druženje učesnika, posebno tokom <strong>za</strong>vršne svečane <strong>za</strong>jedničke<br />
večere što je od Palića napravilo sinonim <strong>za</strong> savetovanja koje organizuje Udruženje.<br />
Ipak, još jedan značajan razlog opredeljenja <strong>za</strong> Pallić, kao mesta održavanja naših savetovanja,<br />
ovde ne možemo da izostavimo. A to je da kada smo <strong>za</strong>počeli organi<strong>za</strong>ciju<br />
naših savetovanja na Paliću 2001. godine glavni donator Udruženja i pokrovitelj savetovanja<br />
je bilo akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje „DDOR Novi Sad.”<br />
Njegovi rukovodioci, odnosno glavni direktori i kasnije vodeći izvršni direktori bili<br />
su članovi Udruženja ili i članovi uprave Udruženja koji su imali puno razumevanje<br />
značaja održavanja naših godišnjih savetovanja, pa su predložili Palić na kome ovo<br />
društvo ima svoj rekreativno-obrazovni centar u kome su godinama obezbeđivali<br />
smeštaj <strong>za</strong> članove uprave Udruženja i druženje sa autorima savetovanja. Zahvaljujući<br />
njima Palić je postao i ostao ne<strong>za</strong>obilazno mesto održavanja naših godišnjih savetovanja.<br />
Ovde ću pomenuti neke ličnosti koje su se najviše <strong>za</strong>lagale oko održavanja<br />
ili su podržavale organizovanje savetovanja na Paliću kao i veliko donatorstvo tim<br />
povodom iz akcionarskog društva <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje „DDOR Novi Sad.”<br />
To su Darko Botić, dr Dragan Mrkšić, Milan Džigurski, Đorđe Cvejić, Gojko Svitlica,<br />
Stevan Lalošević i Đorđe Misirkić.<br />
Ono što takođe treba istaći kada se razmatraju principi organizovanja naših godišnjih<br />
savetovanja to je da smo uspeli da izbegnemo da prihvatimo jedan trend prisutan<br />
na međunarodnim konferencijama koje se danas organizuju u okviru AIDA i<br />
uopšte, na koji ovde želim posebno da se osvrnem. A to je da se autori prijavljenih<br />
tema sa kojima učestvuju na savetovanju / konferenciji pojave sa svojim govorom podržanim<br />
Power point (PP) prezentacijom. Sadržinu takvih izlaganja učesnici redovno<br />
kod velikog broja govornika ne upamte ili nedovoljno upamte i kada vode beleške,<br />
ako je to uopšte moguće jer su očima usresređeni na prezentaciju teme, pa im kasnije<br />
nedostaje pisana reč na koju mogu da se kasnije u miru vrate. Time se neosporno osiromašuje<br />
literatura i ne postiže dublji pristup govornika temi koju izlažu. Da bi to izbegli,<br />
brojnim autorima koji nam nude ovakvo svoje učešće na našim savetovanjima,<br />
mi redovno kažemo da je u Srbiji literatura o evropskom pravu <strong>osiguranja</strong> siromašna<br />
i da su jedini ozbiljniji prozor u taj svet u Srbiji pisani radovi koje nam ostavljaju autori<br />
koji učestvuju na savetovanjima koje objavljujemo u zborniku radova istovetnog<br />
naziva kao i što je generalna tema savetovanja, pored onih njihovih pisanih radova<br />
koje objavljujemo u časopisu Revija. Onda oni prihvate naše razloge i napišu pisani<br />
rad koji kasnije usmeno izlažu, opet praćen PP prezentacijom, a mi ga objavimo u<br />
zborniku radova koje prati savetovanje.
102<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Sledeći princip kojim smo se rukovodili prilikom organi<strong>za</strong>cije naših savetovanja<br />
jeste da smo od savetovanja 2009. godine ukinuli učešće autora na osnovu javnog<br />
poziva (konkursa) <strong>za</strong> podnošenje radova i prešli na upućivanje poziva autorima na<br />
ime. Ovim smo želeli da izbegnemo prijave autora čije bi radove kasnije, pošto ih napišu,<br />
morali da odbijemo da uvrstimo u program savetovanja i objavimo u zborniku<br />
radova. Tada smo se susreli sa jednim problemom, a to je da su nas pojedini pozvani<br />
autori počeli obaveštavali da će u pisanje svoga referata uključiti određenog koautora,<br />
a drugi, oni malo vaspitaniji, obaveštavali da bi rad pisali sa određenim koautorim<br />
ukoliko se ja kao predsednik Udruženja koji sam ih pozivao sa tim slažem. Ovakav<br />
pokušaj pozvanih autora da uključe koautore prisutan je kod autora iz <strong>Srbije</strong> i onih<br />
autora koji dolaze iz zemalja u okruženju. Takve predloge smo u principu odbijali,<br />
svesni činjenice da ovakvi predlozi pozvanih autora imaju uglavnom <strong>za</strong> cilj da priključivanjem<br />
koautora ovima obezbede učešće na međunarodnom savetovanju. Time<br />
smo izbegli da mnogi ne<strong>za</strong>služeno preko savetovanja oslobođeni plaćanja koti<strong>za</strong>cije,<br />
u organi<strong>za</strong>ciji i na trošak Udruženja učestvuju na njemu i dobiju odgovarajući broj<br />
naučnih bodova. Prihvatanje ovog principa uslovila je i opšte poznata pojava da postoji<br />
veliki broj „autora” u Srbiji i u zemljama u okruženju koji se pojavljuju kao autori<br />
na brojnim savetovanjima, po pravilu, sa koautorom koji napiše ceo rad a „autor”<br />
koji je dobio poziv, i potom uključio koautora, fingira svoje koautorstvo i na taj način<br />
neosnovano i nemoralno stiče reference.<br />
Zbornici radova objavljivani su uvek ćiriličnim pismom, čime smo želeli da uspostavimo<br />
ravnotežu u pismima koja se koriste u Srbiji budući da Reviju objavljujemo<br />
latiničnim pismom.<br />
Već sam pregled osnovnih obeležja koja su se ispoljila tokom ovih seda godina na<br />
našim savetovanjima, ilustrovaće rečeno. To znači da se u ovom prikazu savetovanja<br />
Udruženja nećemo baviti imenima svih autora koji su napisali referate <strong>za</strong> pojedina od<br />
njih, temama o kojima su oni pisali <strong>za</strong> pojedina od njih i kvalitetom napisanog. Spisak<br />
imena autora i tema kojima su se oni bavili u svojim pisanim radovima na svakom<br />
od savetovanja trajno je objavljen i dostupan na sajtu Udruženja www.srbija-aida.org.<br />
A ocenu kvaliteta svakog referata je zbog njihovog velikog broja nemoguće dati na<br />
ovom mestu. Indirektno, njihov kvalitet je moguće utvrditi na osnovu poruka koje su<br />
objavljene sa ovih savetovanja u Reviji (videti popis literature na kraju I dela ove publikacije),<br />
takođe istaknute na pomenutom sajtu. Autori onih referata čiji su stavovi<br />
izraženi u njima našli su mestoa u objavljenim porukama sa ovih savetovanja, dali su<br />
kvalitet i doprinos struci ili nauci, dok <strong>za</strong> ostale možemo reći da nisu <strong>za</strong>dovoljili kriterijume<br />
dobrog analitičkog kvaliteta. Od savetovanja organizovanog 2012. godine i na<br />
tom području je učinjen <strong>za</strong>okret tako što dogovorno recenzenti savetovanja kategorišu<br />
u zbornicima objavljene referate prema nivou naučnosti, odnosno stručnosti na<br />
isti način kao što postupaju anonimni recenzenti prema radovima koji se objavljuju<br />
u Reviji. Dobar kvalitet objavljenih radova u zbornicima radova sa savetovanje po-
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 2006–2012... 103<br />
slednjih četiri godine postiže se tako što se radovi koji ne mogu biti kategorisani kao<br />
stručni analitički radovi odbijaju da prihvate od strane recenzenata savetovanja da ih<br />
uvrste u program savetovanja, što je i<strong>za</strong>zivalo revolt nekih domaćih autora skromnog<br />
spisateljskog kavaliteta praćenog profesorskim zvanjima koja nose, a olako su stečena<br />
uglavnom na privatnim i nekim državnim fakultetima poznatim da se rukovode<br />
niskim naučnim kriterijuma <strong>za</strong> izbor nastavnika i prihvatanja <strong>za</strong> odbranu napisanih<br />
radova <strong>za</strong> odbranu kao doktorske disertacije.<br />
2. POGLED NA POJEDINA OD SEDAM ODRŽANIH SAVETOVANJA<br />
Sedmo savetovanje. Godine 2006. od 12–14. aprila, održano je sedmo godišnje<br />
savetovanje Udruženja, na generalnu temu „Osiguranje u susret procesu pridruživanja<br />
<strong>Srbije</strong> i Crne Gore Evropskoj uniji.” Za ovo savetovanje pripremljeno je tridesetčetiri<br />
referata svrstanih u sedam sekcija koje su se odvijale tokom savetovanja, objavljenih<br />
u istomenom zborniku radova: I. Osiguranje lica (7), II. Osiguranje imovine (4), III.<br />
Osiguranje u zemljama u okruženju (3), IV. Specifične teme pove<strong>za</strong>ne sa osiguranjem<br />
(4), V. Ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (4 referata), VI. Statusna pitanja sujekata tržišta<br />
<strong>osiguranja</strong> (7) i VII. Opšta pitanja prava i privrede <strong>osiguranja</strong> (5).<br />
Od tridesetčetiri autora samo tri autora su bila inostrani autori. Ni jedan autor<br />
nije bio iz Crne Gore. Zbornik radova objavljen je na 426 strane, formata B4.<br />
Izbor, receniju, redaktorstvo i uređivanje Zbornika i referata izvršili su prof. dr<br />
Jovan Slavnić i prof. dr Predrag Šulejić.<br />
Objašnjenje <strong>za</strong>što se u generalnoj temi referata našlo ime Crne Gore, treba tražiti<br />
u tome što je jedno vreme Udruženje delovalo kao <strong>za</strong>jedničko <strong>za</strong> Srbiju i Crnu Goru,<br />
o čemu se više informacija može naći u prilogu u ovoj publikaciji pod naslovom: „Od<br />
Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
Jugoslavije do Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.”<br />
Poruke sa ovog savetovanja objavljene su u Reviji, br. 1–2/2006.<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja od kojih su neke<br />
objavljne u br. 1–2/2006 časopisa Revija i flajer programa ovog savetovanja.<br />
Osmo savetovanje. Ono je održano na generalnu temu „Usklađivanje <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> sa sistemom <strong>osiguranja</strong> Evropske unije”, u dane 12. do 14. aprila 2007. godine.<br />
Za njega su pripremljena i u zborniku radova objavljena dvadeset referata i dva saopštenja,<br />
grupisana u pet sekcija: I. Opšta pitanja prava i privrede <strong>osiguranja</strong> (5), II.<br />
Statusna pitanja subjekata tržišta <strong>osiguranja</strong> (2), III. Ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (5),<br />
IV. Osiguranje lica (4), V. Osiguranje auto-odgovornosti (4) i V. Saopštenja (2). Od<br />
dvadeset referata, pet referata su napisali strani autori. Prvi put sa radom se na našim<br />
godišnjim savetovanjima, na ovom pojavio profesor Joanis Rokas, predsedik AIDA<br />
Grčke i profesor državnog univerziteta u Beču, dr Volfgang Rorbah, koji će kasnije<br />
biti i ostati redovni autor na našim savetovanjima.
104<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Zbornik radova je odštampan na 380 strana, formata B4 kao i svi ranije i kasnije<br />
objavljeni zbornici.<br />
Izbor, receniju, redaktorstvo i uređivanje Zbornika i referata izvršili su prof. dr<br />
Jovan Slavnić, prof. dr Predrag Šulejić i docent dr Slobodan Jovanović.<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja od kojih su neke<br />
objavljne u br. 1–2/2007 časopisa Revija i flajer programa ovog savetovanja. U ovom<br />
broju objavljene su i poruke sa ovog godišnjeg savetovanja.<br />
Kao i na sedmom i na osmom savetovanju veliko donator je bilo akcinarsko<br />
društvo <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje „DDOR”, a pored njega je to bilo i ADO<br />
„Kopaonik osiguranje.” Malih donatora sa iznosom od 500,00 evra i manje od 500,00<br />
evra bilo je deset: AD <strong>za</strong> reosiguranje „Dunav Re”, Advokatska komora Beograd,<br />
ADO „Delta Generali osiguranje”, ADO „Uniqa osiguranje” (prvi put kao donator,<br />
iste godine kada je ušlo na tržište <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>), „Avus International – regulisanje<br />
šteta”, DOO Beograd, ADO „Wiener osiguranje”, ADO „Sava osiguranje”, ADO „Dunav<br />
osiguranje”, ADO „Takovo osiguranje” i ADO „AMS osiguranje.”<br />
Deveto savetovanje. Održano je 10–12. aprila 2008. godine na generalnu temu:<br />
„Evropski put” prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, posebno ugovora o osiguranju.” Napisano je<br />
i u zborniku objavljeno dvadeset referata, od kojih su šest napisali inostrani autori.<br />
Ovo je prvi zbornik u kome su referati objavljeni dvojezično. Na jeziku na kome je<br />
autor napisao rad i u prevodu na srpski. Prvi put na ovom savetovanju se kao autor<br />
javio profesor Peter Hauser, tada direktor odeljenja <strong>za</strong> reviziju koncerna „UNIQA<br />
grupe” <strong>za</strong> Austriju, koji će se kasnije poka<strong>za</strong>ti kao odani autor članaka koje Udruženje<br />
objavljuje u svojim publikacijama. Referati su bili grupisani u tri sekcije: I. Opšta<br />
pitanja prava i privrede <strong>osiguranja</strong> (8), II. Neživotna osiguanja (5) i III. Ugovor o<br />
osiguranju (7).<br />
Zbornik radova <strong>za</strong> ovo savetovanje je takođe objavljen dvojezično na 425 stranici.<br />
Izbor, receniju, redaktorstvo i uređivanje Zbornika i referata izvršili su prof. dr<br />
Jovan Slavnić, prof. dr Predrag Šulejić i prof. dr Jasna Pak.<br />
Od ovog savetovanja <strong>za</strong>počinje praksa da uvodno izlaganje na savetovanju o<br />
aktuelnim pitanjima tržišta <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> daje gospodin Nebojša Divljan, tada<br />
generalni direktor „Delta Generali <strong>osiguranja</strong>”, koji je istovremeno bio i predsednik<br />
Upravnog odbora Udruženja osiguavača <strong>Srbije</strong>. Takođe, i praksa da se njegovo uvodno<br />
izlaganje objavljuje u nekom od brojeva Revije čije objavljivanje sledi po održavanju<br />
savetovanja.<br />
Ono što je obeležilo ovo savetovanje jeste prvi organizovani dola<strong>za</strong>k studenata<br />
Više poslovne škole iz Beograda na naša godišnja savetovanja.<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja od kojih su neke<br />
objavljene u br. 1–2/2008 časopisa Revija i flajer programa ovog savetovanja.<br />
Poruke sa ovog savetovanja objavljene su u Reviji, br. 1–2/2008, kao i uvodno<br />
izlaganje gospodina Nebojše Divljana dato na otvaranju savetovanja.
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 2006–2012... 105<br />
Veliki donator ovog savetovanja je pored ADOR „DDOR Novi Sad”, pri put<br />
postalo ADR „Dunav Re.” Mali donatori su bili: ADO „Basler osiguranje” (prvi put<br />
kao donator iste godine kada je ušlo na tržište <strong>Srbije</strong>), Advokatska komora Beograd,<br />
ADO „Delta Generali osiguranje”, ADO „Credi agricole life”, Beograd (prvi put kao<br />
donator godine kada je ušlo na tržište <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>), ADO „Wiener osiguranje”,<br />
ADO „Sava osiguranje”, ADO „Takovo osiguranje” i „FJA – Fuehrender Anbieter von<br />
Coftware und Beratung Fuer den Versichernugs and Altersvorsorgemarkt”, tada lider<br />
u oblasti softvera i pružanja usluga u osiguanju i obezbeđenju sigurnosti i brige <strong>za</strong><br />
starost. Ovu donaciju je obezbedio profesor Volfgang Rorbah.<br />
Deseto savetovanje. Održano je na genralnu temu „Integracija prava <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> u evropski (EU) sistem <strong>osiguranja</strong>”, 24–26. aprila 2009. godine. Za ovo savetovanje<br />
pripremljeno je i u dvojezičnom zborniku radova objavljeno je devetnaest<br />
referata, od čega sedam radova inostranih autora, ukupno na 419 strana. Izbor, receniju,<br />
redaktorstvo i uređivanje Zbornika i referata izvršili su prof. dr Jovan Slavić i<br />
dr Slobodan Jovanović.<br />
Referati su grupisani u četiri sekcije: I. Opšta pitanja privrede i prava <strong>osiguranja</strong><br />
(6), II. Osiguranje lica (2), III. Osiguranje neživotnih grana (6) i IV. Ugovor o osiguranju<br />
(5).<br />
Prvi put na našim godišnjim savetovanjima i kao autor u publikacijama Udruženja,<br />
u zborniku radova sa ovog savetovanja objavljen je referat Mire Todorović Simeonides,<br />
advokata iz Atine, koja će kasnije nastaviti da održava kontakte sa Udruženjem<br />
i u svojstu autora piše radove koji su objavljeni u publikacijama Udruženja.<br />
Poruke sa ovog savetovanja objavljene su u Reviji, br. 2/2009, u kom broju je<br />
objavljeno i uvodno izlaganje koje je na savetovanju dao gospodin Nebojša Divljan na<br />
temu „Aktuelna pitanja tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji, u svetlu svetske finansijske krize.”<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja od kojih su neke<br />
objavljne u br. 2/2009 časopisa Revija i flajer programa ovog savetovanja.<br />
Veliki donator ovog savetovanja je bio pored ADOR „DDOR Novi Sad” i ADO<br />
„Dunav osiguranje”(prvi put). Pored njih veliki donator je bio poznati izvođač<br />
građevinskih radova SBS – Strabag bau holding service GMBH Geschaftsfuhrung /<br />
zentralbereichsleitung iz Beča. Donaciju ove firme obezbedio je naš član, <strong>za</strong>poslen u<br />
firmi ćerci ovog holdinga u Beogradu, Novembar Stojanović. U male donatore prelazi<br />
ADR „Dunav Re” <strong>za</strong>jedno sa još osam društava <strong>za</strong> osiguranje (ukupno devet): ADO<br />
„Uniqa osiguranje”, ADO „Delta Generali osiguranje”, ADO „Wiener osiguranje”,<br />
ADO „“Energoprojekt-Garanat”, ADO „Takovo osiguranje”, ADO „Merkur” (prvi<br />
put nakon ulaska na tržište <strong>Srbije</strong>) i ADO „AMS osiguranje.”<br />
Jedanaesto savetovanje. Ono je imalo <strong>za</strong> genralnu temu naslov „Evropske (EU)<br />
reforme u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.” Održano je 23–25. aprila 2010. godine. Za njega je<br />
pripremljeno dvadesetjedan referat koji je objavljen u dvojezičnom zborniku radova<br />
na 398 stranica. Izbor, recenziju, redaktorstvo i uređivanje Zbornika i referata izvršili
106<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
su, kao i zbornika radova namenjenog <strong>za</strong> deseto savetovanje, prof. dr Jovan Slavić i dr<br />
Slobodan Jovanović. Prvi put se kao autor referata javlja prof. dr Pjerpaolo Marano,<br />
danas profesor prava na Katoličkom univerzitetu Svetog Srca u Milanu i od broja<br />
2/2012 Revije, <strong>za</strong>menik glavnog urednika ovog našeg časopisa. Referati su svrstani<br />
u četiri sekcije: I. Opšta pitanja prava i privrede <strong>osiguranja</strong> (7 referata), II. Ugovor<br />
o osiguranju (6 referata), III. Osiguranje lica (3 referata) i IV. Osiguranje neživotnih<br />
grana (5 referata).<br />
Poruke sa ovog savetovanja objavljene su u Reviji, br. 2/2010, dok je uvodno<br />
izlaganje koje je na savetovanju izložio gospodin Nebojša Divljan na temu „Aktuelni<br />
trenutak i perspektive razvoja tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji”, objavljeno u broju 3/2010.<br />
Na ovom savetovanju ponovo su uzeli učešća studenti sada Visoke poslovne škole<br />
strukovnih studija iz Beograd.<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja od kojih su neke<br />
objavljne u br. 2/2010 časopisa Revija i flajer programa ovog savetovanja.<br />
Veliki donator ovog savetovanja je bio ADO „Dunav osiguranje”, pored ADO<br />
„Delta Generali <strong>osiguranja</strong>” (prvi put) i „Impulsberatung”-a iz Beča. Treba istaći da<br />
je ovog inostranog donatora takođe obezbedio profesor Volfgang Rorbah. Mali donatori<br />
su bila ADO „Uniqa osiguranje”, ADR „Wiener Re”, ADR „Dunav Re”, ADO<br />
„Energoprojekt-Garanat”, ADO „Takovo osiguranje”, ADO „Merkur” i ADO „AMS<br />
osiguranje.”<br />
Dvanaesto savetovanje. Održano je od 15. do 17. aprila 2011. godine na temu<br />
„Promene u pravu <strong>osiguranja</strong> Srije u okviru evropskog (EU) razvoja prava <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Za savetovanje je napisano i u dvojezičnom zborniku radova, na 366 strana,<br />
objavljeno je devetnaest referata. Od tog broja sedam referata je napisano od strane<br />
autora iz šest zemalja (Austrije, Nemačke, Italije, Grčke, Hrvatske i Slovenije), a preostale<br />
su napisali autori iz <strong>Srbije</strong>. Na ovom savetovanju prvi put se sa referatom pojavljuje<br />
dr Loris Belanić, naučni saradnik na Pravnom fakutetu u Rijeci, koji će se sa svojim<br />
radovima kasnije javljati kao autor u časopisu Revija i sa referatima na narednim<br />
savetovanjima Udruženja. Jedna tema je na savetovanju predstavljena posredstvom<br />
PP prezentacije od strane mr Tjerija Pelgrina iz „Everest Re” u Briselu. Teme koje<br />
su na savetovanju izložene i referati na njih napisani grupisane su u četiri sekcije:<br />
I. Opšta pitanja prava i privrede <strong>osiguranja</strong> (6), II. Osiguranje lica (3), III. Ugovor<br />
o osiguranju (5) i IV: Osiguranje od odgovornosti (5). Izbor, receniju, redaktorstvo<br />
i uređivanje Zbornika i referata izvršili su prof. dr Jovan Slavić i prof. dr Jasna Pak.<br />
Poruke sa ovog savetovanja objavljene su u Reviji, br. 3/2011, dok je uvodno izlaganje<br />
koje je na savetovanju dao gospodin Predrag Bobera, tada generalni direktor<br />
„Kopaonik-Triglav <strong>osiguranja</strong>”, na temu „Aktuelni trenutak i perspektive razvoja tržišta<br />
<strong>osiguranja</strong> u Srbiji u 2011. godini”, objavljeno u broju 2/2011. Do prestanak saradnje<br />
Udruženja sa gospodinom Nebojšom Divljanom kao autorom uvodnog izlaganja<br />
na našim godišnjim savetovanjima i uključivanje gospodina Bobere, a na sledećim
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 2006–2012... 107<br />
godišnjim savetovanjima i drugih ličnosti, došlo je, na njegov <strong>za</strong>htev, zbog toga što je<br />
gospodin Divljan napustio branšu <strong>osiguranja</strong> i osnovao svoju firmu u drugoj delatnosti<br />
koja mu je ostavila malo vremena da prati tokove kretanja tržišta <strong>osiguranja</strong> i<br />
nove pojave koje se odigravaju u delatnosti <strong>osiguranja</strong>.<br />
Na ovom savetovanju, po treći put, uzeli su učešće studenti Visoke poslovne škole<br />
strukovnih studija iz Beograda.<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja od kojih su neke<br />
objavljene u br. 2/2011 časopisa Revija i audio snimak izlaganja autora referata.<br />
Veliki donator ovog savetovanja su bili ADO „Dunav osiguranje” i ADO „Delta<br />
Generali <strong>osiguranja</strong>.” Bilo je osam malih donatora iz reda naših društava <strong>za</strong> osiguranje:<br />
AD „Uniqa osiguranje”, ADR „Wiener Re”, ADO „Energoprojekt-Garanat”,<br />
ADR „Dunav Re”, ADO „Takovo osiguranje”, ADO „Merkur”, ADO „AMS osiguranje”<br />
i ADO „Triglav-Kopaonik”. Pored njih i ovo savetovanje podržao jedan inostrani<br />
donator: „Collegialitaet Versicherung auf gegenseitigket” iz Beča. Ovog inostranog<br />
donatora je opet obezbedio profesor Volfgang Rorbah.<br />
Trinaesto savetovanje. Kao i na prethodno održanim savetovanjima u ovom razdovlju,<br />
generalna tema ovog savetovanja upućuje da je i ono bilo posvećeno temama<br />
koje se odnose na harmoni<strong>za</strong>ciju prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa <strong>pravo</strong>m osiugranja EU:<br />
„I<strong>za</strong>zovi usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa evropskim (EU) <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Održano je od 20–22. aprila 2012.<br />
Za savetovanje je pripremljeno i u dvojezičnom zborniku radova, obima 328<br />
strana, objavljeno je devetnaest referata. Od toga bilo je napisano od devet referata od<br />
strane inostranih autora iz pet različitih država. Na savetovanju je posebno <strong>za</strong>pažen<br />
referat profesora dr Pitera Kočenburgera sa Pravnog fakuteta u Konektikatu, SAD,<br />
koji se na našim saveotvanjima pojavio prvi put, ali ne kao do tada nepoznat autor, s<br />
obzirom da je pre ovog savetovanja objavio članak u Reviji.<br />
Izbor, receniju, redaktorstvo i uređivanje zbornika radova i referata izvršili su<br />
prof. dr Jovan Slavić i prof. dr Slobodan Jovanović.<br />
Poruke sa ovog savetovanja objavljene su u Reviji, br. 3/2012.<br />
Uvodna izlaganja na ovom savetovanju dali su Vladan Manić, generalni sekretar<br />
Udruženja osiguravača <strong>Srbije</strong> na temu „Pogled na trćište <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti<br />
<strong>Srbije</strong> u 2011. i izledi u 2012. godini” i Branko Krstonošić, predsednik Upravnog<br />
odbora „Wiener Stadtische <strong>osiguranja</strong>”, Beograd, na temu „Osiguranje života kao mogući<br />
pokretač privrednog razvoja <strong>Srbije</strong>.” Oni, nažalost, posle održanog savetovanja<br />
nisu izlaganja dostavili u pisanom tekstu radi objavljivanja u Reviji.<br />
U arhivi Udruženja ostale su fotografije sa ovog savetovanja. Flajer, kao ni na<br />
dvanaestom savetovanju, nije posebno štampan zbog štednje. Ali je <strong>za</strong>to, kao i sa prethodno<br />
održanog savetovanju, na audio snimku sačuvana su izlaganja autora referata.<br />
Veliki donator trinaestog savetovanja su bili ADO „Dunav osiguranje” i ADO<br />
„Delta Generali <strong>osiguranja</strong>.” Bilo je pet malih donatora isključivo iz reda domaćih
108<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje: ADO „Uniqa osiguranje”, ADO „Wiener Stadtische”, ADO<br />
„Takovo osiguranje”, ADO „AMS osiguranje” i ADO „Triglav.”<br />
U Beogradu, 22. decembra 2012.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
JUBILEJ GODIŠNJIH SAVETOVANJA UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE *1<br />
Osvrt na desetu godišnjicu održavanja<br />
Poštovane koleginice i kolege, uvaženi gosti, dame i gospodo,<br />
Zadovoljstvo mi je i prijatna dužnost da otvorim X godišnje Savetovanje Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> pod nazivom „Integracija (prava) <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u<br />
evropski (EU) sistem <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Ovaj jubilej mi daje <strong>pravo</strong>, ali i ustanovljava dužnost, da se u najkraćim crtama<br />
osvrnem na najvažnija dostignuća ostvarena na ovim našim savetovanjima, a to znači<br />
da istaknem neke najznačajnije uspehe koje je Udruženje ostvarilo u ovoj etapi<br />
svoje istorije. Istorija Udruženja je počela sa osnivanjem Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije 1962. godine i kasnije pravnim sledbeništvom ove pravničke<br />
strukovne organi<strong>za</strong>cije, koje je Udruženje dobilo od Association Internationale du<br />
Droit des Assurances (AIDA), nama matične međunarodne organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
u kojoj smo njena nacionalna sekcija – AIDA Serbia.<br />
Povodom ovog jubileja moram da se ukratko osvrnem i na naša glavna htenja i<br />
prepreke koje stoje pred njima i na izlglede <strong>za</strong> njihovo ostvarenje. Oni su u korelaciji<br />
sa našim uspesima, kojima i dalje težimo.<br />
Udruženje je odabirom tema <strong>za</strong> svoja godišnja savetovanja i, u okviru njih, izborom<br />
ponuđenih autorskih referata, <strong>za</strong>tim, tokom osam godina publikovanja časopisa<br />
Revije, u čijim brojevima se prilozima autora često nastavljaju diskusije na teme<br />
odabrane <strong>za</strong> godišnja savetovanja, na seminarima i drugim skupovima koje organizuje,<br />
uložilo veliki napor da svest o evoluciji evropskog prava <strong>osiguranja</strong> i sa njim<br />
pove<strong>za</strong>nih oblasti mora brzo da se prihvati u Srbiji i ona materijalizuje izmenom<br />
postojećih i donošenjem novih propisa. Na stvaranju ove svesti Udruženje je radilo<br />
još pre nego što se region i Srbija okrenula ka Evropskoj uniji. To je istovremeno bila i<br />
obave<strong>za</strong> Udruženja prema AIDA, koja je jedna od važnih pokretača međunarodnih,<br />
evropskih i svetskih, harmoni<strong>za</strong>cija propisa i kodifikacija odnosa u oblasti <strong>osiguranja</strong>.<br />
Uloga Udruženja u ovom procesu će biti podstaknuta operacionali<strong>za</strong>cijom inicijativa<br />
u EU <strong>za</strong> novom pooštrenom regulativom u finansijskom sektoru, kao posledicom<br />
svetske finansijske krize.<br />
*<br />
Ovaj tekst je objavljen u Reviji <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br. 2/2009, str. 89–90.
110<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Priprema srpskog osiguravajućeg <strong>za</strong>konodavstva i onog koje je od interesa <strong>za</strong><br />
osiguranje, koje bi bilo usklađeno sa EU <strong>pravo</strong>m, pretpostavlja sistemski rad na prevođenju<br />
direktiva i drugih propisa EU u ovoj i sa njom neposredno pove<strong>za</strong>nih oblasti.<br />
Udruženje je sa tim poslom <strong>za</strong>počelo već sa objavljivanjem prvog broja Revije 2002.<br />
godine. Do sada je prevedena dvadeset jedna direktiva, a u pripremi je prevod svih<br />
ostalih sa spiska na internet stranici Komisije EU.<br />
Šta je na području prevođenja propisa EU do sada uradila država Srbija osim što<br />
je usvojila još 2004. godine, u vreme državne <strong>za</strong>jednice SCG, projekat „Prevođenje i<br />
pravnojezička redakcija pravnih tekovina EU”? Prevedeno je, prema informaciji koju<br />
je objavila Politika, 2.170 stranica od, u projektu predviđenih, oko 120.000. Dakle,<br />
Srbija je na samom početku tog posla što je predstavlja da je neusredsređena na njega<br />
i površna. Otuda, ne čudi insitiranje predsednika Spoljnopolitičkog odbora Skupštine<br />
<strong>Srbije</strong>, prilikom njegove nedavne posete Zagrebu, na značaju koje bi imalo ustupanje<br />
Srbiji hrvatskih prevoda dokumenata važnih <strong>za</strong> evropske integracije i izjava hrvatskog<br />
ministra inostranih poslova, uoči posete od pre dve nedelje hrvatskog premijera<br />
Sanadera Beogradu, da je Hrvatska spremna da Srbiji pokloni nekoliko stotina propisa<br />
EU, koje je ona prevela na hrvatski jezik <strong>za</strong> sopstvene potrebe koji su ovu zemlju<br />
koštali oko milion evra. To, da naše Udruženje ovaj državni posao radi bez naknade<br />
i podrške, uglavnom, nije poznato odgovornima u našim regulatornim telima, a ako<br />
im i dođu u ruke brojevi Revije u kojima mogu da vide ove prevode, oni ne nailaze,<br />
prema reagovanjima koje dobijamo, na njihovo interesovanje. Za očekivati je da će<br />
sve što smo preveli država platiti ljudima van struke ili prevodiocima koji slabo poznaju<br />
struku <strong>osiguranja</strong> da se ponovo prevede tekst direktiva.<br />
Treba primetiti da iako je regulatorna reforma u Srbiji prioritet da je još nepoznato<br />
koliko <strong>za</strong>kona i drugih propisa treba izmeniti ili ukinuti. Ako je verovati izjavama<br />
ministara medijima, to će biti poznato decembra ove godine, kada Vladino telo<br />
u projektu pod nazivom „Sveobuhvatne reforme propisa” ne sprovede analizu 7.000<br />
raznih propisa (od čega je oko 3.000 propisa koji neposredno utiču na privredu) i ne<br />
učini preporuke <strong>za</strong> njihovu promenu ili ukidanje.<br />
Dakle, projekat „Sveobuhvatne reforme propisa” i projekat „Prevođenje i pravno-jezička<br />
redakcija pravnih tekovina EU” kasne, umesto da su u taj proces uključene<br />
sve profesionalne i strukovne organi<strong>za</strong>cije u Srbiji, koje bi to, svaka u svom domenu,<br />
uradile brže, kvalitetnije i jeftinije. Naše Udruženje je projetku „Sveobuhvatne reforme<br />
propisa” spremno da <strong>za</strong> područje <strong>osiguranja</strong> učini odgovarajuće predloge jer se na<br />
taj posao usredsredilo u paketu sa predlaganjem konkretnih rešenja <strong>za</strong> usklađivanje<br />
našeg sistema <strong>osiguranja</strong> sa EU sistemom i prevođenjem propisa EU koji regulišu ta<br />
rešenja. Malo je verovatno da će projektu „Sveobuhvatne reforme propisa” Udruženje<br />
dati svoj doprinos zbog odsustva saradnje vladinog tela koje ga priprema sa strukovnim<br />
organi<strong>za</strong>cijama.
JUBILEJ GODIŠNJIH SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE 111<br />
Brze regulatorne reforme srpskog <strong>osiguranja</strong> prema standardima EU nema bez<br />
uspostavljanja bliske saradnje sa ekspertima i strukovnim i profesionalnim organi<strong>za</strong>cijama<br />
u EU i u državama članicama To je u<strong>pravo</strong> ono što Brisel želi da vidi u svim<br />
oblastima, a posebno da se radi bržih <strong>za</strong>konodavnih reformi uspostavljaju jake veze<br />
između eksperata i institucija susednih zemalja. Nama u Udruženju, s obzirom da<br />
se bavimo i naukom <strong>osiguranja</strong>, to nije nikada predstavljalo novost, pa su <strong>za</strong>to naša<br />
savetovanja popirmala, iz godine u godinu, sve izrazitiji međunarodni karakter. Na<br />
ovom savetovanju mi već imamo 30% referenata iz država članica EU, a u redakcionom<br />
odboru Revije 30% članova iz ovih zemalja.<br />
Za doprinos koji je međunarodnim povezivanjem eksperata u osiguranju u cilju<br />
unapređenja struke <strong>osiguranja</strong>, dalo Udruženje, dobili smo priznanja, ali ne u zemlji.<br />
Priznanje se ogleda u tome da iz broja u broj Revije imamo <strong>za</strong> autore sve veći broj stranih<br />
eksperata. Posebno se ponosimo i što je Udruženje prošle godine dobilo mesto<br />
u upravljačkom Komitetu AIDA Europe. Na to mesto smo delegirali dr Slobodana<br />
Jovanovića iz „DDOR Novi Sad.” Poverenje koje smo, na ovaj način, poklonili Slobodanu<br />
Jovanoviću, u korelaciji je sa reali<strong>za</strong>cijom međunarodnih ciljeva Udruženja u<br />
narednom periodu, u čemu on može značajno da participira kroz saradnju sa ekspertima<br />
iz Komiteta i nacionalnih sekcija AIDA Europe.<br />
Udruženje ima šta da predstavi i na Formumu <strong>za</strong> građansko <strong>pravo</strong> zemalja jugoistočne<br />
Evrope, koji se osniva 27. aprila u Kotoru na inicijativu Nemačke organi<strong>za</strong>cije<br />
<strong>za</strong> tehničku saradnju (GTZ). Forum će na regionalnim konferencijama donosiocima<br />
političkih odluka ovih zemalja, pravničkoj stručnoj javnosti i međunarodnoj <strong>za</strong>jednici<br />
podnositi izveštaje o dosadašnjim reformama u oblasti građanskog i privrednog<br />
prava i predlagati tematska područja <strong>za</strong> produbljivanje saradnje uključenih zemalja i<br />
dalje naučne analize u ovim pravnim oblastima. Udruženje je već predložilo sveobuhvatnu<br />
reformu ugovora o kopnenom osiguranju u Srbiji i na tom području je dalo i<br />
daje sve više priloga sa kojima može da istupi na ovom forumu. Izvestan broj priloga<br />
iz ove oblasti pripremljeno je, kao što ste videli, i <strong>za</strong> ovo savetovanje.<br />
U temeljnoj regulatornoj reformi <strong>osiguranja</strong> ključnu ulogu moraju da imaju naša<br />
društva <strong>za</strong> osiguranje i njihova interesna strukovna udruženja, posebno Udruženje<br />
osiguravača <strong>Srbije</strong>. Zajedno sa Udruženjem <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, društva <strong>za</strong><br />
osiguranje mogu <strong>za</strong> ovu reformu da daju kompetentnije predloge od naših regulatornih<br />
tela. Udruženje ima da <strong>za</strong>hvali na svojim uspesima izvesnom broju društava<br />
<strong>za</strong> osiguranje, koja u ovom procesu mogu najviše da pruže i koja su kao pravna lica<br />
članovi našeg Udruženja, kao i određenom broju pojedinaca iz tih društava, takođe<br />
članovima našeg Udruženja, jer su nas na kraći ili duži rok, obimnije ili skromnije,<br />
finansijski pomagali i podržavali nas. Kao mali izraz <strong>za</strong>hvalnosti <strong>za</strong> njihovu benevolentnost<br />
nakon ovog mog izlaganja, na čijem sam kraju, dodeliću im u ime Udruženja<br />
i formalna priznanja.
112<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Šta Udruženje ima na spisku svojih htenja? Prvo, da dalje proširuje međunarodnu<br />
saradnju sa srodnim institucijama i ekspertima iz zemalja u okruženju, u<strong>pravo</strong>, na<br />
nivou koje sada ima sa onima iz Grčke, Austrije i Slovenije. Proširenje saradnje pretpostavlja<br />
uključenje većeg broja članova Udruženja iz društava <strong>za</strong> osiguranje u Radne<br />
grupe AIDA, na primer, u grupu <strong>za</strong> reosiguranje, distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong>,<br />
osiguranje građansko-pravne odgovornosti i drugo. Ovim bi se proširio prostor <strong>za</strong><br />
međunarodno povezivanje naših društava, iz kojih naše Udruženje delegira članove<br />
u ove Radne grupe, sa inostranim društvima <strong>za</strong> osiguranje i međunarodnim osiguravajućim<br />
institucijama. Jasno je da ovaj cilj Udruženje može da ostvari samo ukoliko<br />
društva <strong>za</strong> osiguranje budu spremna da finansiraju rad svojih <strong>za</strong>poslenih ili saradnika<br />
u ovim međunarodnim radnim telima. U ovom momentu nekoliko društava<br />
<strong>za</strong> osiguranje to mogu da obezbede: „Dunav osiguranje”, „DDOR Novi Sad”, „Delta<br />
Generali osiguranje” i „Dunav Re.”<br />
Drugi cilj kome težimo je da Udruženje postane član organi<strong>za</strong>cije Presse Internationale<br />
des Assurances, zbog, u njoj ustanovljene obavezne razmene časopisa koji<br />
su članovi ove asocijacije. Ova organi<strong>za</strong>cija ima dvadeset sedam časopisa iz oblasti<br />
<strong>osiguranja</strong> iz Evrope i sveta. Između ostalog, naš cilj je da Udruženje <strong>za</strong> tri godine<br />
postane referentno mesto <strong>za</strong> istraživanje <strong>osiguranja</strong>. Za ovo će nam biti potreban<br />
prostor <strong>za</strong> smeštaj publikacija i bibliotekar. I konačno, cilj nam je da kroz skrining,<br />
preko nadležne ekspertske organi<strong>za</strong>cije CEON i matičnog naučnog odbora koji deluje<br />
u sastavu Ministarstva <strong>za</strong> nauku, Revija bude uvrštena u porodicu naučnih časopisa<br />
<strong>Srbije</strong>.<br />
Prepreke <strong>za</strong> ostvarivanje ovih ciljeva su notorne. Potrebno je obezbediti veća<br />
sredstva <strong>za</strong> rad i aktivnosti Udruženja u uslovima finansijske krize i kada, ne tako<br />
mali broj naših društava <strong>za</strong> osiguranje na to nije spreman, nekada i zbog toga (to važi<br />
<strong>za</strong> neka društva koja su deo inostranih holdinga) što potcenjuju ulogu i mogućnosti<br />
intstitucija koje su formirane u Srbiji. Takođe, društva <strong>za</strong> osiguranje treba da daju<br />
veću podršku mlađim <strong>za</strong>poslenima i saradnicima koji su članovi Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i omoguće im da značajnije participiraju u svim oblicima rada<br />
Udruženja. Ako Udruženje to postigne uz pomoć i <strong>za</strong>jedno sa društvima <strong>za</strong> osiguranje<br />
i Udruženjem osiguravača <strong>Srbije</strong>, izgledi <strong>za</strong> ostvarenje istaknutih najvažnijih<br />
ciljeva Udruženja su sasvim izvesni. Na ovaj način naša društva će pomoći i preko<br />
potrebnom podmlađivanju uprave Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
Vama koji učestvujete u ovoj desetoj godini života naših naučnih i stručnih godišnjih<br />
savetovanja, želim srdačnu dobrodošlicu, prijatan i uspešan rad i boravak na<br />
Paliću i radosno prijateljsko druženje.<br />
Hvala na pažnji!
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
AKTIVNOSTI NA STATUSNIM I ORGANIZACIONIM<br />
PROMENAMA, PROMENAMA U SASTAVU ORGANA I<br />
STICANJU FINANSIJSKE SAMOSTALNOSTI UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U PERIODU OD<br />
APRILA 2005. DO DECEMBRA 2012. GODINE<br />
Aprila 2005, kada je pisac ovih redova i<strong>za</strong>bran na funkciju predsednika Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (Udruženje), Udruženje je odvijalo svoju aktivnost u<br />
pravnoj formi „udruženja građana” na koje se primenjivao republički Zakon o društvenim<br />
organi<strong>za</strong>cijama i udruženjima građana (Službeni glasnik SRS, br. 24/82, 39/83,<br />
17/84, 50/84, 45/85 i 12/89 i Službeni glasnik RS, br. 53/93, 67/93 i 48/94) i savezni<br />
Zakon o udruživanju građana u udruženja, društvene organi<strong>za</strong>cije i političke organi<strong>za</strong>cije<br />
koje se osnivaju <strong>za</strong> teritoriju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije<br />
(Službeni list SFRJ, broj 42/90 i Službeni list SRJ, br. 24/94, 28/96 i 73/2000). To je bio<br />
i dalje period, kao i u vreme delovanja Udruženja u okviru Jugoslovenskog udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije koji su delovali<br />
kao društvene organi<strong>za</strong>cije, kada su se svi oblici udruženja koje su osnivali građani<br />
mogli osnivati isključivo radi ostvarivanja onih ciljeva koji su pomenutim <strong>za</strong>konima<br />
bili propisani da se <strong>za</strong> njihovo sprovođenje mogu formirati ove pravne forme udruživanja<br />
od strane građana, ono smatralo organi<strong>za</strong>cijom koju osnivači, i kasnije novoprimljeni<br />
članovi, osnovati radi istpunjavanja svojih strogo privatnih ciljeva. Otuda<br />
je u nazivu pravne forme u kojoj je Udruženje u to vreme delovalo stajala reč-sufiks<br />
(udruženje) „građana.” Ta reč je, dakle, odražavala svojstvo osnivača Udruženja kao<br />
organi<strong>za</strong>cije i privatne <strong>za</strong>konom propisane interese radi kojih su osnivači (građani)<br />
jedino mogli osnovati organi<strong>za</strong>ciju u pravnoj formi udruženja građana. 1<br />
Donošenjem 8. juna 2009. godine Zakona o udruženjima (Službeni glasnik RS,<br />
br. 51/2009), kao lex specialis <strong>za</strong> ovu pravnu formu organi<strong>za</strong>cije fizičkih, ali sada,<br />
<strong>za</strong> razliku od napred pomenutih <strong>za</strong>kona, i pravnih lica, Udruženje je imalo rok od<br />
osamnaest meseci, računajući od dana primene ovog <strong>za</strong>kona, da uskladi svoj statut<br />
i druga opšta akta, odnosno da svoj rad uskladi sa donetim novim Statutom prema<br />
1<br />
Bliže o Jugoslovenskom udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, Savezu udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
Jugoslavije, Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong>, Udruženju <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> osigurarnja Jugoslavije, Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore, kao pravnim<br />
prethodnicima Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, videti u prilog u ovoj publikaciji pod<br />
naslovom: „Od Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije do Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>”, koji su napisali ovaj autor i<br />
profesor Predrag Šulejić.
114<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
pravnom položaju koji je bio utvrđen u novom Zakonu o udruženjima. I to je učinjeno,<br />
umesto izmena i dopuna, usvajanjem novog statuta već na prvoj sedici redovne<br />
Skupštine Udruženja održane nakon usvajanja pomenutog <strong>za</strong>kona, tj. 23. aprila 2010.<br />
Sam postupak usklađivanja rada Udruženja sa novim pravnim položajem koja su<br />
dobila udruženja prema ovom novom <strong>za</strong>konu opisan je u sledećem prilogu u ovoj<br />
publikaciji, zbog čega se sa pitanjima s njim u vezi ovde nećemo više <strong>za</strong>državati. Ono<br />
na čemu ćemo se još samo <strong>za</strong>držati jeste da istaknemo da je Udruženje nastavilo,<br />
pošto je usaglašavanje sprovedeno, da i dalje dela kao dobrovoljna neprofitna organi<strong>za</strong>cija,<br />
ali sada ne više kao u prethodnom periodu <strong>za</strong>snovana na slobodi udruživanja<br />
samo više fizičkih lica, odnosno građana već i pravnih lica radi ostvarivanja u Statutu<br />
bliže predviđenih ciljeva na polju nauke prava <strong>osiguranja</strong>, koji su sada spomenutim<br />
<strong>za</strong>konom (o udruženjima) dobili karakter <strong>za</strong>jedničkog ili opšteg cilja i interesa osnivača<br />
i članova. Uz mogućnost koja je predviđena tek ovim <strong>za</strong>konom da osnivači i<br />
članovi Udruženja mogu biti, odnosno postati društva <strong>za</strong> osiguranje i <strong>pravo</strong>m, koje je<br />
Udruženju dato Zakonom o udruženjima da ono može da obavlja statutom predviđene<br />
privredne delatnosti manjeg obima koje su u funkciji ostvarivenja svojih ciljeva<br />
na polju nauke prava <strong>osiguranja</strong>, Udruženje je posredstvom članarine koju plaćaju<br />
društva <strong>za</strong> osiguranje i koju je od stupanja na snagu ovog <strong>za</strong>kona Udruženje legalno<br />
moglo da od njih naplaćuje i drugih njihovih davanja u vidu finansijske pomoći<br />
Udruženju i prihodima od izdavačke delatnosti, došlo u poziciju da može da bude<br />
finansijski manje-više samostalno, što je činilo pretpostavku <strong>za</strong> njegov ne<strong>za</strong>vistan<br />
stručni i naučni rad.<br />
Ono što je bilo posebno važno obezbediti da bi se rad Udruženja uspešno odvijato<br />
je izvesnost i efikasnost u ostvarivanju prihoda potrebnih <strong>za</strong> rad Udruženja<br />
prema u prethodnom pasusu navedenim osnovama od društava <strong>za</strong> osiguranje. Zato<br />
se morao napustiti nasleđeni ad hoc model „priliva” sredstava <strong>za</strong> određenu namenu,<br />
koji je praktično značio da tokom priprema <strong>za</strong> objavljivanje određenog broja Revije,<br />
predsednik, ređe sekretar Udruženja, ličnim kontaktom, telefonom ili elektronskom<br />
porukom upućuje molbu ili dostavlja predlog ugovora o donaciji generalnim direktorima,<br />
predsedniku Upravnog ili Izvršnog odbora određenih društava da sa određenim<br />
iznosima pomognu objavljivanje pojedinog broja Revije koji je u pripremi ili<br />
organi<strong>za</strong>ciju godišnjeg savetovanja Udruženja, odnosno nekog stručnog i naučnog<br />
skupa koji se povremeno namerava organizovati ili neke publikacije koja se povremeo<br />
objavljuje. I preći na model <strong>za</strong>ključivanja na trajnoj osnovi ili kontinuiranoj<br />
osnovi iz godine u godinu <strong>za</strong>ključivanja sa određenim društvima memoranduma<br />
o saradnji i razumevanju u kojima bi društva unapred prihvatila da sa određenim<br />
iznosima pomognu objavljivanje svakog ili određenog broja Revije koji se objavljuje<br />
tokom godine, da sa unapred u memoradumu predviđenim iznosom pomognu organi<strong>za</strong>ciju<br />
godišnjeg savetovanja Udruženja, na ovo savetovanje upute određeni broj<br />
učesnika i pretplate se na određeni broj primeraka Revije. A takođe, da prihvate član-
AKTIVNOSTI NA STATUSNIM I ORGANIZACIONIM PROMENAMA, PROMENAMA...<br />
115<br />
stvo u Udruženju i plaćanje fiksne godišnje članarine. Za uzvrat Udruženje bi takvim<br />
društvima obezbedilo da učestvuju u upravljanju Udruženjem preko članova Upravnog<br />
ili Nadzornog odbora koje bi Skupština Udruženja i<strong>za</strong>brala iz sastava saradnika<br />
ovih društava, obezbedilo učešće i rukovođenje radnim grupama koje se formiraju<br />
u Udruženju, članstvo u radnim grupama AIDA, učešće na konferencijama AIDA<br />
Europe i kongresima svetske AIDA u svojstvu govornika ili izvestioca po određenim<br />
temama. Prvi takav memorandum, na trajnoj osnovi, <strong>za</strong>ključen je 27. jula 2009. godine<br />
sa „Delta Generali osiguranjem”, koji se do danas primenjuje u neizmenjenom<br />
obimu u kome je ovo društvo, na veliko <strong>za</strong>dovoljstvo Udruženja, privatilo sve vidove<br />
finansijske pomoći Udruženju – od članstva u Udruženju do značajne pomoći Udruženju<br />
prilikom objavljivanja svakog broja Revije, organizovanja godišnjih savetovanja<br />
i učešća na njima sa plaćenom koti<strong>za</strong>cijom <strong>za</strong> određeni broj učesnika iz društva i<br />
pretplate na određeni broj primeraka Revije. Na istovetnim osnovama memorandum<br />
je <strong>za</strong>ključen i sa „Kompanijom Dunav osiguranje” 16. 12. 2009. Po značaju <strong>za</strong> stabilnost<br />
priliva sredstava u vreme dok pišemo ovaj osvrt dolazi memorandum <strong>za</strong>ključen<br />
sa društvom <strong>za</strong> osiguranje „Kopaonik–Triglav”, sada „Triglav”, koje je na istovetnim<br />
osnovama, ali sa manjim iznosima pomoći, <strong>za</strong>ključen kao i sa društvom <strong>za</strong> osiguranje<br />
„Delta Generali osiguranje” i „Kompanijom Dunav osiguranje.” Ovo društvo je<br />
memorandumom <strong>za</strong>ključenim 17. 1. 2011. prihvatilo trajno članstvo u Udruženju,<br />
a iznose pomoći po broju objavljene Revije i po organizovanom godišnjem savetovanju<br />
ugovara godišnjim aneksima ugovora sa Udruženjem. Na trajnoj osnovi i sa<br />
istovetnim oblicima pomoći kao i sa društvom „Delta Generali osiguranjem” i „Kompanijom<br />
Dunav osiguranje”, Udruženje je memorandum <strong>za</strong>ključilo i sa „Takovom osiguranje”<br />
5. 10. 2009. i „Društvom <strong>za</strong> reosiguranje Dunav Re” 4. 12. 2009. Početkom<br />
2012. ovi memorandumi su jednostrano raskinuti od strane ovih društva i sveli su<br />
se samo na njihovo članstvo i plaćanje članarine Udruženju i prihvatanjem, kada je<br />
reč o „Takovo osiguranju”, da posebno <strong>za</strong>ključenim ugovorom o donaciji pomogne<br />
objavljivanje po nekog broja Revije ili organizovanje godišnjeg savetovanja Udruženja.<br />
Jednostrani raskid opravdan je finansijskom krizom i potrebom <strong>za</strong> štednjom po<br />
svim osnovama! Pozivajući se na ove razloge sa Udruženjem je memorandum, takođe<br />
početkom 2012. raskinulo društvo <strong>za</strong> osiguranje Merkur (memorandum je <strong>za</strong>ključen<br />
7. 10. 2009.) svodeći ga na članstvo i pretplatu na jedan broj Revije, a u celini, što<br />
uključuje i članstvo i pretplatu na jedan primerak Revije, sa društvom „Energoprojekt–Garant”<br />
(<strong>za</strong>ključenim 11. 8. 2010.) U pogledu memoranduma <strong>za</strong>ključenog sa<br />
društvima „Dunav Re” i „Energoprojekt–Garant” karakteristično je da je do njihovih<br />
raskida došlo sa promenom generalnih direktora tih društava.<br />
Udruženje je imalo <strong>za</strong>ključen memorandum i sa društvom „Wiener Re” 30. 11.<br />
2009. koji je istekom roka na koji je bio <strong>za</strong>ključen (31. 12. 2010.) raskinut. Sa društvom<br />
„Wiener Stadtische osiguranjem”, memorandum je <strong>za</strong>ključen <strong>za</strong> 2011. i 2012.<br />
godinu.
116<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Svim društvima sa kojima je memorandum bio <strong>za</strong>ključen na određeno vreme i<br />
„Takovo osiguranju”, predložio sam produženje ugovora, odnosno Takovu <strong>osiguranja</strong><br />
izmenu ugovora sa ograničenim iznosima finansijske pomoći <strong>za</strong> napred navedene<br />
namene.<br />
Suočen sa raskidom četiri memoranduma i znatnim padom prihoda od njih,<br />
Upravni odbor Udruženja je početkom 2012. godine doneo odluku da se autorima<br />
ne plaćaju honorari <strong>za</strong> napisane i objavljene članke u Reviji i recenziju članaka, da se<br />
rad <strong>za</strong>menika glavnog urednika više ne honoriše, da se <strong>za</strong>mrzne visina honorara recenzetima<br />
i urednicima godišnjih savetovanja i učine druge uštede. Autorski honorar<br />
je ostao još <strong>za</strong> glavnog urednika u paušalnom iznosu po objavljenom broju Revije i <strong>za</strong><br />
prevodioce i priređivače tekstova <strong>za</strong> objavljivanje koje je prethodno trebalo prevesti<br />
i prirediti <strong>za</strong> objavljivanje, kao i honorar u vidu mesečnog paušala <strong>za</strong> sve aktivnosti<br />
predsednika Udruženja. I svetska AIDA kojoj sve članice – nacionalne sekcije plaćaju<br />
članarinu u iznosu od 820 evra godišnje, izrazila je razumevanje <strong>za</strong> teškoće Udruženja<br />
u obezbeđenju finansijskih sredstava u 2012. godini od donacija društava <strong>za</strong><br />
osiguranje i <strong>za</strong>to je prihvatila molbu Udruženja da <strong>za</strong> 2012. godinu Udruženju smanji<br />
članarinu <strong>za</strong> ½. Da li će sve ove uštede biti dovoljne da se rad Udruženja u 2013. godini<br />
normalno odvija iz redovnog godišnjeg priliva sredstava od donacija društava<br />
<strong>za</strong> osiguranje, odgovor će biti moguće dati kada o navedenom predlogu ovog autora<br />
pomenutim društvima odluku donesu njihovi generalni direktori, odnosno Upravni<br />
ili Nadzorni odbori, što se može očekivati da bude sredinom februara ove godine<br />
(2013.) kada će ova publikacija već biti objavljena. Redovni godišnji priliv sredstava<br />
Udruženju <strong>za</strong>visi i od toga da li će društva <strong>za</strong> osiguranje i drugi subjekti u 2013.<br />
godini obnoviti pretplatu na Reviju bar u obimu pretplate na nivou 2012. godine. A<br />
takođe i od toga da li će pojedina društva kao što su „Basler osiguranje”, koje se samo<br />
na to obave<strong>za</strong>lo <strong>za</strong>ključenim memoradumom od 22. 11. 2011. godine, da uplati članarinu<br />
<strong>za</strong> 2013. i da li će to učiniti „AMS osiguranje” koje nije prihvatilo da <strong>za</strong>ključi<br />
memorandum, ali je redovno prihatilo da članarinu plati po godišnjim ispostavljenim<br />
fakturama i donira godišnja savetovanja Udruženja na osnovu posebno <strong>za</strong>ključenih<br />
ugovora o donaciji. Odgovor na ova pitanja, čitaoci će moći naći u izveštaju o radu i<br />
finansijskom izveštaju koje će ovaj autor podneti Skupštini Udruženja na prvoj narednoj<br />
redovnoj, ovog puta, izbornoj sednici (19. 4. 2013.) ili na sajtu Udruženja na<br />
kome se ovi izveštaji objavljuju, u skladu sa načelom javnosti rada Udruženja.<br />
U periodu rada Udruženja koji razmatramo u ovom prilogu formirane su četiri<br />
radne grupe Udruženja: <strong>za</strong> osiguranje motornih vozila, osiguranje lica, osiguranje<br />
imovine i reosiguranje. Većih efekata u njihovom radu nije bilo, osim što je radna<br />
grupa <strong>za</strong> reosiguranje svoju aktivnost ispoljila kroz odgovore na odgovarajuće upitnika<br />
Radne grupe AIDA <strong>za</strong> reosiguranje i radna grupa <strong>za</strong> osiguranje motornih vozila<br />
organizovala dva stručna skupa na kojima se razmatrao nacrt, odnosno usvojeni Zakon<br />
o obaveznom osiguranju u saobraćaju i prva iskustva u njegovoj primeni. Ispolji-
AKTIVNOSTI NA STATUSNIM I ORGANIZACIONIM PROMENAMA, PROMENAMA...<br />
117<br />
la se potpuna indolentnost rukovodilaca radnih grupa <strong>za</strong> osiguranje lica i <strong>za</strong> osiguranje<br />
imovine, koji osim interesa da budu rukovodioci ovih radnih grupa nisu ispoljili<br />
bilo kakav interes da oživotvore rad radnih grupa <strong>za</strong> čije su rukovodioce imenovani.<br />
Ali ako nije došlo do većih unutrašnjih organi<strong>za</strong>cionih promena u Udruženju,<br />
došlo je do značajnih promena u broju i sastavu Upravnog i Nadzornog odbora<br />
Udruženja. Do tih promena je došlo iz dva osnovna razloga. Jedan se tiče povećanja<br />
broja članova ovih organa kako bi se u njima našlo mesto <strong>za</strong> saradnike iz društava <strong>za</strong><br />
osiguranje koja najviše finansijski pomažu rad Udruženja. Drugi se odnosi na izmene<br />
u sastavu organa, do kojih je došlo uglavnom zbog toga da bi se neaktivni članovi<br />
ovih organa <strong>za</strong>menili onima <strong>za</strong> koje je bilo očekivati da će biti aktivni u radu ovih<br />
organa i tako doprineti unapređenju rada Udruženja.<br />
U ovom periodu Upravni odbor je <strong>za</strong>počeo sa radom konstituisanjem na prvoj<br />
sednici UO u novom sastavu održanoj 25. 5. 2005. godine prema odluci o izboru<br />
izvršenom na redovnoj sednici Skupštine održanoj 15. 4. 2005. godine, u sastavu<br />
od 11 članova: Jovan Slavnić, u svojstvu novoi<strong>za</strong>branog predsednika Udruženja i po<br />
položaju predsednika UO, Predrag Šulejić, Jasna Pak, Katarina Ivančević, Dragiša<br />
Kecojević, Dragan Mrkšić, Slobodan Jovanović, Svetlana Dragaš, Bojan Maričić, Svetlana<br />
Jocović i Dobrila Odalović (jedini član iz Republike Crne Gore koji je to ostao<br />
dok se Republika CG nije izvdvojila iz sastava SR Jugoslavije). Zatim slede sledeće<br />
izmene u sastavu na osnovu odluka redovne Skupštine Udruženja, kojima se menjao<br />
Statut Udruženja da bi se uvećao broj članova ili su odlukama Skupštine razrešavani<br />
i na mesto razrešenih i<strong>za</strong>brani drugi članovi tako da je UO na poslednjoj 36. sednici,<br />
u mandatu pisca ovih redova kao predsednika Udruženja, održanoj 27. septembra<br />
2012. godine, imao sledeći sastav od dvanaest članova: Jovan Slavnić, Predrag Šulejić,<br />
Slobodan Jovanović i Dragan Mrkšić, kao potpredsednici, Katarina Ivančević,<br />
Jasna Pak, Lola Stamenković, Jasmina Labudović Stanković, Rade Badža, Aleksa Veljić,<br />
Dragiša Kecojević i Ljiljana Stojković. U ovom sastavu UO je sedam članova iz<br />
reda nastavnika fakulteta, aktivnih ili penzionisanih (Jovan Slavnić, Predrag Šulejić,<br />
Dragan Mrkšić, Slobodan Jovanović, Jasmina Labudović Stanković, Jasna Pak i Katarina<br />
Ivančević), dok su dva člana iz društava <strong>za</strong> osiguranje (Rade Badža i Aleksa<br />
Veljić), jedan član iz banke (Lola Stamenković) i dva člana iz reda advokature, koji su<br />
u najskorije vreme prešli u ovu profesiju iz društava <strong>za</strong> osiguranje (Dragiša Kecojević<br />
i Ljiljana Stojković). Prilikom izbora u sastav UO, pisac ovih redova se trudio da<br />
Skupštini predloži članstvo u UO kojim će se postići uravnoteženost sastava u smislu<br />
da iz društava <strong>za</strong> osiguranje bude bar polovina članova. I to iz reda društava koje su<br />
najznačajniji donatori Udruženja. Do poremećaja ovog odnosa došlo je i <strong>za</strong>to što su<br />
u najskorije prošlo vreme iz društava <strong>za</strong> osiguranje prešli u nastavnike fakulteta tri<br />
člana UO (Slobodan Jovanović, Dragan Mrkšić i Katarina Ivančević).<br />
Nadzorni odbor u poslednjem sastavu od pet članova, koji je to i danas, čine:<br />
Zoran Blagojević, predsednik, Miloš Janjić, potpredsednik, Sanja Sarić, Tanja Popo-
118<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
vić i Mirjana Božić, svi iz društava <strong>za</strong> osiguranje, osim Sanje Sarić koja je i<strong>za</strong>brana iz<br />
redova redovnih članova Udruženja koji rade u Udruženju osiguravača <strong>Srbije</strong>. Prilikom<br />
izbora na sednici Skupštine od 15. 4. 2005. godine, NO je brojao tri člana. Ono<br />
što je karakteristično istaći <strong>za</strong> rad NO Udruženja u razmatranom periodu to je da on<br />
uglavnom nije imao potrebe da održava posebne sednice stoga što su se sve sedice<br />
UO odžavale kao <strong>za</strong>jedničke sa članovima NO, što je posebno naglašavano u pozivima<br />
<strong>za</strong> sednice UO.<br />
Posle izborne sednice Skupštine od 15. 4. 2005. godine, u ovom periodu je održano<br />
sedam redovnih sednica Skupštine: 12. 4. 2006, 12. 4. 2007, 10. 4. 2008, 24. 4. 2009,<br />
23. 4. 2010, 15. 4. 2011 i 20. 4. 2012. Sve sednice su održane prvog dana rada godišnjih<br />
savetovanja Udruženja na Paliću.<br />
Beograd, 9. januara 2013.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
SPROVELO USKLAĐIVANJE STATUTA I AKTIVNOSTI<br />
SA NOVIM ZAKONOM O UDRUŽENJIMA *1<br />
Donošenjem, po <strong>za</strong>htevu Udruženja, dva rešenja od strane Agencije <strong>za</strong> privredne<br />
registre (BU 4609/2010. od 19. maja 2010. godine i BDU 119/2010. godine od 3. 6.<br />
2010. godine) okončan je, najavljeni u Reviji, br. 1/2010 (str. 105–106), postupak usaglašavanja<br />
statuta i rada Udruženja sa odredbama novog Zakona o udruženjima od<br />
8. jula 2009. godine. Prvim od pomenutih rešenja, Udruženje je upisano u novoustanovljeni<br />
Registar udruženja sa određenim novim obaveznim podacima koje je predvideo<br />
pomenuti <strong>za</strong>kon (oblik organizovanja, skraćeni naziv, naziv i skraćeni naziv<br />
na stranom jeziku, datum osnivanja, datum donošenja statuta, delatnost udruženja,<br />
podaci o <strong>za</strong>stupnicima, vremenu na koje se osnova i oblast u kojoj ostvaruje ciljeve).<br />
Drugim rešenjem, donetim od strane registratora u Registru privrednih subjekata,<br />
prihvaćen je <strong>za</strong>htev Udruženja da se u ovaj registar upiše privredna delanost koju će<br />
Udruženje neposredno da obavlja.<br />
U vezi sa upisanim elementima u prvi od pomenutih registara, <strong>za</strong> ovu priliku treba<br />
napomenuti, da je u Registar udruženja od novih podataka upisan skraćeni naziv<br />
Udruženja kao AIDA Srbija (na srpskom jeziku ćiriličnim pismom i engleskom jeziku),<br />
da su u registar kao <strong>za</strong>stupnici Udruženja upisani prof. dr Jovan Slavnić, predsednik<br />
Udruženja, dr Slobodan Jovanović, potpredsednik Udruženja i Edi Bionda,<br />
sekretar Udruženja, da se Udruženje osniva na neodređeno vreme i da je obast ostvarivanja<br />
ciljeva Udruženja označena da je čine struka i nauka prava <strong>osiguranja</strong> imovine<br />
i lica, a da je u Registar privrednih subjekata upisano da Udruženje neposredno<br />
obavlja privrednu deltnost izdavanja časopisa i sličnih periodičnih izdanja. Zahtev <strong>za</strong><br />
upis privredne delatnosti Udruženja podnet je i <strong>za</strong> druge privredne delatnosti koje su<br />
bile predviđene kao delatnost Udruženja u odluci Skupštine sa sednice održane 23.<br />
aprila 2010. godine kojom je usvojen predlog Upravnog odbora <strong>za</strong> donošenje novog<br />
Statuta kojim se raniji Statut i rad Udruženja usklađuje sa Zakonom o udruženjima.<br />
U usvojenom novom Statutu Udruženja bilo je predviđeno da su privredne delatnosti<br />
koje će ono obavljati ukupna izdavačka delatnost, konsalting usluge i obrazovanje i<br />
stručno usavršavanje. Zahtev <strong>za</strong> upis ovih delatnosti Agencija <strong>za</strong> privredne registre je<br />
odbila da primi, navodeći kao razlog da je u nadležnim ministarstvima koja sprovode<br />
nadzor nad radom oba registra, posle njihovog <strong>za</strong>jednički sprovedenog tumačenja<br />
odgovarajućih odredaba Zakona o udruženjima, <strong>za</strong>uzeto stanovište da se strukovna<br />
*<br />
Ovaj tekst je preuzet <strong>za</strong> potrebe ove publikacije iz Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br. 4/2010, str. 86–87.
120<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
udruženja mogu registrovati <strong>za</strong> neposredno obavljanje samo jedne privredne delatnosti,<br />
a da se neće sprečavati obavljenje i drugih privrednih delatnosti <strong>za</strong> čije obavljanje<br />
udruženje ispunjava propisane uslove i bez upisa u registar ako su u funkciji<br />
oblasti u kojoj udruženje ostvaruje svoje ciljeve i odgovaraju u statutu opisanim aktivnostima<br />
kojima se ostvaruju ciljevi udruženja u oblasti u kojoj se osniva.<br />
Ovakvo objašnjenje dobijeno od registratora u Agenciji <strong>za</strong> privredne registre bio<br />
je jedan od razlog da se odustane od insistiranja da Agencija ipak odluči po <strong>za</strong>htevu<br />
Udruženja <strong>za</strong> upis svih privrednih delatnosti Udruženja. Sledeći je bio da se izbegne<br />
ula<strong>za</strong>k u postupak žalbe pred Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja povodom<br />
negativnog rešenje Agencije o upisu u registar svih <strong>za</strong>htevanih privrednih<br />
delatnosti. Treći je bio da se izbegne vođenje upravnog spora u slučaju da ovo Ministarstvo<br />
potvrdi odbijajuće rešenje Agencije <strong>za</strong> privredne registre <strong>za</strong> upis svih privrednih<br />
delatnosti Udruženja u Registar privrednih subjekata. Sticaj okolnosti da su<br />
u usvojenom novom Statutu (čl. 3) bile naznačene veoma razuđeno aktivnosti kojim<br />
naše Udruženje ostvaruje ciljeve u oblasti struke i nauke <strong>osiguranja</strong>, takođe je uslovio<br />
da odustanemo od <strong>za</strong>hteva da se u Registar privrednih subjekata upišu sve u novom<br />
Statuta utvrđene privredne delatnosti Udruženja, te da se <strong>za</strong>htev <strong>za</strong> upis Agenciji<br />
svede samo na delatnosti izdavanja časopisa i sličnih izdanja.<br />
Uslovi <strong>za</strong> upis u Registar udruženja predviđeni Zakonom o udruženjima su veoma<br />
<strong>za</strong>htevni kako u pogledu obavezne sadržine statuta udruženja čiji članovi žele da<br />
ga upišu u ovaj registar tako i u detaljima regulisanja sadržine, odnosno područja aktivnosti<br />
kroz koje se ispoljava rad udruženja. To objašnjava zbog čega je u novi Statut<br />
našeg Udruženja moralo da se unesu detalji o, na primer, uslovima i načinu učlanjivanja<br />
i prestanku članstva u Udruženju, pravima, obave<strong>za</strong>ma i odgovornosti članova<br />
Udruženja i članova organa Udruženja, ostvarivanju javnosti rada Udruženja, načinu<br />
izbora i opozivu članova organa Udruženja, <strong>za</strong>stupanju Udruženja, načinu sticanja<br />
sredstava <strong>za</strong> ostvarivanje ciljeva i ras<strong>pola</strong>ganju sredstvima, odnosno imovini Udruženja,<br />
postupku usvajanju finansijskih i drugih izveštaja Udruženja, načinu odlučivanja<br />
o statusnim promena i prestanku rada Udruženja, postupanju sa imovinom Udruženja<br />
u slučaju prestanka Udruženja.<br />
Navođenje usvojenih novih statutarnih rešenja u svim ovim područjima i upućivanje<br />
čitaoca u razlike u odnosu na rešenja sadržana u ranijem Statutu Udruženja<br />
je u ovom prilogu suvišno, jer je to moguće sagledati upoređivanjem tekstova novog<br />
i ranijeg Statuta koja su objavljenih na sajtu Udruženja.<br />
Ono što uz informaciju iz naslova želim istaći u ovom kratkom prilogu, jeste<br />
da je usklađivanje Statuta našeg Udruženja sa novim Zakonom o udruženjima, koje<br />
je sprovedeno umesto izmena i dopuna ranijeg Statuta donošenjem novog Statuta<br />
Udruženja, iskorišćeno da se primenom u Statutu usvojenih novih rešenja u Udruženju<br />
formira jaka struktura unutrašnje organi<strong>za</strong>cije rada Udruženja, <strong>za</strong>hvaljujući<br />
precizno regulisanoj odgovornosti članova organa i svih članova Udruženja <strong>za</strong> us-
UDRUŽENJE ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE SPROVELO USKLAĐIVANJE...<br />
121<br />
pešnost rada Udruženja. Zatim, da se uspostavi stabilnost u obavljanju aktivnosti<br />
Udruženja, <strong>za</strong>hvaljujući činjenici da je pomenuti <strong>za</strong>kon omogućio a Statut predvideo<br />
da članovi Udruženja mogu da budu i pravna lica u liku društava <strong>za</strong> osiguranje koja<br />
će članarinama koje plaćaju Udruženju i svojim donacijama da finasiraju njegov rad.<br />
I da uključivanjem u članstvo Udruženja eksperata koji su strani državljani da se<br />
unaprediti stručni i naučni rad članova i poveća doprinos Udruženja struci i nauci<br />
prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
U Beogradu, oktobra 2010.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
UJEDINILI SU SE DA PODRŽE STRUKU<br />
I NAUKU OSIGURANJA! *1<br />
Još jedna obespokojavajuća vest u vezi sa našim osiguranjem, bar <strong>za</strong> mene lično,<br />
u svojstvu predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i naše Udruženje,<br />
objavljena je ovih dana u podužoj informaciji Agencije Beta (Politika, 27. januar 2010,<br />
str. 12). U njoj se saopštava da jedno rusko društvo <strong>za</strong> osiguranje <strong>za</strong>jedno sa jednim<br />
domaćim javnim preduzećem, u vlasničkoj srazmeri 51% prema 49%, osnivaju društvo<br />
<strong>za</strong> osiguranje u Srbiji koje će početi da radi u drugom tromesečju ove godine.<br />
Novoosnovano društvo biće u prve tri godine poslovanja usredsređeno na portfelj<br />
<strong>osiguranja</strong> koji čini imovina koja pripada i lica koja su <strong>za</strong>poslena u preduzećima u Srbiji<br />
u kojima postoji ruski kapital, dok se rad na obuhvatu osiguranjem stanovništva<br />
(valjda i druge imovine – primedba autora) u Srbiji planira u drugoj etapi poslovanja<br />
ovog društva. Ono što je ključno u toj informaciji iz koje nastaje moja rečena zebnja<br />
jeste da će novoosnovano društvo voditi ruski eksperti, uz angažovanje na ostalim<br />
poslovima profesionalaca sa srpskog tršišta (radne snage – primedba autora).<br />
Ne sumnjajući da će ovo novoosnovno društvo biti odlična kompanija i poslovni<br />
model osiguravajućeg društva koji će doprineti poželjnoj jakoj konkurenciji osiguravajućih<br />
društava na srpskom tržištu <strong>osiguranja</strong>, izvesno je da pojava ovog novog<br />
društva sa većinskim stranim kapitalom otvara niz važnih pitanja i daje povoda <strong>za</strong><br />
moju ozbiljnu upitanost, pre svega, o tome koliko će ona u svom poslovanju voditi<br />
računa o interesima razvoja <strong>osiguranja</strong> i uopšte ekonomije <strong>Srbije</strong>. Zatim, kakav<br />
će biti kvalitet i kvantitet njene korporativne odgovornosti prema našoj društvenoj<br />
<strong>za</strong>jednici. Našem Udruženju najbliže, to znači upitanost koliko će ova osiguravajuća<br />
kompanija biti spremna da se <strong>za</strong>laže i ulaže sredstava u obrazovanje u delatnosti<br />
<strong>osiguranja</strong>, unapređenje struke <strong>osiguranja</strong> i razvoj nauke <strong>osiguranja</strong>. Jer, <strong>za</strong> jednu<br />
kompaniju u većinskom stranom vlasništu, u čijoj upravi glavne funkcije pripadaju<br />
strancima, glavni cilj uprave je da u Srbiji ostvaruje profit <strong>za</strong> kompaniju i akcionare,<br />
a ne da razvijaju Srbiju i njeno osiguranje. To neće biti prva osiguravajuća kompanija<br />
u Srbiji, u čijoj upravi većina članova koji su glavni nosioci uprave ne zna ni jezik zemlje<br />
u kojoj njihova kompanija posluje, a sasvim izvesno ni <strong>za</strong> kadrovske, obrazovne<br />
i potrebu <strong>za</strong> ulaganje u nauku <strong>osiguranja</strong> u Srbiji, niti su im poznate institucije koje<br />
u ovim oblastima deluju u Srbiji, njihov značaj i rejting koji imaju. A u<strong>pravo</strong> oni, već<br />
od prihvaćenog modela uprave, bilo da su generalni direktori, predsednici Upravnog<br />
odbora ili predsednici Nadzornog odbora, odlučuju o pitanjima i sredstvima koja se<br />
*<br />
Osvrt je preuzet iz Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br. 1/2010, str. 6.
UJEDINILI SU SE DA PODRŽE STRUKU I NAUKU OSIGURANJA!<br />
123<br />
ulažu <strong>za</strong> pomenute namene i od njih <strong>za</strong>visi da li će imati razumevanja <strong>za</strong> ove potrebe<br />
srpskog <strong>osiguranja</strong>.<br />
Teško je poverovati en bloc u dobru volju stranaca da su <strong>za</strong> ovako nešto spremni,<br />
posebno jer će u sredini u koju dolaze da rade naići na ničim opravdani vladajući<br />
omalovažavajući stav većine uprava u stranim preduzećima, uključiv i stranim društvima<br />
<strong>za</strong> osiguranje, prema institucijama koje uspešno deluju na polju obrazovanja,<br />
struke i nauke.<br />
Lakmus ovakvom mom obojenom stavu, bio je predlog memoranduma o razumevanju<br />
i saradnji čije sam <strong>za</strong>ključenje u drugoj polovini 2009. ponudio većini naših<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje u ime Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguranje <strong>Srbije</strong>. U tim memorandumima,<br />
predviđa se da društva <strong>za</strong> osiguranje, svaka prema svojim mogućnostima,<br />
skromnim finansijskim sredstvima i velikom moralnom podrškom, kao pravna<br />
lica – članovi Udruženja, pomognu ostvarivanje obrazovnih, strukovnih i naučnih<br />
ciljeva Udruženja. Za uzvrat, društvima je ponuđeno da <strong>za</strong>jednički sa Udruženjem<br />
organizuju razne oblike obrazovnih, strukovnih i naučnih sastanaka i skupova, ali i<br />
da njihove saradnike Udruženje delegira u sastav članova radnih grupa koje deluju<br />
u okviru Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA) i učesnike na konferencijama<br />
AIDA Europe i svetskih kongresa AIDA, profesionalne organi<strong>za</strong>cije, čija<br />
je naše Udruženje nacionalna sekcija, a čiji je glavni cilj unapređenje i ujednačavanje<br />
<strong>za</strong>konodavstva i prakse <strong>osiguranja</strong> u Evropi i svetu.<br />
Bilo je dovoljno da obavim samo jedan razgovor sa nosiocima uprave, pa čak i<br />
pisani predlog memoranduma upućenog upravi, da pojedina društva odmah prihvate<br />
ponuđeni memorandum. Prvi su, još u julu mesecu 2009, i sa neodređenim rokom<br />
trajanja, predložene oblike saradnje u memorandumu prihvatile uprave „Delta Generali<br />
<strong>osiguranja</strong>”, „Takovo <strong>osiguranja</strong>” i „Merkur <strong>osiguranja</strong>.” Nešto kasnije, memorandume<br />
sa istovetnim oblicima saradnje i trajanjem, prihvatile su uprave „Kompanije<br />
Dunav osiguranje” i „Kompanije Dunav Re.” Krajem 2009. memorandum je prihatila<br />
uprava društva „Wiener Re”, a januara ove godine i „Wiener Stadtische <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Sa ova dva društva iz grupe „Wiener”, memorandum je <strong>za</strong>ključen u trajanju od jedne<br />
godine, uz obostranu želju da se u 2010. godini <strong>za</strong>ključi kao trajni poslovni akt ili u<br />
kontinuiranom trajanju iz godine u godinu.<br />
Da li je potrebno reći posle pregleda društava koja su prihvatila ponuđeni memorandum,<br />
da su tri od navedenih sedam društava domaća, a preostala strana, ili<br />
meštovita društva u kojima upravu društva vode domaći visoki profesionalci?<br />
Ovom prilikom svesrdno im <strong>za</strong>hvaljujem što su imali razumevanja da se ujedine<br />
oko istog cilja – da podrže struku i nauku <strong>osiguranja</strong>, od interesa <strong>za</strong> Republiku Srbiju<br />
u kojim oblastima Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> već niz godina uspešno<br />
ostvaruje određenu ulogu.<br />
31. januara 2010.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
PROPUŠTENE ŠANSE UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA SRBIJE U RAZDOBLJU OD 15.<br />
APRILA 2005. DO DECEMBRA 2012. GODINE<br />
Razdoblje rada Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (Udruženje) u proteklih<br />
osam godina karakterišu mnoge izgubljene mogućnosti koje bi sasvim izvesno, da su<br />
pretvorene u šanse, unapredile rad Udruženja i obezbedile Udruženju da se ovenča<br />
uspesima koji su izostali. Neke od njih bi bile u nesumnjivom interesu naših društava<br />
<strong>za</strong> osiguranje i <strong>osiguranja</strong> kao delatnosti. Zbog toga je važno da u ovoj spomenici o<br />
njima kao predsednik Udruženja u navedenom periodu ostavim pisani trag. Neke<br />
od tih propuštenih mogućnosti su rezultat subjektivnih propusta jer su posledica<br />
uglavnom nedovoljnog rada mene kao predsednika i članova Upravnog i Nadzornog<br />
odbora Udruženja. Druga grupa propuštenih šansi nije <strong>za</strong>visila od organa i fizičkih<br />
lica članova Udruženja, i kao takve mogu se okarakterisati kao propusti objektivne<br />
prirode. Čitaocima, uostalom, prepuštam da nakon što pročitaju ovaj deo spomenice,<br />
prosude koje od neostvarenih mogućnosti su bile u moći Udruženja ili mojim moćima<br />
kao predsednika Udruženja i organa Udruženja, a koje su bile izvan naših moći.<br />
Ovde će biti istaknute samo one najvažnije propuštene šanse.<br />
1. IZOSTANAK DA SE POVEĆA KOR ČLANOVA UDRUŽENJA<br />
Najbolniji <strong>za</strong> mene je propust da se Udruženje „omasovi” prijemom u članstvo<br />
znatno većeg od postojećeg broja (trenutno to je grupa od 155) redovnih članova<br />
(pravnici sa akademskim i višim stepenom obrazovanja) i pridruženih članova (ekonomisti<br />
i drugi akademski i višeg stepena obrazovani članovi koji rade na poslovima<br />
<strong>osiguranja</strong> ili se na drugi način bave osiguranjem). Uvek sam potencirao u vezi sa<br />
ovim pitanjem da AIDA svake godine traži izveštaj od nacionalnih skecija, pa i našem<br />
Udruženja, o broju članova, <strong>pola</strong>zeći od stava, kome se mi moramo povinovati,<br />
da i broj članova jedne neacionalne sekcije pokazuje koliko je ona aktivno i koliki<br />
joj je uticaj na ostvarivanje ciljeva Udruženje, a preko Udruženja i uticaj koji AIDA<br />
može da očekuje da ostvari. Povodom tog <strong>za</strong>datka, koji je na moje insistiranje više<br />
godina bio stalna tačka dnevnog reda sednica Upravnog odbora na koje su obavezno<br />
pozivani svi članovi Nadzornog odbora, često sam na sednicama prozivao članove<br />
ovih organa Udruženja zbog poka<strong>za</strong>ne indolentnosti u angažovanju na proširenju<br />
članstva. Posebno sam prozivao one članove ovih organa koji su dolazili iz reda <strong>za</strong>poslenih<br />
u društvima <strong>za</strong> osiguranje sa velikim brojem <strong>za</strong>poslenih kao što su „Kompanija
PROPUŠTENE ŠANSE UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U RAZDOBLJU...<br />
125<br />
Dunav osiguranje” i „DDOR Novi Sad.” Rezultati tih prozivki nisu bili uspešni, tako<br />
da je u Kompaniji Dunav osiguranje sekretar Udruženja Edi Bionda bio uspešniji u<br />
dovođenju članova u Udruženje od članova UO koji su bili na visokim direktorskim<br />
pozicijama u tom društvu.<br />
Isti takav odnos imao sam i prema povećanju broja članova Udruženja iz sastava<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje. Na tom <strong>za</strong>datku sam radio sam i uspeo da održim da broj<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje ne bude manji od deset. Kada se brojčano gleda u odnosu na<br />
dvadesetsedam, odnosno nedavno ove godine sa pojavom dvadesetosmog društva <strong>za</strong><br />
osiguranje na tržištu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, ja ne mogu biti potpuno <strong>za</strong>dovoljan. Stoga što<br />
nisam uspeo da obezbedim da bar polovina društava prihvati članstvo u Udruženju.<br />
Ipak, imajući u vidu da su članovi Udruženja u navedenom razdoblju postala i ostala<br />
dva naša najveća osiguravajuća društva – „Kompanija Dunav osiguranje” i „Delta<br />
Generali”, ne može se poreći da rezultat nije bio relativno uspešan. Pored ova dva<br />
društva, članstvo, što znači i obavezu da plate članarinu u visini od 220 evra u dinarskoj<br />
protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke <strong>Srbije</strong>, u Udruženju u 2012.<br />
godini prihvatili su još i „Takovo osiguranje”, „Wiener osiguranje”, „Dunav reosiguranje”,<br />
„Triglav osiguranje”, „Uniqa neživotno osiguranje”, „Merkur osiguranje”, „Uniqa<br />
neživotno osiguranje”, „Basler neživotno osiguranje” i „AMS osiguranje” (ukupno<br />
jedanaest društava). Moja devi<strong>za</strong> je bila, da broj društava članova Udruženja dokazuje<br />
ugled koje ono ima među ovom grupom najvažnijih subjekta na tržištu <strong>osiguranja</strong><br />
i da ona čine područje na kome Udruženje može da širi svoj uticaj kao strukovna i<br />
naučna organi<strong>za</strong>cija.<br />
2. IZOSTANAK NAPORA DA SE POVEĆA ČITANOST ČASOPISA<br />
REVIJA ZA PRAVO OSIGURANJA I POVEĆA BROJ UČESNIKA<br />
NA GODIŠNJIM SAVETOVANJIMA UDRUŽENJA<br />
Teško je bilo očekivati u siromaštvu koje je pritiskalo Srbiju u poslednjih desetak<br />
godina, produbljenom naročito prethodnih nekoliko godina, da će pojedinci kupovati<br />
časopis. Do 2010. godine Udruženje je ipak imalo pretplatnike iz reda pojedinaca iz<br />
zemlje, pa čak i iz inostranstva kao i advokatskih kancelarija. U poslednje dve godine<br />
oni su potpuno isčezli sa te liste. Možda ih je odbila i cena pretplate koja je morala biti<br />
veća od očekivane?<br />
Međutim, ono što zbunjuje i daje sliku o slaboj čitanosti časopisa, pa i otsustvu<br />
posvećenosti struci <strong>osiguranja</strong>, to je da časopis ima mali broj pretplatnika iz reda<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje. Sasvim su retke posredničke i <strong>za</strong>stupničke firme u osiguranju<br />
koje kupuju časopis.<br />
Svetlu tačku u broju pretplata je činilo društvo <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje<br />
„DDOR Novi Sad” koje je <strong>za</strong>ključno sa 2008. godinom, počev od 2001. kada je objavljen<br />
prvi broj časopisa, imalo pretplatu na 40–43 primeraka, što je uglavnom pokri-
126<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
valo sve filijale toga društva sa po jednim primerkom. Uzgred, treba reći da je ovo<br />
društvo bilo u tom periodu jedan od glavnih finansijskih stubova Udruženja jer je<br />
ono svojim donacijama pokrivalo troškove koje je Udruženje nužno moralo imati<br />
radi odvijanja svojih aktivnosti. U potpunom razumevanju <strong>za</strong> finansijskom pomoći<br />
i podršci Udruženju naročito se isticao gospodin Darko Botić. U periodu kada je on<br />
vodio ovo društvo kao njegov generalni direktor, Udruženje je u „DDOR Novi Sad”<br />
imao glavnog pokrovitelja. I to je trajalo sve dok ovo društvo, do tada sa preovlađujućim<br />
društvenim kapitalom, nije prodato italijanskom kupcu i ono preuzelo upravljanje<br />
ovim društvom – društvu „Fondiaria SAI.” Tada je nastao potpuni preokret u<br />
korporativnoj odgovornosti ovog društva prema struci i nauci <strong>osiguranja</strong> koja deluje<br />
u Srbiji. Broj primeraka na koje je ovo društvo pretplaćeno sveden je na četiri. Ono se<br />
nije prihvatilo članstva u Udruženju, niti participira u pokriću troškova organizovanja<br />
godišnjih savetovanja i drugih stručnih skupova Udruženja. Na razmenjene dve<br />
elektrosnke poruke koje su sadržale predloge <strong>za</strong> saradnju, <strong>za</strong>varšio se pokušaj mog<br />
bližeg kontakta sa generalnim direktorom tog društva, italijanskim državljaninom.<br />
I moj pokušaj da ga uključim u oblike akademskog rada Udruženja, tj. pridobijem<br />
da kao doktor pravnih nauka prihvati da napiše članak <strong>za</strong> časopis je takođe propao.<br />
Ono što može da bude interesantno <strong>za</strong> ovu i prethodnu godinu navodne „štednje”<br />
u društvima <strong>za</strong> osiguranje uzrokovane finansijskom krizom na koju se pozivaju<br />
direktori nekih društva <strong>za</strong> osiguranje, kada razgovaram sa njima o pretplati na časopis,<br />
jeste da se izgovaraju da je to u<strong>pravo</strong> razlog zbog čega smanjuju broj pretplata ili<br />
je i otkazuju jeste da se u tim društvima istovremeno isplaćuju „bonusi” <strong>za</strong> uspešno<br />
poslovanje. Duboki su razlozi kulturne i naučne krize nastale nedovoljnim ulaganjima<br />
u ove društvene delatnosti u Srbiji, o kojima nije mesto da se raspravlja u ovoj<br />
publikaciji. Ono što ostaje kao <strong>za</strong>panjujuća činjenica u vezi sa pretplatom na časopis<br />
jeste da je u 2012. godini pretplatu na Reviju imalo samo deset od dvadesetosam društava<br />
<strong>za</strong> osiguranje koja posluju u Srbiji, a da je broj <strong>za</strong>poslenih u ovih dvadesetosam<br />
društva <strong>za</strong> (re)osiguranje na kraju 2011. godine bio 11.208 <strong>za</strong>poslenih prema 11.025<br />
lica koliko je bilo <strong>za</strong>posleno u 2010. godini. 1 A u pitanju je pretplata na specijalizovani<br />
stručni i naučni časopis koji nema konkurenta u Srbiji, časopisu koji je jedini prozor<br />
iz koga se u Srbiji čitanjem može pratiti isto ono što se piše i diskutuje, ali od drugih<br />
autora i sa drugačijim argumentima u evropskim časopisima koji imaju <strong>za</strong> temu <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> i časopis koji prati u korak aktuelnu praksu <strong>osiguranja</strong>, sudsku praksu<br />
i <strong>za</strong>konodavstvo EU. Nasuprot Reviji, značajan tiraž i pretplatnike u Srbiji nalaze „časopisi”<br />
iz <strong>osiguranja</strong> koji su bogati intervjuima i / ili u kojima su kratki tekstovi propraćeni<br />
krupnim fotografijama generalnih direktora domaćih društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
i njihovih najbližih saradnika.<br />
1<br />
Agencija <strong>za</strong> privredne registre, Saopštenje o poslovanju finansijskih institucija u Republici Srbiji<br />
u 2011. godinu, strana 8.
PROPUŠTENE ŠANSE UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U RAZDOBLJU...<br />
127<br />
Udruženje je mnogo radilo i na okupljanju većeg broja učesnika na godišnjim<br />
savetovanjima koje je njegova centralna aktivnost u okviru koje naši domaći učesnici<br />
imaju priliku da se sretnu i diskutuju sa većim brojem poznatih autora iz država EU.<br />
I na njima opada broj učesnika iz godine u godinu. Tako da se u poslednjih nekoliko<br />
godina stabilizovao na devedeset učesnika od kojih su dvadeset autori referata. Kada<br />
ih pozovem telefonom radi toga, izgovori generalnih direktora zbog čega ne šalju veći<br />
broj učesnika uglavnom je istovetan onom zbog čega se ne odlučuju na pretplatu <strong>za</strong><br />
Reviju. Štednja!!! Na čemu, na onome što je u funkciji produkcije i kvaliteta poslova<br />
koje <strong>za</strong>posleni obavljaju? Gotovo anegdotski zvuči izgovor jednog generalnog direktora<br />
društva u društvenom vlasništvu koga sam početkom aprila 2012. pozvao radi<br />
objašnjenja zbog čega nije prihvatio da pošalje ni jednog saradnika na savetovanje<br />
koje treba da se održi <strong>za</strong> desetak dana, dok su direktori pre njega redovno na godišnja<br />
savetovanja Udruženja slala po tri. Odgovorio mi je da njegovi saradnici neće da idu<br />
na savetovanje i da on ne može da ih natera. A kada sam mu rekao da ga u<strong>pravo</strong> i zovem<br />
zbog toga što od njih imam informaciju da hoće da idu na savetovanje, onda je<br />
našao izgovor u tome da na savetovanju nema tema iz re<strong>osiguranja</strong> i da <strong>za</strong>to njegovi<br />
saradnici ne treba da idu na savetovanje. Nisam mogao da otrpim, a da mu tada ne<br />
odgovorim da je veoma korisno da na savetovanje dođu stručni radnici koji rade na<br />
poslovima re<strong>osiguranja</strong>, jer onaj ko ne poznaje osiguranje ne može ni da radi na poslovima<br />
re<strong>osiguranja</strong>. A kada postavim pitanje nekima zbog čega oni, kao generalni<br />
direktori ne dolaze, uvek dobijam odgovor, da baš u dane održavanja savetovanja<br />
imaju planirani službeni put (po pravilu, u inostranstvo) ili koriste godišnji odmor u<br />
inostranstvu. Pri tom, svi generalni direktori su sa programom savetovanja upoznati<br />
2–3 meseca od termina njegovog održavanja, a savetovanje se uvek održavaju od<br />
petka po podne do subote uveče. A kada ih pozovem da na savetovanju daju uvodno<br />
izlaganje na neku aktuelnu temu, po njihovom izboru, opet dobijam iste izgovore<br />
<strong>za</strong>bog čega odbijaju da ih prihvate. Iskreniji se tom prilikom izvinjavaju nedostatkom<br />
vremena da pripreme izlaganje. Treba li uopšte šta reći kao odgovor na ove „providne”<br />
izgovore naših generalnih direktora?<br />
3. IZOSTANAK USPOSTAVLJANJA TEŠNJE SARADNJE<br />
SA UDRUŽENJEM OSIGURAVAČA SRBIJE<br />
Udruženje osiguravača <strong>Srbije</strong> (dalje u tekstu: UOS) pruža dragocenu podršku<br />
radu Udruženju. Pomaže ga finansijski, tako što učestvuje u pokriću troškova objavljivanja<br />
časopisa Revije sa iznosom od 75.000,00 dinara (prvobitnom odlukom svog<br />
Upravnog odbor finansijska pomoć <strong>za</strong> ovu namenu Udruženju je iznosila 50.000,00),<br />
pokriva troškove koje Udruženje ima <strong>za</strong> vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih<br />
poslova, plaća troškove poštanskih usluga i druge manje troškove <strong>za</strong> rad administra-
128<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
cije Udruženja i prihvatilo je da Udruženje na njegovoj adresi ima svoje sedište u<br />
čijem poslovnom prostoru organi Udruženja i radna tela održavaju sednice.<br />
Udruženje je u razmatranom periodu <strong>za</strong>jedno sa UOS povremeno organizovalo<br />
stručne sastanke na aktuelne teme iz <strong>za</strong>konodavstva koje se priprema <strong>za</strong> delatnost<br />
<strong>osiguranja</strong> ili praksu <strong>osiguranja</strong>. Jedan od poslednjih stručnih skupova bio je okrugli<br />
sto na temu: „Nova rešenja i prva iskustva u primeni novog Zakona o obaveznom<br />
osiguanju u saobračaju” koji je održan 14. juna 2010. godine (diskusija sa ovog skupa<br />
objavljena je u Reviji, br. 3/2010, str. 71–92). Udruženje je takođe povremeno, preko<br />
svojih članova, angažovano i u davanju mišljenja o među članicama UOS, spornim<br />
pitanjima poslovanja UOS, kao što je to bio slučaj 2010. godine kada je UOS imao<br />
potrebu da dobije odgovor na pitanje da li se član UOS i pod kojim uslovima, predviđenim<br />
ili nepredviđenim <strong>za</strong>konom i Statutom UOS, može isključiti iz članstva.<br />
Lično, nikada nisam bio <strong>za</strong>dovoljan ovom ad hoc saradnjom Udruženja i UOS<br />
koja je bila takvog karaktera i u ranijim periodima, kada su u tim odnosima delovala<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong> i Udruženje osiguravača Jugoslavije. Uvek<br />
sam bio svestan da oblici i intenzitet saradnje <strong>za</strong>vise od toga koliko je <strong>za</strong> istu opredeljen<br />
generalni sekretar Udruženja i koliki je autoritet i kvalitet upornosti predsednika<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> da predloži i nametne se svojim argumentima<br />
generalnom sekretaru neophodnost uspostavljanja bliže i trajne saradnje. Ovom prilikom<br />
ne mogu da ne pomenom da su svi generalni sekretari Udruženja osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije rado primali i naše članove uprave na razgovore o<br />
problemima jugoslovenskog i srpskog <strong>osiguranja</strong>. Ovde bih hteo posebno da se setim<br />
prijema koje smo imali kod Dobrosava Stošića, koji je bio generalni sekratar Udruženja<br />
osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije (dalje u tekstu: UOOS) u godinama na<br />
početku 1990-tih. Važio je i bio je od onih ljudi koji vole život i <strong>za</strong>dovoljstva koje on<br />
pruža zbog čega je uz njegovo ime vezivan epitet bonvivana, ali bonvivana koji je bio<br />
odan struci <strong>osiguranja</strong>. Rado je prihvatao ne samo razgovor već i sve predloge kojima<br />
se naša saradnja činila raznovrsnijom i intenzivnijom. Tada je bilo aktuelno donošenje<br />
novog Zakona o osnovama sistema <strong>osiguranja</strong> imovine i lica iz 1990. godine,<br />
kojim bi se <strong>za</strong>menio raniji doneti <strong>za</strong>kon pod istim nazivom iz 1976. godine. Odmah<br />
je prihvatio da po <strong>za</strong>vršetku rada radne grupe na izradu teksta nacrta ovog <strong>za</strong>kona i<br />
njegovog objavljivanja posle usvajanja, nas četiri člana iz ove radne grupe koji smo<br />
pripadali Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong>, napišemo komentar toga <strong>za</strong>kona<br />
i da se komentar objavi u izdanju Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije.<br />
Tako je došlo do objavljivanja 1991. godine ovog komentara sa tiražem od 1000 primeraka,<br />
čiji su autori bili dr Ivica Jankovec, dr Vladimir Jovanović, Dobrosav Ogrizović<br />
i dr Jovan Slavnić. Recenzije ovog obimnog komentara od 259 strana sitnog teksta<br />
na formatu strana B4 prihvatio se sam Dobrosav Stošić. Ovo posebno napominjem u<br />
želji da istaknem da posle ovog nije napisan ni jedan kometar <strong>za</strong>kona o osiguranju tog<br />
obima i takve studioznosti. Na ovom mestu ne treba izostaviti da se napiše da su viđe-
PROPUŠTENE ŠANSE UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U RAZDOBLJU...<br />
129<br />
ni članovi Udruženja, koji nisu radili u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama, bili redovni<br />
učesnici na savetovanjima koje je organizovalo UOOS. Na primer, na Drugom jugoslovenskom<br />
savetovanju o osiguranju lica, održanom u Trogiru 21–23. oktobra 1987.<br />
godine na kome je izloženo sedamnaest referata objavljenih u sačuvanoj publikaciji<br />
istovetnog naslova. Na tom savetovanju autor ovih redaka je istupao na temu: „Zaključivanje<br />
ugovora o osiguranju života prema opštim uslovima <strong>za</strong> osiguranje života<br />
jugoslovenskih osiguravača.” Jednom, kada UOS bude pisao svoju istoriju, koristeći<br />
arhivu i dokumentaciju sa kojom ras<strong>pola</strong>že, izvesno je da će na videlo i<strong>za</strong>ći i ko je iz<br />
sastava Udruženja učestvovao na prvom savetovanju o osiguranju lica koje je UOOS<br />
organizovao, a takođe i na drugim, u ovoj publikaciji nepomenutim, savetovanjima<br />
UOOS.<br />
Imajući u vidu da postoji veoma široko područje <strong>za</strong> ovu saradnju, ja sam mladom<br />
i agilnom novom generalnom sekretaru UOS gospodinu Vladanu Maniću, koji je na<br />
ovu funkciju stupio početkom aprila 2011. godine, predložio na održanim sastancima<br />
sa njim 24. februara 2012. i 7. novembra 2012. saradnju na dva osnovna područja.<br />
Papiri koje sam pripremio <strong>za</strong> ove sastanke, predviđali su saradnju na dva područja.<br />
Jednom, kojim bi se istovremeno podstakla međunarodna afirmacija Udruženja i<br />
UOS i drugom, kojim bi se razvile delatnost UOS izvan područja sprovođenja javnih<br />
ovlašćenja koje on ima na osnovu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju i<br />
koje bi dovele do uključenja u dobrovoljno člansto UOS svih društava <strong>za</strong> osiguranje.<br />
Dakle, i onih društava koja ne sprovode obavezna <strong>osiguranja</strong> u saobraćaju, kao što<br />
je to danas kada društva koja sprovode ova <strong>osiguranja</strong> imaju obavezu da se udruže<br />
u UOS. Tim delatnostima bi UOS postao u <strong>pravo</strong>m smislu kreativni uslužni servis<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje.<br />
Prema učinjenim predlozima, doprinos međunarodnoj afirmiciji bi naročito pomoglo<br />
ako bi UOS trajno prihvatio da <strong>za</strong>jedno sa Udruženjem organizuje međunarodna<br />
godišnja savetovanja, sa najmanje paritetnim učešćem inostranih autora iz EU<br />
i domaćih autora, <strong>za</strong>jednički organizovao sa AIDA i Udruženjem, godišnju konferenciju<br />
AIDA Europe, prihvatio da samostalno ili <strong>za</strong>jedno sa društvima članicama uključi<br />
članove Udruženja iz reda <strong>za</strong>poslenih u našim društavima <strong>za</strong> osiguranje u nekoliko<br />
od dvanaest radnih grupa svetske AIDA, što pretpostavlja da UOS i / ili društva <strong>za</strong><br />
osiguranje pokrivaju troškove njihovog rada u radnim grupama, UOS finansijski pomogao<br />
<strong>za</strong>jedno sa društvima <strong>za</strong> osiguranje, da veći broj članova Udruženja iz reda<br />
<strong>za</strong>poslenih u društvima članicama UOS, učestvuje i istupa u svojstvu govornika na<br />
godišnjim konferencijama AIDA Europe i četvorogodišnjim konferencijama svetske<br />
AIDA i na isti način UOS pomogne da mladi <strong>za</strong>posleni u društvima <strong>za</strong> osiguranje,<br />
koji su članovi Udruženja, učestvuju na konkursima AIDA Europe <strong>za</strong> izradu naučnih<br />
i stručnih radova, čiji se rezultati onda izlažu, ako su prihvaćeni, na njenim godišnjim<br />
konferencijama i kasnije objavljuju u pisanom teksu u časopisu kome to poveri<br />
Izvršni komitet AIDA Europe, kao što je to bio slučaj sa pobedničkim radovima na
130<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
raspisanom konkursu povodom održavanja IV Konferencije AIDA Evrope u Londonu<br />
2012. godine, koji su objavljeni u Reviji, br. 3/2012.<br />
Pre nego što opišem drugo područje saradnje, ovde ću <strong>za</strong>stati da bih čitaoca upoznao<br />
da je Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> imalo svog člana u radnoj grupi <strong>za</strong><br />
reosiguranje u periodu 2009–2010. godine, u ličnosti gospodina Dejana Davidovića,<br />
inače tada direktora <strong>za</strong> pravne poslove društva Dunav Re, <strong>za</strong>hvaljujući razumevanju<br />
tadašnjeg generalog direktora ovog društva gospodina Vidana Slane koji je obezbedio<br />
da „Dunav Re” finansijski učestvuje u pokriću troškova učešća Dejana Davidovića u<br />
radu ove radne grupe. Odlaskom obojice iz ovog društva, Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> je izgubilo jedinog člana neke od radnih grupa koje deluju u sastavu<br />
AIDA.<br />
Na drugom području, predložio sam nove oblike saradnje UOS i Udruženja, kao<br />
što je organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>jedničkih seminara <strong>za</strong> inovaciju i proširivanje znanja iz <strong>osiguranja</strong>,<br />
posebno EU prava <strong>osiguranja</strong>, <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene u društvima <strong>za</strong> osiguranje. Neki od<br />
ovih seminara bi se organizovati po ugledu na letnje škole <strong>osiguranja</strong> koje uspešno<br />
deluju u zemljama EU. Pomoć u organi<strong>za</strong>ciji i radu centra koji bi se oformio u UOS <strong>za</strong><br />
istraživanje i razvoj <strong>osiguranja</strong> (u okviru koga bi se radilo na, između ostalog, oglednim<br />
uslovima i tarifama <strong>osiguranja</strong>), organizovanje <strong>za</strong>jedničke izdavačke delatnosti,<br />
formiranje respektabilne biblioteke literature iz <strong>osiguranja</strong> i uključivanje članova<br />
Udruženja koji rade na univerzitetima u komisije UOS, učešće članova Udruženja u<br />
<strong>za</strong>stupanju interesa društava <strong>za</strong> osiguranju, bili su predlozi kojima bi se obuhvatilo<br />
ovo drugo područje.<br />
Udruženje kao član Međunarodnog udruženja izdavača u osiguranju (P.I.A.) u<br />
razmeni <strong>za</strong> Reviju koju objavljuje, zbornike radova sa godišnjih savetovanja i druge<br />
publikacije od članica ovog međunarodnog udruženja, može bez naknade da dobija<br />
literaturu na svetskim jezicima bez nadoknade i to bi predstavljalo okosnicu nove<br />
biblioteke UOS. Poznato je da je publicistička delatnost u osiguranju minorna, pa bi<br />
<strong>za</strong>jedničko objavljivanje komentara <strong>za</strong>kona, na primer, Zakona o obaveznom osiguranju<br />
u saobraćaju, novog Zakona o osiguranju koji je u pripremi, zbirki sudskih odluka<br />
iz <strong>osiguranja</strong>, sa objašnjenjima i komentarima, zbirki prevoda direktiva i drugih<br />
propisa EU kojima se reguliše delatnost <strong>osiguranja</strong>, sa objašnjenjima i komentarima,<br />
publikacija koje se odnose na istoriju <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i drugih publikacija, što bi bilo<br />
od značaja <strong>za</strong> razvoj i afirmaciju <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, UOS i Udruženja.<br />
Svi predlozi koji su dati <strong>pola</strong>ze od činjenice da Srbija ima malo kreativnih, a<br />
posebno mladih autora koji se bave osiguranjem i da bi objedinjavanjem aktivnosti i<br />
članstva UOS i Udruženja bili od posebnog značaja kao podstrek ozbiljnom razvoju<br />
struke i nauke <strong>osiguranja</strong> u okviru samog UOS-a. I približavanju UOS-a onoj ulozi<br />
koju imaju udruženja osiguravača u državama EU <strong>za</strong> koje je ondašnji i sadašnji direktor<br />
Udruženja osiguravača Austrije dr Luj Norman-Adenhove rekao <strong>za</strong> to Udruženje<br />
u intervjuu koji mi je dao 2009. godine i koje je objavljeno u br. 3–4/2009 Revije: „U
PROPUŠTENE ŠANSE UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE U RAZDOBLJU...<br />
131<br />
pitanjima <strong>osiguranja</strong> Udruženje osiguravača Austrije je primarni sagovornik kojima<br />
se obraćaju nosioci odlučivanja, institucije i javnost.”<br />
Za prihvatanje ovih ili nekih od ovih predloga kojima bi se uspostavila šira i trajna<br />
saradnje sa UOS, Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguranje <strong>Srbije</strong> ostaje otvoreno, tako da ovi<br />
predlozi koji su dati UOS ostaju carte blanche. Nije potrebno posebno naglašavati, da<br />
bi ukoliko se prihate ovi ili neki od ovih predloga iz pomenuta dva područja moguće<br />
sardnje Udruženja i UOS, Udruženju bi bilo neophodno da se u okviru poslovnog<br />
prostora UOS obezbediti odgovarajući radni prostor, što je piscu ovih redova obećao<br />
još gospodin Nebojša Divljan, u vreme dok je bio predsednik Upravnog odbora UOS.<br />
Beograd, 24. decembra 2012.
Dr Milan CEROVIĆ<br />
SARADNJA UDRUŽENJA OSIGURAVAČA SRBIJE<br />
I UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
U PERIODU OD 1991. DO 2011. GODINE *, **12<br />
Rad Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije (dalje u tekstu: UOOJ),<br />
koje je posle izdvajanja Republike Crne Gore polovinom 2006. godine promenilo<br />
naziv u Udruženje osiguravača <strong>Srbije</strong> (dalje u tekstu: UOS), u početku ovog perioda<br />
karakteriše i početak raspada SFRJ što je imalo veoma nepovoljne posledice po rad<br />
UOOJ koje su se manifestovale na razne načine sve do 2002. godine. Međutim, bez<br />
obzira na te probleme saradnja sa Udruženjem <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> nikada nije<br />
prekidana. Odvijala se preko <strong>za</strong>jedničkih aktivnosti koje su <strong>za</strong> cilj imale unapređenje i<br />
razvoj delatnosti <strong>osiguranja</strong> u novonastalim okolnostima. Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> bilo je značajan oslonac u pogledu pružanja stručnih usluga UOOJ čemu<br />
su posebno doprinosili pojedini njegovi članovi sa velikim teorijskim i praktičnim<br />
iskustvom. Ta saradnja se odvijala na više načina.<br />
UOOJ povremeno je angažovalo poznate eksperte, članove Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong>, <strong>za</strong> pružanje raznih vrsta stručne pomoći. Početkom devedestih godina<br />
zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji, ogromne inflacije i ekonomske blokade<br />
UOOJ je <strong>za</strong>palo u veoma tešku situaciju što je dovodilo u pitanje njegovo funkcionisanje<br />
u celini, ali i kao člana u sistemu međunarodne zelene karte <strong>osiguranja</strong><br />
od autoodgovornosti. Pretila je opasnost isključenja iz ovog međunarodnog sistema.<br />
Shvatajući ozbiljnost novonastale situacije i moguće negativne posledice po članove<br />
UOOJ i delatnost <strong>osiguranja</strong> u zemlji 1993. godine, Kompanija „Dunav osiguranje”<br />
uz podršku „DDOR-a Novi Sad” pokrenula je inicijativu da društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
preduzmu neophodne mere radi pružanja pomoći UOOJ što su pre svih drugih podržala<br />
društva „Dunav Re”, „Kosovo” i „Lovćen.” U tim okolnostima „Dunav osiguranje”<br />
je angažovao ugledne članove Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> profesora<br />
Ivicu Jankoveca, profesora Predraga Šulejića i Dobrosava Ogrizovića da izrade nacrt<br />
teksta statuta UOOJ koji je predsrtavljao jedan od oslonaca njegove stabili<strong>za</strong>cije. U<br />
*<br />
U ovom prilogu obuhvaćen je jedan period pre dolaska autora ovog priloga na mesto generalnog<br />
sekretara Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije jer je u tom periodu to bila značajna<br />
pomoć koju je Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> pružilo UOOJ i koja je predstavljala <strong>pola</strong>zište<br />
kasnije saradnje <strong>za</strong> vreme rada autora kao generalnog sekretara UOOJ.<br />
**<br />
Jedan u ovom prilogu nepomenuti aspekt saradnje Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i<br />
UOOJ tokom 199l. godine, opisan je u prilogu objavljenom neposredno ispred ovog dr Milana<br />
Cerovića: „Propuštene šanse Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u razdoblju od 15. aprila 2005.<br />
do decembra 2012. godine”, odeljak 3 (prim. redaktora).
SARADNJA UDRUŽENJA OSIGURAVAČA SRBIJE I UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA... 133<br />
tom pogledu saradnja se i dalje nastavila pa je UOOJ 1998. godine, pored gore navedenih<br />
eksperata angažovalo i profesora Jovana Slavnića i Branka Rajičića koji su<br />
izradili tekst Kodeksa o ponašanju u poslovima <strong>osiguranja</strong>. Sve do 2011. godine UOS<br />
angažovalo je pojedine članove Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u raznim situacijama<br />
<strong>za</strong> pružanje stručne pomoći i konsultacija u rešavnju prvenstveno pravnih, ali<br />
i drugih stručnih pitanja koja su se povremeno javljala u poslovima <strong>osiguranja</strong> koje<br />
ovde bez bližeg uvida u dokumentaciju UOS nije moguće pobrojati.<br />
Dva udruženja <strong>za</strong>jednički su radila po raznim pitanjima od značaja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju<br />
i dalji razvoj deltnosti <strong>osiguranja</strong> u našoj zemlji. Posebna pažnja posvećena je<br />
donošenju Zakona o osiguranju imovine i lica 1996. Zakona o osiguranju 2004. i Zakona<br />
o obaveznom osiguranju u saobraćaju 2009. godine. Organizovni su <strong>za</strong>jednički<br />
stručni skupovi i okrugli stolovi na kojima su razmatrani predlozi ovih <strong>za</strong>konskih<br />
rešenja, a posle njihovog usvajanja i efekti njihove primene u praksi.<br />
U osnovi UOS je podržavalo celokupnu aktivnost Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong>. Predstavnici stručne službe UOS učestvovali su na svim skupovima koje je organizovalo<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, a jedan broj tih skupova pomagan je<br />
i finansijski. Zapaženo je učešće predstavnika UOOJ, kasnije UOS, kao autora radova<br />
na većem broju savetovanja i okruglih stolova među kojima je naj<strong>za</strong>paženije redovno<br />
godišnje savetovanje Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> koje se održava na Paliću.<br />
Napisan je i prezentovan veći broj radova iz oblasti rada Garantnog fonda, sistema zelene<br />
karte auto odgovornosti, problematici primene novih <strong>za</strong>konskih rešenja i drugih<br />
pitanja koja su u funkciji rada UOS, ali i od značaja <strong>za</strong> usklađivanje domaćeg prava<br />
<strong>osiguranja</strong> sa evropskim <strong>za</strong>konodavstvom i dostignutim stepenom standardi<strong>za</strong>cije sa<br />
evropskim rešenjima.<br />
Saradnja se odvijala i u delu administrativno-tehničkih poslova i pružanja finansijske<br />
podrške. UOS je omogućilo Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> da se registruje<br />
na adresi UOS. Pružana mu je pomoć u vezi prijema i ekspedicije pošte, davana na<br />
korišćenje prostorija <strong>za</strong> održavanje sednica organa i sala <strong>za</strong> veće skupove. Od 2008.<br />
godine UOS redovno je učestvovalo u finansiranju dela troškova <strong>za</strong> izdavanje časopisa<br />
Revija po svakom izdatom broju, a u celosti je plaćana usluga angažovanoj agenciji<br />
<strong>za</strong> vođenje knjigovodstvenih poslova Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
Beograd, 5. januara 2013.
Mr Jelena GAZIVODA<br />
MOJA SARADNJA SA UDRUŽENJEM ZA<br />
PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
Moja povremena saradnja, ako mogu tako reći, sa Udruženjem <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> (Udruženje) <strong>za</strong>počela je krajem 2003. godine na poziv dr Jasne Pak i<br />
trajala je do 2005. godine. To je bio period kada je srpska akademska i stručna javnost<br />
u osiguranju pre svega bila <strong>za</strong>interesovana <strong>za</strong> prva upoznavanja sa relevantnim propisima<br />
komunitarnog prava i <strong>za</strong> početak procesa aktivnosti regulatornih tela u Srbiji<br />
na usklađivanju normativnog okvira u osiguranju sa <strong>pravo</strong>m Evropske unije, pa se<br />
moja početna saradnja sa Udruženjem <strong>za</strong>snivala na objavljivanju u Reviji, časopisu<br />
Udruženja prevoda dve obimne direktive Evropskog Parlamenta i Saveta koje su uređivale<br />
u domenu direktnog neživotnog <strong>osiguranja</strong> i <strong>osiguranja</strong> života različita pravna<br />
pitanja od obezbeđivanje <strong>za</strong>garantovane slobode pružanja usluga <strong>osiguranja</strong>, preko<br />
pravnog položaja pružaoca usluga <strong>osiguranja</strong> (društava sa osiguranje) i drugih učesnika<br />
na tržištu <strong>osiguranja</strong> (posrednika i <strong>za</strong>stupnika u osiguranju) i njihovih obave<strong>za</strong><br />
do <strong>za</strong>štite korisnika usluga <strong>osiguranja</strong> kao slabije strane u ovom ugovornom odnosu<br />
(prevodi su objavljeni u Reviji, br. 3–4/2003 i 1–2/2004). U tom periodu objavila sam<br />
i dva članka na temu <strong>osiguranja</strong> izvoznih kredita (Revija, br. 3–4/2003 i 1–2/2004) i<br />
napisala rad <strong>za</strong> godišnje savetovanje Udruženja 2005 godine o perspektivama i otvorenim<br />
pitanjima nadzora u <strong>osiguranja</strong> u EU koji je objavljen u Zborniku radova sa<br />
tog savetovanja.<br />
Druga etapa, reći ću moje intenzivne saradnje sa Udruženjem <strong>za</strong>počinje 2006.<br />
kada sam takođe, kao i 2007. godine, učestvovala sa referatima na godišnjim savetovanjima<br />
Udruženja. To je ustvari bio samo početak intenzivne saradnje koja se uz sve<br />
veće interesovanje <strong>za</strong> praksu Evropskog suda domaće stručne javnosti, nastavlja 2008.<br />
godine kada iz broja u broj Revije do danas objavljujem prikaze relevantnih sudskih<br />
odluka Evropskog suda pravde koje su doprinele boljem razumevanju odgovarajućih<br />
pravila komunitarnog prava i pomogle usavršavanju znanja domaćih eksperata<br />
u osiguranju u pogledu primene obavezujućih akata komunitarnog prava, načina<br />
otlanjanja neusklađenosti koje je poka<strong>za</strong>la praksa članica Evropske porodice država<br />
u primeni ovih akata, razumevanju razloga <strong>za</strong> ovakva odstupanja, i otklanjanju nedoumica<br />
u pogledu tumačenja određenih odredbi komunitarnog prava sa kojima su<br />
se u primeni propisa suočili nacionalni sudovi država članica.<br />
Prikaz prakse Evropskog suda u ovom časopisu dao je, po mom mišljenju, jednu<br />
novu dimenziju kako upoznavanju, tako i boljem razumevanju složenog sistema<br />
pravnih normi na kojima počiva jedinstveno tržište <strong>osiguranja</strong> Evropske unije.
MOJA SARADNJA SA UDRUŽENJEM ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
135<br />
Praksa nacionalnih sudova i otvorena pitanja sa kojima su se ovi sudovi susretali<br />
u konkretnim postupcima prikazivanim u Reviji poka<strong>za</strong>li su još jednom davno<br />
utemeljeno pravilo da je život uvek inventivniji i nepredvidljiviji od <strong>za</strong>konodavca, ali<br />
uka<strong>za</strong>o i na potrebu i značaj pravilnog razumevanja cilja i svrhe donošenja određenih<br />
pravila komunitarnog prava, razliku i ponekad sučeljavanje i nepreklapanje između<br />
jezičkog i ciljnog tumačenja propisa ovog prava, doslednost u <strong>za</strong>uzimanju stava<br />
Evropskog suda prilikom davanja tumačenja ali i dovoljnu osetljivost i budnost tog<br />
suda <strong>za</strong> prepoznavanje razlika u problemima i otvorenim pitanjima u nizu konkretnih<br />
slučajeva koji su počivali na sličnom, ali ne uvek nužno i na istom činjeničnom<br />
stanju i pitanjima <strong>za</strong> koje su tumačenja tražili domaći postupajući sudovi.<br />
Praksa Evropskog suda je utoliko <strong>za</strong>nimljiva <strong>za</strong> naše domaće poimanje sudske<br />
procedure jer je uključivala i interakciju različitih učesnika – od država članica i njihovih<br />
neretko različitih pravnih stanovišta i pozicija, preko javnog <strong>pravo</strong>branioca i<br />
njegovog mišljenja, do odluke Evropskog suda koja je sažimala dotadašnje stavove<br />
učesnika u ovim postupcima i davala konkretna tumačenja koja su opredeljivale konačne<br />
odluke nacionalnih postupajućih sudova.<br />
Nalazim da je uz poznavanje pravila komunitarnog prava u<strong>pravo</strong> praksa Evropskog<br />
suda pružala i pruža jedan konzistentan, višeslojan i argumentovan pristup u<br />
pogledu daljeg postupanja u situacijama koje se mogu podvesti pod isto ili približno<br />
jednako činjenično stanje, i da, u trenutku kada se Republika Srbija još uvek nalazi<br />
u postupku usklađivanja sa <strong>pravo</strong>m Evropske unije, sadržaj mojih prika<strong>za</strong> odluka<br />
Evropskog suda i drugih priloga, posebno članaka u kojima brojni autori razmatraju<br />
rešenja i otvorena pitanja komunitarnog prava, objavljenih u Reviji, koju priprema,<br />
uređuje i izdaje Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, daju jednu dobru i svestranu<br />
osnovu da se upoznavanjem sa njima, jednog dana, i Republika Srbija i njeni stručnjaci<br />
pripremljeno uključe u primenu pravila komunitarnog prava.<br />
Moja saradnja sa Udruženjem <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> bila je i prilika da se<br />
upoznam sa doajenima iz oblasti prava <strong>osiguranja</strong> u Republici Srbiji, jedinstvena prilika<br />
da se kroz naučne i stručne radove objavljene u Reviji, zbornicima radova sa<br />
godišnjih savetovanja Udruženja i drugim publikacijama koje su objavili najkreativniji<br />
članovi Udruženja upoznam sa najnovijim trendovima razvoja <strong>osiguranja</strong> u EU<br />
i državama članicama, problemima koji daju povoda <strong>za</strong> unapređenje razumevanja<br />
određenih pravila i unapređenja prakse kako u domenu obavljanja delatnosti <strong>osiguranja</strong>,<br />
tako i sudske prakse u ovoj oblasti.<br />
Materijali koje Udruženje objavljuje, stručni skupovi koje organizuje i dostupnost<br />
Udruženja svim licima koja su <strong>za</strong>interesovana da <strong>za</strong>počnu dugotrajan i <strong>za</strong>nimljiv<br />
put razumevanja <strong>osiguranja</strong> ili da unaprede svoja znanja, predstavlja podstrek<br />
kako studentima na osnovnim studijama, postdiplomcima, ljudima iz industrije <strong>osiguranja</strong>,<br />
sudijama, advokatima ali i široj naučnoj i stručnoj javnosti, i dodatni motiv<br />
da nastave svoj lični put razvoja na dobrobit kako samog Udruženja, tako i svih onih
136<br />
Jelena GAZIVODA<br />
koji se u svom radu susreću sa nužnošću poznavanja <strong>osiguranja</strong>, ali i Republici Srbiji<br />
čija potreba <strong>za</strong> edukovanim i stručnim kadrom u ovoj oblasti će biti sve potrebnija u<br />
godinama pred nama i njenom pridruživanju Evropskoj uniji.<br />
Zadovoljstvo i čast mi je bilo i da sarađujem sa profesorom Jovanom Slavnićem i<br />
profesorom Slobodanom Jovanovićem čije bogato iskustvo i posvećenost osiguranju<br />
svima nama daje podstrek da se i ubuduće interesujemo <strong>za</strong> ovu oblast, unapređujemo<br />
saradnju i omogućimo svima koje ova oblast istinski interesuje da se pridruže ovoj<br />
maloj ali vrednoj <strong>za</strong>jednici posvećenika ovoj interesantnoj i dinamičnoj vrsti finansijskih<br />
usluga.<br />
Uz <strong>za</strong>hvalnost na dosadašnjoj saradnji želim dalji jednako uspešan i posvećen<br />
rad kako samom Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> tako i svim njegovim saradnicima<br />
koji su prethodnih godina dali svoj značajan doprinos razvoju <strong>osiguranja</strong> u<br />
Republici Srbiji.<br />
Beograd, 29. januara 2013.
Odeljak III: PERIOD OD 1998. DO 2005. GODINE<br />
/ CHAPTER III: PERIOD 1998–2005<br />
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
REČ PREDSEDNIKA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
SRBIJE I CRNE GORE POVODOM ZAVRŠETKA ETAPE<br />
RADA UDRUŽENJA OD APRILA 1997. DO APRILA 2005. *1<br />
Dozvolite mi da <strong>za</strong> kratko vašu pažnju <strong>za</strong>držim na jednom važnom događaju<br />
<strong>za</strong> naše Udruženje. Slobodno mogu reći, događaju koji čini <strong>za</strong>vršetak jedne teške i<br />
uglavnom uspešne etape u istoriji Udruženja.<br />
Događaj se odigrao na Paliću, u okviru rada godišnjeg savetovanja Udruženja.<br />
Tada je održana 15. aprila 2005. godine redovna godišnja Skupština našeg Udruženja.<br />
Ona je bila istovremeno i izborna Skupština, s obzirom da je u vreme održavanja ovog<br />
savetovanja istekao drugi četvorogodišnji mandat predsedniku, potpredsedniku, sekretaru,<br />
upravnom i nadzornom odboru Udruženja. Od aprila 1997. godine do aprila<br />
2005. godine, uz manje izmene u sastavu upravnog i nadzornog odbora, jedna grupa<br />
naših kolega vodila je, na apsolutno volonterski način, naše Udruženje.<br />
Na čelu te grupe entuzijasta, u funkciji predsednika u ovom dugom periodu, bio<br />
je nama, po svojoj naučnoj afirmaciji na području prava <strong>osiguranja</strong>, dobro, tačnije<br />
opšte poznat pravničkoj javnosti, prof. dr Predrag Šulejić.<br />
On se prihvatio da rukovodi radom Udruženja u trenutku kada je bila već potpuno<br />
<strong>za</strong>mrla njegova aktivnost. Podsećanja radi, to je bio period u kome je bio <strong>za</strong>vršen<br />
raspad „velike” Jugoslavije, sastavljene od šest republika i u kojoj je naše Udruženje<br />
činilo Savez (nekih republičkih i pokrajinskih) udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (Jugoslavije).<br />
Logičan i prvi profesionalni <strong>za</strong>datak koji je kao predsednik Udruženja profesor<br />
Predrag Šulejić morao tada da izvrši bio je da sprovede statusnu reorgani<strong>za</strong>ciju<br />
Udruženja u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije. Tako da ono u svojstvu pravnog<br />
sledbenika pomenutog Save<strong>za</strong> udruženja preuzme i nastavi kontitnuitet u radu<br />
Save<strong>za</strong> i u novoj državi Jugoslaviji (sastavljenoj od Republike <strong>Srbije</strong> i Republike Crne<br />
Gore). U tome se uspelo i naše transformisano Udruženje je, kao ranije učlanjena i<br />
priznata nacionalna sekcija Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA),<br />
sa dva nacionalna referata, od kojih je jedan napisao u<strong>pravo</strong> profesor Šulejić, učestvo-<br />
*<br />
Prilog preuzet iz Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, br. 1–2/2005, str. 1.
138<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
valo na X kongresu ovog međunarnodnog udruženja u Marakešu, maja 1998. godine.<br />
U vreme njegovog mandata, posao na statusnoj transformaciji je još jednom obavljen<br />
radi organizovanja našeg Udruženja kao pravničke specijalizovane asocijacije na<br />
nivou Državne <strong>za</strong>jednice Republike <strong>Srbije</strong> i Republike Crne Gore. Ali to je bio samo<br />
početak napora u reafirmaciji Udruženja. Bilo je mnogu drugih <strong>za</strong>dataka s osnovnim<br />
ciljem da ono oživi i njegov rad učini plodotvornim.<br />
Zahvaljujući profesoru Šulejiću većina tih <strong>za</strong>dataka je ostvarena. Ovde ću pomenuti<br />
samo najvažnije među ostvarenim. Institucionalizovan je i postao je prepoznatljiv<br />
rad Udruženja na naučnom i stručnom polju održavanjem godišnjih aprilskih<br />
savetovanja na Paliću u kontinuitetu od 2001. godine. Zatim je osnovan i ažurno<br />
se izdaje glasilo Udruženja – časopis Revija, s čime se otpočelo od 2002. godine.<br />
Uspostavljane su ratom pokidane veze sa kolegama iz bivših republika SFRJ. To je<br />
ostvareno preko njihovog učešća na savetovanjima Udruženja i prilozima u časopisu.<br />
Povećan je broj učesnika savetovanja i autora priloga u časopisu i zbornicima referata<br />
sa naših savetovanja. U rad Udruženja aktivno su uključeni afirmisani ekonomisti,<br />
aktuari i drugi stručnjaci. Ostvarena je bliska saradnja s strukovnim pravničkim<br />
udruženjima, udruženjem u delatnosti <strong>osiguranja</strong> i većinom društava <strong>za</strong> osiguranje.<br />
Obezbeđivan je redovni priliv nužno potrebnih sredstava <strong>za</strong> održavanje savetovanja<br />
i izdavanje časopisa. Odbijeni su zlonamerni napadi izvesnih institucija da se marginalizuje<br />
Udruženje, ali i onih koji su pokušavali da na neprimereni način prisvoje<br />
časopis i oni postanu njegovi izdavači i dr.<br />
Danas je, velikim delom <strong>za</strong>hvaljujući profesoru Predragu Šulejiću, to s ponosom<br />
mogu da istaknem, Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore ušlo u<br />
red i <strong>za</strong>uzima visoko rangirano mesto među specijalizovanim strukovnim pravničkim<br />
organi<strong>za</strong>cijama u Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori. U ime članova novog<br />
Upravnog i Nadzornog odbora i ostalih članova Udruženja, profesoru Šulejiću, koji<br />
je i dalje ostao član našeg Upravnog odbora, izražavam na ovaj način <strong>za</strong>hvalnost <strong>za</strong><br />
njegov doprinos.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
JUGOSLAVIJE U PERIODU OD 19. MAJA 1998.<br />
DO 10. OKTOBRA 2001. GODINE *1<br />
Za rad Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije u ovom periodu ključna su<br />
dva događaja: prvi – održavanje Osnivačke skupštine Udruženja 19. 5. 1998. godine i<br />
drugi – odluke sednice Skupštine Udruženja održane 10. 10. 2001. godine.<br />
Odlukom Osnivačke skupštine Udruženja o samom osnivanju Udruženja i aktima<br />
koji su na njoj doneti radi sprovođenja postupka njegovog osnivanja (usvojen je<br />
Statut i izvršen je izbor organa Udruženja) <strong>za</strong>počeo je život Udruženja u sadašnjem<br />
obliku. Premda je Udruženje osnovano kao nov subjekat profesionalnog udruživanja<br />
pravnika koji se bave <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong> ili su <strong>za</strong>interesovani <strong>za</strong> njegov razvoj, de facto<br />
je izvršena preregistracija Udruženja koje je do tada poslovalo pod nazivom Savez<br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije. Pod tim nazivom ono se i danas vodi u<br />
registru nacionalnih sekcija Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA).<br />
O radu Udruženja u toj organi<strong>za</strong>cionoj formi ostaje da se učini osvrt u jednom<br />
od narednih brojeva Revije s ciljem da se ovaj period rada našeg Udruženja ne prepusti<br />
<strong>za</strong>boravu. Time će se istovremeno otrgnuti od <strong>za</strong>borava i napor izvesnih ličnosti iz<br />
Republike <strong>Srbije</strong> koji su dugi niz godina vodili ovo Udruženje i moći će se objektivno<br />
proceniti njihov doprinos osnivanju, radu i afirmaciji Udruženja, čiji je faktički sukcesor<br />
sadašnje Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije. Takođe, ovim prikazom<br />
će biti dat jedan prilog <strong>za</strong> pisanje istorije našeg Udruženja. Autori te pisane istorije<br />
verovaatno će biti neki drugi ljudi, odnosno članovi Udruženja, a ona će sigurno biti<br />
pisana u neko drugo pogodno vreme, kada naše Udruženje svojim radom i doprinosima<br />
doživi ne samo puno nacionalno već i međunarodno priznanje.<br />
U periodu od osnivanja Udruženja do održavanja Skupštine 10. 10. 2001. godine<br />
glavni <strong>za</strong>datak uprave bio je da organi<strong>za</strong>ciono učvrsti, a to znači i da članstvom<br />
omasovi Udruženje, a <strong>za</strong>tim da ostvari njegove ciljeve kroz planirane aktivnosti. Taj<br />
protekli period rada Udruženja najbolje odslikava Izveštaj o radu <strong>za</strong> taj period, koji<br />
je predsednik Udruženja prof. dr Predrag Šulejić podneo članovima Skupštine na<br />
sednici održanoj 10. 10. 2001. godine. Ključni deo tog Izveštaja stoga se dalje citira.<br />
*<br />
Prilog je zbog značaja <strong>za</strong> etapu rada Udruženja u razdovlju označenom u njegovom naslovu<br />
preuzet iz prvog objavljenog broja Revije, br. 1/2002, str. 51–54.
140<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
1. ORGANIZACIONO JAČANJE I ŠIRENJE RADA UDRUŽENJA<br />
Prema svom Statutu Udruženje okuplja pravnike koji rade na poslovima <strong>osiguranja</strong><br />
u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama, sudovima, advokaturi, univerzitetima, komorama<br />
i preduzećima. Udruženju je do sada pristupilo oko šezdeset individualnih<br />
članova i nekoliko kolektivnih – osiguravajuće organi<strong>za</strong>cije. Održano savetovanje na<br />
Paliću bila je prilika da se rad Udruženja afirmiše i samim tim okupi još veći broj članova.<br />
Ohrabruje činjenica da je <strong>za</strong>interesovanost <strong>za</strong> rad Udruženja <strong>za</strong>pažena i među<br />
sudijama, advokatima i drugim strukturama van osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija.<br />
Međutim, treba konstatovati da je ipak broj do sada prispelih članova daleko<br />
ispod onoga koji bi trebalo da bude prema značaju prava <strong>osiguranja</strong> u raznim delatnostima<br />
u kojima rade pravnici na ovim poslovima. Otud treba više raditi na popularisanju<br />
Udruženja, jer ono još nije dovoljno poznato široj pravničkoj javnosti.<br />
U vezi sa organi<strong>za</strong>cionim učvršćivanjem Udruženja treba takođe pomenuti i pitanje<br />
određivanja i naplaćivanja članarine, kao jednu od pretpostavki <strong>za</strong> ostvarivanje<br />
materijalne osnove <strong>za</strong> uspešan rad Udruženja.<br />
2. SAVETOVANJE I STRUČNI SASTANCI<br />
U decembru 1999. godine održana je prava aktivnost Udruženja na organizovanju<br />
stručnog usavršavanja. Na osnovu pripremljenog materijala održan je u vidu<br />
okruglog stola u prostorijama Udruženja pravnika Jugoslavije veoma uspešan sastanak<br />
o problemima nematerijalne štete. Rasprava učesnika bila je veoma kvalitetna, na<br />
visokom stručnom nivou, sa korisnim <strong>za</strong>ključcima. Taj primer pokazuje da su slični<br />
oblici rada Udruženja korisni i izvodljivi sa relativno manjim naporima i materijalnim<br />
sredstvima.<br />
Najvažniji poduhvat Udruženja bilo je Savetovanje na Paliću, koje je održano<br />
početkom aprila 2001. Udruženje je tim Savetovanjem „položilo ispit“ u svakom pogledu.<br />
Pripremljeno je petnaest referata od najuglednijih stručnjaka <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
kod nas (profesora univerziteta, sudija vrhovnih sudova, stručnjaka iz naučnih<br />
instituta, stručnjaka iz osiguravajuućih organi<strong>za</strong>cija), koji su, okupljeni pod temom<br />
„Savremeni problemi u osiguraju imovine i lica“, obradili brojne teme aktuelne <strong>za</strong><br />
praksu i teoriju prava <strong>osiguranja</strong>. Savetovanje je privuklo veliku pažnju (uprkos još<br />
nedovoljnom iskustvu u realizvanju marketinga u ovakvim poduhvatima), tako da je<br />
bilo prisutno oko 200 učesnika, koji su aktivno pratili izlaganja referenata i učestvovali<br />
u diskusiji.<br />
Kao poseban doprinos Udruženja razvijanju prava <strong>osiguranja</strong> predstavlja objavljeni<br />
Zbornik radova prezentiranih na Savetovanju, koji ostaje kao trajno svedočanstvo<br />
o aktivnosti Udruženja.
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA JUGOSLAVIJE U PERIODU OD 19. MAJA...<br />
141<br />
3. SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA<br />
U ZEMLJI I INOSTRANSTVU<br />
Udruženje nije imalo zvanične kontakte sa drugim organi<strong>za</strong>cijama u zemlji, ako<br />
se izuzme okolnost da članovi Udruženja redovno učestvuju u oblicima rada Udruženja<br />
pravnika <strong>Srbije</strong> i Jugoslavije i Udruženja pravnika u privredi. Poželjno je povezivanje<br />
sa nekim drugim udruženjima bliskim po sadržini rada, kao, na primer, sa<br />
Udruženjem akturara i sl.<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> je dugogodišnji član međunarodne asocijacije –<br />
Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA). Naše Udruženje je redovno<br />
sa nacionalnim referentima učestvovalo na kongresima AIDE, koji se održavaju svake<br />
četvrte godine. Tako je bilo i na <strong>za</strong>dnjem Kongresu u Maroku 1998. godine, na kome<br />
su, pored referenata (prof. dr Predrag Šulejić i prof. dr Jovan Slavnić) prisustvovali i<br />
pravnici iz nekih osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija, Sekretarijata <strong>za</strong> finansije i Udruženja<br />
osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije. Naredni Kongres AIDE održaće se 2002. godine<br />
u Njujorku, na kome bi svakako bilo poželjno da učestvuju predstavnici našeg<br />
Udruženja.<br />
4. AKTIVNOST UPRAVNOG ODBORA<br />
Upravni odbor i<strong>za</strong>bran na Skupštini Udruženja 19. maja 1988. godine održao<br />
je brojne sastanke posvećene organi<strong>za</strong>ciji i radu Udruženja. S obzirom na njegov sastav,<br />
koji je, između ostalog, odražavao i teritorijalnu <strong>za</strong>stupljenost članova, nije uvek<br />
bilo moguće obezbediti prisustvo svih članova (na primer, otežano dolaženje članova<br />
iz Crne Gore i potpuno onemogćeno dolaženje člana iz Prištine). Otuda je uprava<br />
Udruženja nastojala da na sednice poziva sve one članove Udruženja voljne da pomognu<br />
radu Udruženja, bez obzira da li su formalno i<strong>za</strong>brani kao članovi Upravnog<br />
odbora, što se poka<strong>za</strong>lo kao korisno.<br />
Na osnovu ovlašćenja Skupštine, Upravni odbor je i<strong>za</strong>brao <strong>za</strong> sekretara Udruženja<br />
Katarinu Ivančević (inače člana Nadzornog odbora), koja je nesebičnim <strong>za</strong>laganjem<br />
obavila veliki posao <strong>za</strong> Udruženje.<br />
5. RAD UDRUŽENJA U OKVIRU SUSRETA PRAVNIKA<br />
KOPAONIČKE ŠKOLE PRIRODNOG PRAVA<br />
Ovo područje aktivnosti Udruženja nije sadržano u Izveštaju o radu Udruženja<br />
koji je, kao što je već rečeno, usvojen na sednici Skupštine 10. 10. 2001. godine. Stoga<br />
je prilikom njegovog usvajanja prihvaćena primedba da se Izveštaj upotpuni i ovom<br />
aktivnošću Udruženja.
142<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Udruženje je učestvovalo preko svojih članova na Dvanaestom i Trinaestom susretu<br />
pravnika Kopaoničke škole prirodnog prava, koji su održani 13–17. 12. 1999.<br />
godine, odnosno 13–17. 12. 2000. godine (u 1998. godini, zbog poznatih razloga, ovaj<br />
Susret nije održan). Tema Dvanaestog susreta bila je „Moć i nemoć prava”, a Trinaestog<br />
„Kultura prava i snaga <strong>za</strong>kona.” Na Dvanaestom susretu članovi našeg Udruženja<br />
podneli su u okviru Katedre „Pravo na imovinu”, Sekcija „Osiguranje”, deset referata,<br />
a na Trinaestom šest referata.<br />
Prema oceni autora ovog prika<strong>za</strong>, najveći dooprinos rezultatima rada ovih susreta<br />
naše Udruženje je dalo svojim porukama. One su kao i uvek, dakle, i u godinama<br />
koje su prethodile osnivanju Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i kada su naši<br />
članovi istupali kao članovi Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, bile<br />
uvek među najaktuelnijim. Stoga, preko njih je naše Udruženje uvek plasiralo javnosti<br />
svoj iscrpan pogled na potrebu <strong>za</strong> hitnim promenama i novu budućnost prava<br />
<strong>osiguranja</strong> – prema privrednim i drugim mogućnostima zemlje i dostignutom stepenu<br />
razvoja prava <strong>osiguranja</strong> u razvijenim <strong>za</strong>padnim zemljama Evrope. To je razlog<br />
da su <strong>za</strong> Susrete pripremljeni referati i usvojene konkretizovane poruke potencirale<br />
potrebu <strong>za</strong> privati<strong>za</strong>cijom u osiguranju, opredeljenje <strong>za</strong> otvoreno tržište osiguraja i u<br />
vezi s tim liberali<strong>za</strong>ciju tržišta našeg <strong>osiguranja</strong> i harmoni<strong>za</strong>ciju prava <strong>osiguranja</strong> sa<br />
evropskim <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>.<br />
Prikaz tema referata članova našeg Udruženja i sadržine usvojenih poruka našeg<br />
Udruženja na Dvanaestim i Trinaestim susretima pravnika Kopaoničke škole prirodnog<br />
prava, čiji je organi<strong>za</strong>tor Udruženje pravnika <strong>Srbije</strong> i čiji je inače kolektivni član<br />
naše Udruženje, obajavljen je u posebnim publikacijama Udruženja pravnika <strong>Srbije</strong>.<br />
6. POKRETANJE GLASILA UDRUŽENJA<br />
Sa održavanjem sednice Skupštine od 10. 10. 2001. godine <strong>za</strong>počinje kvalitetnija<br />
etapa u radu Udruženja. Pre svega zbog toga što je na ovoj sednici usvojena odluka<br />
o pokretanju izdavanja časopisa Revija, glasila Udruženja <strong>za</strong> teoriju i praksu prava<br />
<strong>osiguranja</strong> u zemlji i inostranstvu. Prema toj odluci časopis će izlaziti, u skladu sa finansijskim<br />
mogućnostima Udruženja, četiri puta godišnje. Za glavnog i odgovornog<br />
urednika časopisa imenovana je dr Jasna Pak, naučni saradnik Instituta <strong>za</strong> uporedno<br />
<strong>pravo</strong> u Beogradu. U posebnu obavezu Upravnog odbora Udruženja, odlukom o pokretanju<br />
časopisa uvršćena je njegova dužnost da Skupštini podnosi izveštaje o radu<br />
glavnog i odgovornog urednika i Redakcionog odbora Revije. On usvaja i izveštaj o<br />
radu i izveštaj o finansijskom poslovanju Revije, koji mu podnose glavni i odgovorni<br />
urednik, odnosno Redakcioni odbor Revije.<br />
U obrazloženju odluke o pokretanju Revije posebno se ističe da je <strong>za</strong>datak Redakcionog<br />
odbora Revije da angažuje što više saradnika na pripremi svakog broja časopisa<br />
da bi njegova sadržina bila što bogatija i da bi što više lica koja se bave teorijom
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA JUGOSLAVIJE U PERIODU OD 19. MAJA...<br />
143<br />
i praksom prava <strong>osiguranja</strong> na fakultetima, institutima, osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama<br />
i drugim organi<strong>za</strong>cijama bila u prilici da daju svoj doprinos razvoju našeg prava<br />
<strong>osiguranja</strong> i njegovom usaglašavanju sa evropskim <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>.<br />
Opredeljenje je da se u svakom broju Revije objavi po jedan izvorni naučni ili<br />
pregledni naučni članak. Zatim da ona sadrži rubriku u kojoj će biti objavljivani<br />
stručni članci, prikazi, ogledi, analize i komentari. Među rubrikama su predviđene i<br />
„Sudska praksa”, „Pitanja i odgovori”, „Inostrano osiguranje” i „Propisi i dokumenti”<br />
(u okviru ove rubrike biće objavljivani domaći i inostrani <strong>za</strong>konski akti, pod<strong>za</strong>konski<br />
i poslovni akti, direktive EU, međunarodni sporazumi i drugo). Časopis će izlaziti na<br />
80–90 strana i u tiražu od 500 primeraka.<br />
Operacionali<strong>za</strong>cija izdavanja časopisa omogućena je odlukama Upravnog odbora,<br />
koji je svoju konstitutivnu i radnu sednicu održao odmah posle <strong>za</strong>vršetka rada<br />
Skupštine. Na toj sednici i<strong>za</strong>brani su Izdavački savet i članovi Redakcionog odbora u<br />
sastavu koji je objavljen na impresumu ovog prvog broja Revije.<br />
Na sednici Skupštine održane 10. 10. 2001. godine ponovo je i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> predsednika<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije prof. dr Predrag Šulejić, a <strong>za</strong> potpredsednika,<br />
takođe ponovo, prof. dr Jovan Slavnić. Ponovni izbor potvrđen je i sekretaru<br />
Udruženja gospođi Katarini Ivančević. Shodno Statutu Udruženja izbor je izvršen sa<br />
mandatom od četiri godine.<br />
Na ovoj sednici je izvršen i izbor Upravnog i Nadzornog odbora Udruženja, <strong>za</strong><br />
isti mandatni period kao i predsednik, odnosno potpredsednik Udruženja. Član po<br />
položaju i predsednik Upravnog odbora Udruženja jeste prof. dr Predrag Šulejić.<br />
Njegovi su sledeći čanovi, takođe po položaju: potpredsednik prof. dr Jovan Slavnić<br />
i sekretar Udruženja Katarina Ivančević. Imenovani članovi Upravnog odbora<br />
jesu: dr Jasna Pak, Dragiša Kecojević (Osiguranje „Auto-Nena”), prof. dr Ivica Jankovec,<br />
Vladimir Kovčić (Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije), Radomir<br />
Erić (Osiguranje „Takovo”), dr Zdravko Petrović („SIM osiguranje”), Branko<br />
Rajičić („Dunav osiguranje”), dr Dragan Mrkšić („DDOR Novi Sad”) i Jovan Bujišić<br />
(„Lovćen osiguranje”). Za članove Nadzornog odbora, Skupština je i<strong>za</strong>brala u svojstvu<br />
predsednika dr Zorana Radovića, naučnog savetnika Instituta <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong><br />
u Beogradu, a <strong>za</strong> članove Svetlanu Jocović („Dunav osiguranje”) i dr Aleksandra<br />
Filipovića, advokata iz Loznice.<br />
Boljem razumevanju ciljeva i organi<strong>za</strong>cije rada na ostvarivanju ciljeva Udruženja<br />
doprineće upoznavanje članstva sa tekstom Statuta Udruženja. U uverenju da će<br />
njegovo objavljivanje podstaći i veći interes <strong>za</strong> rad i šire uključivanje članova u rad<br />
Udruženja, Redakcioni odbor će u jednom od narednih brojeva objaviti prečišćeni<br />
tekst ovog najvišeg pravnog akta Udruženja.
Prof. dr Katarina IVANČEVIĆ<br />
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
SRBIJE OD 1998. DO APRILA 2005. GODINE<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije (dalje u tekstu: Udruženje) je osnovano<br />
1998. godine na incijativu pravnika koji su se bavili teorijom i praksom prava<br />
<strong>osiguranja</strong>. Kroz rad ovog novoosnovanog Udruženja nastojalo se da se nastavi višedecenijska<br />
aktivnost koju je svojevremeno obavljalo Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong> koje je delovalo kao članica Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i sekcija Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>.<br />
Osnivači Udruženja su: prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, prof. dr<br />
Ivica Jankovec, Tomislav Petrović, dr Jasna Pak, Olivera Labus, Branko Rajičić, mr<br />
Aleksandar Filipović, Katarina Ivančević, Vlastimir Dačić i Mirjana Gazivoda.<br />
Udruženje je upisano u Registar udruženja, društvenih organi<strong>za</strong>cija i političkih<br />
organi<strong>za</strong>cija kod Saveznog ministarstva pravde kao udruženje građana na registarskom<br />
listu broj 386 pod rednim brojem 583, na osnovu rešenja broj 3/1-202/2-1998-<br />
07 od 19. 6. 1998. Sedište Udruženja se nalazilo u Beogradu, u ulici 29. novembra broj<br />
68/II. Matični broj Udruženja je bio i do danas ostao 17202812.<br />
Udruženje je osnovano sa ciljem da organizuje rad i razvija saradnju na proučavanju<br />
i razvoju prava <strong>osiguranja</strong>. Ciljevi i <strong>za</strong>daci Udruženja su bili definisani u čl. 7<br />
Statuta Udruženja koji je donet maja 1998. godine. Zadaci Udruženja su bili:<br />
– okupljanje i organizovanje pravnika koji rade u oblasti prava <strong>osiguranja</strong> u osiguravajućim<br />
organi<strong>za</strong>cijama, sudovima, advokaturi, univerzitetima, preduzećima<br />
i drugim organi<strong>za</strong>cijama radi što uspešnijeg ostvarivanja <strong>za</strong>dataka iz oblasti prava<br />
<strong>osiguranja</strong>;<br />
– saradnja sa nadležnim upravnim i <strong>za</strong>konodavnim organima, komorama i<br />
udruženjima u izradi propisa iz oblasti <strong>osiguranja</strong> i sprovođenja tih propisa u život;<br />
– proučavanje propisa iz oblasti prava <strong>osiguranja</strong> radi njihove primene u praksi;<br />
– saradnja sa <strong>pravo</strong>sudnim organima radi unapređenja i razvoja sudske prakse i<br />
prikupljanja iste;<br />
– unapređenje službi u osiguravajućim i drugim organi<strong>za</strong>cijama koje se bave <strong>pravo</strong>m<br />
<strong>osiguranja</strong>;<br />
– organizovanje pomoći pravnicima u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama na posti<strong>za</strong>nju<br />
posebnih stručnih kvalifikacija i daljem stručnom usavršavanju;<br />
– saradnja sa naučnim ustanovama, institutima i drugim organi<strong>za</strong>cijama na razvijanju<br />
i unapređenju prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
U čl. 8 Statuta je bilo predviđeno da Udruženje ostvaruje svoje <strong>za</strong>datke na sledeće<br />
načine:
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 1998. DO APRILA 2005. GODINE 145<br />
– organizovanjem i održavanjem stručnih sastanaka, savetovanja, predavanja,<br />
seminara,<br />
– simpozijuma;<br />
– izradom i objvaljivanjem naučnih i stručnih članaka i radova iz oblasti prava<br />
<strong>osiguranja</strong> ili pomaganjem članovima u izradi takvih radova;<br />
– predlaganjem nadležnim organima donošenje propisa <strong>za</strong> uspešno rešavanje<br />
pravnih problema <strong>osiguranja</strong> u praksi, kao i učestvovanje u raspravama prilikom donošenja<br />
svih propisa iz oblasti <strong>osiguranja</strong>;<br />
– prikupljanjem i objavljivanjem sudske prakse iz oblasti <strong>osiguranja</strong>;<br />
– saradnjom sa drugim udruženjima na rešavanju problema iz oblasti <strong>osiguranja</strong>;<br />
– uzimanjem učešća u međunarodnoj saradnji na izučavanju problema <strong>osiguranja</strong><br />
u okviru Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA).<br />
Udruženje je bilo kolektivni član Udruženja pravnika Jugoslavije, kasnije Udruženja<br />
pravnika <strong>Srbije</strong> i Crne Gore i još kasnije Udruženja pravnika <strong>Srbije</strong>.<br />
Udruženje je ostalo član AIDA i <strong>za</strong>hvaljujući donatorstvu društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
od 2001. godine redovno je plaćalo članarinu ovom međunarnodnom udruženju.<br />
Osnovni problem Udruženja su bili nedostatak tehničke podrške, pre svega nepostojanje<br />
„sopstvenog” prostora <strong>za</strong> rad organa. Pored mnogih objektivnih teškoća<br />
Udruženje je ostvarilo značajne rezultate u skladu sa osnovnim statutarnim ciljevima<br />
što je uticalo na povećan uticaj Udruženja u domaćoj pravničkoj javnosti. Tome<br />
je doprinelo nesebično <strong>za</strong>laganje osnivača Udruženja, posebno rukovodstva. Radeći<br />
volonterski poslove koji su bili neophodni kako bi se ostvarili ciljevi osnivanja ono je<br />
doprinelo da se <strong>za</strong>snuju temelji na osnovu kojih se Udruženje u kasnijem razdoblju<br />
dalje razvijalo tako da danas uspešno funkcioniše.<br />
Rad Udruženja u 1998. godini<br />
Osnivačka Skupština Udruženja održana je 19. maja 1998. godine. Na osnivačkoj<br />
Skupštini je donet Statut Udruženja i i<strong>za</strong>brani su organi upravljanja.<br />
Prema odredbama Statuta članovima Udruženja smatraju se njegovi osnivači i<br />
subjekti koji naknadno pristupe Udruženju. Članovi mogu biti redovni, počasni i<br />
kolektivni. Redovni članovi Udruženja mogu biti pravnici koji se bave osiguranjem.<br />
Kolektivni članovi Udruženja mogu biti osiguravajuće organi<strong>za</strong>cije, preduzeća <strong>za</strong> <strong>za</strong>stupanje<br />
i vršenje usluga u osiguranju, udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija, fakulteti,<br />
instituti i druge naučne ustanove koje se bave pručavanjem prava i ekonomike<br />
<strong>osiguranja</strong>, privredne i druge organi<strong>za</strong>cije i njihova udruženja, udruženja građana,<br />
kao i državni organi čiji je rad od interesa <strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong>.<br />
Počasni članovi Udruženja mogu biti lica pravničkog ili nepravničkog obrazovanja<br />
koja doprinose afirmaciji prava <strong>osiguranja</strong> u zemlji i inostranstvu ili u izvršavanju<br />
<strong>za</strong>dataka Udruženja i ostvarivanju njegovih ciljeva.
146<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
Članovi Udruženja, izuzev počasnih članova, su u obavezi da u cilju omogućavanja<br />
reali<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>dataka i ciljeva koje sebi u <strong>za</strong>datak postavi Udruženje redovno<br />
plaćaju članarinu. Visinu članarine <strong>za</strong> svaku kalendarsku godinu određuje Upravni<br />
odbor Udruženja.<br />
Organi Udruženja su: Skupština Udruženja, predsednik, Upravni odbor, Nadzorni<br />
odbor, Sekretar Udruženja. Predsednik Upravnog odbora je predsednik Udruženja<br />
i predstavlja i <strong>za</strong>stupa Udruženje. Članovi Upravnog odbora po položaju su<br />
predsednik, podpredsednik i sekretar Udruženja.<br />
Za predsednika Udruženja je i<strong>za</strong>bran prof. dr Predrag Šulejić, <strong>za</strong> potpredsednika<br />
prof. dr Jovan Slavnić i <strong>za</strong> sekretara Dimitrije Stamenović.<br />
Rad Udruženja u 1999. godini<br />
Rad Udruženja u ovoj godini je omela NATO agresija na Jugoslaviju koja je <strong>za</strong>počela<br />
24. marta 1999. godine, tako da zbog otežanih prilika nije bilo moguće da se<br />
sprovode aktivnosti Udruženja.<br />
Upravni odbor je krajem godine <strong>za</strong> sekretara i<strong>za</strong>brao Mirjanu Gazivoda, jer je<br />
Dimitrije Stamenović, kasnije generalni direktor Kompanije „Dunav osiguranje”,<br />
zbog drugih obave<strong>za</strong> podneo ostavku.<br />
Udruženje je u decembru mesecu u prostorijama Udruženja pravnika Jugoslavije<br />
organizovalo okrugli sto o problemima naknade nematerijalne štete.<br />
Rad Udruženja u 2000. godini<br />
Udruženje je u toj godini imalo samo četiri člana među osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama<br />
i pet fizičkih lica koji su platili članarinu.<br />
Započete su pripreme <strong>za</strong> savetovanje u organi<strong>za</strong>ciji Udruženja. Planirano je da<br />
se savetovanje održi u oktobru 2000. godine u Banji Koviljači, ali je otka<strong>za</strong>no zbog<br />
nedostatka sredstava i zbog nastupelih poznatih političkih demokratskih promena u<br />
toj godini.<br />
Na osnovu ovlašćenja Skupštine Upravni odbor je u septembru mesecu i<strong>za</strong>brao<br />
<strong>za</strong> sekretara Udruženja Katarinu Ivančević (inače člana Nadzornog odbora).<br />
Rad Udruženja u 2001. godini<br />
U 2001. godini Udruženja je imalo već sedam članova iz reda društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
i tridesetpet fizičkih lica koji su platili članarinu <strong>za</strong> tekuću godinu. Tehničku podršku<br />
radu Udruženju je od ove godine pružalo „Beobanka osiguranje” a.d. Beograd.
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 1998. DO APRILA 2005. GODINE 147<br />
Skupština. Na sednici Skupštine koja je održana 10. 10. 2001. u Sava centru, kojoj<br />
je predsedavao Dragiša Kecojević, donete su važne odluke <strong>za</strong> dalji rad Udruženja.<br />
Skupštini je u svojstvu počasnog gosta prisustvovao i prof. dr Slobodan Perović koji<br />
se obratio skupu u ime Udruženja pravnika Jugoslavije.<br />
Skupština je usvojila izmene i dopune Statuta Udruženja kojima je omogućeno<br />
da član Udruženja može biti i drugo lice koje je <strong>za</strong>interesovano da se bavi teorijom<br />
i praksom iz oblasti <strong>osiguranja</strong>. Na ovaj način je omogućeno da se u rad Udruženja<br />
aktivno uključe afirmisani ekonomisti, aktuari i drugi stručnjaci iz <strong>osiguranja</strong>. Donete<br />
su odluke o pokretanju glasila Udruženja Revija i odluka da je po položaju član<br />
Upravnog odbora i glavni i odgovorni urednik časopisa, na koju funkciju je imenovana<br />
na period od četiri godine dr Jasna Pak, naučni saradnik u Institutu <strong>za</strong> uporedno<br />
<strong>pravo</strong> u Beogradu.<br />
Odlukom Skupštine je dopunjen Statut odredbama o izgledu amblema Udruženja<br />
i o dodeli priznanja i nagrade od strane Udruženja istaknutim pravnicima i<br />
drugima <strong>za</strong> <strong>za</strong>sluge u dugogodišnjem radu na unapređenju pravne teorije i prakse<br />
<strong>osiguranja</strong> i organi<strong>za</strong>cije Udruženja.<br />
Na period od četiri godine imenovani su članovi organa Udruženja.<br />
Za predsednika Upravnog odbora je i<strong>za</strong>bran prof. dr Predrag Šulejić a <strong>za</strong> potpredsednika<br />
prof. dr Jovan Slavnić. Za sekretara je imenovana Katarina Ivančević,<br />
koji su po položaju postali i članovi Upravnog odbora. Za članove Upravnog odbora<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, imenovani su: Jovan Bujišić – „Lovćen<br />
osiguranje” a.d, Podgorica, Branko Rajičić – Kompanija „Dunav osiguranje” a.d, Beograd,<br />
Dragiša Kecojević – „Auto Nena” a.d, Beograd, Radomir Erić – „Takovo osiguranje”,<br />
a.d, Kragujevac, dr Dragan Mrkšić „DDOR Novi Sad” a.d, Novi Sad, Zdravko<br />
Petrović – „SIM osiguranje” a.d. Beograd, prof. dr Ivica Jankovec i Vladimir Kovčić iz<br />
Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije.<br />
Za članove Nadzornog odbora imenovani su: dr Zoran Radović naučni savetnik<br />
Instituta <strong>za</strong> uporedno pravao u Beogradu u penziji, Svetlana Jocović – Kompanija<br />
„Dunav osiguranje” a.d. Beograd i dr Aleksandar Filipović, advokat.<br />
Sednice Upravnog odbora. Na sednici održanoj 28. 6. 2001. usvojen je Izveštaj o<br />
radu i Godišnji račun Udruženja <strong>za</strong> 2000. godinu. Formiran je inicijativni odbor čiji<br />
su članovi: prof. dr Jovan Slavnić, dr Jasna Pak i Katarina Ivančević, sa <strong>za</strong>datkom da<br />
ispita opravdanost incijative <strong>za</strong> izdavanje časopisa i predloži donošenje odgovarajućih<br />
odluka upravi Udruženja. Doneta je odluka o <strong>za</strong>kazivanju sednice Skupštine Udruženja<br />
<strong>za</strong> početak oktobra meseca 2001. Formirana je radna grupa u sastavu Katarina<br />
Ivančević i Mirjana Gazivoda sa <strong>za</strong>datkom da pripremi izmene Statuta Udruženja.<br />
Određena je članarina <strong>za</strong> članstvo u Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> pravna lica<br />
u dinarskoj protivvrednosti od 500 DEM, a <strong>za</strong> fizička lica u visini od 100,00 dinara.<br />
I<strong>za</strong>bran je blagajnik Udruženja. Razmatran je izveštaj o akademskim i finansijskim
148<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
efektima Savetovanja na Paliću i doneta je odluka o isplati honorara autorima priloga<br />
na Savetovanju na Paliću.<br />
Na osnovu izveštaja radne grupe, na sedici održanoj 19. 9. 2001. doneta je odluka<br />
da se Skupštini predloži izdavanje glasila Udruženja časopisa Revija. Takođe<br />
je doneta odluka o <strong>za</strong>kazivanju sednice Skupštine <strong>za</strong> 10. 10. 2001. i pripremljeni su<br />
izveštaji o radu organa kao i predlozi odluka koje treba doneti. Donet je <strong>za</strong>ključak da<br />
se <strong>za</strong>traži od AIDA oslobađanje od plaćanja članarine <strong>za</strong> 1998. 1999. i 2000. godinu.<br />
Konstatovano je da je AIDA plaćena članarina <strong>za</strong> 2001. godinu.<br />
Na sednici od 10. 10. 2001. konstituisan je Upravni odbor. I<strong>za</strong>brani su članovi<br />
Izdavačkog saveta Revije i članovi redakcionog odbora.<br />
Na sledećoj sednici od 25. 12. 2001. doneta je odluka o visini članarine <strong>za</strong> 2002.<br />
godinu <strong>za</strong> pravna lica u dinarskoj protivvrednosti od 500 DEM i <strong>za</strong> fizička lica od<br />
150,00 dinara. Razmatran je plan sadržaja i finansijski plan Revije. Doneta je odluka<br />
o organizovanju Savetovanja na Paliću 2002. godine. Razmatran je izveštaj o finansijskom<br />
poslovanju Udruženja i donete odluke ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> plasmane sredstava.<br />
Sednice Nadzornog odbora. Održana je samo jedna sednica 10. 10. 2001. na kojoj<br />
je konstituisan Nadzorni odbor.<br />
Rad Udruženja u 2002. godini<br />
U 2002. godini Udruženje je imalo četrnaest članova pravnih lica i četrdesetosam<br />
fizičkih lica koji su platili članarinu <strong>za</strong> tekuću godinu.<br />
Skupština. Sednica Skupštine nije održana u toku 2002. godine.<br />
Sednice Upravnog odbora. Na sednici od 30. 1. 2002. donet je poslovnik Upravnog<br />
odbora. Razmatrana je informacija dr Jasne Pak o pripremi prvog broja časopisa<br />
Revija. Doneta je odluka o organizovanju savetovanja na Paliću u periodu od 17. 4. do<br />
20. 4. 2002. godine i tehničke odluke ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju ovog savetovanja.<br />
Na sledećoj sednici 28. 2. 2002. usvojen je Izveštaj o radu i Godišnji račun Udruženja.<br />
Doneta je odluka da izvršni organi<strong>za</strong>tor savetovanja na Paliću bude turistička<br />
agencija „SKY PASS.” Doneta je odluka o finansijskom planu časopisa Revija, visini<br />
pretplate <strong>za</strong> pravna i fizička lica i tiražu.<br />
Na trećoj sednici 20. 5. 2002. formirana je radna grupa sa <strong>za</strong>datkom da sastavi<br />
poruke sa Savetovanja na Paliću 2002. godine u sastavu: prof. dr Predrag Šulejić, prof.<br />
dr Jovan Slavnić, Branko Rajičić, dr Jasna Pak i Katarina Ivančević. Donet je <strong>za</strong>ključak<br />
da se primerci zbornika sa godišnjeg savetovanja dostave donatorima koji su pomogli<br />
savetovanje, Vrhovnom sudu, Višem privrednom sudu, Saveznom ministarstvu <strong>za</strong><br />
finansije i formirana je cena zbornika radova. Razmatran je izveštaj o prvom broju<br />
časopisa Revije. Konstatovano je da je potrebno da se poboljša pretplata i prodaja i da<br />
se na tome mora raditi.
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 1998. DO APRILA 2005. GODINE 149<br />
Razmatrani su predlozi i incijative članova Udruženja <strong>za</strong> organizovanje okruglih<br />
stolova ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> primenu Zakona o sprečavanju pranja novca, sa temom „Zaštita jugoslovenskog<br />
tržišta od ne<strong>za</strong>konitog rada stranih kuća“ (na predlog „Zepter <strong>osiguranja</strong>”)<br />
i seminar o određivanju pravnog osnova kod zelene karte (na incijativu „Avus”-<br />
a). Usvojen je prečišćeni tekst Statuta Udruženja. Razmatrana je i mogućnost odlaska<br />
nekog od članova Udruženja na savetovanje koje organizuje AIDA i konstatovano da<br />
je neophodno obezbediti donatora s obzirom da Udruženje nema dovoljno sredstava.<br />
Sednice Nadzornog odbora. U toku 2002. godine Nadzorni odbor nije održao<br />
nijednu sednicu. Članovi Nadzornog odbora su po pozivu prisustvovali sednicama<br />
Upravnog odbora.<br />
Rad Udruženja u 2003. godini<br />
U 2003. godini članarinu Udruženju je uplatilo deset pravnih lica – društava <strong>za</strong><br />
osiguranje i 20 fizičkih lica.<br />
Skupština. Na sednici Skupštine Udruženja koja je održana na Paliću 11. 4. 2003.<br />
godine: 1. promenjen je naziv Udruženja u „Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i<br />
Crne Gore, Beograd”; 2. razrešeni su članstva u Upravnom odboru Udruženja Jovan<br />
Bujišić i Zdravko Petrović i imenovani dr Slobodan Jovanović iz „DDOR Novi Sad”<br />
a.d. i Nikica Orović iz „Lovćen <strong>osiguranja</strong>” ad. Podgorica i 3. razrešeni su predsednik<br />
i član Nadzornog odbora dr Zoran Radović i Aleksandar Filipović i imenovani Siniša<br />
Ognjanović <strong>za</strong> predsednika i Nina Kostić <strong>za</strong> člana.<br />
Sednice Upravnog odbora. Na sedici od 10. 1. 2003. usvojen je finansijski izveštaj<br />
o savetovanju na Paliću 2002. godine, doneta je odluka o organizovanju savetovanja<br />
na Paliću 2003. godine od 11. do 14. aprila sa temom „Pravo <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”,<br />
usvojen je finansijski izveštaj o objavljivanju drugog broja časopisa Revija i razmatran<br />
je predlog o promeni naziva Udruženja.<br />
Na drugoj sednici 2. 4. 2003. usvojen je Godišnji račun Udruženja <strong>za</strong> 2002. godinu.<br />
Donete su potrebne odluke u vezi pripreme sednice Skupštine Udruženja koja<br />
je <strong>za</strong>ka<strong>za</strong>na <strong>za</strong> 11. 4. 2003. godine. Pripremljeni su predlozi odluka o promeni naziva<br />
Udruženja i izmenama Statuta i razrešenju i imenovanju članova Upravnog i Nadzornog<br />
odbora.<br />
Doneta je odluka da se angažuje uz naknadu kao tehnički sekretar Udruženja<br />
Dragana Mrvoš.<br />
Takođe su donete potrebne odluke ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju savetovanja „Pravo<br />
<strong>osiguranja</strong> u tranziciji” na Paliću 2003. godine: imenovan je Organi<strong>za</strong>cioni odbor<br />
Savetovanja u sastavu prof. dr Jovan Slavnić, predsednik, prof. dr Predrag Šulejić,<br />
Katarina Ivančević, Branko Rajičić i dr Jasna Pak. Za predsednika Naučnog odbora<br />
savetovanja imenovan je prof. dr Predrag Šulejić.
150<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
Nadalje, razmatran je izveštaj glavnog urednika o broju 3–4/2002 časopisa Revija<br />
kao i informacija o tehničkim problemima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> pretplatu i distribuciju<br />
časopisa. Upravni odbor je <strong>za</strong>dužio Jasnu Pak i Katarinu Ivančević da kontaktiraju<br />
Službeni list i Privredni savetnik oko eventualne saradnje ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> izdavanje i dalju<br />
distribuciju časopisa.<br />
Na trećoj sednici 17. 4. 2003. usvojen je izveštaj o održanom savetovanju na Paliću<br />
2003. godine, formirana je Komisija <strong>za</strong> izradu poruka sa savetovanja u sastavu<br />
prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, Siniša Ognjanović, Branko Rajičić i dr<br />
Jasna Pak, doneta je odluka da se umesto dosadašnjih članova Redakcionog odbora<br />
časopisa Revija, Zorana Radovića i Milovana Dedijera, imenuju novi Predrag Trifunović<br />
i Dragiša Slijepčević, sudije Vrhovnog suda <strong>Srbije</strong>.<br />
Na sednici održaoj 18. 11. 2003. doneta je odluka da se savetovanje na Paliću<br />
održi od 15. 4. do 18. 4. 2004. i da tema bude „Privreda i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u tranziciji.”<br />
U Organi<strong>za</strong>cioni odbor savetovanja imenovani su Jovan Slavnić, predsednik, Predrag<br />
Šulejić i Katarina Ivančević. Za predsednika Naučnog odbora imenovan je Predrag<br />
Šulejić.<br />
Zatim je razmatrana informacija o izdavanju Revije i predlog Fakulteta <strong>za</strong> poslovno<br />
<strong>pravo</strong> <strong>za</strong> saradnju na izdavanju časopisa koji nije prihvaćen. Doneta je odluka<br />
da se ponudi Udruženju osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija <strong>Srbije</strong> i Crne Gore da bude suizdavač<br />
časopisa.<br />
Dalje, razmatran je izveštaj o finansijskom stanju koji je pripremio knjigovođa<br />
Udruženja. I prihvaćen je predlog Udruženja <strong>za</strong> podršku <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> uspostavljanje<br />
saradnje.<br />
Sednice Nadzornog odbora. Sednica je održana 26. 3. 2003. Na njoj je razmatrano<br />
poslovanje Udruženja <strong>za</strong> 2001. godinu, odluke donete na sednicama Upravnog odbora<br />
od 13. 1. 2002, 20. 5. 2002, 28. 2. 2002 i 10. 1. 2003. i prihodi i rashodi prvog i<br />
drugog broja Revije, obračun troškova Savetovanja Udruženja na Paliću 2002. godine,<br />
bilans uspeha i poslovanje Udruženja <strong>za</strong> 2002. godinu i Izveštaj o raspodeli rezultata i<br />
pokriću gubitaka <strong>za</strong> 2001. godinu. Na toj sednici Nadzorni odbor je doneo <strong>za</strong>ključak<br />
da nema primedbi na <strong>za</strong>pisnike i rad Upravnog odbora Udruženja u proteklom periodu,<br />
prihvatio je izveštaj o poslovanju i predložio da ga Upravni odbor usvoji. Predložio<br />
je Skupštini Udruženja da izvrši izbor <strong>za</strong>menika predsednika i članova Nadzornog<br />
odbora i da se angažuje po ugovoru o delu lice <strong>za</strong> obavljanje administrativnih poslova<br />
oko izdavanje časopisa i rada Udruženja.<br />
Rad Udruženja u 2004. godini<br />
U 2004. godini članarinu Udruženju je platilo deset pravnih lica – društava <strong>za</strong><br />
osiguranje i dvadeset fizičkih lica.
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 1998. DO APRILA 2005. GODINE 151<br />
Skupština. Sednica Skupštine Udruženja je održana 15. 4. 2004. na Paliću. Na<br />
njoj je razmatran je Izveštaj o poslovanju i radu Udruženja i doneta je odluka da se<br />
angažuje tehnički sekretar.<br />
Sednice Upravnog odbora. Na prvoj sednici 6. 2. 2004. razmatrana su tehnička pitanja<br />
ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> pripremu savetovanja na Paliću. Utvrđena je visina članarine <strong>za</strong> 2004.<br />
godinu <strong>za</strong> pravna lica 20.000 dinara i 300 dinara <strong>za</strong> fizička lica. Doneta je odluka o<br />
isplati honorara <strong>za</strong> Reviju br. 1–2/2003.<br />
Na sednici 28. 4. 2004. razmatran je Izveštaj o savetovanju na Paliću 2004. godine<br />
i doneta je odluka o isplati honorara autorima i recezentima. Formirana je Komisija<br />
<strong>za</strong> izradu poruka sa savetovanja u sastavu prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan<br />
Slavnić i dr Jasna Pak.<br />
Pošto se Udruženje suočilo sa problemom nedostatka prostora <strong>za</strong> rad koje gostoprimstvo<br />
je „Polis osiguranje” uskratilo kao i nemanja tehničkog sekretara koji<br />
je otka<strong>za</strong>o saradnju, a Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija se izjasnilo da nema<br />
mogućnosti da Udruženju stavi na ras<strong>pola</strong>ganje prostor <strong>za</strong> smeštaj dokumentacije,<br />
članovi Upravnog odbora su <strong>za</strong>duženi da u cilju pronalaženja adekvatnog prostora<br />
<strong>za</strong> rad Udruženja i tehničke podrške radu, pregovaraju i to Jovan Slavnić sa „DDOR<br />
Novi Sad” i Branko Rajičić sa Udruženjem osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija.<br />
Problem otka<strong>za</strong> ugovora o poslovnoj saradnji od strane knjigovođe je prevaziđen<br />
angažovanjem novog knjigovođe Agencije „AS” sa kojom je <strong>za</strong>ključen ugovor.<br />
Na sednici 15. 7. 2004. razmatran je finansijski izveštaj Savetovanja Palić 2004.<br />
koje je <strong>za</strong> Udruženje bilo pozitivno. Dato je ovlašćenje dr Jasni Pak da pregovara sa<br />
<strong>za</strong>interesovanim licem radi angažovanja kao urednika Revije čiji bi <strong>za</strong>datak bio da<br />
pomogne u pripremi časopisa kao i angažovanja tehničkog sekretara časopisa.<br />
Sledeća sednica je održana 21. 9. 2004. Na njoj je razmatran predlog da Udruženje<br />
bude suorgani<strong>za</strong>tor javne rasprave o Nacrtu <strong>za</strong>kona o obaveznom osiguranju,<br />
<strong>za</strong>jedno sa Udruženjem osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija na Zlatiboru, 1. i 2. oktobra 2004.<br />
godine, koji nije prihvaćen. Doneta je odluka da u drugoj polovini februara meseca<br />
2005. godine Udruženje samo organizuje okrugli sto na kome će predmet rasprave<br />
biti Zakon o osiguranju <strong>Srbije</strong> i usvojen tekst ili Nacrt <strong>za</strong>kona o obaveznom osiguranju<br />
u saobraćaju.<br />
Usvojen je Pravilnik o računovodstvu i računovodstvenim politikama.<br />
Rad udruženja u 2005. godini<br />
U 2005. godini do 28. 6. 2005. članarinu Udruženju je platilo pet pravnih lica –<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje i dvadeset fizičkih lica. Udruženje se početkom godine opet<br />
suočilo sa problemom nedostatka poslovnog prostora i tehničkog osoblja. Angažovanjem<br />
kolege Dragiše Kecojevića obezbeđena je podrška u rešavanju tehničkih problema<br />
od strane „Kopaonik <strong>osiguranja</strong>.”
152<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
Skupština. Na sednici Skupštine koja je održana prilikom održavanja savetovanja<br />
na Paliću 15. aprila 2005. godine i<strong>za</strong>brani su na četiri godine novi organi upravljanja.<br />
Za predsednika Udruženja i predsednika Upravnog odbora po položaju i<strong>za</strong>bran je<br />
prof. dr Jovan Slavnić, a <strong>za</strong> potpredsednika Udruženja dr Dragan Mrkšić i <strong>za</strong> sekretara<br />
Udruženja ponovo Katarina Ivančević, koji su po položaju postali članovi<br />
Upravnog odbora. Za članove Upravnog odbora i<strong>za</strong>brani su prof. dr Predrag Šulejić,<br />
Dragiša Kecojević, Bojan Maričić, Vladimir Kovčić, Svetlana Jocović – Dragaš, Dobrila<br />
Otavić i dr Slobodan Jovanović<br />
Za članove novog Nadzornog odbora, takođe sa četvorogodišnjim mandatom,<br />
i<strong>za</strong>brani su Siniša Ognjenović, Slobodan Ilijić i Nina Kostić.<br />
Sednice Upravnog odbora. Dana 3. 2. 2005. održana je prva sednica. Doneta je<br />
odluka da Udruženje u toku prve polovine marta meseca organizuje okrugli sto na<br />
temu „Primena novog Zakona o osiguranju” u cilju razmatranja stručnih problema i<br />
otvorenih pitanja sa kojima se susreću u društvima <strong>za</strong> osiguranje u postupku usaglašavanja<br />
sa novim <strong>za</strong>konom i prilikom njegove primene. Formiran je organi<strong>za</strong>cioni<br />
odbor <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju okruglog stola u sastavu: Predrag Šulejić, predsednik, Jovan<br />
Slavnić, Dragan Mrkšić, Dragiša Kecojević i Katarina Ivančević.<br />
Doneta je i odluka da se savetovanje na Paliću održi od 14. 4. do 16. 4. 2005. godine<br />
sa temom „Osiguranje u svetlu novog <strong>za</strong>konodavstva.” U organi<strong>za</strong>cioni odbor Savetovanja<br />
imenovani su prof. dr Predrag Šulejić – predsednik, prof. dr Jovan Slavnić,<br />
Dragan Mrkšić, Dragiša Kecojević, Petar Vujović i Katarina Ivančević. Za izvršnog<br />
organi<strong>za</strong>tora Savetovanja je i<strong>za</strong>brana turistička agencija „PM PLUS” Beograd.<br />
Na toj sednici je verifikovana je odluka Redakcionog odbora časopisa Revija <strong>za</strong><br />
isplatu honorara autorima članaka <strong>za</strong> broj 1–2/2004. Doneta je odluka kojom je utvrđena<br />
godišnja članarina <strong>za</strong> fižička lica u iznosu od 300,00 dinara i <strong>za</strong> pravna lica u<br />
iznosu od 15.000,00 dinara., kao i godišnja pretplata <strong>za</strong> Reviju u iznosu od 4.000,00<br />
dinara. Donete su odluke o pripremi godišnje sednice Skupštine Udruženja.<br />
Konstatovano je da Udruženje i dalje ima problem sa tehničkom podrškom u<br />
radu, da nije obezbeđen prostor <strong>za</strong> dokumentaciju i sastanke organa Udruženja kao i<br />
da ovaj problem treba da se reši.<br />
Na sednici od 12. 4. 2005. usvojen je finansijski izveštaj o poslovanju i pripremljeni<br />
su predlozi odluka i izveštaji o radu <strong>za</strong> sednicu Skupštine Udruženja.<br />
Dana 25. 5. 2005. održana je poslednja sednica Upravnog odbora u 2005. godini.<br />
Na njoj je konstituisan Upravni odbor u novom sastavu. Razmatran je izveštaj o<br />
finansijskom rezultatu Savetovanja na Paliću 2005. Zaduženi su Jasna Pak, Predrag<br />
Šulejić, Jovan Slavnić i Slobodan Jovanović da formulišu poruke sa tog Savetovanja.<br />
U daljem radu sednice, razmatran je izveštaj o objavljivanju broja 3–4/2004 časopisa<br />
Revija čije izlaženje je kasnilo. Zadužen je predsednik Udruženje da obavi<br />
razgovore sa „Intermeksom” i drugim izdavačkim kućama, društvima <strong>za</strong> osiguranje
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE OD 1998. DO APRILA 2005. GODINE 153<br />
„DDOR Novi Sad”, „Delta osiguranje” i Kompanijom „Dunav osiguranje” kao i drugim<br />
institucijama i udruženjima radi pomoći oko izdavanja i distribucije časopisa.<br />
Za tehničkog sekretara Udruženja i<strong>za</strong>brana je gospođa Verica Kecojević sa <strong>za</strong>datkom<br />
da obavlja poslove u vezi sa radom organa upravljanja Udruženja, knjigovodstvene,<br />
poslove arhive, vođenja <strong>za</strong>pisnika sa sednica kao i poslove ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> izdavanja<br />
časopisa, prelom teksta i druge administrativne poslove. Određena je mesečna<br />
naknada <strong>za</strong> tehničkog sekretara u iznosu od 12.000 dinara. Stoga je doneta odluka da<br />
se otkaže ugovor agenciji <strong>za</strong> računovodstvene poslove koja je do tada obavljala ove<br />
poslove.<br />
Upravni odbor je <strong>za</strong>dužio Slobodana Jovanovića <strong>za</strong> međunarodne komunikacije<br />
Udruženja, pre svega sa AIDA i njenim organima i telima, kao i nacionalnim sekcijama<br />
AIDA sa obavezom da <strong>za</strong> sledeću sednicu Upravnog odbora pripremi izveštaj o<br />
aktivnostima AIDA i aktivnostima dostupnih članica AIDA.<br />
Svetlana Dragaš je <strong>za</strong>dužena <strong>za</strong> organizovanje i rad Sekcije <strong>za</strong> osiguranje imovine<br />
i lica, Dragiša Kecojević Sekcije <strong>za</strong> osiguranje motornih vozila i Dragan Mrkšić Sekcije<br />
<strong>za</strong> osiguranje lica.<br />
Finansijsko poslovanje<br />
Udruženje je prihodovalo sredstva od članarine, doprinosa članova, dobrovoljnih<br />
priloga, donacija, pomoći drugih organi<strong>za</strong>cija i udruženja, kao i od prihoda<br />
ostvarenih prodajom stručnih publikacija.<br />
U periodu do 2000. godine Udruženje je ras<strong>pola</strong>galo skromnim finansijskim<br />
sredstvima. U toku 2000. godine su članovi Udruženja (četiri osiguravajuće organi<strong>za</strong>cije<br />
i pet fizičkih lica) uplatili ukupan skroman iznos čiji je jedan deo plasiran na<br />
berzi, i na taj način ostvaren je prihod od kamate. Od sredstava kojima je Udruženje<br />
ras<strong>pola</strong>galo štampani su memorandumi i koverte i plaćena poštarina <strong>za</strong> dopise koji<br />
su upućivani, plaćen honorar <strong>za</strong> izradu idejnog rešenja memoranduma i <strong>za</strong> druge<br />
obavljene poslove tehničke prirode.<br />
Udruženje je 2000. godinu <strong>za</strong>vršilo sa ostvarenim pozitivnim rezultatom poslovanja,<br />
skromnom dobiti i skromnim sredstvima u plasmanu iska<strong>za</strong>nom na računu sa<br />
31. 12. 2000. godine.<br />
Za potrebe vođenja knjigovodstvenih i finansijskih poslova angažovana je ovlašćena<br />
agencija tako da se ovi poslovi od 2000. godine vode ažurno i uredno. Nadležnim<br />
organima je podnet Godišnji račun <strong>za</strong> 2000. godinu, podnete su poreske prijave<br />
i obavljene ostale potrebne formalnosti ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> finansijsko poslovanje Udruženja.<br />
Solidno skromno finansijsko stanje u 2000. godini uslovilo je da je Udruženje<br />
imalo dobar start u 2001. godini. Sa pozitivnim finansijskim poslovanjem je nastavljeno<br />
i u toku godine. Prihodi od članarine su bili znatno veći nego predhodne godine.<br />
Slobodna sredstva Udruženja su preko berze plasirana tako da je ostvaren prihod od
154<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
kamate. Rashode su činili troškovi knjigovodstvenih usluga <strong>za</strong> obradu dokumentacije<br />
iz prethodnih godina, 2000. godine i 2001. godine, kao i troškovi poštarine, provizija i<br />
sl. U toku 2003. godine su mesečni troškovi vođenja knjigovodstva i drugi neophodni<br />
tehnički troškovi pokriveni delom i iz prihoda ostvarenih po osnovu plasmana<br />
sredstava. U toku 2004. godine zbog nesigurnosti i nedostatka kvalitetnih hartija od<br />
vrednosti na tržištu od marta meseca više nisu vršeni plasmani, tako da su troškovi<br />
vođenja knjigovodstva i finansija pokrivani nadalje iz redovnih sredstava Udruženja.<br />
Troškovi vođenja knjigovodstva su plaćani u paušalnom iznosu.<br />
Zahvaljujući donatorskoj uplati „Auto Nena <strong>osiguranja</strong>” i „Takovo <strong>osiguranja</strong>”,<br />
Udruženje je bilo u mogućnosti da plati članarinu <strong>za</strong> AIDA <strong>za</strong> 2001. godinu.<br />
U toku 2002, 2003, 2004. i 2005. godine Udruženje je ostvarilo dobit po osnovu<br />
prihoda od članarine, od donacija, od koti<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> savetovanja, od prodaje časopisa,<br />
od oglasa u časopisu, od kamate na plasirana sredstva i pozitivnih kursnih razlika.<br />
Zahvaljujući tome što je rad angažovanih lica u organima upravljanja bio besplatan,<br />
i što su ostvareni navedeni prihodi, Udruženje je moglo da pokrije troškove organi<strong>za</strong>cije<br />
savetovanja, knjigovodstvenih usluga, tehničkog sekretara i izdavanja Revije.<br />
Dakle, Udruženje je pozitivno poslovalo u periodu od 2001. do 2005. godine, tako<br />
da su prihodi bili veći od rashoda i značajna sredstva su bila u plasmanima koji su<br />
predstavljali uštedu sredstava.<br />
Beograd, 3. januara 2013.
Prof. dr Katarina IVANČEVIĆ<br />
REVIJA ZA PRAVO OSIGURANJA OD 2002. DO 2005. GODINE<br />
Revija je danas časopis koji je prepoznatljiv u krugovima čiji je predmet interesovanja<br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>. Svojim kvalitetom i posebnom sadržinom se izdvaja od<br />
časopisa prisutnih na tržištu a koji su posvećeni delatnosti <strong>osiguranja</strong> ili ovu problematiku<br />
samo dotiču. Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> je nastojalo da izdavanjem<br />
časopisa pruži doprinos razvoju pravne misli, ostvarenju ciljeva Udruženja i dobroj<br />
informisanosti naše javnosti u pogledu <strong>osiguranja</strong>. Pokretanje časopisa je predstavljalo<br />
<strong>za</strong> Udruženje veliki poduhvat s obzirom da je i ovaj kao i svaki drugi izdavački<br />
poduhvat skopčan sa rizicima. Veliki entuzija<strong>za</strong>m, volonterski i požrtvovan rad pojedinaca<br />
i pomoć društava <strong>za</strong> osiguranje doprineli su da časopis izlazi. Na <strong>za</strong>dovoljstvo<br />
čitalaca problemi sa kojima se Udruženje susretalo, kako finansijski tako i tehnički,<br />
su uspešno prevaziđeni i časopis je ne samo opstao do današnjih dana već iz godine<br />
u godinu dobija novi razvojni <strong>za</strong>mah koji ga je učinio da danas ulazi u red međunarodnih<br />
časopisa.<br />
Posebno ističemo da je glavni i odgovorni urednik časopisa dr Jasna Pak svojim<br />
velikim ličnim angažovanjem doprinela da časopis izlazi, da rubrike budu popunjene<br />
kvalitetnim prilozima, da Revija bude prihvaćena i cenjena kao profesionalno kvalitetno<br />
urađen časopis.<br />
1. POKRETANJE ČASOPISA<br />
U vreme kada je pokrenuta incijativa od strane članova Upravnog odbora Udruženja<br />
dr Jasne Pak i Katarine Ivančević da Udruženje počne da izdaje svoje glasilo u<br />
tadašnjoj SR Jugoslaviji nije bilo svima dostupnog ne<strong>za</strong>visnog časopisa koji se specijalizovano<br />
bavio pitanjima <strong>osiguranja</strong>. „Kompanija Dunav” je izdavala manje-više<br />
interni časopis Osiguranje u teoriji i praksi u kome su saradnici uglavnom bili <strong>za</strong>posleni<br />
u Kompaniji (danas je to u <strong>pravo</strong>m smislu eksterni časopis iz različitih oblasti<br />
nauke <strong>osiguranja</strong> u kome ipak preovlađuju prilozi autora <strong>za</strong>poslenih u Kompaniji:<br />
Tokovi <strong>osiguranja</strong>).<br />
Upravni odbor je 28. 6. 2001. formirao Incijativni odbor čiji su članovi bili prof.<br />
dr Jovan Slavnić, dr Jasna Pak i Katarina Ivančević, sa <strong>za</strong>datkom da ispita opravdanost<br />
incijative <strong>za</strong> izdavanje časopisa kao glasila Udruženja i predloži donošenje odgovarajućih<br />
odluka upravi Udruženja.<br />
Dilema je bila da li da glasilo Udruženja bude bilten kao informativna publikacija<br />
ili da to bude časopis. Incijativni odbor je smatrao da Udruženje ima dovoljno<br />
saradnika kao i čitalačku publiku tako da se opredelio da to bude časopis a ne bilten.
156<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
Po svom karakteru predloženo je da časopis Udruženja bude stručni časopis sa<br />
izraženim profesionalno edukativnim ciljem. Ocenjeno je da časopis svojim sadržajem<br />
treba da profesionalno usavršava i inovira znanja iz domena prava <strong>osiguranja</strong> i<br />
da bude namenjen primarno praktičarima u osiguranju. U tom smislu je opredeljen<br />
i naziv časopisa Revija.<br />
Sagledavajući trenutnu opštu i finansijsku situaciju Udruženja opredeljenje Inicijativnog<br />
odbora je bilo da časopis izlazi ako je moguće tromesečno, a ako ne onda<br />
četvoromesečno ili šestomesečno tako da se obezbedi redovno izlaženje bar tri ili dva<br />
broja godišnje.<br />
Upravni odbor Udruženja je prihvatio predlog Incijativnog odbora i 10. 10. 2001.<br />
Skupština je donela odluku o izdavanju časopisa kao glasila Udruženja časopisa. Za<br />
glavnog i odgovornog urednika na period od četiri godine imenovana je dr Jasna Pak,<br />
naučni saradnik u Institutu <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong>.<br />
Na sednici Upravnog odbora održanoj 25. 12. 2002. godine izvršen je izbor prvih<br />
članova Izdavačkog saveta i Redakcionog odbora časopisa. Za članove Izdavačkog<br />
saveta su i<strong>za</strong>brani: Dimitrije Stamenović, Jovan Petković, Dragiša Kecojević, Nebojša<br />
Divljan, Dragan Jovović, Draško Marjanović, Đorđe Cvejić, Vladimir Kovčić, Drago<br />
Rašović, Olivera Labus, mr Zoran Jovanović, Svetlana Vukajlović.<br />
Za članove Redakcionog odbora časopisa su i<strong>za</strong>brani prof. dr Predrag Šulejić,<br />
prof. dr Jovan Slavnić, prof. dr Ivica Jankovec, dr Zoran Radović, dr Dragan Mrkšić,<br />
dr Siniša Ognjanović, Katarina Ivančević, Branko Rajičić i Milovan Dedijer.<br />
2. STRUKTURA – SADRŽAJ ČASOPISA<br />
Revija je bila prvi časopis u zemlji posvećen teoriji i praksi prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Zadatak uredništva časopisa je bio da sadržaj časopisa <strong>za</strong>dovolji praktični i opšte<br />
teoretski aspekt. Saglasno navedenom, časopis je bio otvoren <strong>za</strong> sve one koji žele da<br />
saopšte nešto novo, ili da sagledaju iz svog ugla neki problem u domenu svoje uže<br />
struke ili poslova koje obavljaju.<br />
Pri kreiranju strukture časopisa imalo se u vidu da je časopis namenjen prvenstveno<br />
pravnicima koji rade na problemima primene prava <strong>osiguranja</strong> i to onima<br />
koji rade u društvima <strong>za</strong> osiguranje ali i onima koji se ovim poslom bave i na drugim<br />
mestima (osiguranicima, sudijama i dr.). Težnja je bila da u svakom broju pored teorijskih<br />
članaka bude što više priloga sa informacijama iz prakse <strong>osiguranja</strong> koje će biti<br />
od koristi ne samo pravnicima već svima koji se bave osiguranjem. Časopis je koncipiran<br />
da pored jednog izvornog članka ima preglednih članaka i rubrike u kojima<br />
se iznose komentari, analize, predlozi, praksa organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> osiguranje i udruženja,<br />
pitanja i odgovori, osiguranje u svetu, daje pregled domaće i strane sudske prakse kao<br />
i objavljuju domaći i strani propisi.
REVIJA ZA PRAVO OSIGURANJA OD 2002. DO 2005. GODINE<br />
157<br />
Rad na časopisu je <strong>za</strong>htevao značajno angažovanje glavnog i odgovornog urednika.<br />
Značajan deo aktivnosti je bilo pronalaženje i angažovanje autora koji svojim<br />
prilozima mogu da doprinesu kvalitetu časopisa. Vodilo se računa da u rubrici „Članci”<br />
prilozi svojom aktuelnošću teme mogu da <strong>za</strong>interesuju čitaoce praktičare i teoretičare.<br />
Pri tom se težilo da članci ispunjavaju standard kvalitetnog naučnog rada. Za<br />
Reviju su pisali autori koji su u to vreme uživali ugled kao naučni radnici, priznati<br />
stručnjaci iz <strong>osiguranja</strong> iz zemlje i država nastalih na teritoriji bivše SFRJ (dalje: država<br />
bivše SFRJ), što se može sagledati kroz bibliografiju Revije.<br />
Tekstovi čiji je sadržaj prikazivao aktuelna događanja u teoriji i praksi <strong>osiguranja</strong><br />
sa stavom autora priloga su objavljivani u rubrici „Osvrti–analize–komentari.” U<br />
okviru posebne rubrike „Iz prakse organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> osiguranje i udruženja” čitaoci su<br />
dobijali informacije o aktuelnim događanjima u društvima <strong>za</strong> osiguranje, njihovim<br />
statusnim promenama, promenama vlasničke strukture, aktivnostima privrednih komora<br />
od značaja <strong>za</strong> osiguranje, osnivanju i poslovanju pojedinih udruženja ve<strong>za</strong>nih<br />
<strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong>, kao što su Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije,<br />
Udruženje aktuara i dr. U okviru ove rubrike su objavljivane poruke sa godišnjih savetovanja<br />
Udruženja na Paliću kao i prikazi savetovanja koja su organizovala druga<br />
udruženja, fakulteti, komore u okviru kojih su razmatrana pitanja u vezi sa osiguranjem.<br />
Autori ovih priloga su bili teoretičari, praktičari <strong>osiguranja</strong>, <strong>za</strong>posleni u komorama,<br />
udruženjima kao i sudije.<br />
Posebna rubrika „Sudska praksa” je imala dvostruku namenu. Jedna je bila da<br />
se čitaoci kroz osvrt na pojedine sudske odluke koje su menjale dotadašnju praksu<br />
ili odstupale od iste upoznaju sa novinama i da se ukaže kroz kritički osvrt na značaj<br />
ove odluke i stav autora. U drugom delu ove rubrike je objavljivan pregled aktuelne<br />
sudske prakse domaćih i stranih sudova. Ovaj pregled je omogućavao praktičarima<br />
da na jednom mestu lako dostupnom imaju sudske odluke koje su od značaja <strong>za</strong><br />
svakodnevnu primenu a koje su objavljene u različitim biltenima sudske prakse ili su<br />
izvučene iz prakse pojedinih društava.<br />
Rubrika „Pitanja i odgovori” je svojim aktuelnim i <strong>za</strong>nimljivim sadržajem nastojala<br />
da pruži odgovarajući obrazložen odgovor na trenutna aktuelna pitanja primene<br />
propisa i rešavanje pojedinih dilema. U rubrici „Bibliografija” čitaoci su mogli da<br />
pročitaju prikaze udžbenika, monografija i zbornika radova objavljenih u zemlji i<br />
inostranstvu.<br />
Posebna pažnja je posvećena informisanju čitalaca o događanjima u oblasti <strong>osiguranja</strong><br />
u drugim zemljama. Dug period izolacije je takođe doprineo da našoj javnosti<br />
budu uskraćene dragocene informacije iz sveta. Ovakvu vrstu informacija čitaoci<br />
su do tada mogli da nađu samo u stranim časopisima koji većini nisu bili dostupni.<br />
Dostupnost ovih informacija je omogućavala razvijanje kritičke misli čitalaca i poređenje<br />
domaćih <strong>za</strong>konskih i praktičnih rešenja sa iskustvima iz sveta. Prikazi sudskih<br />
odluka stranih sudova kao i prikazi članaka objavljenih u stranim časopisima iz
158<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
<strong>osiguranja</strong> su objavljivani u okviru rubrike „Osiguranje u svetu.” Kratke vesti iz sveta<br />
ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong> su objavljivane u rubrici „Ukratko iz sveta.” Značaj ove<br />
rubrike bio je nesumnjiv.<br />
U okviru rubrike „Domaći i strani propisi” objavljivani su propisi od značaja <strong>za</strong><br />
rad Udruženja (Statut) i od značaja <strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong>. Objavljeni su domaći<br />
<strong>za</strong>koni i <strong>za</strong>koni država bivše SFRJ kojima se regulisalo obavljanje poslova <strong>osiguranja</strong>,<br />
nadzor i ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>. Od posebnog značaja je da su čitaoci mogli da se<br />
upoznaju sa tekstovima koji su izvor evropskog prava <strong>osiguranja</strong> što je bio pionirski<br />
poduhvat. U svakom broju Revije je objavljivan prevod neke od direktiva Evropske<br />
unije od značaja <strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong>, kao i prikaz presude Evropskog suda pravde<br />
u vezi sa tumačenjem i primenom ovih direktiva. Prevode direktiva EU je pretežno<br />
uradila dr Jasna Pak koristeći uporedne tekstove na engleskom i francuskom jeziku.<br />
Svoj doprinos prevodima direktiva i odluka Evropskog suda pravde su dali i kolege<br />
Jelena Gazivoda, Andrej Pak, Nataša Petrović i Slobodan Jovanović.<br />
3. FINASIRANJE ČASOPISA I PRETPLATA<br />
Troškovi izlaska časopisa su pokrivani od pretplate, oglasa, donatorstva i sponzorstva.<br />
Svaki broj Revije su svojim prilozima podržavala društva <strong>za</strong> osiguranje koja<br />
su uplaćivala donacije ili naknadu <strong>za</strong> oglase koji su objavljivani na podkoricama časopisa.<br />
Značajnu podršku izlaženju časopisa je u ovom periodu pružilo „Beobanka<br />
osiguranje” (kasnije: „Polis osiguranje.”) Izla<strong>za</strong>k Revije je od 2002. godine podržavalo<br />
svojim redovnim finansijskim donatorstvom Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija<br />
Jugoslavije. Plaćenim oglasima u časopisu su izla<strong>za</strong>k časopisa u periodu od 2002. do<br />
2005. godine podržali „Takovo osiguranje”, „Zepter osiguranje”, „Delta osiguranje”,<br />
„Evropa osiguranje”, „DDOR Novi Sad”, „AMS osiguranje”, „Dunav RE”, „Dunav osiguranje”,<br />
„Kopaonik osiguranje”, „Milenijum osiguranje”, „Garant osiguranje”, „Ekos<br />
osiguranje”, „Balkan osiguranje”, „Polis osiguranje” i „Intermex”, Beograd.<br />
Odluku o visini pretplate <strong>za</strong> tekuću godinu, kao i odluku o visini honorara saradnika<br />
i autora koji su radili <strong>za</strong> časopis donosio je na predlog glavnog i odgovornog<br />
urednika Upravni odbor Udruženja. Osnovno opredeljenje je bilo da visina pretplate<br />
bude takva da omogući pokrivanje nužnih troškova izlaska časopisa i da bude dostupna<br />
pojedincima. Visina pretplate <strong>za</strong> pojedince je bila niža nego <strong>za</strong> pravna lica ali je<br />
odlučeno da se pravnim licima daje popust <strong>za</strong>visno od broja pretplata. Osnovni cilj je<br />
bio da se stimulišu društva <strong>za</strong> osiguranje da što većem broju <strong>za</strong>poslenih omoguće dostupnost<br />
primerka časopisa kao korisnog štiva. Zahvaljujući politici niske visine pretplate<br />
koja pokriva samo realne troškove časopisa u ovom periodu je časopis ostvario<br />
pretplatu <strong>za</strong> 114 primeraka u zemlji i inostranstvu.<br />
Važno je naglasiti da je u periodu od 2002. do 2005. godine časopis uspešno<br />
finansiran sredstvima koje je Udruženje prikupilo <strong>za</strong> namenu donatorske podrške
REVIJA ZA PRAVO OSIGURANJA OD 2002. DO 2005. GODINE<br />
159<br />
njegovog izlaženja i sredstvima pretplate tako da njegovo izlaženje nije iziskivalo dodatno<br />
finasiranje iz drugih priliva i sredstava Udruženja.<br />
4. REDOVNOST IZLAŽENJA<br />
Odlukom Skupštine je definisano da će časopis izlaziti četiri puta godišnje, u<br />
skladu sa autorskim korom koje može da obezbedi glavni urednik i Redakcioni odbor<br />
i finansijskim mogućnostima Udruženja. U toku 2002. godine su objavljena tri broja<br />
časopisa – brojevi 1, 2 i dvobroj 3–4. U toku 2003. 2004. i 2005. godine su i<strong>za</strong>šla po<br />
dva dvobroja 1–2 i 3–4.<br />
Svojom strukturom časopis je <strong>za</strong>htevao značajno angažovanje glavnog i odgovornog<br />
urednika oko pronalaženja autora, odabira članaka <strong>za</strong> prevod, prevođenja i<br />
recenzije kao i sekretara Udruženja koji je pružao tehničku podršku u prikupljanju<br />
sredstava <strong>za</strong> časopis i pratećim aktivnostima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju ugovora sa angažovanim<br />
autorima. Na širenju pretplate su se posebno angažovali prof. dr Predrag<br />
Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, dr Jasna Pak i Katarina Ivančević. Problemi Udruženja<br />
ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> nedostatak poslovnog prostora i tehničkog sekretara su bili i problemi časopisa<br />
i uticali su i na redovnost njegovog izlaženja. Tražilo se rešenje u saradnji sa<br />
mogućim adekvatnim partnerima kao što je Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija<br />
Jugoslavije, Službeni list i Privredni savetnik ali dogovori nisu postignuti. Ostvarena<br />
poslovna saradnja sa firmom „Intermex” je u narednom periodu omogućila tehničku<br />
podršku izlaženju časopisa i očekivalo se da doprinese povećanju broja pretplatnika<br />
i redovnosti izlaženja časopisa.<br />
Beograd, 3. februar 2013.
Prof. dr Katarina IVANČEVIĆ<br />
SKUPOVI U PERIODU OD 1999. DO 2005. GODINE I<br />
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA JUGOSLAVIJE<br />
I UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
I CRNE GORE OD 2001. DO 2005. GODINE<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
i Crne Gore, kako je današnje Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u ovom periodu<br />
nosilo naziv (Udruženje), organizovalo je naučne i stručne godišnje skupove i<br />
specijalizovana savetovanja i okrugle stolove na kojima je kritički razmatrano pozitivno<br />
<strong>pravo</strong> i ukazivano na rešenja iz uporednog prava. Na skupovima su problemi i<br />
situacija u delatnosti <strong>osiguranja</strong> razmatrani sa teorijskog i praktičnog stanovišta što<br />
je doprinelo razmeni misli, ideja i imalo uticaja na kvalitet rada u delatnosti osiguanja.<br />
Stalno aktuelna pitanja tranzicije našeg prava <strong>osiguranja</strong> koja su prvenstveno<br />
sprovođena kroz nove <strong>za</strong>konske tekstove u domenu statusnog prava <strong>osiguranja</strong>, kao<br />
i prisutni problemi ugovora o osiguranju su predstavljali i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> Udruženje kako<br />
bi doprinelo razvoju prakse. Na skupovima su slušaoci upoznati sa odgovarajućim<br />
rešenjima u uporednom pravu, posebno u pravima zemalja u okruženju i zemljama<br />
članicama EU. Stručno znanje autora i iskustvo su doprineli da prezentovanje<br />
problema bude jasno dok je davanje argumentovanih predloga <strong>za</strong> određena rešenja<br />
doprinelo efikasnosti ovih susreta. Skupovi su organizovani <strong>za</strong>hvaljujući pozitivnom<br />
odnosu većine društava <strong>za</strong> osiguranje koji su svojim donatorstvom omogućili da se<br />
okupe poklonici <strong>osiguranja</strong>.<br />
Kroz <strong>za</strong>vršne poruke koje su bile rezultat ovih skupova, Udruženje je nastojalo<br />
da pruži doprinos promenama u <strong>za</strong>konodavstvu i praksi <strong>osiguranja</strong>. One su kao i<br />
diskusije objavljivane u Reviji, glasilu Udruženja i dostavljane su nadležnim državnim<br />
organima i društvima <strong>za</strong> osiguranje.<br />
1. TEMATSKA SAVETOVANJA – OKRUGLI STO<br />
Okrugli sto – 1999. godine<br />
U decembru mesecu 1999. godine Udruženje je održalo okrugli sto u prostorijama<br />
Udruženja pravnika Jugoslavije o problemima naknade nematerijalne štete. Pripremljeni<br />
materijali i kvalitetna rasprava sa ovog skupa su bili na visokom stručnom<br />
nivou i rezultirali su korisnim <strong>za</strong>ključcima.
SKUPOVI U PERIODU OD 1999. DO 2005. GODINE I<br />
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA JUGOSLAVIJE...<br />
Okrugli sto – 2001. godine<br />
161<br />
Udruženje je organizovalo stručnu raspravu 10. 10. 2001. godine u Sava centru u<br />
Beogradu o incijativama <strong>za</strong> izmene i dopune Zakona o osiguranju imovine i lica (dalje<br />
u tekstu: ZOIL). Predmet razmatranja su bili tekstovi predloga <strong>za</strong> izmene i dopune<br />
ZOIL koje su sačinile radne grupe formirane od strane Udruženja osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije, Saveznog ministarstvo <strong>za</strong> finansije koje je dopunilo ovaj tekst<br />
i Instituta <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong> koji je dao svoje mišljenje o usaglašenosti ovog teksta sa<br />
uporedno pravnim rešenjima.<br />
Uvodno izlaganje je dao prof. dr Predrag Šulejić. O aktivnostima koje se planiraju<br />
u Saveznom ministraarstvu finansija ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> izmenu ZOIL govorila je Leposava<br />
Kelečević, pomoćnik Saveznog ministra finansija, dok je dr Jasna Pak govorila<br />
o usaglašenosti predloga <strong>za</strong> izmene i dopune ZOIL sa uporednim <strong>pravo</strong>m. Uvodno<br />
izlaganje su dali i članovi Radne grupe koji su radili na izradi teksta predloga izmena<br />
ZOIL: prof. dr Jovan Slavnić, prof. dr Ivica Jankovec i Branko Rajičić.<br />
2. GODIŠNJA SAVETOVANJA NA PALIĆU<br />
Značajna aktivnost Udruženja se odvijala u okviru godišnjih naučnih i stručnih<br />
skupova koji se počev od 2001. godine održavaju u aprilu mesecu na Paliću. Na ovim<br />
skupovima su svojim radovima i prisustvom pravnici iz prakse i teoretičari <strong>osiguranja</strong><br />
kao i sudije doprineli da se pojedina pitanja razjasne, da se ukaže na probleme<br />
sa kojima se praksa susreće i na moguća rešenja. Teme kojima su bili posvećeni ovi<br />
skupovi su aktuelna teorijska i praktična pravna pitanja <strong>osiguranja</strong>. Rad se odvijao na<br />
plenarnim sednicama prema sačinjenom programu u okviru tematskih oblasti. Savetovanjima<br />
su u svojstvu slušaoca prisustvovale kolege iz <strong>Srbije</strong>, Crne Gore i Republike<br />
Srpske. U periodu od 2001. do 2005. godine održano je pet godišnjih skupova. Naslove<br />
priloga referenata na ovim savetovanjima nećemo posebno pominjati, s obzirom<br />
da su oni navedeni u odeljku ove knjige „Bibliografija Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong>” i objavljeni trajno na internet stranici Udruženja www.srbija-aida.org.<br />
„Savremeni problemi u osiguranju imovine i lica” – 2001. godine<br />
Savetovanje na kojem je prisustvovalo oko 200 učesnika, održano je u periodu<br />
od 5. do 7. 4. 2001. godine. Priloge je pripremilo petnaest domaćih autora koji su<br />
na poziv Udruženja obradili aktuelne teme značajne <strong>za</strong> praksu i teoriju <strong>osiguranja</strong>.<br />
Prilozi su objavljeni u zborniku radova čiji je obim 147 strana. Izbor, recenziju, redaktorstvo<br />
i uređivanje zbornika i referata su izvršili prof. dr Predrag Šulejić i prof.<br />
dr Jovan Slavnić.
162<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
Autori priloga su bili: prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, Branko Rajičić,<br />
prof. dr Slavko Carić, prof. dr Ivica Jankovec, Milovan Dedijer i Dragica Marjanović,<br />
sudije Vrhovnog suda <strong>Srbije</strong>, dr Dragan Mrkšić, dr Jasna Pak, dr Nataša Mrvić<br />
Petrović, mr Siniša Ognjanović, dr Zoran Radović, Živka Radović i Vojko Saksida.<br />
S obzirom na opštu situaciju odziv je bio iznad očekivanja i Savetovanje je u potpunosti<br />
uspelo i to kako u stručnom tako i u finansijskom pogledu. Tome je doprinela<br />
uglavnom pomoć društava <strong>za</strong> <strong>osiguranja</strong> koja su kao članovi Udruženja svojim donatorskim<br />
prilozima pomogli i organi<strong>za</strong>ciju samog savetovanja i Udruženje.<br />
Poruke sa ovog savetovanja nisu <strong>za</strong>beležene.<br />
Generalni sponzor savetovanje je bio „Avus international” i „Evropa osiguranje”<br />
a.d, Beograd. Sa značajnim prilozima pomogli su: „Auto Nena” a.d, Beograd, „Beobanka<br />
osiguranje” a.d, Beograd, „DDOR Novi Sad”, „Dunav osiguranje” a.d, Beograd,<br />
„Dunav osiguranje” a.d, Filijala Kruševac, „Dunav Re” a.d, Beograd, „Prizma<br />
osiguranje” a.d, To<strong>pola</strong>, „Takovo osiguranje” a.d, Kragujevac i „SIM osiguranje” a.d,<br />
Beograd.<br />
„Novo <strong>za</strong>konodavstvo u osiguranju imovine i lica” – 2002. godine<br />
U periodu od 17. 4. do 20. 4. 2002. godine održano je Savetovanje na kome je bilo<br />
165 učesnika. Osnovne teme ovog savetovanja su bile: statusna pitanja osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija, nadzor nad poslovanjem u osiguranju, ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>,<br />
reosiguranje, osiguranje autoodgovornosti, položaj Garantnog fonda, penzijsko osiguranje,<br />
pojedine vrste <strong>osiguranja</strong>.<br />
Prilozi su objavljeni u zborniku radova obima 233 strane. Izbor, recenziju, redaktorstvo<br />
i uređivanje zbornika i referata su izvršili prof. dr Predrag Šulejić i prof.<br />
dr Jovan Slavnić.<br />
Ukupno dvadesettri domaća autora su dala svoje priloge: prof. dr Jovan Slavnić,<br />
prof. dr Jelena Kočović, prof. dr Slavko Carić, dr Bosa Nenadić, mr Slobodan Ilijić,<br />
Tomislav Petrović, Katarina Ivančević, doc. dr Zdravko Petrović, mr Živka Radović,<br />
prof. dr Predrag Šulejić, Branko Rajičić, dr Slobodan Jovanović, dr Aleksandar K.<br />
Filipović, dr Dragan Mrkšić, dr Vladimir Stojiljković, dr Jasna Pak, Nenad R. Terzić,<br />
Mileva Bogdanović, dr Siniša Ognjanović, Milan Cerović, Vladimir Kovčić, Vojko<br />
Saksida i mr Jova Miloradić.<br />
Poruke sa ovog savetovanja su objavljene u Reviji, br. 2/2002.<br />
Savetovanje su finansijski, u svojstvu sponzora, pomogla društva <strong>za</strong> osiguranje<br />
koja su bila članovi Udruženja i „Avus International”. Od društava pomoć su dali:<br />
„Dunav osiguranje” a.d, Beograd, „DDOR Novi Sad”, „Imperijal osiguranje” a.d, Beograd,<br />
„Prizma osiguranje” a.d, Beograd, „Auto Nena” a.d, Beograd, „Beobanka osiguranje”<br />
a.d, Beograd, „SIM osiguranje” a.d, Beograd, „Grawe osiguranje” a.d, Beograd.
SKUPOVI U PERIODU OD 1999. DO 2005. GODINE I<br />
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA JUGOSLAVIJE...<br />
Prvi put se kao sponzor pojavilo „Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije”<br />
i Mileva Bogdanović, advokat iz Beograda.<br />
163<br />
„Pravo <strong>osiguranja</strong> u tranziciji” – 2003. godine<br />
Osnovne teme ovog savetovanja, koje je održano od 11. 4. do 14. 4. 2003. godine,<br />
bile su: statusni položaj osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija, ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>,<br />
osiguranje autoodgovornosti, posebne vrste <strong>osiguranja</strong> odgovornosti, posebne vrste<br />
<strong>osiguranja</strong>. Na Savetovanju je prisustvovalo 146 učesnika i na poziv Udruženja svoje<br />
priloge su dala dvadesetčetiri domaća autora. Prilozi su objavljeni u zborniku radova<br />
obima 239 strana. Izbor, recenziju, redaktorstvo i uređivanje zbornika i referata su<br />
izvršili prof. dr Predrag Šulejić i prof. dr Jovan Slavnić.<br />
Autori priloga su: prof. dr Predrag Šulejić, dr Bosa Nenadić, Katarina Ivančević,<br />
doc. dr Vladimir Čolović, Vladimir Kovčić, mr Slobodan Ilijić, prof. dr Jovan<br />
Slavnić, prof. dr Vladimir Stojiljković, doc. dr Slobodan Jovanović, dr Jasna Pak, mr<br />
Živka Radović, Mileva Bogdanović, mr Ljubomir Popović, Nenad R. Terzić, dr Siniša<br />
Ognjanović, Milan Cerović, Dragiša Slijepčević sudija Vrhovnog suda <strong>Srbije</strong>, Nikola<br />
Jasika, doc. dr Aleksandar Filipović, Kimeta Ljušković, prof. dr Ivica Jankovec, doc. dr<br />
Zdravko Petrović, prof. dr Slavko Carić, prof. dr Jelena Kočović i Jasmina Labudović.<br />
Poruke sa savetovanja su objavljene u Reviji, br. 1–2/2003.<br />
Održavanje savetovanja su pomogli „Evropa osiguranje” a.d, Beograd, „Polis osiguranje”<br />
a.d, Beograd, „Lovćen osiguranje” a.d, Podgorica, „DDOR Novi Sad”, „Auto<br />
Nena” a.d, Beograd, „Takovo osiguranje” a.d, Kragujevac, „Balkan osiguranje” a.d,<br />
Beograd, „Dunav Re” a.d, Beograd, “Prizma osiguranje” a.d, Beograd i “Imperijal<br />
osiguranje” a.d, Beograd.<br />
„Privreda i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u tranziciji“ – 2004. godine<br />
U organi<strong>za</strong>ciji Udruženja na Paliću je od 14. do 17. aprila 2004. godine održano<br />
sada već tradicionalno godišnje savetovanje na naznačenu generalnu temu, kome<br />
je prisustvovalo 158 učesnika. Na poziv Udruženja u radu savetovanja su prvi put<br />
učestvovali priznati i poznati teoretičari i praktičari <strong>osiguranja</strong> iz država nastalih na<br />
teritoriji bivše SFRJ. Na taj način je savetovanje na Paliću preraslo u savetovanje sa<br />
međunarodnim učešćem s obzirom da su to bili autori iz inostranstva.<br />
Teme savetovanja su bile: statusna pitanja subjekata tržišta <strong>osiguranja</strong>, opšta pitanja<br />
privrede i prava <strong>osiguranja</strong>, osiguranje u susednim zemljama, ugovorno <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> i obavezna <strong>osiguranja</strong>. Prilozi tridesettri autora su objavljeni u zborniku<br />
radova obima od 328 strana. Izbor, recenziju, redaktorstvo i uređivanje zbornika i<br />
referata su izvršili prof. dr Jovan Slavnić i prof. dr Predrag Šulejić.
164<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
Domaći autori priloga su bili: prof. dr Jovan Slavnić, dr Bosa Nenadić, Branko<br />
Rajičić, Slađana Radiša, mr Slobodan Ilijić, doc. dr Zdravko Petrović, prof. dr Jelena<br />
Kočović, mr Vojko Saksida, dr Predrag Kapor, Zoran Popović, prof. dr Nataša Mrvić<br />
Petrović, Jasmina Labudović, Radomir Erić, mr Gojko Ostojić, mr Miljenka Javorović,<br />
dr Jasna Pak, dr Dragan Mrkšić, dr Zoran Radović, doc. dr Slobodan Jovanović,<br />
prof. dr Vladimir Stojiljković, Mileva Bogdanović, Tomislav Petrović, Katarina Ivančević,<br />
mr Ljubomir Popović, Tanja Papić, prof. dr Predrag Šulejić, Milan Cerović i<br />
Vladimir Kovčić.<br />
Strani autori priloga su bili: prof. dr Šime Ivanjko iz Slovenije, dr Marijan Ćurković<br />
iz Hrvatske, prof. dr Vitomir Popović, doc. dr Vladimir Čolović i Slobodan<br />
Stanišić iz Republike Srpske.<br />
Poruke sa savetovanja su objavljene u Reviji, br. 1–2/2004.<br />
Svojim donatorskim prilozima savetovanje i izdanje zbornika radova su pomogli:<br />
„Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje DDOR Novi Sad” kao veliki donator,<br />
„Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Prizma osiguranje”, To<strong>pola</strong>, „Akcionarsko<br />
društvo <strong>za</strong> osiguranje Delta osiguranje”, Beograd, „Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija<br />
<strong>Srbije</strong> i Crne Gore”, „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Milenijum osiguranje”,<br />
Beograd, „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Kopaonik”, Beograd, „Akcionarsko<br />
društvo <strong>za</strong> osiguranje Takovo”, Kragujevac, „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> reosiguranje<br />
Dunav Re”, Beograd, „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Zepter”, Beograd, „Akcionarsko<br />
društvo <strong>za</strong> osiguranje Imperijal”, Beograd.<br />
„Osiguranje u svetlu novog <strong>za</strong>konodavstva“ – 2005. godine<br />
Peto po redu Savetovanje pod ovim generalnim nazivom održano je na Paliću od<br />
14. do 16. aprila 2005. godine kome je prisustvovalo stopet učesnika. Teme savetovanja<br />
su bile: statusna pitanja subjekata tržišta <strong>osiguranja</strong>, obavezno osiguranje, osiguranje<br />
lica, opšta pitanja privrede i prava <strong>osiguranja</strong>. U zborniku radova obima od 305<br />
strana objavljeni su prilozi dvadesetosam autora. Izbor, recenziju, redaktorstvo i uređivanje<br />
zbornika i referata su izvršili prof. dr Jovan Slavnić i prof. dr Predrag Šulejić.<br />
Domaći autori priloga su bili: doc. dr Jasna Pak, dr Bosa Nenadić, mr Jelena Gazivoda,<br />
prof. dr Zdravko Petrović, Vladimir Ko<strong>za</strong>r, prof. dr Predrag Šulejić, Mileva<br />
Bogdanović, Predrag Trifunović, sudija Vrhovnog suda <strong>Srbije</strong>, prof. dr Dragan Gvozdić,<br />
prof. dr Jovan Slavnić, prof. dr Dragan Mrkšić, Gordana Tomašević Dražić, Gordana<br />
Marinković, Andrej Pak, mr Slobodan Ilijić, mr Vojko Saksida, prof. dr Boris<br />
Marović, doc. dr Slobodan Jovanović, dr Predrag Kapor, Jasmina Labudović, Nataša<br />
Petrović, Katarina Ivančević, Vladimir Kovčić, mr Svetlana Jocović, prof. dr Jelena<br />
Kočović i Tomislav Petrović.<br />
Strani autori priloga su bili: prof. dr Šime Ivanjko iz Slovenije i doc. dr Vladimir<br />
Čolović iz Republike Srpske.
SKUPOVI U PERIODU OD 1999. DO 2005. GODINE I<br />
GODIŠNJA SAVETOVANJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA JUGOSLAVIJE...<br />
165<br />
Poruke sa savetovanja su objavljene u Reviji, br. 1–2/2005.<br />
Svojim donatorskim prilozima savetovanje i izdanje zbornika radova su pomogli<br />
kao veliki donator „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje DDOR Novi<br />
Sad” i „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Kopaonik”, Beograd. Donatori su bili:<br />
„Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Takovo”, Kragujevac, Udruženje osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija <strong>Srbije</strong> i Crne Gore, „Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Zepter”, Beograd,<br />
„Akcionarsko društvo <strong>za</strong> osiguranje Delta osiguranje”, Beograd i Advokatska<br />
komora Beograda.<br />
3. MEĐUNARODNI SKUPOVI<br />
Međunarodni skupovi u okviru AIDA<br />
Na X kongresu AIDE u Marakešu, Maroko, maja 1998. godine, ispred Udruženja<br />
kao nacionalne sekcije ove međunarodne pravničke organi<strong>za</strong>cije svoje referate su<br />
izložili prof. dr Predrag Šulejić i prof. dr Jovan Slavnić.<br />
Ovom skupu su prisustvovali kao slušaoci članovi Udruženja <strong>za</strong>posleni u nekoliko<br />
osiguravajućih društava, Sekretarijatu <strong>za</strong> finansije i Udruženju osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije.<br />
Skupovi u okviru Kopaoničke škola prirodnog prava<br />
Članovi udruženja su svojim radovima aktivno učestvovali u radu sekcije Osiguranje<br />
u okviru Kopaoničke škole prirodnog prava u period od 1999. do 2005. godine.<br />
Kopaonička škola nije održana 1998. godine iako su radovi bili pripremljeni i publikovani.<br />
Ovi radovi su izlagani na skupu koji je održan 1999. godine.<br />
Radove su izložili članovi Udruženja:<br />
1999. godine – Prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, dr Zoran Radović,<br />
dr Jasna Pak, Tomislav Petrović i Aleksandar Filipović;<br />
2000. godine – Prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, dr Zoran Radović,<br />
Ksenija Džodžo–Rujević, Lola Stamenković i mr Siniša Ognjanović.<br />
2001. godine – Prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, dr Zoran Radović,<br />
dr Aleksandar Filipović i mr Siniša Ognjanović;<br />
2002. godine – Prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, mr Siniša Ognjanović,<br />
mr Slobodan Ilijić, dr Zoran Radović, Vladimir Kovčić i Nikola Jasika;<br />
2003. godine – Prof. dr Jovan Slavnić, dr Zoran Radović, dr Siniša Ognjanović, dr<br />
Aleksandar Filipović, doc. dr Slobodan Jovanović i Vladimir Kovčić;<br />
2004. godine – Prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, dr Aleksandar<br />
Filipović, Jasmina Labudović i Tomislav Petrović;
166<br />
Katarina IVANČEVIĆ<br />
2005. godine – Prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić, dr Aleksandar<br />
Filipović i mr Jasmina Labudović.<br />
4. UČEŠĆE NA SKUPOVIMA KOJA SU ORGANIZOVALA DRUGA<br />
UDRUŽENJA, PRIVREDNA KOMORA SRBIJE I DRUGI<br />
Članovi Udruženja su aktivno učestvovali na skupovima koje su organizovali:<br />
Kompanija „Dunav osiguranje” i Institut <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong> u Beogradu – savetovanje<br />
održano 16. 9. 2002. na temu „Prevare u osiguranju.” Radove su izlagali<br />
članovi Udruženja dr Jasna Pak, dr Zoran Radović i Branko Rajičić.<br />
Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija <strong>Srbije</strong> – u oktobru 2004. godine savetovanje<br />
u Vrnjačkoj banji sa temom „Primena <strong>za</strong>kona o osiguranju” na kome su članovi<br />
Udruženja prisustvovali skupu i uzeli aktivno učešće u diskusiji.<br />
Udruženje <strong>za</strong> odštetno <strong>pravo</strong> – na skupovima koje ovo udruženje tradicionalno<br />
organizuje u septembru mesecu u period od 1998. do 2005. godine radove su izlagali<br />
članovi Udruženja: dr Jasna Pak, dr Aleksandar Filipović, dr Zdravko Petrović, Tomislav<br />
Petrović, Katarina Ivančević i dr Dragan Mrkšić.<br />
Udruženje aktuara <strong>Srbije</strong> – na međunarodnim simpozijima koje je ovo udruženje<br />
organizovalo na Zlatiboru i Vrnjačkoj banji u toku 2003, 2004. i 2005. godine<br />
– radove su izlagali članovi Udruženja prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Jovan Slavnić,<br />
dr Jasna Pak i Katarina Ivančević.<br />
Društvo <strong>za</strong> podršku <strong>osiguranja</strong> – skup na temu „Odgovornost i i osiguranje odgovornosti<br />
advokata” koji je održan u Beogradu 22. oktobra 2005. godine. Rad je<br />
izlagao član Udruženja prof. dr Jovan Slavnić.<br />
Privredna akademija u Novom Sadu – savetovanje „Naknada štete i ugovor o<br />
osiguranju”, održano od 18. do 20. februara 2004. na Zlatiboru. Radove su izlagali<br />
članovi Udruženja doc. dr Siniša Ognjenović, doc. dr Zdravko Petrović, doc. dr Slobodan<br />
Jovanović, Vladimir Kovčić i Nikola Jasika.<br />
Privredna komora <strong>Srbije</strong>, Odbor <strong>za</strong> bankarstvo – okrugli sto 25. maja 2005. godine<br />
sa temom „Primena <strong>za</strong>kona o osiguranju i razvoj tržišta <strong>osiguranja</strong>” – članovi<br />
Udruženja su prisustvovali skupu i uzeli aktivno učešće u diskusiji.<br />
Beograd, 31. januar 2013.
Odeljak IV: PERIOD OD 1961. DO 1998. GODINE<br />
/ CHAPTER IV: PERIOD 1961–1998<br />
Prof. dr Predrag ŠULEJIĆ<br />
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA JUGOSLAVIJE DO UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
1. OSNIVANJE JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
Na poziv Međunarodog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA), koje je osnovano<br />
1960. godine sa sedištem (prvobitnim) u Rimu, 1 osnovana je jugoslovenska<br />
nacionalna sekcija ovog međunarodnog udruženja 6. decembra 1961. pod nazivom<br />
Jugoslovensko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (Jugoslovensko udruženje), kada je na<br />
Pravnom fakultetu u Beogradu održana njegova osnivačka skupština. Za (prvog)<br />
predsednika Jugoslovenskog udruženja odlukom Upravnog odbora, čija je sednica<br />
održana nakon organizovane Skupštine, i<strong>za</strong>bran je dr Borislav Blagojević, profesor<br />
Pravnog fakulteta u Beogradu. 2 Profesor Blagojević je bio predsednik Jugoslovenskog<br />
udruženja do, kao što ćemo kasnije videti, izbora novog predsednika 1973. godine.<br />
Jugoslovensko udruženje je osnovano u pravnoj formi društvene organi<strong>za</strong>cije prema<br />
tada važećem saveznom <strong>za</strong>konu koji je uređivao osnivanje i aktivnost društvenih<br />
organi<strong>za</strong>cija. Ko su bili svi osnivači Jugoslovenskog udruženja kao društvene organi<strong>za</strong>cije,<br />
a to su mogla biti samo fizička lica, autorima ovih redova nije ostalo u sećanju<br />
1<br />
Tomašić, Veljko. „Povodom osnivanja Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA) i<br />
našeg jugoslovenskog udruženja”, Osiguranje i privreda, br. 8–9/1962, str. 48.<br />
2<br />
Profesor Borislav Blagojević je već u vreme osnivanja Jugoslovenskog udruženja bio u civilnom<br />
pravu svestrani naučni radnik. Osnovao je i bio je direktor Instituta <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong> u Beogradu.<br />
Kasnije i jedan od najuspešnijih rektora Beogradskog univerziteta posle Drugog svetskog rata. Svoja<br />
univer<strong>za</strong>lna znanja u oblasti civilnog prava imao je priliku da primeni u praksi kao dugogodišnji<br />
glavni pravni savetnik ministarstva <strong>za</strong> inostrane poslove SFR Jugoslavije. Napisao je više obimnih<br />
knjiga, kao što su Međunarodno privatno <strong>pravo</strong> i Nasledno <strong>pravo</strong> SFRJ.
168<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
niti su o tome u Srbiji sačuvana dokumenta. Isto se odnosi i na činjenicu ko su bili<br />
članovi Upravnog i Nadzornog odbora Jugoslovenskog udruženja.<br />
Prema sačuvanom Statutu od 21. marta 1969. godine, cilj radi koga je osnovano<br />
Jugoslovensko udruženje, bio je „da organizuje rad i da razvija saradnju na proučavanju<br />
prava i ekonomike <strong>osiguranja</strong>, posebno uporedna izučavanja o osiguranju u<br />
različitim zemljama” (čl. 1). Radi ispunjenja ovog svog cilja, Statut je predvideo da<br />
udruženje sprovodi raznovrsne delatnosti kao što su: proučavanje pravnih problema i<br />
edkonomike <strong>osiguranja</strong>, održavanje skupova posvećenih problemima iz oblasti prava<br />
<strong>osiguranja</strong>, izrada nacrta projekata <strong>za</strong>kona iz oblasti <strong>osiguranja</strong>, tipova polisa i opštih<br />
uslova <strong>osiguranja</strong>, davanja mišljenja i pružanja usluga saradnje na <strong>za</strong>htev državnih<br />
organa, ustanova ili drugih insitucija o pravnim pitanjima i problemima <strong>osiguranja</strong>,<br />
publikovanja rezultata rada, organizovanje saradnje i učešća u međunarodnoj<br />
saradnji na izučavanju problema <strong>osiguranja</strong> u okviru AIDA (čl. 4, st. 1). Kao jedina<br />
nacionalna sekcija AIDA koja je mogla biti osnovana <strong>za</strong> državu članicu AIDA, ono je<br />
radilo na razvijanju delatnosti na teritoriji cele Jugoslavije posredstvom organizovanja<br />
po jedne sekcije koja se osnivala <strong>za</strong> svaku republiku (Srbija, Hrvatska, Slovenija,<br />
Bosna i Hercegovina i Crna Gora) i pokrajinu (Vojvodina i Kosovo i Metohija). 3 A u<br />
okviru sekcija Statutom je bilo predviđeno da se organizuju ogranci i drugi oblici rada<br />
koje utvrdi sekcija u mestima Jugosavije u kojima postoji interes <strong>za</strong> to kod dovoljnog<br />
broja članova. Statutom su bili propisani i uslovi <strong>za</strong> osnivanje sekcije (da ima najmanje<br />
15 članova, da članovi konstitušu i održe osnivačku skupštinu na kojoj će doneti<br />
statut i i<strong>za</strong>brati svoje organe itd.) (Statut, čl. 2). Odluku o osnivanju sekcija i ogranaka<br />
donosio je, na predlog Skupštine, Upravni odbor Jugoslovenskog udruženja (Statut,<br />
čl. 4, st. 2). Prema sećanju ovih autora Jugoslovensko udruženje imalo je četiri sekcije:<br />
srpsku, hrvatsku, slovenačku i vojvođansku. Članovi sekcija, odnosno ogranaka<br />
mogli su biti individualni i kolektivni. I to ona fizička lica koja se interesuju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
i ekonomiku <strong>osiguranja</strong>, a rade na pravnim poslovima u nekoj osiguravajućoj organi<strong>za</strong>ciji<br />
ili drugom pravnom licu, ili ono koje se bavi problematikom <strong>osiguranja</strong> u sudstvu,<br />
advokaturi, na fakultetu, odnosno drugoj naučnoj ustanovi. Kolektivni članovi<br />
su mogle biti osiguravajuće organi<strong>za</strong>cije, preduzeća <strong>za</strong> <strong>za</strong>stupanje i vršenje usluga u<br />
osiguranju, udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija, fakulteti, instituti i druge naučne<br />
ustanove koje se bave proučavanje prava i ekonomike <strong>osiguranja</strong>, privredne i druge<br />
radne organi<strong>za</strong>cije, kao i njihova udruženja, udruženja građana i državni organi čiji<br />
je rad od interesa <strong>za</strong> delatnost <strong>osiguranja</strong> (Statut, čl. 3). Ovim autorima nije ostalo u<br />
sećanju, a dokumenti o aktivnosti Jugoslovenskog udruženja nisu sačuvani, kada je<br />
3<br />
Ovde smo nabrojali republike i pokrajine koje su bile u sastavu tadašnje, tzv. druge Jugoslavije,<br />
prvo konstituisane pod nazivom Federativna narodna Republika Jugoslavija, a kasnije, u<br />
vreme osnivanja Jugoslovenskog udruženja, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije,<br />
radi potsećanja mlađih čitalaca i onih generacija čitalaca koje će doći a kojima sastav tadašnje<br />
Jugoslavije nije ostao u sećanju ili je nepoznat.
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 169<br />
osnovana srpska i druge sekcije u sastavu Jugoslovenskog udruženja, da li su i u kojim<br />
mestima Jugoslavije osnovani ogranci pojedinih sekcija, osim da je u Srbiji bilo pokušaja<br />
da se ogranci organizuju. Sekcije su bile organi<strong>za</strong>cioni oblici rada Jugoslovenskog<br />
udruženja bez svojstvo pravnog lica, kao što su to bili i organci republičkih, odnosno<br />
pokrajinskih sekcija.<br />
Organi Jugoslovenskog udruženja bili su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni<br />
odbor, predsednik, podpredsednici i sekretar. Istovetne organe imale su i republičke<br />
i pokrajinske sekcije. Podataka ko su bili članovi Upravnog i Nadzornog odbora i<br />
podpredsednici Jugoslovenskog udruženja ne mogu se utvrditi iz sačuvane dokumentacije,<br />
osim da je prvi sekretar ovog udruženja bio dr Veljko Tomašić, 4 savetnik u<br />
Jugoslovenskoj <strong>za</strong>jednici <strong>osiguranja</strong> čije je sedište bilo, od osnivanja do reorgani<strong>za</strong>cije<br />
u Zavod <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje „Jugoslavija”, u Beogradu. 5 Ono što je važno<br />
primetiti u vezi sa aktivnostima Juglovensko udruženja jeste da ono nije osnovalo i<br />
izdavalo sopstveni časopis u kome bi objavljivalo rezultate svog rada, već je prihvatilo<br />
ponudu redakcije časopisa Osiguranje i privreda iz Zagreba da ovaj časopis objavljuje<br />
u posebnoj rubrici materijale sa stručnih sastanaka udruženja. 6 Ovaj časopis je ostao<br />
„organ” udruženja i nakon što se Jugoslovensko udruženje transformisalo u Savez<br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije (videti više o tome dole).<br />
Na sastanku Upravnog odbora Jugoslovenskog udruženja, u Zagrebu je 17. marta<br />
1973. godine <strong>za</strong> novog (drugog) predsednika Udruženja i<strong>za</strong>bran je dr Aleksandar<br />
Goldštajn, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu i odlučeno je da se sedište Udruženja<br />
iz Beograda preseli u Zagreb. U Srbiji nisu sačuvani dokumenati iz kojih se može<br />
utvrditi ko je u vreme njegovog mandata bio potpredsednik i sekretar Udruženja,<br />
kao ni ko su bili članovi Upravnog i Nadzornog odbora. Ono što je poznato, kao što<br />
će se videti iz teksta koji sledi, nominalno profesor Goldštajn je bio predsednik Jugoslovenskog<br />
udruženja do izbora predsednika kasnije osnovanog Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, na prvoj sednici novoformiranog Predsedništva Save<strong>za</strong><br />
održanoj 23. januara 1985. godine.<br />
Ono što na ovom mestu ne možemo <strong>za</strong>obići da istaknemo kada se govori o prva<br />
dva i jedina predsednika Jugoslovenskog udruženja, profesoru Borislavu Blagojeviću<br />
(preminulom 29. decembra 1985. godine) i profesoru Aleksandru Goldštajnu (pre-<br />
4<br />
Tomašić, Veljko. Isto, str. 49.<br />
5<br />
Prema iskazu dr Zorana Radovića, naučnog savetnika Instituta <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong> u Beogradu,<br />
u penziji koji je dao Jovanu Slavniću januara 2013, sledeći, drugi, sekretar Jugoslovenskog<br />
udruženja posle dr Veljka Tomašića, u periodu dok je predsednik bio prof. Borislav Blagojević<br />
je bio on. Po njegovom kazivanju, materijalnu pomoć <strong>za</strong> rad Jugoslovensko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> i Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije su dobijali od Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice<br />
<strong>osiguranja</strong>, a od njenog reorganizovanja 1. januara 1968. godine osnivanjem Zavoda <strong>za</strong> osiguranje<br />
i reosiguranje „Jugoslavija” od tog <strong>za</strong>voda i kasnije nastalog spajanjem ovog <strong>za</strong>voda i Zavoda <strong>za</strong><br />
osiguranje „Beograd” u Zavod <strong>za</strong> osiguranje „Dunav”, od ovog <strong>za</strong>voda.<br />
6<br />
Isto, str. 50.
170<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
minulom 20. oktobra 2010. u 98-oj godini života) to je da ih slobodno možemo nazvati<br />
glavnim osnivačima našeg današnjeg Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Iako<br />
naučni interes i jednog i drugog nije bilo <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> oni su, usredsređujući se<br />
na izučavanje Građanskog i Međunarodnog privatnog prava (profesor Borislav Blagojević)<br />
i Trgovačkog, odnosno Privrednog i Arbitražnog prava (profesor Aleksandar<br />
Goldštajn), umeli da prepoznaju značaj i budućnost nauke prava <strong>osiguranja</strong> koja je na<br />
putu da se i u Jugoslaviji jednog dana osamostali i izdvoji u posebnu pravnu granu,<br />
zbog čega su se sa velikim oduševljenjem prihvatili da budu osnivači Jugoslovenskog<br />
udruženja i da svojim ogromnim naučnim autoritetom toga i današnjeg vremena<br />
daju podršku jednoj mladoj nauci u nastanku u Jugoslaviji prihvatajući se da budu<br />
na čelu Jugoslovenskog udruženja, insistucije koja je osnivana sa ciljem proučavanja<br />
i razvoja nauke prava <strong>osiguranja</strong> u jugoslovenskim i međunarodnim okvirima kao<br />
deo, odnosno nacionalna sekcija AIDA. Za razliku od profesora Goldštajna, profesor<br />
Blagojević je u toj podršci išao i dalje, tako što je, kada su mu ogromne obaveze<br />
koje je imao dopuštale, da učestvuje na svetskim kongresima AIDA i upušta se u<br />
pisanje ogleda iz <strong>osiguranja</strong> namenjena savetovanjima koje je organizovalo Jugoslovensko<br />
udruženje. Posvećen ovoj funkciji profesor Borislav Blagojević je pred svoju<br />
iznenadnu smrt primio u službenu posetu dr Karolja Barda, tada predsednika AIDA<br />
Mađarske i predsednika VII Svetskog AIDA kongresa u Budimpešti koji je došao u<br />
Beograd da njega lično i delegaciju Jugoslovenskog udruženja pozove da uzmu učešće<br />
na kongresu.<br />
U osnivanju Jugoslovenskog udruženja veliku ulogu je imao i prof. dr Vladimir<br />
Jovanović, kasnije znameniti redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu na predmetu<br />
Privredno <strong>pravo</strong>. U vreme osnivanja Jugoslovenskog udruženja 1961. godine on<br />
je bio vanredni profesor. Kao asistent na tom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju<br />
(29. marta 1956.) na temu „Prava osiguravača prema trećem odgovornom licu”,<br />
godinu dana kasnije objavljenu od strane Generalne direkcije Državnog osiguravajućeg<br />
<strong>za</strong>voda (DOZ). I već tada se opredelio <strong>za</strong> specijali<strong>za</strong>ciju u oblasti prava <strong>osiguranja</strong><br />
iako kao nastavni predmet ono na tom fakultetu nije postojao i kao entuzijasta <strong>za</strong> ovu<br />
nauku i duboko privržen međunarodnoj saradnji u istraživanju nauke prava <strong>osiguranja</strong><br />
u okviru AIDA, sproveo je pripreme <strong>za</strong> osnivanje Jugoslovenskog udruženja i<br />
izvršio je veliki uticaj na profesora Borislava Blagojevića da se prihvati da bude prvi<br />
predsednik ovog novoosnovanog strukovnog udruženja na nivou Jugoslavije.<br />
2. OSNIVANJE SAVEZA UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA JUGOSLAVIJE<br />
Kao što se napred moglo videti, rad Jugoslovenskog udruženja odvijao se na nivou<br />
Udruženja (saveznom) i kroz sekcije koje su osnivane na republičkom i pokrajinskom<br />
nivou i kojih je najpre bilo tri: <strong>za</strong> Socijlističku Republiku (SR) Srbiju, <strong>za</strong> SR
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 171<br />
Sloveniju i <strong>za</strong> Socijalističku autonomnu pokrajinu Vojvodinu. Kasnije je osnovana<br />
sekcija Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> SR Hrvatsku.<br />
Jugoslovensko udruženje je postojalo do 29. oktobra 1984. godine kada je upisom<br />
u registar društvenih organi<strong>za</strong>cija koji je vodio savezni seketarijat <strong>za</strong> unutrašnje<br />
poslove sa sedištem u Beogradu, osnovan Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije<br />
(Savez udruženja). 7 Upisu je prethodila sednica Osnivačke skupštine, čije<br />
vreme i mesto održavanja nije poznato. Na Osnivačkoj skupštini je usvojen osnivački<br />
akt – Samoupravni sporazum o udruživanju u Savez, koji je odmah, na Osnivačkoj<br />
skupštini, potpisalo Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong>, Društvo <strong>za</strong> pravno-ekonomski<br />
razvoj <strong>za</strong>varovalstva (nekadašnja sekcija Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> SR Sloveniju),<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR Hrvatske, a kasnije i Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> i<br />
ekonomiku <strong>osiguranja</strong> Vojvodine. 8 Za<strong>pravo</strong>, da bi se sekcije ranijeg Jugoslovenskog<br />
udruženja udružile u Savez udruženja i ono na taj način reorganizovalo osnivanjem<br />
novog, Saveznog, udruženja, sekcije su morale prethodno da se reorganizuju u samostalna<br />
republička, odnosno udruženje <strong>za</strong> SAP Vojvodinu sa svojstvom pravnog lica,<br />
takođe u pravnoj formi „društvene organi<strong>za</strong>cije” kao što je u toj formi, na osnovu<br />
tada vežećeg saveznog Zakona o društvenim organi<strong>za</strong>cijama i udruženjima građana,<br />
organizovan Savez, odnosno ranije i Jugoslovensko udruženje. „Taj proces na reorganizovanju<br />
Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> tekao je dosta sporo, iako je<br />
još 1976. bivši Upravni odbor Jugoslovenskog udruženja u tu svrhu obrazovao radnu<br />
grupu.” 9 Proces reorgani<strong>za</strong>cije Jugoslovenskog udruženja u Savez udruženja opravdan<br />
je stavom Upravnog odbora Jugoslovenskog udruženja da je Save<strong>za</strong> rešenje organi<strong>za</strong>cije<br />
koje je u interesu postojanijeg rada novog udruženja (Save<strong>za</strong>). 10<br />
Samoupravnim sporazumom o osnivanju Save<strong>za</strong> udruženja, čiji primerak nije<br />
sačuvan kod članova iz <strong>Srbije</strong>, bilo je predviđeno da Savez ima kao svoje organe:<br />
Skupštinu Save<strong>za</strong>, Predsedništvo Skupštine Save<strong>za</strong>, Odbor <strong>za</strong> samoupravnu društvenu<br />
kontrolu i komisije (stalne i povremene). Svako republičko, odnosno pokrajinsko<br />
udruženje – članovi Save<strong>za</strong>, prema Samoupravnom sporazumu o osnivanju Save<strong>za</strong>,<br />
biralo je u Skupštinu Save<strong>za</strong> po pet delagata čiji je mandat trajao četiri godine.<br />
Skupština kao organa upravljanja Savezom je birala Predsedništvo Skupštine Save<strong>za</strong><br />
kao svoj kolektivni izvršini organ, u kome je svako republičko, odnosno pokrajinsko<br />
udruženje bilo <strong>za</strong>stupljeno sa po dva delegata koje su birali delegati svakog udruženja<br />
u Skupštini iz svojih redova sa izbornim mandatom od četiri godine. Predsedništvo<br />
7<br />
Sokal, Vojislav. „Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije <strong>za</strong>počeo s radom (Obnovljeno<br />
Jugoslovensko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>”, Osiguranje i privreda, br. 9/1987, str. 45.<br />
8<br />
U Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i u okviru Socijalisičke autonomne pokrajine<br />
Kosovo nisu bila onovana republička, odnosno pokrajinsko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> tako da<br />
one nisu imale svoje članove u Savezu.<br />
9<br />
Isto.<br />
10<br />
Isto.
172<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
je iz svojih redova biralo predsednika i potpredsednika Predsedništva Skupštine, dok<br />
su sekretar i blagajnik birali iz reda članova udruženja članica Save<strong>za</strong>. Savez je imao<br />
i Statut. 11 U Samoupravnom sporazumu o osnivanju i Statutu je bilo utvrđeno da je<br />
stalno sedište Save<strong>za</strong> u Beogradu. Na osnovu saglasnosti koje je <strong>za</strong> to dao Izvršni<br />
odbor Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije (osnovano 1968. godine),<br />
sedište je bilo u prostorijama ovog udruženja, u ul. 29. novembra (sada: Bulevar Despota<br />
Stefana) 68B, me<strong>za</strong>nin II.<br />
Iz osvrta kolege Vojislava Sokala, na osnovu čijih iska<strong>za</strong> su u pomenutom osvrtu<br />
navedeni ovi podaci ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> osnivanje Save<strong>za</strong> udruženja, doznajemo da je Predsedništvo<br />
Skupštine save<strong>za</strong> održalo svoju prvu sednicu 23. januara 1985. godine, tj.<br />
tri meseca nakon upisa Save<strong>za</strong> u registar, na kojoj je i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> predsednika, tada već<br />
akademik, profesor Borislav Blagojević (delegat iz srpskog udruženja), <strong>za</strong> potpredsednika<br />
prof. dr Šime Ivanjko (delegat slovenačkog udruženja) i <strong>za</strong> ostale članove<br />
prof. dr Ivica Jankovec (delegat srpskog udruženja), Robert Stude i dr Marijan Ćurković<br />
(delegati hrvatskog udruženja) i Franc Lotrič (delegat slovenačkog udruženja).<br />
Vojvodina nije imala svoje delegate, s obzirom da u vreme izbora članova Predsedništva<br />
njeno udruženje nije pristupilo Samoupravnom sporazumu o udruživanju u Savez.<br />
Pošto je profesor Borislav Blagojević umro 29. decembra 1985. godine, jedanaest<br />
meseci pošto je i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> predsednika Predsedništva Skupštine Save<strong>za</strong>, rukovođenje<br />
savezom preuzeo je potpredsednik Šime Ivanjko <strong>za</strong>jedno sa Vojislavom Sokalom, sekretarom<br />
Save<strong>za</strong>, i<strong>za</strong>branom na istoj sednici na kojoj je i konstituisano Predsedništvo<br />
Skupštine Save<strong>za</strong>.<br />
Iz kazivanja Vojislava Sokala, <strong>za</strong>snovanim na opštim aktima Save<strong>za</strong>, o ciljevima<br />
Save<strong>za</strong> i načinima njihovog ostvarivanja, može se ustanoviti da se oni nisu razlikovali<br />
od ciljeva i načina, odnosno delatnostima na osnovu kojih je svoje ciljeve ostvarivalo<br />
Jugoslovensko udruženje. 12<br />
11<br />
Radi podsećanja starijih i znanja mlađih čitalaca, treba reći da je do reorgan<strong>za</strong>cije Jugoslovenskog<br />
udruženja osnivanjem Save<strong>za</strong> udruženja, došlo kao posledica promene u državnoj organiaciji<br />
tadašnje Jugoslavije. U vreme Jugoslovenskog udruženja, Jugoslavija je bila federativna državna<br />
<strong>za</strong>jednica šest republika i dve autonomne pokrajine, dok je u vreme osnivanja Save<strong>za</strong> udruženja ona<br />
bila i dalje de iurae federacija ovih država i pokrajina ali de facto savezna država konfederalnog tipa<br />
u kome su pokrajine imale sve elemente državnosti kao i republike. To je bio period tzv. društvenog<br />
dogovaranja, samoupravnog sporazumevanja i delegatskog sistema upravljanja Jugoslavijom<br />
kao državom posredstvom republičkih i pokrajinskih delegata i delegatskog upravljanja svim<br />
institucijama sistema koje su se formirale na nivou Jugoslavije. Bliže odgovore na pitanja kada<br />
se vremenski to sve događalo, razlozima ovih promena i posledicama tih promena u organi<strong>za</strong>ciji<br />
Jugoslavije i po njene narode, kao i na to koji su glavni ustavni i drugi savezni <strong>za</strong>koni kojima je<br />
uveden ovakav sistem čitaoci mogu naći u udžbenicima ustavnog prava i političke istorije.<br />
12<br />
Isto.
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 173<br />
Kao pravni sledbenik Jugoslovenskog udruženja, Savez je preuzeo, navodi se u<br />
ovom kazivanju, sredstva Jugoslovenskog udruženja u iznosu od tadašnjih (nevelikih)<br />
23.084,00 dinara. 13<br />
3. AKTIVNOSTI JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA JUGOSLAVIJE<br />
Delatnosti koje je obavljalo Jugoslovensko udruženje, odnosno Savez udruženja<br />
u ostvarivanju statutom utvrđenih ciljeva u dužem periodu, ocenjivane su sa stanovišta<br />
tog vremena, kao period veoma plodnog i uspešnog rada Jugoslovenskog udruženja,<br />
odnosno Save<strong>za</strong> udruženja jer su imala pozitivnu ulogu u razvoju teorije i prakse<br />
<strong>osiguranja</strong>. 14 Neke od značajnijih <strong>za</strong>beleženih aktivnosti su posebni stručni sastanci<br />
od kojih treba istaći sledeće:<br />
Prvi stručni radni sastanak Jugoslovenskog udruženja održan je 6. juna 1962.<br />
godine na Pravnom fakultetu u Beogradu. Jedini referent na temu „Osiguranje od<br />
odgovornosti pomorskih brodara” bio je dr Veljko Tomašić. Sastanak je otvorio<br />
predsednik Udruženja prof. dr Borislav Blagojević, a sastankom je rukovodio prof.<br />
dr Vladislav Brajković, iz Zagreba. Tema je, navodi se, privukla pažnju i prisustvo<br />
značajnog broja pravnika i ekonomista iz Beograda, Zagreba, Splita, Rijeke, Pirana i<br />
Dubrovnika. 15<br />
Drugi stručni radni sastanak Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> održan<br />
je novembra 1962. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu sa referatom prof.<br />
dr Vladimira Jovanovića, koji je predstavljen na Prvom kongresu AIDA u Rimu, o<br />
čemu će kasnije biti još reči.<br />
Prvo savetovanje o pravu <strong>osiguranja</strong> u organi<strong>za</strong>ciji Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> održano je u Zagrebu 26. i 27. juna 1964. godine. Tri grupe pitanja,<br />
kojima su posvećena petnaest referata, bile su predmet razmatranja na ovom Savetovanju:<br />
<strong>za</strong>snivanje ugovora o osiguranju sa posebnim osvrtom na pravni položaj<br />
urednog i blagovremenog plaćanja premije; postavljanje i ocena rizika kao osnovnog<br />
elementa pravnog odnosa <strong>osiguranja</strong> s osvrtom na preventivne mere; obaveze<br />
osuguranika kada se ostvari osigurani slučaj s posebnim osvrtom na gubitak prava<br />
iz <strong>osiguranja</strong>. Na ovom savetovanju uzeli su učešće stručnjaci iz cele Jugoslavije. O<br />
navedenim temama referate su pripremili: prof. dr Borislav Blagojević, prof. dr Vladislav<br />
Brajković, prof. dr Bogdan Lo<strong>za</strong>, dr D. Sikirić, Anton Drobnič, Mirko Ljubo-<br />
13<br />
Isto, str. 46.<br />
14<br />
Isto.<br />
15<br />
Tomašić, Veljko. „Prvi stručni sastanak Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>”,<br />
Osiguranje i privreda, br. 8–9/1962, str. 50.
174<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
nić, Vukosav Jovović, Ivo Pavčnik, Miroslav Tutek, Vojislav Sokal, Mirko Plamenac,<br />
Radovan Srejić, i drugi. 16<br />
Drugo savetovanje u okviru Jugoslovenskog udruženja, organizovano je marta<br />
1969. godine u Ljubljani, sa temom: Pravno regulisanje materije <strong>osiguranja</strong> u vezi sa<br />
Skicom Zakona o obligacijama i ugovorima profesora Mihajla Konstatinovića. Po<br />
sećanju jednog od ovih autora (Jovana Slavnića – prim. aut.) koji je učestovao u radu<br />
ovog savetovanja, savetovanjem je rukovodio profesor Borislav Blagojević i na njemu<br />
je <strong>za</strong>paženo izlaganje imao profesor Vladimir Jovanović, sa kojim je ovaj autor i putovao<br />
vozom do i od Ljubljane, koju priliku je profesor. Jovanović iskoristio da ga posavetuje<br />
da je <strong>za</strong> njega vreme da učestalije istupa na stručnim skupovima i piše radove,<br />
što je ovaj ocenio i kao nalog profesora koji mu je inače bio i nadređeni rukovodilac<br />
u svojstvu direktora Sektora <strong>za</strong> naučno-istraživački rad i dokumentaciju u Zavodu <strong>za</strong><br />
osiguranje i reosiguranje „Jugoslavija” (danas Kompanija Dunav osiguranje nastala<br />
fuzijom ovog <strong>za</strong>voda i Zavoda <strong>za</strong> osiguranje „Beograd.”)<br />
Sledeća značajna aktivnost Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> bila je<br />
organizovanje 20. i 21. aprila 1971. godine (trećeg po redu) savetovanja o <strong>za</strong>konskom<br />
regulisanju obligacionopravnih odnosa u oblasti <strong>osiguranja</strong> prema Skici <strong>za</strong> <strong>za</strong>konik o<br />
obligacijama i ugovorima profesora Mihajla Konstantinovića. Referate su pripremili<br />
poznati stručnjaci u oblati prava <strong>osiguranja</strong>: dr Borislav Blagojević, dr Ivica Jankovec,<br />
dr Nikola Nikollić, dr Jovan Slavnić, dr Vladimir Jovanović, dr Marija Vučković, dr<br />
Ljubiša Milošević, dr Vjekoslav Bučić, dr Slavko Carić, dr Vojislav Sokal i Ljubica<br />
Stamenković (svi iz <strong>Srbije</strong>, osim dr Vjekoslava Bučića, autora iz Hrvatske). Završnu<br />
reč dao je profesor Vladislav Brajković. Svi referati sa diskusijom objavljeni su u časopisu<br />
Osiguranje i privreda, u br. 6–7, 8 i 9–10 iz 1971. godine. Teme pojedinih referata<br />
mogu se videti u drugom delu ove publikacije u kome su objavljeni dokumenti na<br />
osnovu kojih je ona pisana. Konkretno u pitanju je oglas o održavanju ovog savetovanja<br />
objavljen u Politici od 18. aprila 1971. godine.<br />
Četvrto savetovanje Jugoslovenskog udruženja je organizovano, prema navedenom<br />
osvrtu dr Vojislava Sokala, jula meseca 1972. godine u Trogiru (Hrvatska) sa<br />
6 referata na generalnu temu „Ustavni amandmani i osiguranje.” Bližih podataka o<br />
autorima i temama referata, osim prethodnog podatka nismo našili u pomenutom<br />
prikazu. Ali budući da autor ovog prika<strong>za</strong> ističe da su oni objavljeni u časopisu Osiguranje<br />
i privreda, oni čitaoci koji mogu doći do primeraka ovog časopisa iz 1973.<br />
godine mogu se bliže upoznati sa njima. Ovim autorima oni nisu dostupni jer ih nisu<br />
mogli pronaći u bibliotekama koje postoje u društvima <strong>osiguranja</strong>.<br />
U organi<strong>za</strong>ciji Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije (suorgani<strong>za</strong>tor:<br />
Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije) održano je 16. i 17. septembra<br />
16 Sasvim kratku <strong>za</strong>belešku o ovom savetovanju i iskaz da su referati sa ovog savetovanja, kao i<br />
ostala tri savetovanja održana u okviru Jugoslovenskog udruženja koji se navode u nastavku teksta<br />
gore, objavljeni u časopisu Osiguranje i privreda nalazimo kod Vojislava Sokala, Isto, str. 46.
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 175<br />
1987. godine u Beogradu „Jugoslovensko savetovanje o saosiguranju.” Radu Savetovanja<br />
je prisustvovalo preko osamdeset predstavnika iz svih tadašnjih <strong>za</strong>jednica <strong>osiguranja</strong>,<br />
<strong>za</strong>jednica re<strong>osiguranja</strong> i Jugoslovenske banke <strong>za</strong> međunarodnu ekonomsku<br />
saradnju. Za ovo Savetovanje, koje je <strong>za</strong> temu imalo različite aspekte pravnog odnosa<br />
sa<strong>osiguranja</strong>, odnos sa<strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>, modele organizovanja i pretpostavke<br />
<strong>za</strong> funkcionisanje sa<strong>osiguranja</strong> u međunarodnoj praksi i druge, pripremljeni su<br />
referati sledećih pravnih stručnjaka: dr Veljko Tomašić (Beograd), dr Predrag Šulejić<br />
(Beograd), dr Zoran Radović (Beograd), dr R. Trifunović (Beograd), T. Petrović<br />
(Beograd), dr Mile Bijelić (Zagreb), P. Sokolov (Ljubljana), A. Šimunac (Zagreb) i<br />
Dobroslav Ogrizović (Beograd). Referati koji su bli pripremljeni <strong>za</strong> ovo savetovanje,<br />
prethodno su objavljeni u publikaciji obima devedeset šapirografisanih strana formata<br />
A4 istog naslova kao i samo savetovanje. Izdavač publikacije je bio Savez udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguanja Jugoslavije. To je inače bilo poslednje savetovanje Save<strong>za</strong> udruženja<br />
koje je održano pred događaje koji su doveli do građanskog rata na prostoru SFRJ.<br />
U arhivi Udruženja postoji primerak ove publikacije<br />
Savez udruženja je 1989. godine organizovao savetovanje na temu „Osiguranje<br />
od odgovornosti privrednih subjekata”, i to je, koliko se sećamo, bilo poslednje <strong>za</strong>jedničko<br />
savetovanje održano na nivou SFRJ pre njenog raspada. Referenti na tom<br />
savetovanju su bili: Šime Ivanjko, Vojislav Sokal, Jasna Pak, Predrag Šulejić, Marijan<br />
Ćurković, T. Petrović, Zoran Radović 17 , Robert Stude, T. Tošić i Drago Pavić.<br />
4. OSNIVANJE UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SOCIJALISTIČKE<br />
REPUBLIKE SRBIJE (OD UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
SR SRBIJE, PREKO UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
JUGOSLAVIJE, UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE I<br />
CRNE GORE DO UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE)<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong> (Udruženje) osnovalo je deset osnivača<br />
21. marta 1983. godine usvajanjem Odluke o osnivanju i Statuta. Rešenjem Gradskog<br />
sekretarijata <strong>za</strong> grad Beograd – odeljenja <strong>za</strong> unutrašnje poslove odobren je upis<br />
Udruženja u registar i overen Statut Udruženja. Osnivači Udruženja su bili: prof. dr<br />
Borislav Blagojević, prof. dr Vladimir Jovanović, prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Ivica<br />
Jankovec, prof. dr Jovan Slavnić, dr Nikola Nikolić, dr Zoran Radović, dr Vojislav<br />
Sokal, Dušanka Kafol i Jovan Petković. Time je obnovljen rad ranije Sekcije <strong>za</strong> SR<br />
Srbiju Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i formirano posebno i samostalno<br />
udruženje <strong>za</strong> Srbiju, sa svojstvom pravnog lica i u pravnoj formi udruženja<br />
17<br />
U arhivi Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> nije sačuvan primerak publikacija objavljene<br />
<strong>za</strong> ovo savetovanje. Ono što je Udruženju poznato, iz informacije koju je Jovanu Slavniću dao<br />
dr Zoran Radović januara 2013, on je <strong>za</strong> ovo savetovanje napisao rad „Osiguranje odgovornosti<br />
špeditera.”
176<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
građana, koje je pristupilo, kao što smo napred videli, samoupravnom sporazumu o<br />
udruživanju u Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i postalo kolektivni<br />
član Save<strong>za</strong> udruženja (Statut, čl. 10). Osnivanje je sprovedeno na osnovu Zakona<br />
o društvenim organi<strong>za</strong>cijama i udruženjima građana iz 1982. godine (Službeni list<br />
SR <strong>Srbije</strong>, br. 24/82), koji je u osnovi bio identičan tom saveznom <strong>za</strong>konu na osnovu<br />
koga je osnovano Jugoslovensko udruženje. Sedište Udruženja je bilo u prostorijama<br />
Zajednice <strong>osiguranja</strong> imovine i lica „Dunav”, Beograd, Makedonska 4. Osnovni ciljevi<br />
Udruženja su, prema Odluci o osnivanju i Statutu, bili: organizovanje i razvijanje<br />
saradnje na unapređenju, proučavanju i razvoju prava <strong>osiguranja</strong> putem okupljanja<br />
i organizovanja pravnika koji rade na pravu <strong>osiguranja</strong> u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama,<br />
sudovima, univerzitetima, privrednim organi<strong>za</strong>cijama, <strong>za</strong>tim, proučavanje<br />
propisa iz oblasti prava <strong>osiguranja</strong> radu njihove primene u praksi, naučnoistraživački<br />
rad iz te oblasti, ali i pružanje pomoći pravnicima u sticanju kvalifikacija i stručnog<br />
usavršavanja. Delatnost Udruženja bila je usmerena na aktivnosti radi ostvarivanja<br />
ovih ciljeva putem organizovanja stručnih sastanaka, savetovanja, predavanja, seminara<br />
i drugih oblika javnog istupanja, kao što su organizovanje izrade i objavljivanja<br />
naučnih članaka i drugih stručnih publikacija.<br />
Članovi Udruženja su, kao i u Jugoslovenskom udruženju i Savezu udruženja,<br />
mogli biti individualni i kolektivni. Individualni članovi su mogli biti redovni i u<br />
njihov sastav su mogli ući samo pravnici koji se bave osiguranjem, dok su počasni<br />
članovi mogla biti lica koja nisu mogla biti primljena u redovno članstvo a naročito<br />
su se isticala u ostvarivanju ciljeva Udruženja.<br />
Organi Udruženja su bili: Skupština, Izvršni odbor, Odbor <strong>za</strong> samoupravnu<br />
društvenu kontrolu, Odbor <strong>za</strong> opštenarodnu odbranu i društvenu samo<strong>za</strong>štitu i komisije.<br />
Na prvoj sednici Skupštine održanoj 13. juna 1983. izvršeno je konstituisanje<br />
Udruženja i donet je Program i plan rada udruženja <strong>za</strong> 1983. godinu u kome je bilo<br />
predviđeno da se održe tri stručna sastanka. Tada je i<strong>za</strong>bran i izvršni odbor Udruženja<br />
sa mandatom od četiri godine koji se sastojao od jedanaest članova. Za predsednika<br />
je i<strong>za</strong>bran prof. dr Vladimir Jovanović, <strong>za</strong> podpredsednika prof. dr Predrag Šulejić,<br />
<strong>za</strong> sekretara dr Vojislav Sokal, <strong>za</strong> <strong>za</strong> blagajnika Branislav Mikić.<br />
Prvi stručni sastanak Udruženja je organizovan nepunih dva meseca od donošenja<br />
osnivačkih akta udruženja (Odluke o osinivanju i Statut), odmah posle održane<br />
prve sednice Skupštine, 13. juna 1983. sa temom „Saosiguranje kao pravni odnos”<br />
(referati prof. dr Ivica Jankovec i dr Nikola Nikolić); <strong>za</strong>tim je iste godine održan drugi<br />
stručni sastanak sa temom „Pojam motornog vozila u smislu propisa o obaveznom<br />
osiguranju od odgovornosti” (referenti Branko Rajičić i profesor Predrag Šulejić).<br />
Planirani treći stručni sastanak sa temom „Zajednička havarija”, <strong>za</strong> koju je referat<br />
sačinila Tamara Smirnov nije održan. Prema sećanju jednog od ovih autora (Jovan<br />
Slavnić) referat Branka Rajičića sa prvog sastanka objavljen je u časopisu Osiguranje
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 177<br />
udruženog rada Zajednice <strong>osiguranja</strong> imovine i lica „Dunav” (danas časopis Tokovi<br />
<strong>osiguranja</strong>, izdavača Kompanije „Dunav osiguranje.”)<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong> osnovano, kao što smo videli, 21. marta<br />
1983. godine, raspadom SFRJ i stvaranjem međunarodno priznatih država od strane<br />
četiri bivših jugoslovenskih republika, u čijem sastavu su posle raspada ostale SR<br />
Srbija i SR Crna Gora i konsituisanjem dvofederalne države Savezne Republike Jugoslavije<br />
(tzv. treće Jugoslavije), reorganizovalo se osnivanjem Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije. To se dogodilo na Osnivačkoj skupštini ovog udruženja koja<br />
je održana 19. marta 1998. godine. Reorgani<strong>za</strong>cija je sprovedena na osnovu Zakona<br />
o udruživanju građana u udruženja, društvene organi<strong>za</strong>cije i političke organi<strong>za</strong>cije<br />
koje se osnivaju <strong>za</strong> teritoriju Jugoslavije (Službeni list SRJ, br. 42/90). Statut Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije koji je usvojen na Osnivačkoj skupštini objavljen je u<br />
Reviji, br. 2/2002, str. 89–93. Udruženje je osnovano u pravnoj formi udruženja građana,<br />
sa organima koji su bili Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, Predsednik<br />
i Sekretar Udruženja. Struktura članstva, ciljevi i način ostvarivanja ciljeva su bili<br />
istovetni kao i kod Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong> iz 1983. godine.<br />
Najvažnije aktivnosti Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije ogledale su se u<br />
organizovanju tri godišnja savetovanja: 2001. godine na temu „Savremeni problemi<br />
u osiguranju imovine i lica”, Palić, 4–6. aprila, 2002. godine sa temom „Novo <strong>za</strong>konodavstvo<br />
u osiguranju imovine i lica”, Palić 17–20. april i 2003. godine pod generalnim<br />
nazivom „Pravo <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”, 11–14. april. Povodom organi<strong>za</strong>cije ovih savetovanja<br />
objavljeni su zbornici radova sa istovetnim nazivom kao i sama savetovanja<br />
u kojima su objavljeni referati svih autora na ovim savetovanjima. Poruke sa savetovanja<br />
iz 2002. i 2003. godine objavljene su u časopisu Revija u broju 2/2002, na strani<br />
55–62 i broju 1–2/2003, str. 32–34. Svoju drugu najvažniju aktivnost, Udruženje <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije je realizovalo izdavanjem pomenutog časopisa, sa čijim<br />
objavljivanjem je <strong>za</strong>počelo u 2002. godini. O ostalim aktivnostima Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, mogu se dobiti bliže informacije u prikazu Jovana Slavnića<br />
„Rad Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije u periodu od 19. maja 1998. do 10.<br />
oktobra 2001. godine”, Revija, br. 1/2002, str. 51–54.<br />
Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije menja ime u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> i Crne Gore nakon konstituisanja treće Jugoslavije u Državnu <strong>za</strong>jednicu<br />
Republike <strong>Srbije</strong> i Republike Crne Gore i pod tim nazivom posluje, posmatrano<br />
u odnosu na njegove aktivnosti, nepune tri godine. U tom periodu održana su tri<br />
savetovanja: „Privreda i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”, Palić, 14–17. april 2004. godine,<br />
„Osiguranje u svetlu novog <strong>za</strong>konodavstva”, Palić, 14–17. april 2005. godine i<br />
„Osiguranje u susret procesu pridruživanja <strong>Srbije</strong> i Crne Gore Evropskoj uniji”, Palić,<br />
12–14. april 2006. godine. I povodom održavanja ovih savetovanja objavljeni su<br />
zbornici radova istovetnog naziva samim savetovanjima. A poruke sa savetovanja iz<br />
2004. u Reviji, br. 1–2/2004, str. 57–61, sa savetovanja iz 2005. godine u tom časopisu
178<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
br. 1–2/2005, str. 47–55 i sa savetovanja iz 2006. u br. 1–2/2006, str. 64–68. U ovom<br />
periodu i Revija se objavljuje kao glasilo Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne<br />
Gore, sve do broja 4/2006 kada Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore,<br />
pošto se Crna Gora izdvojila iz Državne <strong>za</strong>jednice <strong>Srbije</strong> i Crne Gore u samostalnu<br />
državu, ponovo menja naziv u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> koje nosi do<br />
danas. Promena naziva Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije u Udruženje <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore nije izvršena u registru udruženja, kao što to nije<br />
ni promena naziva Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore u Udruženje <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Registrovana je samo promena Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
Jugoslavije u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Promene naziva su izvršene<br />
odgovarajućim izmenama Statuta. Prva pomenuta promena naziva <strong>za</strong>htevala je da<br />
se konstituišu novi organi sa izvesnim manjim brojem članova iz reda akademski<br />
obrazovnih pravnika iz Crne Gore, o čemu je Skupština donela odgovarajuću odluku,<br />
da bi ponovnom promenom naziva Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne<br />
Gore u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u Statutu ovog udruženja izmenjen naziv<br />
Udruženja i umesto članova organa iz reda diplomiranih pravnika iz Crne Gore<br />
i<strong>za</strong>brani su odlukom Skupštine članovi iz <strong>Srbije</strong>. U tom svetlu svedoči, kad je reč o<br />
promeni naziva ovih udruženja, uverenje Ministarstva <strong>za</strong> državnu upravu i lokalnu<br />
samoupravu Republike <strong>Srbije</strong> od 20. maja 2008. godine u kome se potvrđuje da<br />
je Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Sribje upisano u Registar udruženja, društvenih i<br />
političkih organi<strong>za</strong>cije, kao udruženje građana na osnovu rešenja tog ministarstva<br />
od 22. novembra 2006. godine koje objavljujemo u delu dokumentacije o istorijatu<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Do izdavanja ovog uverenja došlo je na <strong>za</strong>htev<br />
Jovana Slavnića zbog toga što se orginal rešenja od 22. novembra 2006. godine nije<br />
mogao naći u arhivi Udruženja, a Udruženju je bilo zbog toga potrebno uverenje<br />
radi otvaranja depozitnih računa kod banaka kod kojih je bila namera da se plasiraju<br />
slobodna sredstva Udruženja.<br />
5. MEĐUNARODNA AKTIVNOST UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA (JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA, SAVEZA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
I UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE)<br />
Bez obzira na statusne promene koje su se dešavle u organi<strong>za</strong>ciji Udruženja <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (najpre kao sekcije u sastavu Jugoslovenskog udruženja, a <strong>za</strong>tim<br />
kao posebnog samostalnog udruženja u sastavu Save<strong>za</strong> udruženja) i teritorijalnih<br />
promena, održavan je stalni kontinuitet u saradnji sa Međunarodnim udruženjem <strong>za</strong><br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (AIDA). Glavna aktivnost AIDA se decenijama odvijala na svetskim<br />
kongresima, koji su se održavali svake četvrte godine, počev od 1962. godine, kada<br />
je u Rimu održan Prvi svetski kongres. Sledili su kongresi: u Hamburgu, Parizu, Lo-
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 179<br />
<strong>za</strong>ni, Madridu, Londonu, Budimpešti, Kopenhagenu, Sidneju, Marakešu, Njujorku,<br />
Buenos Airesu, Parizu. Na najvećem broju ovih kongresa učestvovali su predstavnici<br />
našeg udruženja ili ih je bio veći broj u odnosu na sekcije, odnosno udruženja iz<br />
drugih republika i pokrajina, koji su prezentirali nacionalne referate na teme koje su<br />
bile predmet rasprave na kongresima. (Obično su postavljene dve glavne teme, pa su<br />
naši referenti učestvovali sa dva referata posvećenih glavnim temama). Nabrojaćemo<br />
referate sa kojima su naši predstavnici učestvovali na pojedinim kongresima:<br />
Na Prvom kongresu u Rimu, 1962. godine, nacionalni referat je prezentirao prof.<br />
dr Vladimir Jovanović (Srbija), pod nazivom: „Moderno shvatanje o osiguranju i<br />
ugovor o osiguranju.” U prevodu ovaj rad je objavljen u časopisu Osiguranje i privreda,<br />
br. 7–8/1963.<br />
Na Drugom kongresu u Hamburgu 1966. godine naši referenti su podneli referate<br />
na seleće teme: dr Vladimir Jovanović: „Mere države prema preduzećima <strong>za</strong> osiguranje<br />
imovine koja <strong>za</strong>padnu u teškoće”; J. Boncelj: „Osiguranje očekivane ili izgubljene<br />
dobiti, osiguranje nove vrednosti, ugovorene vrednosti i načelo obeštećenja”; dr<br />
Nikola Nikolić: „Mogućnosti <strong>za</strong> smanjenje obave<strong>za</strong> kod <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti”;<br />
Vjekoslav Bučić: „Uticaj ponašanja osiguranika na pokriće iz ugovora o osiguranju”;<br />
D. Janković, „Grupno (kolektivno) osiguranje posebno u osiguranju života.” Svi referenti,<br />
osim dr J. Boncelja (Slovenija) i Vjekoslava Bučića (Hrvatska) bili su iz srpske<br />
sekcije Jugoslovenskog udruženja.<br />
Na Trećem kongresu u Parizu, 1970. godine referenti našeg Udruženja su bili: dr<br />
Vladimir Jovanović i dr Predrag Šulejić, sa temom: „Prava trećih lica prema osiguraču”;<br />
J. Boncelj: „Osiguranje i monetarne promene.”<br />
Četvrti kongres AIDA održan je u Lo<strong>za</strong>ni 1974. godine. Referent našeg Udruženja<br />
je bio dr Šime Ivanjko (Slovenija), sa temom „Akti nasilja u pravu <strong>osiguranja</strong>.”<br />
Na Petom kongresu održanom u Madridu 1978. godine naši referenti su bili: dr<br />
Vladimir Jovanović i dr Predrag Šulejić sa temom „Mere prevencije u osiguranju u<br />
Jugoslaviji” i dr Ljiljana Milošević i dr Ivica Jankovec sa temom: „Građanska odgovornost<br />
<strong>za</strong> štete prouzrokovane <strong>za</strong>gađenjem životne sredine u jugoslovenskom <strong>za</strong>konodavstvu<br />
i osiguranje od te odgovornosti.” Oba referata su napisali članovi Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, odnosno Ljiljane Milošević iz udruženja organizovanog<br />
<strong>za</strong> Vojvodinu.<br />
Šesti kongres održan je u Londonu 1982. godine. Na tom Kongresu podneti su<br />
referati posvećeni glavnim temama kongresa: referat od strane dr Predraga Šulejića<br />
i dr Zorana Radovića „Osiguranje od odgovornosti davalaca usluga” i referat dr<br />
Vladimira Jovanovića i dr Ivice Jankoveca: „Principi na kojima se <strong>za</strong>sniva (reguliše)<br />
osiguranje lica.”<br />
Na Sedmom kongresu održanom u Budimpešti 1986. godine podneta su dva<br />
nacionalna referata: dr Vladmir Jovanović, dr Predrag Šulejić i dr Šime Ivanjko, sa<br />
temom „Povećanje i druge modifikacije rizika”; i dr Vojislav Sokal, A. Podlogar i
180<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
dr Marijan Ćurković: „Osiguranje u svetlu razvoja građanske odgovornosti.” Ovo je<br />
primer kako su blisko sarađivali referenti iz različitih republičkih udruženja, <strong>Srbije</strong> i<br />
Slovenije, prvi referat i iz <strong>Srbije</strong>, Slovenije i Hrvatske, drugi referat.<br />
Osmi kongres održan je u Kopenhagenu 1990. godine. Na tom kongresu bile su<br />
prezentirane teme: dr Predrag Šulejić i dr Šime Ivanjko „Finansijski nadzor osiguravajućih<br />
kompanija sa posebnim osvrtom na finansijske rezerve koje se <strong>za</strong>htevaju<br />
<strong>za</strong> obavljanje osiguravajuće delatnosti” i dr Zoran Radović i B. Sladonja „Štete prouzrokovane<br />
međunarodnim katastrofama u svetlu vanugovorne odgovornosti i prava<br />
<strong>osiguranja</strong>.”<br />
Deseti kongres održan je u Marakešu 1998. godine, na kome je učestvovalo više<br />
predstavnika iz naših osiguravjućih društava i sa univerziteta. Referati naših učesnika<br />
su bili: dr. Predrag Šulejić „Korisnici ugovora o osiguranju” i dr Jovan Slavnić „Koncept<br />
i opšta uloga posrednika i <strong>za</strong>stupnika <strong>osiguranja</strong> u jugoslovenskom pravu.”<br />
Na jedanaestom kongresu održanom u Njujorku 2002. godine i dvanaestom<br />
kongresu koji je održan u Buenos Airesu 2006. godine Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> nije uzelo aktivno učešće, davanjem odgovora na upitnike o kongresnim<br />
temama ili istupanjem u svojstvu govornika. Na tim kongresima Udruženje je imalo<br />
po jednog pasivnog učesnika od kojih je jedan o radu XII kongresa napisao veoma<br />
interesantan izveštaj sa opisom pikantnih događanja na kongresu, među kojima je<br />
veliko iznađenje određenog kruga lica iz reda organi<strong>za</strong>tora kongresa da je neko iz<br />
tako male zemlje kao što je Srbija napravio tako dalek put da bi došao na kongres u<br />
Buenos Aires. 18<br />
Za istraživače je korisno napomenuti da su povodom održavanja svetskih kongresa<br />
koje smo ovde nabrojali obično objavljivano po dve knjige koje su se odnosile<br />
na svaku od tema koje su bile predmet rasprave. Jedna je obuhvatala nacionalne<br />
referate, ili i odgovore na upitnik članova određene članica AIDA i druga, u kojoj<br />
je bio sadržan generalni referat izrađen na osnovu nacionalnih referata i odgovora<br />
naupitnik (na primer, u knjizi: AIDA VII 86 Budapest – Rapports nationaoux, Theme<br />
I, Volumme II, na str. 765–790 odšampani su odgovori na upitnik, a <strong>za</strong>tim na stranama<br />
791–803 nacionalni izveštaj <strong>za</strong> Jugoslaviju dr Vojislava Sokala, A. Podlogara i dr<br />
Marijana Ćurkovića na temu „Osiguranje u svetlu razvoja građanske odgovornosti”; u<br />
knjizi Intermediaries, National reports, X-th World Congress, Marrakesh 11–15 May<br />
1998, na str. 317–338 odštampan je nacionalni izveštaj <strong>za</strong> Jugoslaviju na ovu temu<br />
napisan od dr Jovana Slavnića). Pored ovih često su publikovane i posebne knjige<br />
u kojima su obuhvaćene teme razmatrane na radnim grupama, kao što je to bilo na<br />
kongresu u Budimpešti.<br />
Pored učešća na Kongesima AIDA, naši autori su učestvovali i u drugim oblicima<br />
rada AIDA: U okviru naučne delatnosti AIDA objavljena je posebna publikacija Insu-<br />
18<br />
Dejan Davidović, „Izveštaj sa Svetskog Kongresa Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
– AIDA u Buenos Airesu”, Revija, br. 4/2006, str. 62–63.
OD JUGOSLOVENSKOG UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA I SAVEZA UDRUŽENJA... 181<br />
rance contract law, 1990, Volume 1 u redakciji profesora dr Marsela Fontena, u kojoj<br />
je, pored prika<strong>za</strong> eminentnih autora brojnih evropskih zemalja, objavljen i prilog koji<br />
su sačinili naši autori dr Jovan Slavnić, dr Predrag Šulejić i dr Vojislav Sokal, u kome<br />
su obrađeni najvažniji instituti ugovora o osiguranju u našem pravu.<br />
Naši autori su učestvovali i u radu tzv. radnih grupa AIDA (Working Party). Tako<br />
je dr Predrag Šulejić prezentirao rad pod naslovom „Third party indemnity car insurance<br />
under Yugoslav law”, Motor insurance Working Party, Budapest, 1996. prof.<br />
dr Jovan Slavnić je <strong>za</strong> Prvi kolokvijum AIDA u Bukureštu, avgusta 1995. godine, u<br />
okviru teme: „New legislative structure and actual development of insurance in the<br />
countries of central and eastern Europe and sci countries in 1995” napisao rad sa temom:<br />
„New Yugoslav legislature and legal background for development of insurance<br />
market”, objavljen u istoimenoj knjizi.<br />
Na međunarnodne aktivnosti Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> posle održanog<br />
dvanaestog svetskog kongresa AIDA u Buenos Airesu 2006. godine upućujemo<br />
na prilog profesora Slobodana Jovanovića u ovoj publikaciji pod naslovom: Međunarodna<br />
aktivnost Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u okviru AIDA od 2006–2012.<br />
godine.<br />
6. REZIME – PRAVNI PRETHODNICI UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE 19<br />
1. Jugoslovensko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> (delovalo od 6. decembra 1961.<br />
godine do 28. oktobra 1984. godine – sekcija <strong>za</strong> Srbiju u tom periodu je delovala<br />
kao organi<strong>za</strong>cioni deo Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> bez svojstva<br />
pravnog lica na osnovu odluke o organizovanju Skupštine Jugoslovenskog udruženja<br />
nepoznatog datuma.)<br />
– Predsednici:<br />
Prof. dr Borislav Blagojević (6. decembar 1961. do 16. marta 1973.)<br />
Prof. dr Aleksandar Goldštajn (17. mart 1973. do 22. januara 1985.)<br />
2. Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije (delovalo od 29. oktobra 1984.<br />
godine do početka građanskih ratova u drugoj, „Titovoj”, Jugoslaviji početkom 90-<br />
tih godina 20. <strong>veka</strong> kada se ugasilo bez formalne odluke kolektivnih članica koje su<br />
delovale u njegovom sastavu: Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong>, Društva <strong>za</strong><br />
pravno-ekonomski razvoj <strong>za</strong>varovalništva /Slovenija/, Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
SR Hrvatske i Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> i ekonomiku <strong>osiguranja</strong> Vojvodine)<br />
19<br />
Bolje razumevanje rezimea pretpostavlja da je čitalac pažljivo pratio prethodna izlaganja o<br />
osnivanju i aktivnostima udruženja iz kojih je nastalo Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.
182<br />
Predrag ŠULEJIĆ i Jovan SLAVNIĆ<br />
– Predsednik Predsedništva Skupštine Save<strong>za</strong> udruženja<br />
Prof. dr Borislav Blagojević (od 23. januara 1985. kada je održana prva sednica<br />
Predsedništva Skupštine Save<strong>za</strong> na kojoj je i<strong>za</strong>bran do smrti 29. decembra 1985.)<br />
Prof. dr Šime Ivanjko u svojstvu potpredsednika (od 30. decembra 1985. do početka<br />
građanskih ratova u drugoj, „Titovoj”, Jugoslaviji početkom 90-tih godina<br />
prošlog <strong>veka</strong>)<br />
3. Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong> (delovalo od<br />
osnivanja 21. marta 1983. godine kada se kao samostalno udruženje sa svojstvom<br />
pravnog lica de facto reorganizovalo putem osnivanja od bivše sekcije <strong>za</strong> Srbiju Jugoslovenskog<br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i pristupilo kao kolektivni član 29. oktobra<br />
1984. godine Savezu udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije koji je tada osnovano<br />
reorganizovanjem Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>)<br />
– Predsednik<br />
Prof. dr Vladimir Jovanović (od osnivanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR<br />
<strong>Srbije</strong> 21. marta 1983. do smrti 27. decembra 1993. godine; nakon smrti profesora<br />
Vladimira Jovanovića nije biran novi predsednik pa je njegove poslove<br />
vodio sekretar dr Vojislav Sokal do svoje smrti 3. maja 1995. godine, nakon čega<br />
nastaje prekid u radu do reosnivanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> 19.<br />
marta 1998.)<br />
4. Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije – Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
i Crne Gore – Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
Jugoslavije deluje od osnivanja na Osnivačkoj skupštini održanoj 19. marta 1998.<br />
godine kada se kao samostalno pravno lice reorganizovalo putem de facto osnivanja<br />
od bivšeg Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong>, <strong>za</strong>tim promenilo<br />
naziv u Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore bez promene naziva<br />
u registru udruženja građana, društvenih organi<strong>za</strong>cija i političkih organi<strong>za</strong>cija Državne<br />
<strong>za</strong>jednice <strong>Srbije</strong> i Crne Gore koja su se osnivala <strong>za</strong> teritoriju tadašnje dvofederalne<br />
SRJ i upisalo se, posle izdvajanja Crne Gore u samostalnu država iz sastava Državne<br />
<strong>za</strong>jednice <strong>Srbije</strong> i Crne Gore, u Registar Udruženja <strong>Srbije</strong> 22. novembra 2006. godine<br />
pod nazivom Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>)<br />
– Predsednici<br />
Prof. dr Predrag Šulejić (od osnivanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije<br />
19. marta 1998. godine do 15. aprila 2005. godine)<br />
Prof. dr Jovan Slavnić (od 15. aprila 2005. do 19 aprila 2013.)<br />
Beograd, 20. decembra 2012.
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU<br />
UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE ČIJE<br />
REZULTATE BAŠTINIMO DANAS (DR NIKOLA<br />
NIKOLIĆ, DR VOJILAV SOKAL, PROF. DR VLADIMIR<br />
JOVANOVIĆ I PROF. DR IVICA JANKOVEC)<br />
Jubilej kome je posvećena ova publikacija je prigodna i obavezujuća prilika da u<br />
njoj odamo počast nekom od najznačajnijih članova Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> (Udruženje), tako što ćemo u kraćim napisima o njima čitaoce upoznati sa<br />
onim što nije ili što je o njima i njihovom doprinosu samo delimično napisano a koji<br />
su svojim radom <strong>za</strong> Udruženje i stvaralaštvom u osiguranju <strong>za</strong>dužili sve nas koji sada<br />
radimo u interesu Udruženja i stvaramo u osiguranju u okviru Udruženja ili izvan<br />
Udruženja noseći pri tom oreol članova – pripadnika Udruženja. To će biti naš skromni<br />
pokušaj da im se odužimo <strong>za</strong> njihov doprinos mestu koje danas ima Udruženje<br />
u okviru pravničkih strukovnih udruženja u Srbiji i kao nacionalna sekcija AIDA i u<br />
nauci prava <strong>osiguranja</strong>. Tako ćemo, nadam se, postići da otrgnemo od <strong>za</strong>borava ono<br />
što su oni učinili <strong>za</strong> nas i naše osiguranje što nije nigde <strong>za</strong>beleženo i odbranimo od<br />
indolencije iska<strong>za</strong>ne prema većini tih značajnih ličnosti i važnim događajima iz rada<br />
Udruženja u kojima su oni u njima učestvovali dajući svoj veliki doprinos afirmaciji<br />
i razvoju Udruženja i <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>. Da nije ovog jubileja Udruženja i drugih koji<br />
će posle njega uslediti, i kada ćemo imati obavezu da ih se podsetimo, ove ličnosti i<br />
njihova dela bi bledela i postepeno isčilila sa stranica istorije Udruženja, <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> i nauke prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>.<br />
O većini ličnosti kojima će ovde biti učinjen omaž nažalost mnogi današnji članovi<br />
Udruženja nisu čuli, ili ako su <strong>za</strong> njih i čuli, nemaju uvid u njihovo stvaralaštvo<br />
i ulogu koju su imali u osnivanju, razvoju i sticanju ugleda Udruženja i razvoju prava<br />
<strong>osiguranja</strong>. Za to svakako svoj deo krivice, možda i veći od Udruženja, snosi većina<br />
institucija u kojima su ove ličnosti bile primarno radno angažovane i u kojima<br />
su svojim pregalaštvom ostavile trajnu duhovnu baštinu koja se ne sme <strong>za</strong>boraviti.<br />
Povodom stvaralašta ovih ličnosti ove institucije, bilo da su to organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> osiguranje,<br />
udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija ili fakulteti u kojima su bili <strong>za</strong>posleni,<br />
već poodavno su trebale da upriliče određene jubileje <strong>za</strong> njih, organizovanjem izložbi<br />
njihovih dela, seminara ili naučnih skupova na kojima bi se upotpunila slika o njihovim<br />
delima i na drugi način. To je uglavnom izostalo i zbog toga ova naša sećanja na<br />
njih ne treba smatrati <strong>za</strong>menom <strong>za</strong> ono što su te druge institucije trebale da učine da<br />
bi obeležile trajnu uspomenu na njihovo postojanje, rad i doprinos osiguranju.
184<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
Omaž koji o ovim ličnostima sledi ima <strong>za</strong> cilj da bolje osvetli njihovu ulogu koju<br />
su imali u Udruženju i duhovno stvaralaštvo koje su ostavili Udruženju i našoj nauci<br />
<strong>osiguranja</strong>. Zato neke njihove druge preokupacije i stvaralaštvo u drugim oblastima<br />
izvan prava <strong>osiguranja</strong> ne treba u njima tražiti. To područje njihove kreacije ostaje <strong>za</strong><br />
neke druge prilike i jubileje posvećene ovim ličnostima od drugih institucija koje su<br />
te ličnosti na tim poljima <strong>za</strong>dužile. Ova sećanja međutim, neće dati potpuni uvid u<br />
njihovo stvaralaštvo u okviru istaknutog cilja iz dva osnovna razloga. Na prvom mestu,<br />
zbog toga što u Srbiji nije dostupna na jednom mestu potpuna radna biografija i<br />
bibliografija radova iz prava <strong>osiguranja</strong> ovih ličnosti, čak njome ne ras<strong>pola</strong>žu ni neke<br />
porodice ovih ličnosti kojima smo se obratili da nam u tome pomognu tako da bi<br />
ustanovljavanje potpune liste njihovog radnog i drugog angažovanja i liste njihovih<br />
bibliografskih jedinica u pravu <strong>osiguranja</strong> pretpostavljalo da o tome prethodno sprovedemo<br />
posebne istraživačke poduhvate. Zatim, ova istorija Udruženja, kao i svaka<br />
istorija, osim ako ona nije posvećena isključivo određenoj ličnosti, nije mesto gde<br />
bi sve ove ličnosti bile predstavljene u detaljima svoje radne i stvaralačke biografije,<br />
odnosno bibliografije.<br />
Ono što je <strong>za</strong>jedničko svim ovim ličnostima koje ćemo ovde predstaviti jeste<br />
da su se međusobno dobro poznavale, aktivno međusobno sarađivale i da su njihove<br />
uloge bile u profesionalnom pogledu isprepletane. Sve one danas više nisu među<br />
živima, ali na nas koji smo ih lično po<strong>za</strong>vali, pratili njihov rad i sa njima sarađivali<br />
ostavile su dubok i trajan utisak. Neki od njih bili su među našim važnim učiteljima.<br />
Ove kratke spomenice koje slede nisu <strong>za</strong>kasneli in memoriam ovim ličnostima.<br />
One su dug koji mi imamo kao njihove kolege i saradnici, da obnovimo sećanje na<br />
njih i da ih približimo novim generacijama članova Udruženja, bez namere da ih merimo<br />
i upoređujemo u doprinosu koji su dali Udruženju, osiguranju i nauci prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Većina od njih delovala je u okolnostima koje su značajno različite od onih<br />
koje imamo danas u Udruženju. Delovale su, izuzev dr Ivice Jankoveca, u vremenu<br />
kada nije postojala globalna pove<strong>za</strong>nost nauke <strong>osiguranja</strong> internet tehnologijama i<br />
Udruženja u okviru AIDA, kada Udruženje nije kao danas i<strong>za</strong> sebe imalo trinaest<br />
održanih godišnjih savetovanja i jedanaest proteklih godina u kojima živi časopis<br />
Udruženja Revija. Svoje radove do početka objavljivanja Revije i zbornika radova sa<br />
godišnjih savetovanja Udruženja, mogli su da objavljuju u samo dva specijalizovana<br />
časopisa opšteg tipa iz <strong>osiguranja</strong> koja su se tada izdavala. To je <strong>za</strong>grebački časopis<br />
Osiguranje i privreda i časopis Osiguranje, odnosno Osiguranje udruženog rada – časopis<br />
<strong>za</strong> teoriju i praksu <strong>osiguranja</strong> imovine i lica ZOIL „Dunav”, kasnije DD, odnosno<br />
AD <strong>za</strong> osiguranje „Dunav”, a pre toga do gašenja „Državnog osiguravajućeg <strong>za</strong>voda”<br />
u časopisu Osiguranje, mesečnik „Državnog osiguravajućeg <strong>za</strong>voda”, Beograd i do<br />
gašenja kasnije osnovane Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice <strong>osiguranja</strong> u časopisu Osiguranje,<br />
hronika teorije, sudske prakse i <strong>za</strong>konodavstva.
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 185<br />
O jednoj među ovim ličnostima nažalost nismo pripremili omaž jer se jedan od<br />
naših kolega, inače njegov mlađi fakultetski kolega i saradnik, nije potrudio da ga<br />
napiše. Reč je o ličnosti profesora dr Borislava Blagojevića. Ipak, on je u ovoj publikaciji<br />
o istoriji Udruženja prisutan na određeni način, s obzirom da se njegova uloga u<br />
Udruženju i neki njegovi radovi objavljeni u okviru Udruženju pominju u pojedinim<br />
odeljcima ove knjige koji prethode ovom.<br />
DR NIKOLA NIKOLIĆ (1910–1997)<br />
Gospodin dr Nikola Nikolić je u <strong>pravo</strong>m smislu doajen jugoslovenskog i srpskog<br />
<strong>osiguranja</strong> posle Drugog svetskog rata, s obzirom da je <strong>za</strong> njegovo ime i uz njegov<br />
veliki kreativni doprinos ve<strong>za</strong>na izgradnja sistema <strong>osiguranja</strong> od 1945. do 1976. godine<br />
dok nije otišao u penziju. Ceo svoj radni vek proveo je u osiguranju i svu svoju<br />
literaturnu intelektualnu energiju posvetio je pišući knjige i članke u polju prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Od <strong>za</strong>vršetka studija 1937. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu do septembra<br />
1945. godine radio je u privatnom osiguravajućem društvu „Jugoslavija“ kada<br />
prelazi na rad u Generalnu direkciju „Državnog osiguravajućeg <strong>za</strong>voda”, gde je 1947.<br />
godine postavljen <strong>za</strong> direktora Direkcije <strong>za</strong> imovinska <strong>osiguranja</strong>. Reorgani<strong>za</strong>cijom<br />
DOZ-a u Jugoslovensku <strong>za</strong>jednicu <strong>osiguranja</strong> 1962. godine, <strong>za</strong>država isto radno mesto,<br />
da bi 1964. godine bio postavljen <strong>za</strong> pomoćnika generalnog direktora <strong>za</strong> imovinska<br />
<strong>osiguranja</strong>. Sa funkcije pomoćnika generalnog direktora Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice<br />
<strong>osiguranja</strong> prelazi 1967. godine u Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija, gde je i<strong>za</strong>bran<br />
<strong>za</strong> generalnog sekretaram, i čiju funkciju vrši do odlaska u penziju.<br />
Svojstvo doajena jugoslovenskog i srpskog <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong>služio je tako što je dao<br />
odlučujući doprinos organizovanju <strong>osiguranja</strong> u Jugoslaviji i Srbiji odmah posle rata<br />
i njegovom razvoju u narednih trideset godina oblikujući propise po kojima je ono<br />
poslovalo u tom razdoblju. Sa malom grupom stručnjaka kojima je ras<strong>pola</strong>galo naše<br />
osiguranje posle rata sastavio je uslove i tarife svih vrsta imovinskih <strong>osiguranja</strong> po kojima<br />
se sprovodilo osiguranje u čitavoj zemlji, koristeći znalački iskustva inostranih<br />
osiguravajućih društava i njihove uslove i tarife premija prilagođavajući ih domaćim<br />
potrebama i specifičnim uslovima tržišta <strong>osiguranja</strong>. Pomno je pratio njihovu primenu<br />
u praksi <strong>osiguranja</strong> i davao predloge <strong>za</strong> njihova poboljšanja i pismena uputstva<br />
kadrovima na terenu <strong>za</strong> njihovu primenu. Po tim poslovnim aktima osiguravajuće<br />
organi<strong>za</strong>cije u Jugoslaviji poslovale su do kraja devedesetih godina prošlog <strong>veka</strong>.<br />
Tokom čitavog radnog <strong>veka</strong> učestvovao je u državnim stručnim telima na izradi<br />
<strong>za</strong>kona i drugih propisa iz <strong>osiguranja</strong>. Pomagao je u obrazovanju kadrova <strong>za</strong> potrebe<br />
osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija, učestvujući u organizovanju i držanju predavanja škola,<br />
seminara, i kurseva i pisac priručnika <strong>za</strong> te potrebe. Praktičnu pomoć pružio je prilikom<br />
osnivanja „Zajednice <strong>osiguranja</strong> Dunav”, učestvujući u izradi osnivačkih akata
186<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
ove <strong>za</strong>jednice, programa dugoročne politike i poslovnih akata iz oblasti preventive.<br />
Napisao je više knjiga i veliki broj članaka, koji <strong>za</strong>jedno sa radovima ostalih ličnosti<br />
kojima ovde dajemo omaž, čine veliku riznicu jugoslovenske i srpske literature u<br />
pravu <strong>osiguranja</strong>. Među brojnim odličjima koje je dobio <strong>za</strong> rad u osiguranju, ovde ću<br />
istaći Orden <strong>za</strong> rad sa zlatnim vencem kojim ga je 1966. godine nagradilo Predsedništvo<br />
SFRJ.<br />
Povezujući struku sa naukom, dr Nikola Nikolić je na Pravnom fakultetu u Beogradu<br />
28. oktobra 1954. godine odbranio doktorsku disertaciju na temu „Ugovor o<br />
osiguranju” i kao njen rezime u njoj je napisao projekat Zakona o ugovoru o osiguranju<br />
koji bi odgovarao tadašnjim jugoslovenskim potrebama od 127 članova. Ovo<br />
posebno ističem zbog toga što se danas kada se od 2006. godine priprema Prednacrt<br />
Građanskog <strong>za</strong>konika Republike <strong>Srbije</strong>, mnogi autori u Srbiji opravdano <strong>za</strong>lažu da<br />
zbog složenosti i obima regulative o ugovoru o osiguranju, ugovor o osiguranju treba<br />
umesto kao deo Prednacrta GZ da bude uređen posebnim <strong>za</strong>konom o ugovoru o<br />
osiguranju sa mnogo više od devedeset članova sa koliko je u Prednacrtu uređen. 1<br />
Doktorsku disertaciju je objavio 1957. godine DOZ, Generalna direkcija. U oblasti<br />
ugovora o osiguranju je do 1978. godine objavio više članaka koje ovde neću nabrajati<br />
s obzirom da su u kontekstu napisane doktorske disertacije. Među člancima u ovoj<br />
oblasti koje je objavio posle donošenja Zakona o obligacionim odnosima iz 1978.<br />
godine u kome je po prvi put posle Drugog svetskog rata na potpun način uređen<br />
ugovor o kopnenom osiguranju, pomenuću neke koji ranije u ovoj publikaciji nisu<br />
navedeni kao napisani <strong>za</strong> potrebe savetovanja koje je organizovalo Udruženje ili druge<br />
institucije: „Obaveze ugovarača <strong>osiguranja</strong> pri <strong>za</strong>ključenju ugovora o osiguranju”,<br />
Osiguranje i privreda, 7–8/1983; „Podela ugovora o osiguranju”, Osiguranje i privreda,<br />
11–12/1983; „Odnos <strong>za</strong>kona i uslova <strong>osiguranja</strong> i odnos uslova <strong>osiguranja</strong> i ugovora<br />
o osiguranju”, Osiguranje i privreda, 7–8/1984 i „Dokazivanje ugovora o osiguranju,<br />
polisa i njen značaj”, Osiguranje i privreda, 9–10/1984.<br />
Poseban značaj u opusu dr Nikole Nikolića ima u<strong>pravo</strong> članak objavljen u časopisu<br />
Osiguranje i privreda, 7–8/1984. Zato što je to jedini članak ili komentar Zakona<br />
o obligacionim odnosima u delu u kome on reguliše ugovor o osiguranju u kome se<br />
neko od autora do danas usudio i to vrlo tačno da se prilikom tumačenja značenja<br />
čl. 900 tog <strong>za</strong>kona izjasni koji su članovi ili odredbe pojedinih članova ovog <strong>za</strong>kona<br />
apsolutno prinudne, a koje poluprinudne norme, što je bilo od ogromnog značaja<br />
<strong>za</strong> primenu ovih članova, odnosno odredaba Zakona o obligacionim odnosima u<br />
poslovnoj i sudskoj praksi <strong>osiguranja</strong>.<br />
Pored ugovora o osiguranju, dr Nikola Nikolić se bavio detaljno osiguranjem od<br />
autoodgovornosti i u toj oblasti je objavio 1977. godine obimnu knjigu Obavezno osi-<br />
1<br />
Videti čl. 1162–1256 Prednacrta u knjizi Prednacrt Građanskog <strong>za</strong>konika Republike <strong>Srbije</strong>, Druga<br />
knjiga, Obligacioni odnosi, Vlada Republike <strong>Srbije</strong>, Komisija <strong>za</strong> izradu Građanskog <strong>za</strong>konika,<br />
Beograd, 2009.
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 187<br />
guranje autoodgovornosti – u praksi <strong>osiguranja</strong>, međunarodim konvencijama i savremenim<br />
tendencijama. Pisao je i o drugim oblastima <strong>osiguranja</strong>, kao što je preventiva<br />
u osiguranju kojoj je posvetio članak „Delatnost u oblasti preventive”, Osiguranje i<br />
privreda, 12/1972, šomažnim osiguranjem u članku „Utvrđivanje štete u šomažnom<br />
osiguranju”, Osiguranje, br. 3/1957, osiguranjem od odgovornosti u članku „Neka pitanja<br />
u vezi s opsegom <strong>za</strong>štite i osiguranim rizicima u osiguranju odgovornosti”, Osiguranje<br />
i privreda, br. 1 i 2/1963, osiguranjem od rizika <strong>za</strong>gađivanja životne sredine<br />
u članku „Osiguranje od odgovornosti <strong>za</strong> štete od rizika <strong>za</strong>gađenja životne sredine”,<br />
Osiguranje i privreda, 7–8/1983 i drugim vrstama imovinskog <strong>osiguranja</strong>.<br />
Imao sam veliku sreću da upoznam i posećujem dr Nikolu Nikolića na radnom<br />
mestu u vreme dok je bio generalni sekretar Udruženja osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija<br />
Jugoslavije. Poznavao sam ga i kao komšiju koji je stanovao samo stotinak metara od<br />
mene u Beogradu, na Crvenom krstu i gotovo se dnevno sa njim sretao i razgovarao,<br />
sve dok nije oboleo i odselio se u stan kod kćerke. Zato, sa <strong>pravo</strong>m mogu da kažem<br />
da je bio obdaren mnogim ljudskim vrlinama. Bio je skroman, ali druželjubljiv i uvek<br />
kod toga raspoložen. Njegova spremnost da pomogne kolegama koji su se oduševljavali<br />
njegovim velikim znanjem bila je opštepoznata u osiguranju. Kolege koje su<br />
radile sa njim isticale su njegovu poslovičnu upornost u radu, čvrstinu u <strong>za</strong>stupanju<br />
stavova i čvrstinu karaktara.<br />
„Dr Nikola Nikolić bio je najveći stručnjak našeg posleratnog <strong>osiguranja</strong>, jer niko<br />
dosad nije učinio više <strong>za</strong> njegov razvoj i unapređenjde i objavio toliko radova povezujući<br />
teoriju sa praksom. Zato s <strong>pravo</strong>m očekujemo da će ime dr Nikole Nikolića dobiti<br />
značajno mesto u istoriji <strong>osiguranja</strong>.” 2 Da, to je bio on i sa <strong>pravo</strong>m ima svoje ključno<br />
mesto u jugoslovenskom i srpskom osiguranju posle Drugog svetskog rata. Takođe,<br />
to je bio razlog da se uz njegovo ime ono „dr” izgovaralo kao veliko „DR” i redovno.<br />
DR VOJISLAV SOKAL (1921–1995)<br />
O dr Vojislavu Sokalu kao sekretaru Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije,<br />
autoru ili koautoru nacionalnih jugoslovenskih referata i izveštaja na kongresima<br />
svetske AIDA i drugim radovima napisanim i objavljenim u publikacijama<br />
AIDA pisano je na više mesta u ovoj knjizi (videti poglavlje: Od Jugoslovenskog<br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, preko Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> do Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>).<br />
Ja sam kolegu Sokala upoznao 1968. godine, dolaskom na rad na početku te godine<br />
u tek osnovani, Zavod <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje „Jugoslavija”, koji je nastao<br />
reorgani<strong>za</strong>cijom Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice <strong>osiguranja</strong>. On je tada bio savetnik u Zavodu<br />
<strong>za</strong> osiguranje „Beograd.” Kasnije su se ova dva <strong>za</strong>voda fuzionisala u Zavod <strong>za</strong><br />
2<br />
Đurović, Veljko. Isto.
188<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
osiguranje „Dunav”, odnosno „Zajednicu <strong>osiguranja</strong> Dunav” i današnje „Akcionarsko<br />
društvo <strong>za</strong> osiguranje Kompanija Dunav osiguranje.” Od tada pa sve do kraja njegovog<br />
života intezivno smo sarađivali, što se kasnije pretvorilo u lično prijateljstvo i<br />
porodična druženja. Naš poslednji <strong>za</strong>jednički istup bio je na Skupu Kopaoničke škole<br />
prirodnog prava u decembru 1994. godina <strong>za</strong> koji je on napisao rad na temu „Pravičnost<br />
u ugovoru o osiguranju, posebno u uslovima <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti”, koji<br />
je objavljen u časopisu Pravni život, br. 11–12/1994. To je bio period u kome je od<br />
osnivanja 1961. godine delovalo Jugoslovensko udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, koje se<br />
kasnije, 1985. godine transformisalo u Savez udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u okviru<br />
koga je od 1983. godine delovalo kao samostalni subjekat i član ovog save<strong>za</strong> Udruženje<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong>. Kolega Sokal je bio sekretar<br />
Save<strong>za</strong> udruženja od 1985. i istovremeno sekretar Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR<br />
<strong>Srbije</strong>, čiji je predsednik od osnivanja 1983. godine bio prof. dr Vladimir Jovanović.<br />
Za vreme događaja koji su prethodili i i<strong>za</strong>zvali raspad Jugoslavije početkom<br />
1990-ih godina, aktivnost Save<strong>za</strong> udruženja je mirovala, ali ne i Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong>. U to vreme, a naročito posle smrti profesora Vladimira Jovanovića<br />
1993. godine ceo teret funkcionisanja Udruženja preuzeo je kolega Vojislav.<br />
Jako se dobro sećam koliko je mnogo ulagao truda i pre i posle raspada Jugoslavije da<br />
se ne ugase veze koje je Savez imao sa AIDA, i da posle raspada Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong> nastavi sa kontaktima sa AIDA i ostane njen član. U tom svom<br />
nastojanju naročito je intenzivno održavao korespodenciju sa dr Karoljom Bardom<br />
iz nacionalne sekcije AIDA Mađarske, četvrtim potpredsednikom AIDA, Njegov je<br />
stoga veliki doprinos što je AIDA priznala Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong>,<br />
odnosno sada Udruženju <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> pravno sledbeništvo Save<strong>za</strong><br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, a posredstvom ovog i Jugoslovenskog<br />
udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, pa Udruženje nije moralo posle raspada Jugoslavije<br />
da aplicira <strong>za</strong> svoj prijem u AIDA. Takođe, kao sekretar Udruženja je ulagao velike<br />
napore da se članstvo okupi na internim sastancima Udruženja po određenim temama<br />
<strong>za</strong> koje je su on i drugi pojedini članovi Udruženja raspravljali na bazi referata<br />
odštampanih na šapirografu o aktuelnim institutima prava <strong>osiguranja</strong> od značaja <strong>za</strong><br />
praksu <strong>osiguranja</strong> i sudsku praksu.<br />
Dr Sokal se u osnovi osećao pravnim praktičarem. Godinama je radio na rešavanju<br />
problema koji su se pojavljivali u praksi organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> osiguranje u kojoj je bio<br />
<strong>za</strong>poslen i <strong>osiguranja</strong> uopšte, ali i sudskoj praksi. Radio je na izradi uslova <strong>osiguranja</strong>,<br />
posebno opšte i specijalnih vrsta <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti i drugim poslovnim<br />
aktima. Radi sprovođenja „novih” uslova <strong>osiguranja</strong>, pisao je uputstva i praktikume<br />
<strong>za</strong> njihovu primenu, koji su korišćeni <strong>za</strong> edukaciju <strong>za</strong>poslenih u osiguranju u kojima<br />
je i sam učestvovao. Zbog toga je stekao veliki autoritet u osiguravajućoj organi<strong>za</strong>ciji<br />
„Dunav osiguranje” i srpskom osiguranju, među <strong>za</strong>poslenima i kolegama u i izvan<br />
ove osiguravajuće organi<strong>za</strong>cije. Ali veliko znanje koje je kumulirao u i <strong>za</strong> potrebe
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 189<br />
prakse u nauci prava <strong>osiguranja</strong> bilo je podsticaj da počne i nastavi do kraja života<br />
da se bavi naukom prava <strong>osiguranja</strong>. Njegov nesumnjivo najznačajniji naučni rad je<br />
nastao odbranom 18. decembra 1965. godine doktorske disertacije na Pravnom fakultetu<br />
u Beogradu „O osiguranju u korist trećeg lica” (disertacija je odbranjena pred<br />
komisijom najuglednijih profesora ovog fakulteta: Mihajlom Konstantinovićem, koji<br />
je bio predsednik, Borislavom Blagojevićem i Vladimirom Jovanovićem, kao članovima).<br />
Dugo je odlagao, zbog obimnih dnevnih obave<strong>za</strong> koje je imao na radnom mestu,<br />
da preduzme korake i nađe vreme da se posveti objavljivanju disertacije. Na njoj je<br />
još dugo radio dopunjavajući je i usavršavajući je tako da obuhvati najnoviji razvoj<br />
pravne misli i rešenja sudske prakse u oblasti ugovora o osiguranju u korist trećih lica<br />
i ugovora o osiguranju trećih lica, tako da je ista objavljena jedanaest godina posle<br />
odbrane u izdanju Instituta <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong> iz Beograda 1976. godine pod naslovom<br />
„Osiguranje u korist trećeg.”<br />
Odan svojoj firmi najviše je radova objavio u okviru časopisa čiji je izdavač bila<br />
osiguravajuća organi<strong>za</strong>cija „Dunav.” To je tada bio prvi stručni časopis u Srbiji iz <strong>osiguranja</strong><br />
(prava, ekonomije, marketinga, organi<strong>za</strong>cije, aktuarstva i svih drugih oblasti<br />
koje obuhvataju delatnost sprovođenja <strong>osiguranja</strong> imovine i lica). To je časopis čiji je<br />
on bio odgovorni urednik jedno vreme i koji je izlazio pod nazivima Osiguranje – časopis<br />
<strong>za</strong> teoriju i praksu <strong>osiguranja</strong> imovine i lica i Osiguranje udruženog rada – časopis<br />
<strong>za</strong> teoriju i praksu <strong>osiguranja</strong> imovine i lica (danas ovi časopisi izlaze pod nazivom<br />
Tokovi <strong>osiguranja</strong>). Sačuvao sam neke brojeve ovih časopisa u kojima smo <strong>za</strong>jedno<br />
objavljivali članke. U broju 3/1989 časopisa Osiguranje udruženog rada objavio je<br />
članak „Aktuelna pitanja obaveznog <strong>osiguranja</strong>.” Posebni dar je imao da prikaže referate<br />
sa održanih savetovanja iz prava <strong>osiguranja</strong>. Toliko dobar da su prika<strong>za</strong>ni radovi<br />
izgledali bolji i sadržajniji od njihovog originalnog teksta. U br. 1 iz te godine u ovom<br />
časopisu prika<strong>za</strong>o je savetovanje organizovano povodom desetogodišnjice Zakona o<br />
obligacionim odnosima. Često je objavljivao radove koji su od neposrednog značaja<br />
<strong>za</strong> pravnike koji su u organi<strong>za</strong>cijama <strong>za</strong> osiguranje radili na poslovima <strong>za</strong>ključivanja<br />
ugovora o osiguranju, likvidaciji šteta i vođenju sporova pred sudovima. Tako sam<br />
sačuvao separate u kojima je u navedenim časopisima pisao na sledeće teme: „Uloga<br />
sume <strong>osiguranja</strong> u određivanju naknade”, „Početak osiguravačeve obaveze u pojedinim<br />
vrstama <strong>osiguranja</strong>”, „Pravni značaj premije <strong>osiguranja</strong>” (u dva dela).<br />
Za savetovanje na Pravnom fakultetu u Beogradu na kome su razmatrana „Neka<br />
pitanja <strong>osiguranja</strong> od građanske odgovornosti”, održanom 7. i 8. aprila 1983. godine<br />
napisao je i u časopisu Anali Pravnog fakulteta u Beogradu i objavio referat „Novi<br />
uslovi <strong>za</strong> osiguranje od odgovornosti i njihov značaj <strong>za</strong> razvoj <strong>osiguranja</strong>.” Pored<br />
ovog, <strong>za</strong>jedno smo učestvovali i pisali još neke referate i u okviru Kopaoničke škole<br />
prirodnog prava, objavljenim u časopisu Pravni život, br. 2–3/1989 i 11–12/1992. U<br />
prvom od ovih brojeva objavljen mu je referat „Primena odredaba Zakona o obligacionim<br />
odnosima o osiguranju lica”, a u drugom „Štete pokrivene osiguranjem i
190<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
njihova naknada.” Pisao je i u drugim časopisima. U Analima Pravnog fakulteta u<br />
Beogradu, objavio je članak „Udruživanje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija i pravni položaj<br />
njihovih udruženja”, br. 1–2/1988, a u časopisu Pravo i privreda članak „Pravni<br />
odnos <strong>osiguranja</strong>”, br. 1–2/1995), što je verovatno poslednji njegov članak objavljen<br />
<strong>za</strong> života.<br />
Osim <strong>za</strong> oblast <strong>osiguranja</strong> imovine, prvenstveno u domenu <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti,<br />
kao što sam napomenuo, iskazivao je poseban interes i pisao je o pravnim<br />
institutima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> <strong>osiguranja</strong> lica (život i nezgoda). Često je citiran od najznačajnijih<br />
autora prava <strong>osiguranja</strong> u Srbiji. Treba videti bibliografiju u knjizi profesora<br />
Predraga Šulejića, Pravo <strong>osiguranja</strong> iz 2005. godine i utvrditi širinu tema o kojima je<br />
pisao i njegove radove koji su u nju uvršteni kao literatura i izvor <strong>za</strong> produbljena ispitivanja.<br />
Ako sam ih tačno prebrojao, u pitanju su još četrnaest radova, osim napred<br />
navedenih.<br />
Kolega Sokal nije pravio kao publicista ekskurzije u druge oblasti prava. Osim<br />
što je bio advokatski pripravnik, svo svoje radno i životno angažovanje posvetio je<br />
osiguranju. Smatrao je da je osiguranje toliko široko i složeno područje da se ceo<br />
život jednog pravnika ne može potpuno ispuniti i kada je posvećen samo osiguranju.<br />
A životna karijera koju je sledio nije tražila da se širi i na druge pravne nauke, osim<br />
onih koje su sa osiguranjem interdisciplinarne. Pri tom, bio je izuzetno skroman,<br />
uvek spreman da pomogne mladom i pravniku sa karijerom. To je osobina ljudi koji<br />
nisu sujetni na svoje znanje i veštine, a i tada ih je, kao i danas, bilo teško naći i sa<br />
njima sarađivati.<br />
O kolegi Vojislavu Sokalu može se još dosta pisati, kao što bi to i ja mogao. Jedan<br />
lep prikaz njegove radne biografije i nekih njegovih radova izrečen je u in memoriam<br />
koji su napisali dr Jasna Pak i Veljko Đurović, objavljen juna 1995. godine u listu Politika.<br />
Ja sam se potrudio da u ovom mom skromnom omažu ne ponavljam ono što je<br />
već napisano o dr Vojislavu Sokalu.<br />
PROF. DR VLADIMIR JOVANOVIĆ (1923–1993)<br />
O profesoru dr Vladimiru Jovanoviću kao osnivaču Jugoslovenskog udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i predsedniku Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> SR <strong>Srbije</strong>, autoru<br />
nacionalnih jugoslovenskih referata i izveštaja na kongresima svetske AIDA i radovima<br />
napisanim i objavljenim u okviru Jugoslovenskog udruženja i Save<strong>za</strong> udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, kao i temi njegove doktorske disertacije („Prava osiguravača<br />
prema trećem oštećenom licu”) pisano je na više mesta u ovoj knjizi (videti<br />
poglavlje: Od Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, preko Save<strong>za</strong> udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> do Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>). Takođe, i kao jednom<br />
od autora Zakona o osnovama sistema <strong>osiguranja</strong> i lica od 1990. i Komentara Zakona<br />
o osnovama <strong>osiguranja</strong> imovine i lica od 1991. godine u izdanju Udruženja osigu-
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 191<br />
ravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije (poglavlje: Propuštene šanse Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u razdoblju od aprila 2005. do decembra 2012.)<br />
Pored doktorske disertacije koja je prvi njegov naučni doprinos nauci prava <strong>osiguranja</strong>,<br />
profesor Vladimir Jovanović je naročito značajan <strong>za</strong> nauku i lieraturu našeg<br />
prava <strong>osiguranja</strong> po knjizi Osiguranje u privredi koja je 1962. godine objavljena u<br />
Zagrebu. U to vreme kao nastavno-naučna disciplina <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> nije postojalo<br />
ni na jednom pravnom fakultetu u bivšoj Jugoslaviji. I to stanje je bilo sve do 1973. godine<br />
kada je ono uvedeno na Pravni fakultet u Beogradu. Tada je ovaj predmet bio u<br />
<strong>za</strong>četku i tada je <strong>za</strong> potrebe studenata prvo izdanje knjige Pravo <strong>osiguranja</strong> objavio dr<br />
Predrag Šulejić. Sve do pojave ovog udžbenika, a i kasnije knjiga profesora Vladimira<br />
Jovanovića Osiguranje u privredi je bila prva u kojoj je <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> sistemski<br />
obrađeno, a dugo godina <strong>za</strong>tim je ostala kao ne<strong>za</strong>menjivi priručnik koji je korišćen<br />
od strane praktičara u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama i privrednim organi<strong>za</strong>cijama u<br />
SFRJ koje su osiguravale svoju imovinu i lica. Nešto kasnije, 1965. godine, objavljen je<br />
takođe u Zagrebu Priručnik o osiguranju, čiji je redaktor i jedan od autora bio profesor<br />
Jovanović (ostali autori su bili dr Nikola Nikolić, D. Janović, dr Ivica Jankovec, V.<br />
Jovović i D. Dančula). I to je bio praktikum namenjen i korišćen u praksi <strong>osiguranja</strong><br />
koji je obuhvatio sve oblasti prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Zapažena i veoma često citirana su njegova sledeća dva članka: „Načelo obeštećenja<br />
u osiguranju”, objavljen u časopisu Osiguranje i privreda, br. 6–7/1971 i „Neposredno<br />
<strong>pravo</strong> osiguravača na naknadu štete od lica koja je i<strong>za</strong>zvalo osigurani slučaj”,<br />
objavljen u časopisu Osiguranje, mesečniku „Državnog osiguravajućeg <strong>za</strong>voda”, br.<br />
7 i 8/1956. Sa dr Predragom Šulejićem u Analima Pravnog fakulteta u Beogradu, br.<br />
5/1956 objavio je članak „Obavezno osiguranje putnika od posledica nesrećnog slučaja<br />
i obavezno osiguranje sopstvenika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti<br />
u jugoslovenskom pravu.”<br />
Na kraju, ali ne na poslednjem mestu po značaju, pomenuću njegov referat napisan<br />
<strong>za</strong> „Jugoslovensko savetovanje o preventivi u osiguranju industrije i civila” koje<br />
je u Trogiru 1987. organizovalo Udruženje osiguravajućih organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije.<br />
Tema tog referata je bila: „Mesures preventive dans l assurance en Yugoslavie.”<br />
Malo je poznato delovanje profesora Vladimira Jovanovića kao praktičara u osiguravajućim<br />
organi<strong>za</strong>cijama, koje ću ovde pokušati da koliko toliko osvetlim. On je<br />
prvo bio angažovan u Jugoslovenskoj <strong>za</strong>jednici <strong>osiguranja</strong> koja je osnovana Zakonom<br />
o osiguravajućim <strong>za</strong>vodima i <strong>za</strong>jednicama <strong>osiguranja</strong> iz 1961. godine kao oblik obaveznog<br />
udruživanja republičkih, odnosno pokrajinskih <strong>za</strong>jednica <strong>osiguranja</strong>, odnosno<br />
osiguravajućih <strong>za</strong>voda obavezno udruženih u republičke i pokrajinske <strong>za</strong>jednice<br />
<strong>osiguranja</strong>. Prema svojim nadležnostima, mogla se okarakterisati kao ministarstvo<br />
<strong>za</strong> osiguranje jer je sprovodila reosiguranje u inostranstvu svih osiguavajućih <strong>za</strong>voda,<br />
uvodila dobrovoljna <strong>osiguranja</strong>, donosila jedinstvene tarife premija, jedinstvene<br />
tehničke osnove i jedinstvena pravila <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> <strong>osiguranja</strong> određena saveznim <strong>za</strong>-
192<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
konom i uvedena <strong>za</strong>ključkom skupštine Jugoslovenske <strong>za</strong>jednica, itd. U toj <strong>za</strong>jednici<br />
bio je direktor Sektora <strong>za</strong> istraživanje i dokumentaciju, u okviru koga je pripreman <strong>za</strong><br />
objavljivanje časopis Osiguranje – hronika, čije je bio odgovorni urednik i radila biblioteka<br />
koju je on osnovao. 3 Sledećim donetim <strong>za</strong>konom, u čijoj je izradi učestovao –<br />
Osnovnim <strong>za</strong>konom o osiguranju i osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama iz februara 1967.<br />
godine, bilo je predviđeno da se Jugoslovenska <strong>za</strong>jednica ukida i da sa 1. januarom<br />
1968. godine nastavlja sa radom kao <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje (prilikom reorgani<strong>za</strong>cije<br />
Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice i upisa u registar ovaj <strong>za</strong>vod je dobio ime „Jugoslavija”).<br />
Ja kao mlad pravnik sa doktoratom nauka, <strong>pravo</strong>sudnim ispitom i iskustvom<br />
u radu u <strong>pravo</strong>suđu, dolazim u „Jugoslaviju” po preporuci jednog bivšeg visokog<br />
službenika Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice kada je ovaj <strong>za</strong>vod još tražio stručnjake, sredinom<br />
aprila 1968. godine. Tu <strong>za</strong>tičem profesora Vladmira Jovanovića, koga sam inače<br />
poznavao sa predavanja na doktorskim studijama na Pravnom fakultetu u Beogradu<br />
i kao člana komisije na mom doktorskom usmenom ispitu, kao direktora identičnog<br />
sektora onom koji je vodio u Jugoslovenskoj <strong>za</strong>jednici. Nekoliko meseci po prijemu u<br />
sektor <strong>za</strong> pravne poslove ovog <strong>za</strong>voda, raspoređen sam u sektor koji je vodio profesor<br />
Jovanović na radno mesto savetnika <strong>za</strong> istraživanje prava <strong>osiguranja</strong> i tako postajem<br />
„njegov službenik.” Sektor je imao, pored njega, nas četiri službenika. Savetnika <strong>za</strong> aktuarske<br />
poslove i dva prevodioca koji su radili na poslovima dokumentacije, vođenja<br />
biblioteke i prevođenja. U okviru ovog sektora nekoliko godina radili smo na uvođenju<br />
jednog veoma složenog sistema bonus-malus u osiguranje autoodgovornosti i<br />
auto-kaska po uzorima po kojima se ovaj sistem sprovodio u francuskim osiguravajućim<br />
organi<strong>za</strong>cijama. Taj sistem je kasnije primenjen u uslovima <strong>osiguranja</strong> i tarifama<br />
premija „Zavod <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje Dunav.” Danas, takav razuđeni sistem <strong>za</strong><br />
subjektivi<strong>za</strong>ciju premija <strong>osiguranja</strong>, obaveznih franši<strong>za</strong> i doplataka <strong>za</strong> malus, odnosno<br />
umanjenje premije bonusa ne primenjuje ni jedno društvo <strong>za</strong> osiguranje u Srbiji.<br />
Takođe, radili smo na inoviranju drugih uslova <strong>osiguranja</strong> i tarifa premija, ali i izradi<br />
novih uslova <strong>osiguranja</strong> (na primer, uslovima <strong>osiguranja</strong> odgovornosti špeditera i dr.)<br />
Profesor Vladimir Jovanović je gotovo dnevno bio prisutan u <strong>za</strong>vodu <strong>za</strong> osiguranje i<br />
reosiguranje, bar 1–2 sata a ako nije mogao biti prisutan pozivao bi me telefonom da<br />
se informiše kako se odvija obavljanje tekućih poslova sektora.<br />
Međutim, razlog njegove dnevne prisutnosti nije bio isključivo sektor čiji je bio<br />
direktor. Zavod je bila nova osiguravajuća organ<strong>za</strong>cija, premda sa vrhunskim kadrovima<br />
jugoslovenskog nivoa preuzetih iz Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice u svim oblastima<br />
poslovanja <strong>za</strong>voda, i <strong>za</strong>to je imao veoma mnogo problema koje je trebalo dnevno<br />
rešavati a ipak nedovoljan broj sposobnih i iskusnih ljudi. Imao je četrdesetak filijala,<br />
sa velikim brojem ekspozitura i <strong>za</strong>poslenih. Dnevno su se <strong>za</strong>ključivali složeni<br />
3<br />
Biblioteku Jugoslovenske <strong>za</strong>jednice <strong>osiguranja</strong> je kasnije preuzeo i obogaćivala „Zavod <strong>za</strong><br />
osiguranje i reosiguranje Jugoslavija.” Danas, ova biblioteka deluje u sastavu A.D.O. Kompanija<br />
„Dunav osiguranje.”
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 193<br />
ugovori o osiguranju različitih vrsta <strong>osiguranja</strong>, likvidirale štete po njima, nastajali<br />
sporovi sa osiguranicima u vezi sa likvidacijom i, s njima u vezi, vodili sudski sporovi.<br />
Zato je profesor Jovanović, i ja uz njega, morao kao pomoć biti dnevno na ras<strong>pola</strong>ganju<br />
generalnom direktoru <strong>za</strong>voda i direktorima direkcija <strong>za</strong> osiguranje imovine,<br />
lica, transporta, re<strong>osiguranja</strong>... Kolegijumi direktora su se održavali nekoliko puta<br />
nedeljno i još po pravilu subotom pre podne, pa je i tu bilo obavezno prisustvo. Takođe,<br />
i na sednicama radničkog saveta <strong>za</strong>voda, kada su se očekivali, a gotovo uvek je to<br />
bio slučaj, otpori donošenju određenih odluka od strane direktora filijala koji su bili<br />
njegovi članovi i imali su veliku samostalnost filijala nasleđenu iz prethodnog teritorijalnog<br />
organizovanja organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> osiguranje i održanog nakon njihovog ulaska<br />
kao bivših samostalnih <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> osiguranje u „Zavod <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje<br />
Jugoslavija.”<br />
U jednom dužem periodu bili su aktuelni sporovi visoke vrednosti iz <strong>osiguranja</strong><br />
rizika gubitaka nastalih snimanjem i projekcijom snimljenih filmova i sporovi iz <strong>osiguranja</strong><br />
potraživanja iz izvoznih poslova koji su se vodili pred republičkim privrednim<br />
sudovima. I tu je bila potrebna ekspertska pomoć sektora koji je vodio profesor<br />
Jovanović, u kojima sam lično <strong>za</strong>stupao Zavod.<br />
Uvodila se nova organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>voda, zbog čega je bilo potrebe <strong>za</strong> angažovanjem<br />
stranih eksperata koji su dolazili u <strong>za</strong>vod iz Nemačke. U uspostavljanju i održavanju<br />
tih kontakata neizostavno je učestvovao profesor Vladimir Jovanović.<br />
Rečju, zbog operativnih poslova <strong>za</strong>daci sektora <strong>za</strong> istraživanje i dokumentaciju<br />
su bili u drugom planu. Ipak, u tom periodu sektor je 1972. godine pripremio i<br />
objavio jednu Zbirku sudskih odlika iz <strong>osiguranja</strong>, sa objašnjenima i komentarima<br />
u kojima su najveći broj objašnjenja i komentara napisali pored profesora Vladimira<br />
Jovanovića, pisac ovih redova i dr Ivica Jankovec. To je trajalo nešto više od tri godine<br />
koje sam proveo u „Zavodu <strong>za</strong> osiguranje i reosiguranje Jugoslavija” kao savetnik <strong>za</strong><br />
istraživanje prava <strong>osiguranja</strong> sa profesorom Vladimirom Jovanovićem kao direktorom<br />
sektora. On je sve te obaveze, i pored brojnih ostalih na Pravnom fakultetu u<br />
Beogradu, kao predavač po pozivu na drugim fakultetima u zemlji i inostranstvu,<br />
arbitar pri Spoljnotrgovinskoj arbitraži i drugde sa lakoćom i uvek u dobrom raspoloženju<br />
nosio. I istovremeno je, i pored svih njih, nalazio vremena da piše u širokoj<br />
oblasti privrednog i prava <strong>osiguranja</strong>. U životnom periodu u kome je delovao spadao<br />
je i do današnjih dana je ostao u najužoj grupi istaknutih profesora privrednog prava<br />
koje smo imali posle <strong>za</strong>vršetka Drugog svetskog rata.<br />
PROF. DR IVICA JANKOVEC (1937–2006)<br />
O profesoru dr Ivici Jankovecu je bilo reči kao osnivaču 1983. godine Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong>, članu Upravnog odbora Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije, odnosno <strong>Srbije</strong> i Crne Gore i Udruženja <strong>za</strong>
194<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
<strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u periodu od aprila 1998. do aprila 2005. godine, autoru nacionalnih<br />
jugoslovenskih referata i izveštaja na kongresima svetske AIDA, njegovim<br />
radovima napisanim i objavljenim u okviru Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
i Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije i kao jednom od koautora<br />
Zakona o osnovama sistema <strong>osiguranja</strong> i lica od 1990. i Komentara toga <strong>za</strong>kona iz<br />
1991. godine u poglavljima: „Od Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, preko<br />
Save<strong>za</strong> udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> do Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>” i<br />
„Propuštene šanse Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u razdoblju od aprila 2005.<br />
do decembra 2012.”)<br />
Magistrirao je i doktorirao na temama iz oblasti pomorskog prava. Bavio se teorijskim<br />
i praktičnim problemima privrednog i međunarodnog privrednog prava,<br />
opštom teorijom ugovora i drugim delovima opšteg dela građanskog prava, u kojim<br />
je oblastima objavio desetine knjiga i više od sto članaka od kojih je većina izvornog<br />
naučnog karaktera zbog čega je opravdano o njemu data ocena da je bio jedan od najvećih<br />
civilista koje smo imali (prof. dr Radovan Vukadinović, „In memoriam – Prof.<br />
dr Ivica Jankovec (1937–2006)”, Revija, br. 4/2006, str. 102). Životnu karijeru <strong>za</strong>vršio<br />
je kao redovni profesor privrednog prava na Pravnom fakultetu u Kragujevcu. S obzirom<br />
da se ovde opisuje njegov rad na polju prava <strong>osiguranja</strong>, ostaje da se osvrnem<br />
na njegove radove objavljene u okviru Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, knjige<br />
i radove iz prava <strong>osiguranja</strong> objavljene kod drugih izdavača i na njegov rad u praksi<br />
<strong>osiguranja</strong>.<br />
Profesor Jankovec je objavio <strong>za</strong>divljujuće impresivan broj radova iz prava <strong>osiguranja</strong><br />
kojima je dao ogroman doprinos rešavanju mnogih teorijskih i praktičnih problema<br />
koji su postojali ili su se kasnije javili u pravu <strong>osiguranja</strong>. O tome svedoče same<br />
teme o kojima je pisao. Za dva godišnja savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguranje<br />
<strong>Srbije</strong> održana 2001. godine i 2003. godine napisao je referate „O ne kim prav nim<br />
ka rak te ri sti ka ma ugo vo ra o re o si gu ra nju” i „Di rek ti va Evropske unije o osi gu ra nju<br />
ži vo ta od 2002. go di ne” koji su objavljeni u zbornicima radova sa tih savetovanja o<br />
kojima je već bilo reči u ovoj publikaciji. To su manji i uglavnom radovi stručno-<br />
-informativnog karaktera. Međutim, njegovi radovi objavljeni na druge teme i od<br />
drugih izdavača, posebno u objavljenim knjigama su od velikog naučnog i praktičnog<br />
dometa.<br />
Među napisanim knjigama koje se odnose na reosiguranje izdvojio bih monografiju<br />
„Ugovor o reosiguranju” objavljenu u izdanju Instituta <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong> u<br />
Beogradu, 1968. godine koja je prva stručna knjiga napisana na našem jeziku o tom<br />
ugovoru, sa osobinama sistemskog dela u koje su utkani brojni primeri <strong>za</strong> potrebe<br />
praktičara. Produbljujući ispitivanja u ovoj materiji objavio je članak „O ponudi <strong>za</strong><br />
<strong>za</strong>ključenje ugovora o reosiguranju”, u Osiguranje i privreda, br. 1–2/1968.<br />
Sledeća oblast kojom se mnogo i detaljno bavio je obavezno osiguranje od odgovornosti<br />
vlasnika motornih vozila. U toj oblasti objavio je u dva izdanja 1977. i 1985.
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 195<br />
godine knigu koja takođe na sistemski i sveobuhvatni način obrađuje ovu vrstu <strong>osiguranja</strong><br />
od velike praktične važnosti <strong>za</strong> bezbednost saobraćaja na putevima, privredu<br />
i život svakog pojedinca pod naslovom Obavezno osiguranje <strong>za</strong> štete od motornih vozila,<br />
(prvo izdanje, Savremena administracija; drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje,<br />
Naučna knjiga, Beograd), encikopedijskog obima od 318 strana. Ona je bila dugo<br />
vremena ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n priručnik <strong>za</strong> rešavanje praktičnih problema koji se pojavljuju<br />
u ovom osiguranju. Korišćena je od strana praktičara, gde god oni radili, a bavili su<br />
se ovim osiguranjem (<strong>za</strong>posleni u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama, advokati, sudije).<br />
U ovoj oblasti, posle objavljivanja pomenute knjige, objavio je veliki broj članaka<br />
koji su se odnosili na inostrano osiguranje ili probleme u vezi sa primenom rešenja o<br />
toj i drugim vrstama obaveznih <strong>osiguranja</strong> u saobraćaju u propisima donetim posle<br />
objavljivanja pomenute knjige. Pomenuću neke od njih koji su studijskog karaktera,<br />
uglavnom napisanih na više desetina stranica: „Osiguranje motornih vozila u SAD<br />
u poređenju sa nekim rešenjima u osiguranju motornih vozila kod nas”, Osiguranje i<br />
privreda, br. 7–8/1969; „Povodom novih propisa o obaveznom osiguranju u saobraćaju”,<br />
Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, 1977, januar–april; „Društvena uloga obaveznog<br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> štete od motornih vozila (i nedoslednosti u njenom sprovođenju)”,<br />
Jugoslovenska tribina <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>, Sarajevo, 1989; „Limit obaveze osiguravača<br />
u osiguranju autoodgovornosti”, Pravo, teorija i praksa, br. 10/1996; „Nekoliko<br />
predloga uz pravnu regulativu o obaveznom osiguranju od autoodgovornosti” u<br />
knjizi Naknada štete i ugovor o osiguranju, Privredna akademija u Novom Sadu, 2004;<br />
„Povodom Nacrta <strong>za</strong>kona o obaveznom osiguranju u saobraćaju”, u knjizi Primena<br />
novih <strong>za</strong>kona u oblasti privrede, <strong>pravo</strong>suđa i radnih odnosa, Zlatibor, 2005. Komentare<br />
rešenja koja se odnose na osiguranje auto-odgovornosti i druga obavezna <strong>osiguranja</strong><br />
u saobraćaju, prema propisima sadržanim u Zakonu o osnovama sistema <strong>osiguranja</strong><br />
i lica iz 1990. godine objavio je u napred pomenutom komentaru toga <strong>za</strong>kona iz 1991,<br />
a komentare rešenja sadržanih u Zakonu o osiguranju imovine i lica iz 1996. godine u<br />
komentaru toga <strong>za</strong>kona koje je objavilo preduzeće „Dunav Preving” iste godine (ostali<br />
koautori komentara ovog <strong>za</strong>kona iz 1996. godine bili su profesor Predrag Šulejić,<br />
Dobrosav Ogrizović i Branko Rajičić).<br />
Treća oblast u kojoj je takođe objavio više radova je statusno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>.<br />
U toj oblasti pomenuću neke od većeg značaja: „Nadzor nad radom osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija u SAD”, Osiguranje i privreda, br. 10–11/1969; „Činioci koji su od značaja<br />
<strong>za</strong> određivanje maksimalnog samopridržaja”, savetovanje Udruženja osiguravajućih<br />
organi<strong>za</strong>cija Jugoslavije o osiguranju industrije i civila, Trogir, 1982. i „Pravni režim<br />
sredstava <strong>osiguranja</strong>”, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 6/1987.<br />
Mnogo veću pažnju od statusnog prava <strong>osiguranja</strong> kolega Jankovec je poklonio<br />
oblasti koja profiliše proizvode <strong>osiguranja</strong>, tj. ugovoru o osiguranju. U toj oblasti je<br />
napisao komentar odredaba Zakona o obligacionim odnosima iz 1978. godine kojima<br />
se i danas uređuje u našem pravu ugovor o osiguranju u knjizi Komentar Zakona
196<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
o obligacionim odnosima, Kulturni centar Gornji Milanovac i Pravni fakultet Kragujevac,<br />
Gornji Milanovac i Kragujevac, 1980. Objavio je i brojne studijske članke u toj<br />
oblasti kao što su: „Obave<strong>za</strong> na plaćanje premije <strong>osiguranja</strong>”, Anali Pravnog fakulteta u<br />
Beogradu, juni–juli 1972; „Saosiguranje kao pravni odnos”, Anali Pravnog fakulteta u<br />
Beogradu, br. 1–4/1983; „Zastarelost regresnog potraživanja osiguravača”, Privrednopravni<br />
priručnik, br. 3/1983; „Pravni značaj uslova <strong>osiguranja</strong>”, Osiguranje udruženog<br />
rada, br. 1/1986.<br />
Pored ovih četiri oblasti u pravu <strong>osiguranja</strong> u kojima je Ivica Jankovec ostavio<br />
nesumnjiv orginalni trag u našoj literaturi i najviše pisao, on se bavio i drugim oblastima<br />
i vrstama <strong>osiguranja</strong> čime je poka<strong>za</strong>o da ne postoji oblast i vrsta <strong>osiguranja</strong> u<br />
kojoj ne može kreativno da piše i da da svoj orginalni doprinos literaturi prava <strong>osiguranja</strong><br />
i praksi <strong>osiguranja</strong>. Transportnim osiguranjem se bavio u knjizi Saobraćajno<br />
<strong>pravo</strong>, prvo izdanje, Privredna štampa, Beograd, 1979; drugo izdanje, Naučna knjiga,<br />
Beograd, 1990. O osiguranju kredita i potraživanja pisao je u člancima „Osiguranje<br />
kredita prema pravilima nekih evropskih zemalja”, Zbornik radova o stranom i uporednom<br />
pravu, sv. III, Institut <strong>za</strong> uporedno <strong>pravo</strong>, Beograd, 1965. i „Osiguranje potraživanja<br />
kao sredstvo obezbeđenja u međunarodnim privrednim poslovima”, Proizvodnja,<br />
novembar 1980. O osiguranju brodova u izgradnji napisao je referat „Neki<br />
problemi u vezi sa osiguranjem brodova u izgradnji (uporednopravni prikaz)”, objavljen<br />
u knjizi posvećenoj savetovanju Pravni problemi ugovora o građenju i popravke<br />
brodova, u organi<strong>za</strong>ciji Instituta <strong>za</strong> međunarodno <strong>pravo</strong> i međunarodne odnose u<br />
Zagrebu, Rijeka, 1965. Osiguranjem života bavio se u obimnom članku „Osiguranje<br />
života”, Evropsko <strong>za</strong>konodavstvo, (I) broj 3/2003, (II) broj 4/2003 i (III) broj 5/2003.<br />
Pažnju je posvetio i osiguranju od odgovornosti <strong>za</strong> nedostatke stvari u članku „Osiguranje<br />
od odgovornosti <strong>za</strong> štete od stvari sa nedostatkom”, Anali Pravnog fakulteta<br />
u Beogradu, br. 6/1982. Takođe, pisao je o osiguranju rizika koji ugrožavaju žvotnu<br />
sredinu, u članku „Pokriće iz <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> štete koje ugrožavaju životnu sredinu”,<br />
u knjizi Zaštita životne sredine, Institut <strong>za</strong> pravna i društvena istraživanja Pravnog<br />
fakulteta u Nišu, 1976, a o osiguranju poljoprivrede u članku „Rizici i osiguranje u<br />
poljoprivrednoj proizvodnji”, Poljoprivreda, br. 7/1969.<br />
Ivicu Jakoveca sam upoznao 1968. godine prilikom dolaska na rad u „Zavod <strong>za</strong><br />
osiguranje i reosiguranje Jugoslavija.” Tada i do fuzije sa „Zavodom <strong>za</strong> osiguranje<br />
Beograd” u „Zavod <strong>za</strong> osiguranje Dunav”, koje se odigralo 1974. godine, bio je direktor<br />
Direkcije <strong>za</strong> reosiguranje. Kao savetnik u Sektoru <strong>za</strong> pravne poslove i kasnije<br />
savetnik <strong>za</strong> istraživanje prava <strong>osiguranja</strong> u Sektoru <strong>za</strong> istraživanje i dokumentaciju<br />
u ovom Zavodu, često sam se sa njim susretao i diskutovao na sedinicama kolegijuma<br />
direktora i radničkim savetima Centrale Zavoda. Sećam ga se kao izvanrednog<br />
saradnika na svim problemima koji su se pojavljivali u radu Zavoda, u odnosima sa<br />
državnim organima, osiguranicima Zavoda i sudovima u rešavanju sporova koje je
ONI ZASLUŽNI PRE NAS ZA OSNIVANJE I AFIRMACIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO... 197<br />
Zavod vodio. Njegovi stavovi o problemima o kojima smo raspravljali su uvek bili<br />
jasni i argumentovani i prihvatani kao konačni.<br />
Završiću ovaj kraći omaž kolegi Jankovecu <strong>za</strong>ključkom da je on svojim objavljenim<br />
radovima u kojima se bavio teorijskim i praktičnim problemima prava <strong>osiguranja</strong><br />
i praktičnim radom u osiguranju <strong>za</strong>uzeo mesto u najužoj grupi istaknutih<br />
profesora i eksperata u oblasti prava <strong>osiguranja</strong> koje smo imali od kraja Drugog svetskog<br />
rata do danas. Bio je, koliko mi je poznata i dostupna literatura našeg prava<br />
<strong>osiguranja</strong>, najplodniji i najraznovrsniji pisac u ovoj oblasti u razdoblju u kome je<br />
živeo i radio.<br />
Beograd, 10. januara 2013.
Odeljak V: BIBLIOGRAFIJA I LITERATURA<br />
/ CHAPTER V: BIBLIOGRAPHY AND LITERATURE<br />
Doc. dr Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA<br />
PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
1. PREDGOVOR BIBLIOGRAFIJI<br />
Kako bismo „otrgli” od <strong>za</strong>borava radove autora, domaćih i stranih, kako univerzitetskih<br />
profesora, tako i stručnjaka iz prakse koji su svojim referatima, člancima,<br />
prikazima, komentarima i anali<strong>za</strong>ma dali veliki doprinos afirmaciji i radu Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> (dalje u tekstu: Udruženje), Udruženje je odlučilo da<br />
vodi bibliografiju objavljenih radova. Bibliografija je odraz težnje da se putem pisane,<br />
odnosno štampane reči da doprinos razvoju i unapređenju domaćeg prava <strong>osiguranja</strong>.<br />
Ova bibliografija pokriva referate objavljene u zbornicima radova s godišnjih<br />
savetovanja Udruženja u periodu 2001–2012, kao i članke, prikaze članaka, prikaze<br />
i komentare sudskih odluka, objavljene u Reviji u periodu 2002–2012. 1 Bibliografija<br />
obuhvata i radove autora objavljene povodom prvog godišnjeg savetovanja Udruženja<br />
<strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije održanog 20. i 21. aprila. 1971. u časopisu Osiguranje<br />
i privreda, koje Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> prisvaja kao isključivo<br />
„svoje” i svoje prvo savetovanje, pre svega zbog toga što je ono pravni sledbenik jugoslovenskog<br />
udruženja. Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u vreme održavanja<br />
ovog savetovanja je bilo sekcija, bez svojstva pravnog lica jugoslovenskog udruženja.<br />
Samo jedan autor rada na ovom savetovanju nije bio iz sastava tadašnje srpske sekcije<br />
Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije. Savetovanje je organizovano u Beogradu. 2<br />
Bibliografija predstavlja izvor informacija o tome šta je i kada (u kom periodu)<br />
najviše okupiralo pažnju autora. Ona nam otkriva na koja su pitanja dati odgovori,<br />
ali i na koja tek treba dati odgovore sa stanoviša vremena kada su radovi, smešteni u<br />
bibliografiju, objavljeni. Ona svedoči o naporima domaćih autora da sagledaju pro-<br />
1<br />
Bibliografija ne obuhvata prevode direktiva EU i pregled sudske prakse bez komentara.<br />
2<br />
Videti više o kontinuitetu statusnog organizovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u<br />
osvrtima koje su napisali <strong>za</strong> ovu publikaciju prof. P. Šulejić i prof. J. Slavnić. Napomenimo da je u<br />
uvodnoj reči <strong>za</strong> broj 6–7 časopisa „Osiguranje i privreda“, redakcija tog časopisa pogrešno navela da<br />
je ovo savetovanje održano 9. i 10. ožujka (marta) 1971, što demantuje i kopija oglasa objavljenog<br />
<strong>za</strong> ovo savetovanje u Politici 18. aprila te godine koji je kao izvor <strong>za</strong> pisanje ove publikacije objavljen<br />
u zbirci dokumenata – njenom drugom delu.
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
199<br />
bleme domaćeg <strong>osiguranja</strong>, ali i o istovremenoj <strong>za</strong>interesovanosti <strong>za</strong> uporedna rešenja<br />
brojnih država (najčešće evropskih, odnosno EU). Važan doprinos u upoznavanju sa<br />
uporednim rešenjima dali su i mnogobrojni eminentni strani autori. Za svakog budućeg<br />
autora radovi predstavljeni u bibliografiji mogu biti putokaz <strong>za</strong> dalja istraživanja<br />
i unapređenje domaćeg prava <strong>osiguranja</strong>, ali istovremeno i pomoć <strong>za</strong>konodavcu u<br />
oblikovanju propisa iz ove oblasti. Ovom prilikom se <strong>za</strong>hvaljujemo svima koji su<br />
svojim člancima, ali i drugim prilozima učestvovali u radu Udruženja (na godišnjim<br />
savetovanjima i u Reviji), budući da bez njih ne bi bilo ni savetovanja, ali ni Revije<br />
kao ni ove bibliografije. Zahvaljujući njima, ali neizostavno i urednicima zbornika i<br />
recenzentima, kao i uredništvu i redakciji našeg časopisa, održan je kontiuitet održavanja<br />
savetovanja i izlaženja Revije.<br />
Kratak pregled bibliografije <strong>za</strong>počinjemo podsećanjem na autore koji su svoje<br />
referate napisali povodom pomenutog savetovanja Jugoslovenskog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> održanog daleke 1971, a objavljene u brojevima 6–7, 8 i 9–10 časopisa<br />
Osiguranje i privreda. Te godine, na temu „Zakonsko regulisanje obligacionih odnosa<br />
iz <strong>osiguranja</strong>”, svoj veliki doprinos afirmaciji prava <strong>osiguranja</strong>, dali su: prof. dr Jovan<br />
Slavnić, prof. dr Predrag Šulejić, prof. dr Borislav Blagojević, prof. dr Ivica Jankovec,<br />
prof. dr Vladimir Jovanović, prof. dr Nikola Nikolić, prof. dr Slavko Carić, dr Vjekoslav<br />
Bučić, dr Ljubiša Milošević, dr Vojislav Sokal, dr Marija Vučković i Ljubica<br />
Stamenković.<br />
Neki od njih i danas vrlo vredno i požrtvovano rade – prof. dr Jovan Slavnić,<br />
danas predsednik Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i prof. dr Predrag Šulejić,<br />
počasni predsednik Udruženja. Njihov lični ugled, iskustvo i autoritet, preneli su i na<br />
Udruženje. Veliki trud na unapređenju rada Udruženja i njegovog renomea, ogleda<br />
se i u velikom broju radova koje su pomenuti profesori napisali, posebno prof. dr<br />
Jovan Slavnić. Među njegovim radovima mogu se naći raznovrsne teme koje su mu<br />
okupirale pažnju (ugovor o osiguranju, brokeri <strong>osiguranja</strong>, obavezno osiguranje sa<br />
različitih aspekata, rešenja u pogledu ugovora o osiguranju koja treba prihvatiti u<br />
prednacrtu Građanskog <strong>za</strong>konika Republike <strong>Srbije</strong>), kako kroz članke, tako i kroz<br />
komentare sudskih presuda i prikaze.<br />
U bibliografiji dominiraju radovi domaćih autora u odnosu na strane. Ovakvom<br />
proseku nesumnjivo doprinosi to što je u prve četiri godine izlaženja Revije (period<br />
2002–2005. godine) objavljeno samo pet priloga autora koji nisu bili iz <strong>Srbije</strong> (tri iz<br />
Crne Gore, jedan iz Slovenije i jedan iz Hrvatske). Strani autori potiču iz različitih<br />
država. Među njima su neke bivše republike Socijalističe Federativne Republike Jugoslavije<br />
(Hrvatska, Slovenija, Makedonija), danas samostalne države. Ima autora iz<br />
Grčke, Italije, Austrije, Brazila, Španije, Velike Britanije, Nemačke, Poljske, Sjedinjenih<br />
Američkih Država, Kine. Raznolikost država iz kojih potiču autori govori o plodnoj<br />
saradnji koje je Udruženje uspostavilo sa pojedincima i institucijama pomenutih<br />
država. Naravno, sasvim opravdano je <strong>za</strong> očekivati, kako se proširuje međunarodna
200<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
saradnja Udruženja u okviru AIDA, da će Udruženje i ubuduće nastaviti saradnju sa<br />
autorima iz pomenutih i drugih država EU i truditi se da ta saradnja bude intenzivnija.<br />
Istovremeno, izvesno je <strong>za</strong> očekivati da će Udruženje raditi i na proširenju saradnje<br />
sa autorima iz onih država koje su, odnosno nisu članice EU, a koje nisu prethodno<br />
pomenute. Na izražena očekivanja ukazuju trendovi koje možemo ustanoviti analizom<br />
objavljenih radova stranih autora u Reviji i autora referata na godišnjim savetovanjima<br />
Udruženja u poslednje tri godine (2010–2012).<br />
Pregled autora i njihovih radova dat u bibliografiji, sadržaj objavljenih Revija i<br />
generalnih tema godišnjih savetovanja Udruženja govori o smeru kretanja domaćeg<br />
prava <strong>osiguranja</strong> koje je iniciralo i vodi Udruženje. Praktično, iz godine u godinu,<br />
osnovna tema radova objavljenih u Reviji i zbornicima radova je usklađivanje prava<br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> s <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong> EU, što postaje „temelj”, tj. <strong>pola</strong>zna platforma<br />
<strong>za</strong> analizu domaćeg prava, propisa, uočavanje nedostataka i problema, izmenu regulative,<br />
traženje najboljih rešenja <strong>za</strong> domaće <strong>za</strong>konodavstvo i praksu <strong>osiguranja</strong>. Iz većine<br />
radova „rodili” su se <strong>za</strong>ključci, predlozi i poruke (objavljene u Reviji) u vezi s tim<br />
kako poboljšati domaću regulativu. Nažalost, ne može se reći da je <strong>za</strong> sve te predloge<br />
stručne javnosti izložene u radovima autora koje je objavilo Udruženje, bilo dovoljno<br />
„sluha” od strane regulatornih organa.<br />
Po broju objavljenih priloga (različitih vrsta – članaka, prika<strong>za</strong>, komentara sudskih<br />
presuda), pored profesora dr Jovana Slavnića i profesora dr Predraga Šulejića,<br />
izdvajaju se i: prof. dr Slobodan Jovanović, prof. dr Jasna Pak, prof. dr Katarina Ivančević,<br />
prof. dr Volfgang Rorbah, doc. dr Jasmina Labudović Stanković, prof. dr Siniša<br />
Ognajnović, dr Zoran Radović, mr Jelena Gazivoda i mr Slobodan Ilijić. Različite<br />
teme i aktuelni događaji motivisali su ove autore da pišu. Tako su ih <strong>za</strong>nimali: ugovor<br />
o osiguranju, obavezno osiguranje, osiguranje od odgovornosti, nadzor u osiguranju,<br />
osiguranje kredita, <strong>za</strong>štita potrošača (korisnika usluga <strong>osiguranja</strong>), osiguranje života,<br />
transportno osiguranje, penzijski sistem, sudska praksa.<br />
Važno mesto u svakoj bibliografiji, te i ovoj, imaju mladi autori i njihovi radovi.<br />
Među njima, neki su i<strong>za</strong>šli iz anonimnosti i afirmisali se (doc. dr Slavko Đorđević,<br />
doc. dr Loris Belanić, mr Andrej Pak), dok se drugi „razvijaju” u tom smeru (Novembar<br />
Stojanović, Bojan Jovanović). Udruženju je veoma drago što su mladi autori<br />
poka<strong>za</strong>li interesovanje <strong>za</strong> njegov rad, te ih ovom prilikom podstičemo i pozivamo da<br />
i dalje vredno pišu i rade.<br />
Kako bi održalo kontinuitet, Udruženje će i u narednim godinama nastaviti da<br />
vodi bibliografiju i truditi se da je proširi u dva smera. Jedan smer vodi u prošlost. U<br />
tom smislu, nastojaćemo da obuhvatimo radove autora objavljene u časopisu Osiguranje<br />
i privreda (u <strong>za</strong>visnosti koliko je to izvodljivo zbog činjenice da su mnogi brojevi<br />
časopisa „nestali” iz domaćih biblioteka, rashodovani, <strong>za</strong>tureni, ostali kod čitalaca i<br />
sl). Drugi smer širenja bibliografije vodi u budućnost. U tom smislu očekujemo kako<br />
od dosadašnjih, tako i novih autora (domaćih i stranih) da nam u tom cilju pomognu,
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
201<br />
i to objavljivanjem članaka i drugih priloga, a mi ćemo njihov trud <strong>za</strong>beležiti i sačuvati<br />
od <strong>za</strong>borava. Udruženje je počelo da vodi bibliografiju i na engleskom jeziku, kako<br />
bi i strani autori bili upoznati s celokupnom bibliografijom Udruženja.<br />
Pregled godišnjih tema Savetovanja Udruženja od 2001–2012. i 1971.<br />
13. „I<strong>za</strong>zovi usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa evropskim (EU) <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>”,<br />
zbornik radova, 2012.<br />
12. „Promene u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u okviru evropskog (EU) razvoja prava<br />
<strong>osiguranja</strong>”, zbornik radova, 2011.<br />
11. „Evropske (EU) reforme u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>”, zbornik radova, 2010.<br />
10. „Evropski put” prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, posebno ugovora o osiguranju”, zbornik<br />
radova, 2009.<br />
9. „Usklađivanje <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa sistemom <strong>osiguranja</strong> Evropske unije”, zbornik<br />
radova, 2008.<br />
8. „Integracija prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u evropski (EU) sistem <strong>osiguranja</strong>”, zbornik<br />
radova, 2007.<br />
7. „Osiguranje u susret procesu pridruživanja <strong>Srbije</strong> i Crne Gore Evropskoj uniji”,<br />
zbornik radova, 2006.<br />
6. „Osiguranje u svetlu novog <strong>za</strong>konodavstva”, zbornik radova, 2005.<br />
5. „Privreda i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”, zbornik radova, 2004.<br />
4. „Pravo <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”, zbornik radova, 2003.<br />
3. „Novo <strong>za</strong>konodavstvo u osiguranju imovine i lica”, zbornik radova, 2002.<br />
2. „Savremeni problemi u osiguranju imovine i lica”, zbornik radova, 2001.<br />
1. „Zakonsko regulisanje obligacionih odnosa iz <strong>osiguranja</strong>”, časopis Osiguranje<br />
i privreda, br. 6–7, 8, 9–10, 1971.
202<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
2. RE GI STAR AUTO RA I NA SLO VI ČLANAKA I DRU GIH PRI LO GA 3<br />
Re vi ja <strong>za</strong> pra vo osi gu ra nja (RE)<br />
Osiguranje i privreda (OIP)<br />
Zbornik radova (ZB)<br />
Broj i godina izdanja časopisa i/ili godina<br />
izdanja Zbornika radova<br />
Pre zi me, ime auto ra i na ziv ra da<br />
Acin mr Isi do ra<br />
– Osiguranje od odgovornosti <strong>za</strong> proizvode sa nedostatkom 2/2010/ RE<br />
Ba bić dr Ili ja<br />
– Na kna da šte te i ugovor o osi gu ra nju<br />
– Naknada štete u vidu novčane rente<br />
Ba dža Ra de<br />
– Od nos druš ta va <strong>za</strong> osi gu ra nje i prav nih li ca ovlaš će nih <strong>za</strong> vr še nje tehnič<br />
kih pre gle da u spro vo đe nju osi gu ra nja auto od go vor no sti i re gi straci<br />
je mo tor nih vo zi la<br />
Ba la ban mr Mla den<br />
– Slabosti nadzora u postupku oduzimanja dozvole društvima <strong>za</strong> osigura<br />
nje<br />
Belanić dr Loris<br />
– Ugovor o osiguranju od odgovornosti arhitekata i inženjera u<br />
graditeljstvu u hrvatskom pravu i pravu nekih država EU<br />
– Ugovor o osiguranju sposobnosti vraćanja kredita prema uslovima<br />
<strong>osiguranja</strong> hrvatskih društava <strong>za</strong> osiguranje, kritika i prijedlozi reforme<br />
u poredbenom pravu<br />
– Ugovor o osiguranju pravne <strong>za</strong>štite u poredbenom pravu, s osvrtom na<br />
hrvatsko <strong>pravo</strong><br />
Bi on da Edi<br />
– Predstoji donošenje novog statuta Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
– Odr ža na re dov na sed ni ca Skupšti ne Udru že nja <strong>za</strong> pra vo osi gu ra nja Srbi<br />
je 24. apri la 2009. go di ne<br />
Bla go je vić dr Bo ri slav<br />
– Aktuelni problemi u vezi sa nacrtom amandmana i regulisanja odnosa<br />
iz ugo vo ra o osi gu ra nju<br />
3-4/2003/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
3/2010/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
2012/ZB<br />
1/2012/RE<br />
2011/ZB<br />
1-2/2010/RE<br />
3-4/ 2009/RE<br />
3<br />
Glav ni ured nik: prof. dr Jo van Slav nić. Priredila: doc. dr Jasmina Labudović Stanković.<br />
6-7/1971/OIP
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
203<br />
Bobera Predrag<br />
– Aktuelni trenutak i perspektive razvoja tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji u<br />
2011. godini<br />
Bogdanović Mileva<br />
– Nadležnost sudova u sporovima iz <strong>osiguranja</strong> sa međunarodnim elemen<br />
tom, kod nas i u ze mlja ma EU<br />
– Novčana naknada nematerijalne štete<br />
– Naknada štete iz sredstava Garantnog fonda po osnovu odgovornosti<br />
druš tva <strong>za</strong> osi gu ra nje nad ko jim je otvo ren ste čaj ni po stu pak<br />
– Odgovornost advokata i osiguranje <strong>za</strong> štetu od advokaturske delatnosti<br />
– Če tvr ta di rek ti va EU u obla sti oba ve znog osi gu ra nja mo tor nih vo zi la<br />
-tzv. di rek ti va <strong>za</strong> <strong>za</strong>š ti tu po se ti laca<br />
– Kri tič ki osvrt na „Kri tič ki osvrt na sta vo ve su do va iz ra že ne u pre su di<br />
Vr hov nog su da Sr bi je PREV. 183/05 od 30. ju na 2005. go di ne”<br />
Bo gi će vić Mir ja na<br />
– Odgovornost uprave društva <strong>za</strong> osiguranje <strong>za</strong> funkcionisanje sistema<br />
interne kontrole i upravljanje rizikom<br />
– In ter na re vi zi ja u osi gu ra va ju ćim kom pa ni ja ma – mo guć nost <strong>za</strong> do dava<br />
nje vred no sti<br />
Borojević Vesna<br />
– Pravo osiguravača na regres prema Garantnom fondu<br />
– Za pa ža nje po vo dom sud ske od lu ke či ja je sen ten ca: „Obaveze garant<br />
nog fon da <strong>za</strong> šte te od ino stra nih vo zi la“, Vrhovni sud <strong>Srbije</strong>, Rev.<br />
2433/00<br />
Borselli mr Angelo<br />
– Pažnja usmerena na gigante: Nadzor osiguravajućih grupa i društava <strong>za</strong><br />
osiguranje u okviru finansijskih konglomerata u evropskom pravu<br />
– Cognosceat emptor: O obavezi osiguravača na davanje informacija<br />
potencijalnom osiguraniku u Evropi<br />
– Nekorektni uslovi u ugovorima o osiguranju<br />
2/2011/RE<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
4/2007/RE<br />
2011/ZB<br />
4/2010/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
3/2012/RE<br />
2/2011/RE<br />
2/2012/RE<br />
Bošković Margerita,<br />
– Osi gu ra nje od šte ta usled zlo u po tre be plat nih i kre dit nih kar ti ca 1-2/2003/RE<br />
Bučić dr Vjekoslav<br />
– Prenošenje ugovora o osiguranju i promena interesa u osiguranju 9-10/1971/OIP<br />
Bu ko ro vić Ne la<br />
– Prikaz članka: Christian Fit<strong>za</strong>u, Christian Perkuhn “Reforma Zakona o<br />
ugovoru o osiguranju Nemačke – Potcenjen dugoročan rizik”<br />
– Prikaz član ka: Karel von Hulle, Solventnost II bi mogao da postane<br />
svetski model<br />
– Prikaz član ka: Christian Armbrüster, Zakon o genetskoj dijagnostici u<br />
praksi <strong>osiguranja</strong><br />
– Prikaz članka: dr Peter Eichler Privati<strong>za</strong>cija i konkurencija u<br />
<strong>za</strong>konskom zdravstvenom osiguranju<br />
– Pri kaz član ka: Mag. Ger lin de Wag ner, „Put ka no vom Za ko nu o nad zoru<br />
osi gu ra nja”<br />
– Pri kaz član ka: Dr. Ste fan Lip pe, „Osi gu ra va či sta bi li zu ju fi nan sij ska tržišta”<br />
3/2011/RE<br />
2/2011/RE<br />
2/2011/RE<br />
1/2011/RE<br />
4/2010/RE<br />
4/2010/RE
204<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Bu ko ro vić Ne la<br />
– Pri kaz: Spor 7 Ob 202/07t Vr hov nog su da Austri je o do puš te no sti klauzule<br />
u opštim uslovima <strong>osiguranja</strong> od nesrećnog slučaja o snošenju<br />
troškova <strong>za</strong> arbitražnu lekarsku komisiju prema odnosu pobednik-pora<br />
že ni<br />
– Pri kaz član ka: Dr Chri stian Ar mbu ster “Na pu tu ka evrop skom ugo voru<br />
o osiguranju”<br />
– Pri kaz presude Po kra jin skog su da u Ha no ve ru br. 18 O 193/08 u spo ru<br />
po vo dom oba ve ze fi nan sij skih po sred ni ka da iz o sta ve od re đe ne iz ra ze<br />
pri li kom re kla mi ra nja, ob ja vlje noj 30. 6. 2009. go di ne<br />
– Pri kaz član ka: Er win Gisch, “Od go vor nost or ga na kor po ra ci ja <strong>za</strong> ne dovoljno<br />
osiguranje”,<br />
Brandão Mayra Júlia Teixeira<br />
– Princip savesnosti, nesavršenost tržišta i moralni rizik u osiguranju<br />
poljoprivrede<br />
Ca rić dr Slav ko<br />
– Reforma sistema <strong>osiguranja</strong> kod nas i lična <strong>osiguranja</strong><br />
– O neophodnosti izrade novih statusnih propisa iz oblasti <strong>osiguranja</strong><br />
kod nas<br />
– Organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> osiguranje i neophodnost promene propisa o njihovom<br />
pravnom položaju<br />
– Zastupanje u poslovima <strong>osiguranja</strong><br />
Ca sa res san José Mar ti Isa bel<br />
– Evropski pravni sistem odgovornosti izvođača radova, posebno građanskopravna<br />
odgovornost <strong>za</strong> štete koje prouzrokuju njegovi pomoćni<br />
ci<br />
– Za kon o ugo vo ru o osi gu ra nju Špa ni je i pred vi đe ne iz me ne<br />
Cerović dr Milan<br />
– Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi, sa naglaskom na probleme u<br />
primeni u Srbiji<br />
– Tržište <strong>osiguranja</strong> Republike <strong>Srbije</strong> u 2010. godini – rezultati<br />
poslovanja društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Neke novine u Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju<br />
– Ulo ga i cilj or ga ni <strong>za</strong> ci je Ga rant nog fon da u ze mlja ma u okru že nju i nekim<br />
ze mlja ma Evropske unije<br />
– Usklađivanje <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti sa standardima u međunarodnom<br />
sistemu zelene karte<br />
– Biro osiguravača u Srbiji i Crnoj Gori<br />
– Funk ci ja i or ga ni <strong>za</strong> ci ja Ga rant nog fon da<br />
– Uključivanje <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti u sistem međunarodne zelene<br />
kar te<br />
Chrissanthis dr Christos<br />
– Smisao i značaj pojmova „osigurani događaj, „osigurani slučaj”, „rizik” i<br />
„ne zgo da” u upo red nom pra vu osi gu ra nja.<br />
2/2010/RE<br />
2/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
4/2011/RE<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
9-10/ 1971/OIP<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2012/ZB<br />
2/2011/RE<br />
3/2010/RE<br />
2009/ZB<br />
2007/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
3/ 2007/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
205<br />
Croly Colin<br />
– Pitanja u vezi sa „istovetnošću isplata” u reosiguranju prema engleskom<br />
pravu, uz komparativni pregled pravnih sistema Nemačke i SAD<br />
Ći rić dr Jo van<br />
– Te ro ri <strong>za</strong>m – ri zi ci i osiguranje<br />
– Savetovanje o prevarama u osiguranju<br />
Čo lo vić dr Vla di mir<br />
– Sta tus fi li ja la stra nih osi gu ra va ju ćih druš ta va u EU i dr ža va ma ko je su<br />
kandidati <strong>za</strong> član stvo u EU<br />
– Spe ci fičnosti primene rokova <strong>za</strong>starelosti potraživanja u osiguranju<br />
– Re tro ak tiv no dej stvo Za ko na o osi gu ra nju<br />
– Oba ve znost osi gu ra nja ste čaj nog uprav ni ka po Za ko nu o ste čaj nom<br />
postupku Republike Srpske<br />
– Di rek ti va 2001/17/ EU o or ga ni <strong>za</strong> ci ji i li kvi da ci ji osi gu ra va ju ćih društa<br />
va<br />
Ćurković dr Marijan<br />
– Novi sustav obveznog <strong>osiguranja</strong> od automobilske odgovornosti u Republici<br />
Hrvatskoj<br />
– Ob li ci ne ma te ri jal ne šte te i kri te ri ji <strong>za</strong> određivanje na kna de (kom para<br />
tiv ni pre gled <strong>za</strong> ko no dav stva i sud ske prak se u ne kim evrop skim zemlja<br />
ma)<br />
– Pe ta di rek ti va EU o oba ve znom osi gu ra nju od gra đan ske od go vor no sti<br />
<strong>za</strong> štete od motornih vozila<br />
Damjanović Daniel<br />
– Osvrt na prаvnо rеgulisаnjе prеuzimаnjа kva li fikovanog udеlа u<br />
društvimа zа оsigurаnjе u јugоistоčnој Evrоpi<br />
Da vi do vić De jan<br />
– Načelo istovetnosti sudbine u ugovoru o reosiguranju<br />
– Rešavanje sporova iz ugovora o reosiguranju sa inostranim elementom<br />
– Re or ga ni <strong>za</strong> ci ja ste čaj nog du žni ka kao po sle di ca od go vor no sti <strong>za</strong><br />
azbest ne šte te u SAD<br />
– Azbe sto <strong>za</strong> – i<strong>za</strong> zov <strong>za</strong> osi gu ra va ča još uvek<br />
– Prenos portfelja – odluka engleskog suda u slučaju SOMPO<br />
Dedijer Milovan<br />
– Pravna priroda granice odgovornosti osiguravača <strong>za</strong> štetu pričinjenu<br />
tre ćim li ci ma<br />
De mi ra kou mr Ma ria<br />
– Uporedna studija o posredovanju u osiguranju <strong>za</strong>snovana na odgovorima<br />
nacionalnih sekcija AIDA, izveštajima i diskusijama učesnika tokom<br />
sa sta na ka Rad ne gru pe AIDA <strong>za</strong> di stri bu ci ju pro iz vo da osi gu ranja<br />
Di vljan Ne boj ša<br />
– Ak tu el ni tre nu tak i per spek ti ve raz vo ja tr žiš ta osi gu ra nja u Sr bi ji<br />
– Aktuelna pitanja tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji u svetlu svetske finansijske<br />
kri ze<br />
1/2012/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2006/ZB<br />
2004/ZB<br />
3-4/2005/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
4/2007/RE<br />
2001/ZB<br />
2/2010/RE<br />
3/2010/RE<br />
2/2009/RE
206<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Di vljan Ne boj ša<br />
– Aktuelna pitanja tržišta <strong>osiguranja</strong> u Srbiji<br />
– Sti mu li sa ti ve li kr svet ske osi gu ra va če da in ve sti ra ju u kom pa ni je ov de,<br />
a ne da po sao <strong>za</strong> klju ču ju iz Bu dim peš te ili Be ča” – In ter vju<br />
Đor đe vić dr Slav ko<br />
– Principi Evropskog ugovornog prava <strong>osiguranja</strong> – budući opcionalni<br />
insrument prava EU?<br />
– Koliziona pravila <strong>za</strong> ugovore o osiguranju – evropski model i<br />
međunarodno privatno <strong>pravo</strong> <strong>Srbije</strong> de lege lata i de lege ferenda<br />
– Me ro dav no pra vo <strong>za</strong> di rekt nu tu žbu oš te će nog pro tiv štet ni ko vog osigu<br />
ra va ča pre ma pra vi li ma Re gu la ti ve „Rim II”<br />
– Merodavno <strong>pravo</strong> <strong>za</strong> ugovore o osiguranju u međunarodnom privatnom<br />
pra vu EU<br />
1-2/2008/RE<br />
4/2006/RE<br />
2/2011/RE<br />
2011/ZB<br />
2/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
Drescher Chri stian<br />
– Suzbijanje pranja novca i prevare u fokusu osiguravajućih društava 2009/ZB<br />
Du ga njić Je le na<br />
– Transport opasnih materija u drumskom saobraćaju i osiguranje od 3-4/2005/RE<br />
odgovornosti<br />
Džodžo Rujević Ksenija<br />
– Uti caj i zna čaj Praš kog klu ba Bern ske unije na osi gu ra va če kre di ta i inve<br />
sti ci ja u evrop skim ze mlja ma u tran zici ji<br />
2008/ZB<br />
– Po kri će ko mer ci jal nih i po li tič kih ri zi ka od stra ne EBRD-a u okvi ru 2007/ZB<br />
Pro gra ma olak ša va nja tr go vi ne u ze mlja ma u tran zi ci ji<br />
– Ka rak te ri sti ke i tren do vi na me đu na rod nom tr žiš tu osi gu ra nja in ve stici<br />
ja u funk ci ji po ve ća nja in ve sti ci ja u in fra struk tur ne pro jek te u Sr bi ji<br />
2/2009/RE<br />
– Zna čaj osi gu ra nja stra nih in ve sti ci ja u SRJ od ne ko mer ci jal nih ri zi ka <strong>za</strong> 1/2002/RE<br />
po ve ća nje pri li va stra nih in ve sti ci ja u na šu ze mlju<br />
Erić Ra do mir<br />
– Mo guć nost pra va re gre sa osi gu ra va ju ćih kom pa ni ja od dr ža ve a zbog 2004/ZB<br />
ne <strong>za</strong> ko ni to sti ili ne pra vil no sti ra da dr žav nih organa – su do va<br />
Farsaci, Dr Benedetto<br />
– Ugovor o osiguranju: Istorijski i teorijski profil iz ugla evropskog prava 4/2012/RE<br />
Fenj veš dr Ati la<br />
– O stanju harmoni<strong>za</strong>cije ugovornog prava u Evropskoj uniji 1-2/2006/RE<br />
Fearnhead, Ralph<br />
– Klauzule o istovetnosti sudbina u pravu re<strong>osiguranja</strong> – Praktični 3/2012/RE<br />
problemi u obezbeđenju njihove efikasnosti<br />
Filipović dr Aleksandar<br />
– Pra vo na na kna du štete stranom li cu u slu ča je vi ma iz čla na 99. Za ko na 2003/ZB<br />
o osi gu ra nju imo vi ne i li ca<br />
– Zastarelost regresnog potraživanja u jugoslovenskom pravu<br />
2002/ZB<br />
Filipović Dragan<br />
– Plasman sredstava <strong>osiguranja</strong> života 1-2/2003/RE<br />
Galić Dimitrijević Radica<br />
– Ulo ga NBS u <strong>za</strong>š ti ti po tro ša ča 1-2/2006/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
207<br />
Galić Dimitrijević Radica<br />
– Međunarodne isprave i problemi u rešavanju šteta nastalih po odgovorno<br />
sti vla sni ka vo zi la iz Re pu bli ke Srp ske.<br />
– Oba ve ze Ga rant nog fon da u slu ča ju ste ča ja osi gu ra va ju će or ga ni <strong>za</strong> ci je<br />
Gazivoda mr Jelena<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda od 17. marta 2011. godine u sporu<br />
C-484/09 Manuel Carvahlo Ferreira Santos vs Companhia Europeia de<br />
Seguros SA<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda pravde od 5. marta 2002. godine u<br />
sporu C-386/00 Axa Royale Belge SA protiv Georges Ochoa Strategie<br />
Finance SPRL<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda pravde od 1. decembra2011. godine<br />
u sporu C-442/10 Churchill Insurance Company Limited vs Benjamin<br />
Wilkinson i Tracy Evans vs Equity Claims Limited<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda od 1. marta 2011. u sporu C-236/09<br />
Association Belge des Consommateurs Test-Achats ASLB,Yann<br />
van Vugt, Charles Basselier v. Conseil des ministres povodom<br />
ravnopravnog tretmana muškaraca i žena u pogledu <strong>pola</strong> kao osnova <strong>za</strong><br />
procenu rizika <strong>osiguranja</strong> u vezi sa čl. 5(2) Direktive 2004/113/EC i čl.<br />
21 i 23 Povelje o osnovnim pravima EU<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda od 30. juna 2011. godine u sporu Joao<br />
Filipe da Silva Martins vs Bank Betriebskrankenkasse-Pflegekasse<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda od 3. marta 2011. godine u sporu<br />
C-437/09, AG2R Prevoyance vs Beaudout Pere et Fils SARL<br />
– Prikaz: Spor C-345/09 J.A. van Delft and Others vs. College van<br />
zorgverzekeringen<br />
– Pri kaz: Spor C-236/09 As so ci a tion Bel ge des Con som ma te urs Test-Achats<br />
ASLB and Ot hers<br />
– Pri kaz: Spor ESP C-347/08, Vo rarl ber ger Ga bi et skran ken kas se vs<br />
WGV-Schwabische Allgemeine Verscicherungs AG<br />
– Pri kaz: Spor ESP C-537/03 Ka tja Can do lin and Ot hers VS Va hin kovak<br />
ku u tu so sa keyhtiö Po hjo la and Jar no Ru o ko ran ta ra di tu ma če nja<br />
relevantnih od red bi Dru ge i Tre će Di rek ti ve Evrop skog Sa ve ta o us klađi<br />
va nju na ci o nal nih pro pi sa dr ža va čla ni ca ko ji se ti ču osi gu ra nja od<br />
odgovornosti <strong>za</strong> štetu nastalu upotrebom motornih vozila<br />
– Pri kaz: Spor ESP C-457/08 Ko mi si ja Evrop ske Za jed ni ce pro tiv Uje dinjenog<br />
Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske nastao zbog neblagovremene<br />
implementacije Direktive Evropskog Parlamenta i Saveta br.<br />
2005/14/EC i 2000/26/EC<br />
– Pri kaz ar gu me na ta stran ka u spo ru ESP C – 199/08 ko ji se od no se na<br />
tu ma če nje od re đe nih ko mu ni ta rnih pro pi sa o osi gu ra nju troš ko va<br />
pravne <strong>za</strong>štite i njihovu primenu u državama članicama ako su ona u<br />
njihovom nacionalnom <strong>za</strong>konodavstvu uređena na drugačiji način<br />
– Pri kaz: Spo r ESP C-242/08, Swiss Re Ger many Hol ding GmbH vs Finan<strong>za</strong>mt<br />
Munchenfür Korperschaften po kre nu tog, po vo dom tu ma čenja<br />
ko mu ni tar nih pro pi sa ko ji se od no se na po rez na do da tu vred nost i<br />
njihovu primenu na transakcije u domenu prenosa porfelja <strong>osiguranja</strong><br />
2/2002/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
3/2012/RE<br />
2/2012/RE<br />
1/2012/RE<br />
4/2011/RE<br />
3/2011/RE<br />
2/2011/RE<br />
1/2011/RE<br />
4/2010/RE<br />
3/2010/RE<br />
2/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
3-4/2009/RE<br />
2/2009/RE<br />
1/2009/RE
208 Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Gazivoda mr Jelena<br />
– Prikaz: Spor C-518/06 Komisija Evropske <strong>za</strong>jednice vs Republika Italija<br />
– Pri kaz: Od lu ka Evrop skog su da u pred me tu br. C- 463/06 FBTO Schadeverzekereingen<br />
NV vs. Jack Odenbreit od 13. decembra 2007. godine<br />
– Prikaz: Presuda ESP C-365/05 od 19.aprila 2005 (obavezno osiguranje<br />
gradjanske odgovornosti vlasnika motornog vozila)<br />
– Primena načela slobode pružanja usluga i drugih načela komunitarnog<br />
prava u praksi Evropskog suda u domenu <strong>osiguranja</strong><br />
– Pru ža nje finansijskih usluga bez istovremenog neposrednog prisustva<br />
obeju ugovornih strana – pružanje fi nan sij skih uslu ga “na da lji nu”<br />
– Ste čaj osi gu ra va ju ćih druš ta va u pra vu EU<br />
– Perspektive i otvorena pitanja daljeg razvoja nadzora u osiguranju u EU<br />
– Osi gu ra nje iz vo znih kre di ta u domaćoj praksi<br />
– Osi gu ra nje iz vo znih kre di ta<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda od 1. 3. 2012. godine u sporu C-166/11<br />
Ángel Lorenzo González Alonso protiv Nationale Nederlanden Vida<br />
Cia De Seguros y Reaseguros SAE, u vezi sa <strong>za</strong>štitom potrošača kod<br />
pove<strong>za</strong>nih proizvoda u ugovoru o osiguranju na osnovu Direktive<br />
85/577/EEC<br />
Gvo zdić dr Dra gan<br />
– Odgovornost veterinara sa osvrtom na osiguranje njihove odgovornosti<br />
– Vr ste ri zi ka u po ljo pri vre di ze ma lja EU sa osvr tom na osi gu ra nje<br />
Hasenöhrl dr Man fred<br />
– Strukturne promene u osiguranju<br />
– Uti caj fi nan sij ske kri ze na pro da ju pro iz vo da osi gu ra nja<br />
– Upra vlja nje šan sa ma u kri zi - Upra vlja nje ri zi kom i pri ho dom u društvi<br />
ma <strong>za</strong> osi gu ra nje<br />
Ha u ser dr Pe ter<br />
– Korporativno upravljanje, <strong>za</strong>konito poslovanje, upravljanje rizikom<br />
i interna revizija u društvima <strong>za</strong> osiguranje – kako ispuniti evropske<br />
nadzorne <strong>za</strong>hteve u svetlu nedavne krize?<br />
– Iz me ne u obla sti in ter ne re vi zi je, kon tro le i osi gu ra nja i nji ho va me đusobna<br />
uslovljenost<br />
– Razvoj pravnih okvira interne revizije u evropskim osiguravajućim<br />
društvima u senci Lehmana<br />
4/2008/RE<br />
3/2008/RE<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
1-2/2004/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
4/2012/RE<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
3-4/2009/RE<br />
2012/ZB<br />
2008/ZB<br />
4/2010/RE<br />
Ilić Se kros Ve ra<br />
– Osi gu ra nje ko ri sni ka TIR kar ne ta 3-4/2002/RE<br />
Ilijić mr Slobodan<br />
– Dve tendencije u regulisanju dobrovoljnog penzijskog <strong>osiguranja</strong><br />
– Pri vat ne pen zi je iz me đu pra va osi gu ra nja i pra va so ci jal nog osi gu ra nja<br />
– Agencija <strong>za</strong> nadzor <strong>osiguranja</strong> u projektima Zakona o osiguranju tokom<br />
2003. go di ne<br />
– Dva ključ na prav na pro pi sa Udru že nja osi gu ra va ju ćih or ga ni <strong>za</strong> ci ja Jugoslavije<br />
– Kon tro la i nad zor u pra vu osi gu ra nja SRJ, sa pred lo zi ma <strong>za</strong> po bolj ša nje<br />
– Ne ka no va <strong>za</strong> kon ska re še nja u de lat no sti osi gu ra nja<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
3-4/2005/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
209<br />
Ilijić mr Slobodan<br />
– Prikaz: Okrugli sto “Primena Zakona o osiguranju i razvoj tržišta osigu<br />
ra nja”, maj 2005.<br />
– Pr va re vi zi ja Za ko na o osi gu ra nju<br />
– Glosarijum uz novi Zakon o osiguranju, reforma penzijskog sistema i<br />
nacrt Zakona o penzionim fondovima i penzionim planovima<br />
– Pre sta nak ra da or ga ni <strong>za</strong> ci je <strong>za</strong> osi gu ra nje<br />
– Sloboda volje i privredna društva<br />
– Regulisani i neregulisani oblici upravnog nadzora u oblasti <strong>osiguranja</strong><br />
imo vi ne i li ca u SRJ<br />
3-4/2005/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2/2002/RE<br />
Ilkić Zoran<br />
– Tumačenje uslova <strong>osiguranja</strong>, sa posebnim osvrtom na <strong>pravo</strong> SAD 2012/ZB<br />
Itur men di Mo ra les Gon <strong>za</strong> lo<br />
– Evropski pravni sistem odgovornosti izvođača radova, posebno građanskopravna<br />
odgovornost <strong>za</strong> štete koje prouzrokuju njegovi pomoćni<br />
ci<br />
– Za kon o ugo vo ru o osi gu ra nju Špa ni je i pred vi đe ne iz me ne<br />
Ivančević dr Katarina<br />
– Osiguranje javnih beležnika od profesionalne odgovornosti<br />
– Pravo na odustanak od <strong>za</strong>ključenog ugovora o osiguranju<br />
– Usklađenost regulative <strong>Srbije</strong> sa evropskim <strong>pravo</strong>m u domenu <strong>za</strong>štite<br />
potrošača usluga <strong>osiguranja</strong><br />
– Ga rant ni fond u osi gu ra nju kao vid <strong>za</strong>š ti te po tro ša ča<br />
– O nepravednim ugovornim odredbama uslova <strong>osiguranja</strong> u pravu EU<br />
i Sr bi je<br />
– Zaš ti ta po tro ša ča kroz <strong>za</strong> kon ske od red be ko je se od no se na ugo vor o<br />
osi gu ra nju<br />
– Interna revizija u društvima <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Ban ke kao ak tiv ni uče sni ci u po slo vi ma osi gu ra nja<br />
– Jav ne na bav ke i <strong>za</strong>š ti ta pra va po nu đa ča u ko mu ni tar nom pra vu i u pravu<br />
Sr bi je s po seb nim osvr tom na <strong>za</strong> klju če nje ugo vo ra o osi gu ra nju putem<br />
tendera<br />
– Stručna osposobljenost članova uprave i nadzornog odbora<br />
organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> osiguranje i obrazovanje <strong>za</strong> rad u osiguranju<br />
– Pred log <strong>za</strong> iz me nu ne kih pro pi sa u de lat no sti osi gu ra nja<br />
– Prikaz: Savetovanje “Aktuelni problemi naknade štete i osiguranje”, septem<br />
bar 2005.<br />
– Ombudsman u osiguranju<br />
– Uslo vi ko je tre ba da is pu ne li ca ko ja se pred la žu <strong>za</strong> čla na uprav nog ili<br />
nadzornog odbora ili direktora akcionarskog društva <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Ugovorna odgovornost i naknada štete<br />
Ivanj ko dr Ši me<br />
– Obra zo va nje i ospo so blja va nje rad ni ka <strong>za</strong> po tre be osi gu ra nja u Slo veni<br />
ji<br />
– Dodatno osiguranje vo<strong>za</strong>ča motornog vozila “AO plus” - problemi<br />
srod nič ke kla u zu le<br />
– Susret slovenačkog <strong>osiguranja</strong> sa <strong>pravo</strong>m EU<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2/2012/RE<br />
2012/ZB<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
3-4/2005/RE<br />
3-4/ 2005/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB
210<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Ivanj ko dr Ši me<br />
– Suvremeni pristup posredovanja u osiguranju<br />
– Ak tu el na pi ta nja osi gu ra nja na kon stu pa nja Re pu bli ke Slo ve ni je u EU<br />
– Po lo žaj osi gu ra nja u Slo ve ni ji na kon osa mo sta lje nja<br />
Ivo še vić dr Bo ri slav<br />
– Osiguranje avijacije na londonskom tržištu <strong>osiguranja</strong><br />
– Međunarodno instituitske klauzule <strong>za</strong> osiguranje pomorskih brodova iz<br />
2003. godine<br />
– Paramount Rule – novine u Jork-antverpenskim pravilima iz 1994. godine<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
1/2002/RE<br />
1-2/ 2006/RE<br />
3-4/2004/RE<br />
1/2002/RE<br />
Janjić Ivana<br />
– „Moć” ma kle ra 2006/ZB<br />
Ja njić Zo ran<br />
– Civilno - pravni aspekt obaveznog <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti <strong>za</strong> naknadu<br />
2006/ZB<br />
štete<br />
Jankovec dr Ivica<br />
– Di rek ti va Evropske unije o osi gu ra nju ži vo ta od 2002. go di ne<br />
– O ne kim prav nim ka rak te ri sti ka ma ugo vo ra o re o si gu ra nju<br />
– Jedan prilog razmišljanjima o sistemu i metodu regulisanja odnosa iz<br />
ugo vo ra o osi gu ra nju<br />
2003/ZB<br />
2001/ZB<br />
6-7/1971/OIP<br />
Janković mr Sretko<br />
– Krivičnopravna <strong>za</strong>štita <strong>osiguranja</strong> 2006/ZB<br />
Jasika Nikola<br />
– Odgovornost Garantnog fonda u slučaju stečaja osiguravajuće organi<strong>za</strong><br />
ci je<br />
2003/ZB<br />
Javorović mr Miljenko<br />
– Neki aspekti oporezivanja <strong>osiguranja</strong> u Republici Hrvatskoj 2004/ZB<br />
Jefferies Yvonne<br />
– Pitanja u vezi sa „istovetnošću isplata” u reosiguranju prema engleskom 1/2012/RE<br />
pravu, uz komparativni pregled pravnih sistema Nemačke i SAD<br />
Jeidler mr Gerhard<br />
– Zaš to ne ko že li baš vas <strong>za</strong> sa vet ni ka...a ne po sred ni ka osi gu ra nja x, y ili z? 2010/ZB<br />
– Iz me ne u od go vor no sti ugo va ra ča osi gu ra nja, osi gu ra va ča i po sred nika<br />
osi gu ra nja <strong>za</strong> ras ki nu te ugo vo re o osi gu ra nju ži vo ta zbog <strong>za</strong>h te va 1-2/2010/RE<br />
ugovarača <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> prevremenu isplatu otkupne vrednosti polise u<br />
Austri ji<br />
Je reb Ti len<br />
– Etika u postupcima ostvarivanja prava iz oblasti <strong>osiguranja</strong> u Republici 2012/ZB<br />
Sloveniji<br />
– Odgovornost i osiguranje od odgovornosti lekara sa akcentom na 2011/ZB<br />
slovenačko <strong>pravo</strong><br />
– Zna čaj i ulo ga In for ma ci o nog cen tra u okvi ru prav nog po ret ka i prak se 2010/ZB<br />
osi gu ra nja u Re pu bli ci Slo ve ni ji 2010/ZB<br />
– Četvrta i Peta direktiva iz oblasti <strong>osiguranja</strong> automobilske odgovornosti 2009/ZB<br />
Jocović mr Svetlana<br />
– Ugo vo ri u ko rist tre ćih li ca u osi gu ra nju 2005/ZB
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
211<br />
Jo sifovska Dr Milica<br />
– Upravljanje moralnim rizicima sa posebnim osvrtom na englesko<br />
<strong>pravo</strong> pomorskog <strong>osiguranja</strong> i prećutno jemstvo plovidbenosti<br />
Jovanovic Bojan<br />
– Osiguranje od odgovornosti nastale iz kliničkog ispitivanja lekova i<br />
medicinskih sredstava u pojedinim zemljama i Srbiji<br />
– Vrste, osobine i načini organizovanja <strong>osiguranja</strong> katastrofalnih rizika<br />
Jovanović Milovan<br />
– Zaš ti ta lič nih po da ta ka i osi gu ra nje<br />
– Osiguranje imovine od svih rizika na tržištu <strong>osiguranja</strong> u Srbiji<br />
Jovanović dr Slobodan<br />
– Institucionalno regulisanje <strong>osiguranja</strong> davalaca usluga u Evropskoj<br />
uniji i Republici Srbiji<br />
– Opšti i posebni uslovi re<strong>osiguranja</strong> ili godišnji ugovor o reosiguranju<br />
prilagođen reosiguraniku<br />
– Izveštaj sa III Konferencije AIDA Europe<br />
– Osiguranje dugoročne nege kao metod upravljanja kvalitetom života<br />
– Pra vo osi gu ra va ča na in for ma ci ju i pra vi la o <strong>za</strong>š ti ti po da ta ka o lič no sti<br />
– Osi gu ra nje troš ko va prav ne <strong>za</strong>š ti te<br />
– Kolektivno osiguranje, serijske štete i potreba formiranja garantnog<br />
fonda <strong>za</strong> tako nastale obaveze<br />
– Ogra ni ča va nje oba ve ze re o si gu ra va ča u slu ča ju ku mu li ra nja odštet nih<br />
<strong>za</strong>h te va <strong>za</strong> osi gu ra nje<br />
– In di rekt no opo re zi va nje osi gu ra nja u ze mlja ma EU i kod nas<br />
– Vi še stru ko osi gu ra nje, sa o si gu ra nje i re o si gu ra nje u sve tlu po sto je ćih<br />
<strong>za</strong>konskih propisa<br />
– Pravno normiranje ugovora i drugih oblasti re<strong>osiguranja</strong><br />
– Posebno jemstvo u osiguranju u našem i uporednom pravu<br />
– Osiguranje od odgovornosti – ugovorno pokriće po sistemu nastanka<br />
osiguranog uzroka ili datuma psotavljanja odštetnog <strong>za</strong>hteva<br />
– Vre me tra ja nja osi gu ra nja – Pri log ras pra vi o re gu li sa nju ugo vo ra o osigu<br />
ra nju u no vom Gra đan skom <strong>za</strong> ko ni ku Sr bi je<br />
– Oba ve <strong>za</strong> da va nja pred u go vor nih in for ma ci ja i in for ma ci ja po sle <strong>za</strong>ključenja<br />
ugovora o osiguranju potrošačima usluga <strong>osiguranja</strong> prema<br />
di rek ti va ma EU i <strong>za</strong> ko ni ma dr ža va čla ni ca<br />
– Sa dr ži na ugo vo ra o osi gu ra nju u na cr tu Opšteg re fe rent nog okvi ra<br />
<strong>za</strong> Evropsko ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i <strong>za</strong>konima država članica<br />
Evropske unije<br />
– Pre mi ja osi gu ra nja ne ži vot nih gra na<br />
– Građansko-pravna odgovornost brokera <strong>osiguranja</strong> u Srbiji – Odgovori<br />
na Upit nik Rad ne gru pe AIDA <strong>za</strong> di stri bu ci ju pro iz vo da osi gu ra nja<br />
– Al ter na tiv na di stri bu ci ja pro iz vo da osi gu ra nja u Sr bi ji – od go vo ri na<br />
Upit nik Rad ne gru pe AIDA <strong>za</strong> di stri bu ci ju pro iz vo da osi gu ra nja<br />
– Model pravnog normiranja ugovora i drugih oblasti re<strong>osiguranja</strong> u<br />
Gra đan skom <strong>za</strong> ko ni ku Re pu bli ke Sr bije<br />
4/2012/RE<br />
2012/ZB<br />
3/2011/RE<br />
4/2010/RE<br />
4/2012/RE<br />
2012/ZB<br />
4/2011/RE<br />
3/2011/RE<br />
2011/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
1/2010/RE<br />
4/2008/RE<br />
3/ 2008/RE<br />
1-2/2008/RE<br />
4/2007/RE<br />
3/2007/RE<br />
3/2007/RE<br />
1-2/2007/RE
212<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Jovanović dr Slobodan<br />
– Šta je re o si gu ra nje? Od go vo ri na Upit nik AIDA br. 1, Rad na gru pa <strong>za</strong><br />
re o si gu ra nje<br />
– Vreme <strong>za</strong>stare u reosiguranju – Odgovori na Upitnik AIDA br. 8.<br />
– Donesena Direktiva Skupštine Evrope i Saveta o reosiguranju 2005/68/EC<br />
– Ste čaj osi gu ra va ča i/ili re o si gu ra va ča, Od go vo ri na Upit nik AIDA br.<br />
9 – Rad na gru pa <strong>za</strong> re o si gu ra nje<br />
– Lloyd’s kao je dan od re no mi ra nih no si la ca ri zi ka na me đu na rod nom<br />
tržištu <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong><br />
– Uloga agencija <strong>za</strong> ocenu finansijske snage i boniteta na odluku osigurava<br />
ju će or ga ni <strong>za</strong> ci je o iz bo ru no si o ca viš ko va ri zi ka<br />
– Pri kaz knjige: Re o si gu ra nje<br />
– Prav ni po lo žaj bro ke ra (re)osi gu ra nja u pra vu Ve li ke Bri ta ni je<br />
– Pri kaz pre su de: Pra vo ne sol vent nih čla no va pu la na na dok na du iz ugovo<br />
ra o re o si gu ra nju,<br />
– Pri kaz pre su de: Pre ce dent na od go vor nost bro ke ra re o si gu ra nja <strong>za</strong> nepri<br />
ja vlji va nje bit nih či nje ni ca<br />
– Terori<strong>za</strong>m i njegova (re)osigurljivost.<br />
– Konferencija <strong>osiguranja</strong> u Monte Karlu i stanje međunarodnog tržišta<br />
re o si gu ra nja.<br />
– Ne ki aspek ti de lat no sti re o si gu ra nja i ugo vo ra o re o si gu ra nju<br />
1-2/2007/RE<br />
3/2006/RE<br />
1-2/2006/RE<br />
1-2/2006/RE<br />
3-4/2005/RE<br />
1-2/ 2004/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
3-4/ 2003/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2/2002/RE<br />
2/ 2002/RE<br />
3-4/ 2002/RE<br />
Jovanović dr Vladimir<br />
– Načelo obeštećenja u osiguranju 6-7/1971/OIP<br />
Jurić Dionis<br />
– Primjena Preporuke Komisije EZ o politici nagrađivanja u sektoru 2012/ZB<br />
financijskih usluga iz 2009. godine, sa osvrtom na primjenu u<br />
osiguravajućim društvima<br />
Ka por dr Pre drag<br />
– Do bro kor po ra tiv no upravljanje i osi gu ra va juće kom pa ni je<br />
– Ulaganje stranog kapitala u osiguranje<br />
– Osi gu ra nje u sve tu u 2003. go di ni i prog no ze <strong>za</strong> 2004. go di nu<br />
– Sprečavanje pranja novca u osiguranju<br />
Ke co je vić Dra gi ša<br />
– Osi gu ra nje stam be nih kre di ta<br />
– Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi kao osnov <strong>za</strong> naknadu materijalne<br />
štete nastale u saobraćajnoj nezgodi i pojam male štete<br />
– Kontrola poslovanja osiguravajućih društava i oduzimanje dozvole nakon<br />
stu pa nja na sna gu Za ko na o osi gura-nju<br />
– Neki aspekti utvrđivanja premije u osiguranju automobilske odgovornosti<br />
Kochenburger Peter<br />
– Značaj jezika u regulisanju uslova polise <strong>osiguranja</strong><br />
– Sukob interesa brokera <strong>osiguranja</strong> – Aktuelno stanje u SAD i Kini i izgle<br />
di <strong>za</strong> prav no re gu li sa nje u EU<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
1-2/2004/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2006/ZB<br />
3/2010/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2012/ZB<br />
1-2/2010/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
213<br />
Kočović dr Jelena<br />
– Aku tar ska ana li <strong>za</strong> pod <strong>za</strong> kon ske re gu la ti ve<br />
– Savremene tendencije razvoja <strong>osiguranja</strong> u SCG<br />
– Ulo ga i zna čaj pro fe si je u raz vo ju tržišta osi gu ra nja<br />
– Osi gu ra va ju će kom pa ni je na finansijskom tržištu<br />
– Pri kaz: me đu na rod ni sim po zi jum ak tu a ra<br />
– Pri kaz: Me đu na rod ni sim po zi jum iz ak tur stva<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
1-2/2004/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
Kočović Vladimir<br />
– Više reda u obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti. 1-2/2002/RE<br />
Kon či na dr Mi ro slav<br />
– Položaj i strateška usmerenja slovenačkog <strong>osiguranja</strong>. 2/ 2002/RE<br />
Koprčina Ognjen<br />
– Ulo ga se kre ta ra u osi gu ra va ju ćem druš tvu (proširena verzija)<br />
– Ulo ga se kre ta ra u osi gu ra va ju ćem druš tvu<br />
Kourmatzis mr Dimitra<br />
– Osiguranje profesionalne odgovornosti u državama common law sistema<br />
i kontinentalnim pravnim sistemima – rešenja na bazi nastanka<br />
osiguranog događaja i postavljanja odštetnog <strong>za</strong>hteva<br />
Ko va če vić Lju bin ka<br />
– Prikaz novog Zakona o zdravstvenom osiguranju<br />
– Regulisanje zdravstvenog <strong>osiguranja</strong> u Francuskoj<br />
1/2011/RE<br />
4/2010/RE<br />
3-4/ 2009/RE<br />
3-4/ 2005/RE<br />
3-4/ 2004/RE<br />
Ko va če vić Mi le na<br />
– Pri va ti <strong>za</strong> ci ja i per spek ti ve osi gu ra nja u ze mlja ma u tran zi ci ji 1-2/2003/RE<br />
Ko va če vić Ra do mir<br />
– Nov pristup prodaji <strong>osiguranja</strong> motornih vozila<br />
– Оѕiguranje sta no va<br />
3-4/ 2002/RE<br />
1/2002/RE<br />
Ko va če vić Vla di mir<br />
– Prestanak ugovora o osiguranju 2005/ZB<br />
Kov čić Vla di mir<br />
– Prav ni po lo žaj Ga rant nog fon da<br />
– Povećanje premije u osiguranju automobilske odgovornosti<br />
Ko<strong>za</strong>r Vladimir<br />
– Ste čaj druš tva <strong>za</strong> osi gu ra nje<br />
– Oba ve ze Ga rant nog fon da i ste čaj nad osi gu ra va ju ćom or ga ni <strong>za</strong> ci jom<br />
2002/ZB<br />
3-4/2002/RE<br />
2005/ZB<br />
2/2002/RE<br />
Krstonošić Branko<br />
– Osiguranje života kao moguć pokretač privrednog razvoja 2012/ZB<br />
Labudović Stanković dr Jasmina<br />
– Osiguranje kredita – Značaj, osobenost, odnos prema srodnim<br />
pravnim institutima s naglaskom na EU<br />
– Sekundarno tržište <strong>osiguranja</strong> života<br />
– Prikaz knjige: „Osiguranje biljne proizvodnje” / Izdavač: Bruno Toscano,<br />
Beograd, 2010. Autori: Miroslava Petrevska, Bruno Toscano, Dragiša Milošev<br />
– Prikaz:Regulativa <strong>osiguranja</strong> i globalna finansijska kri<strong>za</strong>: Problem<br />
događaja sa niskom verovatnošću reali<strong>za</strong>cije” / Christopher O’Brien.<br />
“Insurance Regulation and the Global Financial Crisis: A Problem of<br />
Law Probability Events”<br />
3/2012/RE<br />
2012/ZB<br />
1/2012/RE<br />
4/2011/RE
214<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Labudović Stanković dr Jasmina<br />
– Reforme penzijskog sistema u svetu<br />
– Plasmani sredstava dobrovoljnih penzijskih fondova<br />
– Globalna finansijska kri<strong>za</strong> i osiguranje<br />
– Kla u zu le u ugo vo ri ma o osi gu ra nju ži vo ta koje šti te osi gu ra ni ke<br />
– In ve sti ci je osi gu ra va ča ži vo ta<br />
– Me re eko nom ske po li ti ke <strong>za</strong> pod sti ca nje raz vo ja ži vot nih osi gu ra nja<br />
– Ne jo la na kon ku ren ci ja na tr žiš tu osi gu ra nja<br />
– Ciljevi i ekonomski principi određivanja cena <strong>osiguranja</strong><br />
– Informisanost potencijalnog osiguranika u svetu i kod nas<br />
– Integrisani koncept upravljanja rizicima kompanija <strong>za</strong> osiguranje kao<br />
način korporativnog upravljanja<br />
– Prikaz: Thomas R. Berry Stölzle, Patricia Born „Regulacija,<br />
konkurencija i ciklusi: pouke deregulacije sa tržišta <strong>osiguranja</strong><br />
Nemačke“<br />
– Prikaz članka: Scott E. Harington „Debata o reformi zdravstvenog<br />
sistema”<br />
– III Konferencija AIDA Europe, Amsterdam, 26-27. maj 2011. „Pravo<br />
<strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong>: tekuća pitanja i budući i<strong>za</strong>zovi”<br />
– Pre mi ja osi gu ra nja<br />
– Pri kaz član ka: Er wann Mic hael-Ker jan i Ca rolyn Ko usky “Ki ša ili sunce:<br />
evidencija o osiguranju od poplave na Floridi<br />
– Pri kaz član ka: Enua He i Da vid Som mer “Raz dva ja nje funk ci je vla sništva<br />
od funk ci je kon tro le: po sle di ce u od no su na struk tu ru uprav nog<br />
od bo ra”<br />
– Rad XI II Svet skog Kon gre sa AIDA odr ža nog 17-20. ma ja 2010<br />
– Pri kaz član ka: Pa blo Az cue i No ra Mu ler, “Op ti mal na in ve sti ci o na strate<br />
gi ja ka ko bi se uma nji la ve ro vat no ća od pro pa sti kom pa ni je <strong>za</strong> osi guranje<br />
u uslovima ograničene mogućnosti <strong>za</strong>duživanja”<br />
– Prikaz članka: Toristen Kleinow, “Vrednovanje i hedžing polisa o osiguranju<br />
života”sa učešćem u dobiti i diskreciono <strong>pravo</strong> menadžmenta<br />
– Port fo lio kom pa ni ja <strong>za</strong> osi gu ra nje ži vo ta<br />
– Prikaz članka: Michel Mougeot i Florence Neagelen, “Negativna selekcija,<br />
moralni ha<strong>za</strong>rd i „outlier” plaćanja (<strong>za</strong> one koji imaju ekstremno<br />
vi so ke troš ko ve)”<br />
– Integracija sektora <strong>za</strong> nadzor bankarstva i <strong>osiguranja</strong> – Odgovori na<br />
upitnik AIDA<br />
– Prikaz članka: Lindene Patton, “Šta se dešava posle povećanja nivoa<br />
mora“<br />
– Ugo vo ri o osi gu ra nju ži vo ta i nji hov uti caj na po li ti ku pla sma na sredstava<br />
– Ulo ga i zna čaj kom pa ni ja <strong>za</strong> osi gu ra nje ži vo ta kao in sti tu ci o nal nih investitora<br />
na finansijskom tržištu<br />
– De ri va tiv ni ugo vo ri kao al ter na tiv ni na či ni iz rav na va nja ri zi ka<br />
Ljušković Kimeta<br />
– Podijeljena odgovornost u jugoslovenskom pravu <strong>za</strong> štetu i<strong>za</strong>zvanu motor<br />
nim vo zi lom<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
3/2011/RE<br />
3/2011/RE<br />
1/2011/RE<br />
1/2011/RE<br />
3/2010/RE<br />
3/2010/RE<br />
2/2010/RE<br />
2/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
2/2009/RE<br />
3-4/2009/RE<br />
1/2009/RE<br />
1/2009/RE<br />
4/2008/RE<br />
4/2007/RE<br />
3/2006/RE<br />
2003/ZB
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
215<br />
Manić Vladan<br />
– Pogled na tržište <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti <strong>Srbije</strong> u 2011. i izgledi u<br />
2012. godini<br />
Marano dr Pierpaolo<br />
– Polna diskriminacija u privatnim ugovorima o osiguranju i <strong>pravo</strong> EU<br />
– Pravni okvir EU o bankaosiguranju: radovi u toku, ali na čemu<br />
– Međunarodna dimenzija posredovanja u osiguranju prema Direktivi o<br />
posredovanju u osiguranju, sadašnjost i budućnost<br />
– Uti caj Di rek ti ve o ne ko rekt noj tr go vač koj prak si prav nih li ca pre ma<br />
po tro ša ču na unu traš njem tr žiš tu na de lat nost osi gu ra nja<br />
– Sukob interesa brokera <strong>osiguranja</strong> – Aktuelno stanje u SAD i Kini i izgle<br />
di <strong>za</strong> prav no regulisanje u EU<br />
– Ka ko re gu li sa ti po sred ni ke re o si gu ra nja: Sa daš njost i bu duć nost Di rekti<br />
ve 2002/92/EC re gu li sa nje u EU<br />
Susanna Marsden, LLM,<br />
– Naglasak na reformi: Uticaj Roterdamskih pravila na pošiljaoce i<br />
osiguravače karga<br />
Marinković Gordana<br />
– Re for ma pen zij skog i zdrav stve nog osi gu ra nja kao im pe ra tiv <strong>za</strong> ula <strong>za</strong>k<br />
Sr bi je u EU<br />
– Re for ma penzijskog si ste ma u ze mlja ma u tran zi ci ji<br />
Marjanović Dragica<br />
– Po sled nje ne is pla te pre mi je i ko re la ci ja čl. 913. st. 3. i 4. i čl. 922. st. 3.<br />
ZOO<br />
Ma ro vić dr Bo ris<br />
– In di rekt no opo re zi va nje osi gu ra nja u ze mlja ma EU i kod nas<br />
– Jugoslovensko osiguranje i integracioni proces u Evropi<br />
Mihajlović mr Mirjana<br />
– Obra zov ne po tre be me na dže ra pro da je u nas i u ze mlja ma raz vi je nog<br />
tržišta <strong>osiguranja</strong> – iz magistarske teze „Obrazovanje <strong>za</strong>poslenih na<br />
po slo vi ma pro da je osi gu ra nja”.<br />
2012/ZB<br />
2012/ZB<br />
2/2011/RE<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
1-2/2010/RE<br />
3-4/2009/RE<br />
3/2012/RE<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2001/ZB<br />
2005/ZB<br />
1/2002/RE<br />
1-2/ 2007/RE<br />
Mihelćić Gabijela<br />
– Zastarni rokovi tražbina iz ugovora o osiguranju 2012/ZB<br />
Mi ler dr Hel mut<br />
– Anali<strong>za</strong> usklađenosti pravnog sistema <strong>osiguranja</strong> Srbiјe i Crne Gore sa 3/2006/RE<br />
EU<br />
Mi lo ra dović dr Jo va<br />
– Osi gu ra nje su bje ka ta u po ljo pri vre di<br />
– Ekonomski efekti <strong>osiguranja</strong> u poljoprivredi i prehrambenoj industriji<br />
AP Vojvodine<br />
Milošević dr Ljubiša<br />
– Zaključivanje i prestanak ugovora o osiguranju s posebnim osvrtom na<br />
<strong>za</strong>konsko regulisanje ovih pitanja u budućem jugoslovenskom <strong>za</strong>konodav<br />
stvu<br />
2002/ZB<br />
1-2/2004/RE<br />
9-10/1971/OIP<br />
Miškić mr Miroslav<br />
– Upravljanje i vođenje sistema zelene karte 1-2/2008/RE
216<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Mladenović Aleksandar<br />
– Osiguranje od odgovornosti društava <strong>za</strong> osiguranje <strong>za</strong> povredu propisa<br />
o nadzoru i izrečenim sankcijama od strane regulatornih tela i odnos sa<br />
ustanovom javnog poretka<br />
Mrk šić dr Dra gan<br />
– Osiguranje dugoročne nege kao metod upravljanja kvalitetom života<br />
– Koncept banka-osiguranje – primena na tržištu <strong>osiguranja</strong> u Srbiji<br />
– Osiguranje života – svet, Srbija – procena budućih i<strong>za</strong>zova i mogućnosti<br />
– Po li sa osi gu ra nja ži vo ta u funk ci ji do bi ja nja ko mer ci jal nih kre di ta<br />
– Novi vidovi <strong>osiguranja</strong> – dobrovoljno penzijsko osiguranje i dopunsko<br />
zdravstveno<br />
– Aktuelne tendencije u pravnom regulisanju <strong>osiguranja</strong> života<br />
– Ugo vor o osi gu ra nju i dru gi ugo vo ri u pri vre di<br />
– Pri kaz knji ge: „Od go vor nost i osi gu ra nje od go vor no sti advo ka ta”<br />
– Insitucionalne reforme penzijskog <strong>osiguranja</strong><br />
Mrvić Petrović dr Nataša<br />
– Krivično pravna i prekršajna <strong>za</strong>štita <strong>osiguranja</strong> prema nacrtu Zakona o<br />
osi gu ra nju<br />
– Posebna pravila o odgovornosti <strong>za</strong> slučaj saobraćajne nezgode<br />
Ne na dić dr Bo sa<br />
– Prav na pri ro da ak ta o osni va nju ak ci o nar skog druš tva <strong>za</strong> osi gu ra nje<br />
– Uslovi <strong>za</strong> izbor članova uprave društva <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Nespojivost članstva u upravnom odboru osiguravajućeg društva sa<br />
isto vre me nim vr še njem dru gih funk ci ja i po slo va<br />
– Nad zor nad po slo va njem kom pa ni je <strong>za</strong> osi gu ra nje u pra vu Evropske<br />
unije i <strong>za</strong> ko no dav stvu Sa ve zne Re pu bli ke Ju go sla vi je<br />
Nik če vić mr Je le na<br />
– Pravna priroda i osnovne karakteristike načela ugovora o pomorskom<br />
osi gu ra nju<br />
Nikolić Aleksandra<br />
– Prikaz: „Mikroosiguranje – i<strong>za</strong>zov <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> i regulativu”, Naslov članka<br />
u original: “Microinsurance – the challenge for law and regulation”,<br />
Issue 124, Journal of British Insurance Law Association, March 2012<br />
– Prikaz: Promena klime i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>”, Naslov članka u originalu:<br />
Climate Change and Insurance Law”, 123 issue Journal of British<br />
Insurance Law Associaton, March 2012, str. 56–66<br />
– Prikaz: „Ne ostavljajte novac na stolu – Kako ostvariti <strong>pravo</strong> na regres<br />
u slučaju nastanka velike neosigurane štete”, Richard D. Gable, Jr.<br />
“Don’t Leave Money On Th e Table – Pursuing The Recovery For Large<br />
Uninsured Loss”, The Metropolitan Corporate Counsel, Vol 19, No. 6,<br />
June 2011<br />
– Prikaz: „Najbolje prakse u banka<strong>osiguranja</strong>” / Manoj Kumar. ‘Best<br />
Practices in Bancassurance’, Policy Magazine July/August 2008<br />
Nikolić dr Nikola<br />
– Od no s <strong>za</strong> ko na i pra vi la osi gu ra nja, od nos pra vi la osi gu ra nja i ugo vo ra<br />
o osi gu ra nju<br />
2012/ZB<br />
2011/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2004/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
3-4/2006/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
2004/ZB<br />
2001/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2/ 2002/RE<br />
4/2012/RE<br />
3/2012/RE<br />
2/2012/RE<br />
1/2012/RE<br />
6-7/ 1971/OIP
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
217<br />
Norman Audenhove dr Luis<br />
– U pi ta nji ma osi gu ra nja Udru že nje osi gu ra va ča Austri je je pri mar ni sago<br />
vor nik ko ji ma se obra ća ju no si o ci od lu či va nja, in sti tu ci je i jav nost /<br />
Ra do gle da mo na us po sta vlja nje još teš nje sa rad nje sa Udru že njem osigu<br />
ra va ča Sr bi je – In ter vju<br />
No us sia dr Kyri a ki<br />
– Solventnost II: Trenutak <strong>za</strong> oštrija statusna pravila<br />
– Kombinovani maloprodajni investicioni proizvodi” u osiguranju i<br />
predložene izmene direktive o posredovanju u osiguranju<br />
– Politika EU u oblasti prava <strong>osiguranja</strong> i re<strong>osiguranja</strong> i mogućnosti harmoni<strong>za</strong>cije:<br />
stvarnost ili fik ci ja<br />
– Neka rešenja novog nemačkog Zakona o ugovorima o osiguranju<br />
Obradović Dragan<br />
– Veštačenje saobraćajnih nezgoda kada postoji podeljena odgovornost<br />
uče sni ka<br />
Ognjanović dr Siniša<br />
– Naknada štete na licima u obaveznom osiguranju od odgovornosti<br />
– So ci ja li <strong>za</strong> ci ja gra đan ske od go vornosti u srpskom pravu putem obaveznih<br />
osi gu ra nja u sa o bra ća ju<br />
– Kakvo je osiguranje od automobilske odgovornosti potrebno u Srbiji<br />
– Po jam mo tor nog vozila iz čla na 51. ZO SOIL<br />
– Tre ća li ca u osi gu ra nju auto od go vor no sti<br />
– Ugo vor o pro vi zo nom po kri ću u oba ve znom osi gu ra nju od auto od govornosti<br />
– Ne ka pi ta nja pra va oš te će nih i osi gu ra nih li ca po osno vu osi gu ra nja od<br />
građansko-pravne odgovornosti u vezi sa upotrebom motornog vozila<br />
– Osiguranje od automobilske odgovornosti u Finskoj<br />
– Mo tor na vo zi la – ino va ci je, bez bed nost, osi gu ra nje<br />
– Pri kaz ra da Sek ci je <strong>za</strong> osi gu ra nje u okvi ru Ko pa o nič ke ško le pri rod nog<br />
pra va, odr ža ne 13–17. 12. 2002.<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2002”<br />
– Jugoslavija ponovo u sistemu zelene karte<br />
– Primena odredaba Zakona o osiguranju imovine i lica o garantnom<br />
fondu<br />
3-4/2009/RE<br />
2/2011/RE<br />
1/2011/RE<br />
3/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
2011/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
3/2010/RE<br />
4/2006/RE<br />
1/2003/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
2/2002/RE<br />
1/2002/RE<br />
1/2002/RE<br />
Osto jić mr Goj ko<br />
– Ne ki aspek ti opo re zi va nja osi gu ra nja u RH 2004/ZB<br />
Pak An drej<br />
– Arbitraža u osiguranju<br />
– Zna čaj po re ske po li ti ke <strong>za</strong> ob u hvat osi gu ra nja<br />
– Uloga i značaj društava <strong>za</strong> u<strong>za</strong>jamno osiguranje<br />
– Oba ve ze ugo vo ra ča osi gu ra nja i osi gu ra va ča pri li kom <strong>za</strong> klju če nja ugovora<br />
o osiguranju (obaveze obaveštavanja)<br />
– Obim osiguravajućeg pokrića u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju<br />
– Raz voj i zna čaj pri vat nog zdrav stve nog osi gu ra nja<br />
– Zna čaj pri vat nih pen zi o nih fon do va <strong>za</strong> so ci jal nu <strong>za</strong>š ti tu u sta ro sti<br />
– Odluka Suda pravde u Luksemburgu u predmetu E-7/2000<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
1-2/2005/RE
218<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Pak dr Ja sna<br />
– Značaj životnih <strong>osiguranja</strong> <strong>za</strong> materijalnu sigurnost u starosti<br />
– Ugo vo ri o ko lek tiv nom osi gu ra nju imo vi ne i li ca<br />
– Prav na pri ro da i sa vre me ni zna čaj osi gu ra nja kre di ta i jem stva<br />
– Pra vo kon ku ren ci je u osi gu ra nju<br />
– Nadzor nad solventnošću društva <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Do zvo la <strong>za</strong> oba vlja nje po slo va osi gu ra nja<br />
– Pravna <strong>za</strong>štita korisnika usluga <strong>osiguranja</strong><br />
– Savremena sadržina <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti <strong>za</strong> šteta usled <strong>za</strong>gađiva<br />
nja ži vot ne sre di ne i nje gov strateški zna čaj <strong>za</strong> ze mlje u tran zi ci ji<br />
– Zakon o osiguranju imovine i lica i evropski standard <strong>za</strong>štite žrtava sao<br />
bra ćaj nih ne zgo da i osi gu ra ni ka<br />
– Na kna da šte te iz sa o bra ćaj nih ne zgo da ko je su pre tr pe la stra na li ca<br />
2001/ZB<br />
– Pri kaz: Pre su da ESP u pred me tu C-348/98 ko ja se od no si na mi ni mal ni<br />
iz nos po kri ća u osi gu ra nju auto od go vor no sti, pri ro du od go vor no sti i<br />
štetu prouzrokovanu članovima porodice osiguranika i vo<strong>za</strong>ču<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja “Pa lić 2005”<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja “Pa lić 2004“<br />
– Pri kaz: Pre su da ESP u pred me tu 45/85 ko ja se od no si na osi gu ra nje rizi<br />
ka po ža ra i pre ki da ra da<br />
– Pri kaz: Pre su da ESP u pred me tu 270/83 ko ja se od no si na jed na ki tretman<br />
dr ža vlja na čla ni ca EU<br />
– Pri kaz: Pre su de ESP u pred me tu 220/83 ko ja se od no si na pru ža nje<br />
uslu ga vo de ćeg sa o si gu ra va ča<br />
– Pri kaz: Pre su da ESP u pred me tu 129/94 ko ja se od no si na oba ve zno<br />
osi gu ra nje mo tor nih vo zi la<br />
– Prikaz: Presuda Evropskog suda pravde u predmetu C-346/02<br />
(Osiguranje automobilista – Treća direktiva neživotnog <strong>osiguranja</strong> –<br />
sistem bonus-malus)<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
4/2006/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2/2002/RE<br />
1/2002/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
Pak dr Mi lan<br />
– Dvostruko osi gu ra nje ri zi ka gra đan ske odgovornosti i sukob <strong>za</strong>kona 2/2002/RE<br />
Pantić Dušica<br />
– Osi gu ra nje rat nih ri zi ka avi ja ci je pre ma uslo vi ma na me đu na rod nom 1-2/2003/RE<br />
tržištu<br />
– Tržište <strong>osiguranja</strong> – opšti osvrt i najnovije promene<br />
1/2002/RE<br />
Pa pić Ta nja<br />
– Osiguranje imovine (građanskih objekata i opreme) na novu vrednost 2004/ZB<br />
Pe er dr Hans<br />
– Za me na pa ra dig mi u bur nim vre me ni ma (Pro je kat EU „Sol vent nost 1-2/2010/RE<br />
II”)<br />
Pel grin mr Thierry<br />
– Promena prirode industrije re<strong>osiguranja</strong> – poziv na etičko postupanje 3-4/2008/RE<br />
Perić Filip<br />
– Pri kaz knji ge: Isto ri ja osi gu ra nja Austri je, IX tom, Beč, 2008 3-4/2008/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
219<br />
Petrović dr Zdravko<br />
– Prevarni postupci u osiguranju života<br />
– Ombudsman <strong>za</strong> osiguranje u Nemačkoj i mogućnost uvođenja obudsmana<br />
u Srbiji<br />
– Har mo ni <strong>za</strong> ci ja pra va osi gu ra nja ži vo ta u okvi ru Evropske unije<br />
– Poslovodni organ u osiguravajućim organi<strong>za</strong>cijama i izmene Zakona o<br />
osiguranju imovine i lica<br />
– Osvrt na sudsku odluku: Prigovor podeljene odgovornosti zbog nekorišćenja<br />
sigurnosnog pojasa<br />
2006/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2/2002/RE<br />
Petrović dr Zoran<br />
– Ste čaj druš tva <strong>za</strong> osi gu ra nje 2005/ZB<br />
Petrović Tomić mr Nataša<br />
– Uticaj <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti direktora na treći agencijski problem<br />
– Uticaj <strong>osiguranja</strong> od odgovornosti direktora na prvi agencijski problem<br />
– Stepen otvorenosti tržišta <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> nakon donošenja Zakona o<br />
osi gu ra nju<br />
– Klauzule Instituta <strong>za</strong> osiguranje robe iz 2009 – Poređenje klauzula iz<br />
1982. i 2009. godine sa komentarom<br />
Petrović Tomislav<br />
– Zaš ti ta ma te ma tič ke re zer ve u pra vu Re pu bli ke Sr bi je<br />
– Va lut na klauzula u pra vu osi gu ra nja <strong>Srbije</strong><br />
– Ugo vor o po sre do va nju u osi gu ra nju ži vo ta<br />
– Oba ve zno osi gu ra nje vla sni ka va zdu ho plo va - uti caj no vih si stem skih<br />
<strong>za</strong>kona na oblast <strong>osiguranja</strong><br />
– Uti caj po re skih <strong>za</strong> ko na na de lat nost osi gu ra nja i re o si gu ra nja imo vi ne<br />
i li ca<br />
– Uti caj no vih pro pi sa o de vi znom po slo va nju na de lat nost osi gu ra nja i<br />
re<strong>osiguranja</strong> imovine i lica<br />
Pi uk Mar kus<br />
– Osvrt na prаvnо rеgulisаnjе prеuzimаnjа kva li fikovanog udеlа u<br />
društvimа zа оsigurаnjе u јugоistоčnој Evrоpi<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2005/ZB<br />
4/2010/RE<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2002/ZB<br />
1/ 2002/RE<br />
3-4/ 2002/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
Pivar Aleksandar<br />
– O je zi ku osi gu ra nja 3-4/2004/RE<br />
Po po vić Mom či lo<br />
– Osi gu ra nje od šte ta usled zlo u po tre be plat nih i kre dit nih kar ti ca<br />
– Osi gu ra nje ko ri sni ka TIR kar ne ta<br />
Popović mr Ljubomir<br />
– For mi ra nje re zer vi <strong>za</strong> iz rav na va nje ri zi ka pre ma od lu ci NBS<br />
– Osiguranje imovine (građanskih objekata i opreme) na novu vrednost<br />
– Osiguranje građevinskih objekata i opreme na stvarnu vrednost<br />
– Ob ra čun na kna de iz osi gu ra nja kod osi gu ra nja imo vi ne (ci vil i in dustri<br />
ja)<br />
Po po vić dr Vi to mir<br />
– Ne ki aspek ti or ga ni <strong>za</strong> ci o nih ob li ka <strong>za</strong> osi gu ra nje imo vi ne i li ca u Re publici<br />
Srpskoj<br />
1-2/2003/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
2006/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
3-4/2003/RE<br />
2004/ZB
220<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Po po vić Zo ran<br />
– Ten den ci je u osi gu ra nju ži vo ta i pred lo zi <strong>za</strong> no vu re gu la ti vu 2004/ZB<br />
PopTaleska Mirjana<br />
– Usklađivanje sistema <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti i drugih obaveznih 2007/ZB<br />
<strong>osiguranja</strong> Makedonije sa sistemom EU<br />
Psche idl dr Di e ter<br />
– Otvorena pitanja u osiguranju autoodgovornosti u Evropskoj uniji<br />
– Trendovi u isplati naknade nematerijalne štete u nekim evropskim zemlja<br />
ma<br />
2007/ZB<br />
4/2006/RE<br />
Radiša Slađana<br />
– Neka aktuelna pitanja nacrta Zakona o osiguranju 2004/ZB<br />
Radišić dr Jakov<br />
– Dužnost lekara da pacijenta obavesti o rizicima predložene medicinske 2/2012/RE<br />
mere i njegova odgovornost – poseban osvrt na praksu nemačkih i<br />
austrijskih sudova<br />
– Pristanak pacijenta na lečenje i odgovornost zbog lečenja bez<br />
1/2012/RE<br />
punovažnog pristanka<br />
– Odgovornost zbog pogrešne lekarske dijagnoze i nepreduzimanja 1/2011/RE<br />
potrebnih dijagnostičkih mera<br />
– Odgovornost lekara u slučaju kad nije dovoljno sigurno da je njegova 3/2010/RE<br />
greška nanela štetu pacijentovom zdravlju<br />
– Građanska odgovornost lekara koja proističe iz njihovog <strong>za</strong>nimanja 1/2009/RE<br />
Radovanov dr Aleksandar<br />
– Odmeravanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete sa 2006/ZB<br />
pred lo gom <strong>za</strong> utvr đi va nje ori jen ta ci o nih iz no sa (ta be la)<br />
Ra do vić dr Zo ran<br />
– Osi gu ra nje va zdu ho plo va<br />
– Zaš ti ta ži vot ne sre di ne na mo ru pu tem osi gu ra nja<br />
– Osiguranje direktora i članova nadzornog odbora od odgovornosti u<br />
EU<br />
– Glo ba li <strong>za</strong> ci ja i osi gu ra nje<br />
– Bu duć nost osi gu ra nja po li tič kih ri zi ka<br />
– Ri zik pi ra te ri je u osi gu ra nju<br />
– Osiguranje odgovornosti brodara pomorsko-rečnih brodova u međunarodnoj<br />
plovidbi<br />
– Osiguranje robe u međunarodnom prevozu brodom<br />
– Roterdamska pravila<br />
– Plovidbena havarija i osiguranje<br />
– Vin ku la ci o na kla u zu la u tran sport nom osi gu ra nju<br />
– Institutske klauzule <strong>za</strong> osiguranje robe 2009<br />
– Sadržina polise plovidbenog <strong>osiguranja</strong><br />
– Osiguranje robe prema međunarodnom dokumentarnom akreditivu<br />
– Pri kaz član ka: A.V. Pa do van, „Di rekt na tu žba tre ćeg oš te će nog li ca protiv<br />
osiguravača u pomorskom osiguranju s posebnim osvrtom na razvoj<br />
u hr vat skom pra vu”<br />
– Vod ni sa o bra ćaj u XXI ve ku<br />
– Neki slučajevi prevara i njihovog sprečavanja u osiguranju života i nezgode<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2001/ZB<br />
3/2011/ZB<br />
2/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
2/2009/RE<br />
3-4/2009/RE<br />
1/2009/RE<br />
4/2007/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
2/2002/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
221<br />
Ra do vić mr Živ ka<br />
– Osiguranje života u Srbiji i perspektive njegovog razvoja<br />
– Osiguranje opasnih materija u prevozu<br />
– Ban ke i osi gu ra nje<br />
– Osiguranje robe u međunarodnom transport na ugovorenu vrednost<br />
Rajičić Branko<br />
– Za kon sko ure đe nje de lat no sti osi gu ra nja u SCG<br />
– Osiguranje – obligacioni ugovorni odnos<br />
– Re gre sni <strong>za</strong>h te vi ino stra nih or ga ni <strong>za</strong> ci ja so ci jal nog osi gu ra nja pre ma<br />
do ma ćim or ga ni <strong>za</strong> ci ja ma osi gu ra nja imo vi ne i li ca<br />
– Pred log <strong>za</strong> iz me nu i do pu nu Za ko na o osi gu ra nju imo vi ne i li ca<br />
– Primena Zakona o osiguranju<br />
– Tenderom u veliki gubitak<br />
– Pri va ti <strong>za</strong> ci ja u or ga ni <strong>za</strong> ci ja ma <strong>za</strong> osi gu ra nje<br />
– Zaključivanje i <strong>za</strong>štita ugovora o osiguranju<br />
Rakić Slavica<br />
– Osi gu ra nje u funk ci ji si gur no sti tu ri stič kih agen ci ja i nji ho vih aranžmana<br />
– Ak tiv no sti iz obla sti osi gu ra nja ko je su se od vi ja le to kom 2005. go di ne<br />
u Pri vred noj ko mo ri Sr bi je<br />
– Osi gu ra nje oba ve <strong>za</strong> pla ća nja uvo znih ca ri na i dru gih da žbi na <strong>za</strong> ro bu<br />
pod režimom ATA<br />
2006/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
2004/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
2001/ZB<br />
1-2/2004/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
3-4/2002/RE<br />
2/2002/RE<br />
1-2/2006/RE<br />
1-2/ 2005/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
Rakonjac Antić dr Tatjana<br />
– Prikaz: Međunarodno savetovanje o plasmanu sredstava <strong>osiguranja</strong> 1-2/2005/RE<br />
Rašić Goran<br />
– Ak tu el na pi ta nja u ve zi sa pla ća njem pre mi je osi gu ra nja od auto od govornosti<br />
1/ 2002/RE<br />
Renovica mr Ranko<br />
– Upravljanje kvalitetom usluga <strong>osiguranja</strong> imovine u Republici Srpskoj 1-2/ 2008/RE<br />
Ri stić Ži vo rad<br />
– Transport opasnih materija u drumskom saobraćaju i osiguranje od 3-4/ 2005/RE<br />
odgovornosti<br />
– Značaj fotografisanja u osiguranju motornih vozila<br />
3-4/2004/RE<br />
Rohrbach dr Wolfgang<br />
– Problemi i šanse životnog <strong>osiguranja</strong> – „kraljevske” vrste <strong>osiguranja</strong><br />
– Sigurnost pacijenata i prava pacijenata u ogledalu <strong>osiguranja</strong> lica<br />
– Evaluacija u osiguranju<br />
– Diskriminacija u osiguranju i mere <strong>za</strong> njeno suzbijanje<br />
– Uti caj finansijske krize na <strong>za</strong>konodavstvo i praksu u osiguranju u<br />
Evropskoj uniji<br />
– Kri mi na li tet u osi gu ra nju u sve tlu di rek ti va Evropske unije<br />
– No vi ho ri zon ti pri vat nog zdrav stve nog osi gu ra nja<br />
– Na izvorima istorije austrijsko-srpskog <strong>osiguranja</strong>: 200 godina agenata<br />
osi gu ra nja<br />
– Lo jal na i ne lo jal na kon ku ren ci ja u osi gu ra nju<br />
– Isto ri ja osi gu ra nja – luk suz ili do pri nos bran ši?<br />
– U čast sedamdesetog rođendana prof. dr Jovana Slavnića<br />
2/2012/RE<br />
2012/ZB<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
1/2011/RE<br />
34/2009/RE<br />
4/2008/RE<br />
4/2008/RE
222<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Rohrbach dr Wolfgang<br />
– Osiguranje 08 – Predstavljanje <strong>Srbije</strong> na 12. Međunarodnom kongresu<br />
osi gu ra nja u Be ču<br />
– So ci jal no osi gu ra nje i pri vat no zdrav stve no osi gu ra nje<br />
– Restrukturisanje i perspektive srpskog tržišta <strong>osiguranja</strong><br />
– Solventnost II – posledice po osiguravače i korisnike usluga <strong>osiguranja</strong><br />
– Pri vat no osi gu ra nje kao sred stvo u bor bi pro tiv ko rup ci je<br />
Rokas dr Joanis<br />
– Oba ve ze ugo va ra ča osi gu ra nja na davanje pred u go vor nih in for ma ci ja<br />
prema Principima evropskog ugovornog prava <strong>osiguranja</strong><br />
– U susret harmoni<strong>za</strong>ciji propisa Evropskog prava <strong>osiguranja</strong><br />
– Prodaja investicionih polisa od strane banaka i drugih prodavaca –<br />
fokus na prodaju proizvoda<br />
– Re ša va nje vi še stra ne nad le žno sti – pitanje neizvesnosti u oblasti osigura<br />
nja<br />
Ru iz de la Ser na Ri car do<br />
– Odgovornost država članica EU <strong>za</strong> <strong>za</strong>kone ili <strong>za</strong>konske propuste koji su<br />
u su prot no sti sa pra vom EU<br />
– Evropski pravni sistem odgovornosti izvođača radova, posebno građanskopravna<br />
odgovornost, <strong>za</strong> štete koje prouzrokuju njegovi pomoćni<br />
ci<br />
– Uvod u odgovornost arhitekata u Španiji<br />
– Ne ko li ko pi ta nja ve <strong>za</strong> nih <strong>za</strong> pra vo o ugo vo ru o osi gu ra nju Špa ni je ko ja<br />
mo gu bi ti od in te re sa <strong>za</strong> Sr bi ju<br />
Sa ko vić Le la<br />
– Reforma penzijskog sistema u Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj<br />
Go ri<br />
Saksida mr Vojko<br />
– Uloga i značaj kastodi banke u dobrovoljnom penzijskom osiguranju<br />
– Dobrovoljno penzijsko osiguranje<br />
– Osi gu ra nje u Srbiji u pe ri o du tran zi ci je, naj no vi ja do ga đa nja ili „Osi guranje<br />
u Srbiji u kolapsu“<br />
– Ka rak te ri sti ke penzijskog osi gu ra nja<br />
– Do bro volj no penzijsko osi gu ra nje – pred no sti i ne do sta ci po je di nih<br />
oblika penzijskog <strong>osiguranja</strong> Kratak osvrt na neke podatke iz poslovanja<br />
osi gu ra va ju ćih i re o si gu ra va ju ćih druš ta va u 2002. go di ni.<br />
Samardžić dr Darko<br />
– Kartelno-pravni izuzeci u sektoru <strong>osiguranja</strong> po novoj Uredbi o<br />
grupnim izuzećima Evropske unije od 2010.<br />
– Nadzor <strong>osiguranja</strong> u SR Nemačkoj prema Zakonu o nadzoru <strong>osiguranja</strong><br />
i direktivama EU o solventnosti<br />
Samardžić mr Slobodan<br />
– Uti caj tr žiš nih i <strong>za</strong>konodavnih kre ta nja na ta rif nu po li ti ku do ma ćih<br />
društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Neki istorijski aspekti <strong>osiguranja</strong> od požara<br />
– Osiguranje imovine po na če lu “svi ri zi ci”<br />
4/2008/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
3-4/2007/RE<br />
3-4/2007/RE<br />
3/2006/RE<br />
2010/ZB<br />
2007/ZB<br />
1/2011/RE<br />
3/2008/RE<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
3-4/ 2009/RE<br />
1-2/2008/RE<br />
2006/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2002/ZB<br />
2008/ZB<br />
2011/ZB<br />
3/2011/RE<br />
2007/ZB<br />
3/2008/RE<br />
1-2/2008/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
223<br />
Schörghuber mr Jo sef<br />
– Pra vo re gre sa no si la ca so ci jal nog osi gu ra nja na kon sa o bra ćaj ne ne zgode<br />
prema osiguravaču obaveznog <strong>osiguranja</strong> odgovornosti, s posebnim<br />
2008/ZB<br />
osvr tom na austrij sko pra vo<br />
Simoniti Sergej<br />
– Uvođenje obaveznih <strong>osiguranja</strong> – Evropska unija i slovenačka iskustva 2008/ZB<br />
Slav nić dr Jo van<br />
– Savremeni aspekti nekih obave<strong>za</strong> osiguravača i osiguranika <strong>za</strong>jednički<br />
<strong>za</strong> sve vrste ugovora o kopnenom osiguranju<br />
– Predlog tema <strong>za</strong> javnu raspravu o rešenjima koja nisu prihvaćena u<br />
prednacrtu Građanskog <strong>za</strong>konika Republike <strong>Srbije</strong> u odnosu na ugovor<br />
o osiguranju<br />
– Posebne odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti kao<br />
predmet <strong>za</strong>kona koji reguliše ugovor o osiguranju<br />
– Ugovor o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kao predmet <strong>za</strong>konskog<br />
regulisanja<br />
– Zaključivanje ugovora o osiguranju prema Nacrtu Opšteg referentnog<br />
okvira <strong>za</strong> Evropsko ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> - Prilog raspravi o regulisanju<br />
ugovora o osiguranju u novom Građanskom <strong>za</strong>koniku <strong>Srbije</strong><br />
– Osiguranje odgovornosti brokera <strong>osiguranja</strong><br />
– Neki modeli regulisanja standarda profesionalnog ponašanja u poslovima<br />
<strong>osiguranja</strong> u EU<br />
– Odgovornost veterinara sa osvrtom na osiguranje njihove odgovornosti<br />
– Jedan model integrisanog nadzora nad obavljanjem finansijskih usluga<br />
i nje gov uti caj na osi gu ra nje<br />
– Uti caj di rek ti va EU na re gu li sa nje od no sa iz ugo vo ra o osi gu ra nju života<br />
– Predlozi nekih novih rešenja <strong>za</strong> <strong>za</strong>stupnike <strong>osiguranja</strong> u novom Zakonu<br />
o osi gu ra nju<br />
– Ovlaš će nja i oba ve ze bro ke ra osi gu ra nja<br />
– Zaš ti ta in te gri te ta tr žiš ta osi gu ra nja<br />
– Pro fe si o nal na udru že nja i dru ge stru kov ne or ga ni <strong>za</strong> ci je u osi gu ra nju i<br />
njihova harmoni<strong>za</strong>cija sa evropskim modelima<br />
– Gubitak prava iz <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti prema novom Zakonu o<br />
obaveznom osiguranju u saobraćaju – sporna pitanja<br />
– Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sprovelo usklađivanje statuta i aktivnosti<br />
sa novim Zakonom o udruženjima<br />
– Nedostaci u načinu organizovanja garantnog fonda i propisanim merama<br />
nadzora u novom Zakonu o obaveznom osiguranju u saobraćaju<br />
– Po ru ke Sa ve to va nja „Pa lić 2010”<br />
– Prikaz presude Pokrajnskog suda u Hanoveru 18 0 193/08 povodom<br />
oba ve <strong>za</strong> fi nan sij skih po sred ni ka da iz o sta ve od re đe ne iz ra ze pri li kom<br />
re kla mi ra nja<br />
– Uje di ni li se da po dr že stru ku i na u ku osi gu ra nja<br />
– Novi početak buduće saradnje – Osvrt na priznanja <strong>za</strong>služnim članovima<br />
2012/ZB<br />
1/2012/RE<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
1/2011/RE<br />
4/2010/RE<br />
3/2010/RE<br />
3/2010/RE<br />
2/2010/RE<br />
2/2010/RE<br />
2/2010/RE
224<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Slav nić dr Jo van<br />
– Obavezno osiguranje – Pravni i ekonomski mitovi i stvarnost – Odgovori<br />
na upitnik AIDA povodom izrade generalnog izveštaja na ovu temu<br />
uvrš će nu u pro gram XI II Svet skog kon gre sa AIDA – Pa riz 2010<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2009”<br />
– Osiguranje profesionalne odgovornosti lekara<br />
– Vre me tra ja nja osi gu ra nja – Pri log ras pra vi o re gu li sa nju ugo vo ra o osiguranju<br />
u novom Građanskom <strong>za</strong>koniku<br />
– Diskusija na okruglom stolu na temu „Ugovor o osiguranju u novom<br />
Građanskom <strong>za</strong>koniku Republike <strong>Srbije</strong>”<br />
– Oba ve <strong>za</strong> da va nja pred u go vor nih in for ma ci ja i in for ma ci ja po sle <strong>za</strong>ključenja<br />
ugovora o osiguranju potrošačima usluga <strong>osiguranja</strong> prema<br />
di rek ti va ma EU i <strong>za</strong> ko ni ma dr ža va čla ni ca<br />
– Sa dr ži na ugo vo ra o osi gu ra nju u na cr tu Opšteg re fe rent nog okvi ra<br />
<strong>za</strong> Evropsko ugovorno <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> i <strong>za</strong>konima država članica<br />
Evropske unije<br />
– Prilog raspravi o regulisanju ugovora o osiguranju u novom Građanskom<br />
Za ko ni ku Sr bi je, di sku si ja sa Sa ve to va nja „Pa lić 2008”<br />
– Po ru ke Sa ve to va nja „Pa lić 2008”<br />
– Kri tič ki osvrt na sta vo ve Vi šeg tr go vin skog i Vr hov nog su da Sr bi je o<br />
raskidu ugovora ovišegodišnjem osiguranju (Spor Prev 95/02)<br />
– Po gled na re gu li sa nje ugo vo ra o osi gu ra nju u Za ko nu o ugo vo ru o osigu<br />
ra nju Grč ke<br />
– Al ter na tiv na di stri bu ci ja pro iz vo da osi gu ra nja u Sr bi ji – Od go vo ri na<br />
Upit nik Rad ne gru pe AIDA<strong>za</strong> di stri bu ci ju pro iz vo da osi gu ra nja<br />
– Šta je re o si gu ra nje? – Od go vo ri na Upit nik AIDA br. 1, Rad na gru pa <strong>za</strong><br />
re o si gu ra nje<br />
– Kritički osvrt na stavove sudova izražene u presudi Vrhovnog suda Srbi<br />
je Prev. 183/05 ko ja se od no si na re gres ino stra nog osi gu ra va ča od<br />
autoodgovornosti prema domaćem pograničnom osiguravaču – zelena<br />
karta i <strong>za</strong>konska subrogacija<br />
– Građansko-pravna odgovornosti brokera <strong>osiguranja</strong> u Srbiji – Odgovori<br />
na Upitnik Radne grupe AIDA <strong>za</strong> distribuciju proizvoda <strong>osiguranja</strong><br />
– Pri kaz knji ge: dr Slo bo dan Jo va no vić, Pra vo osi gu ra nja, 2007.<br />
– Pri me na Di rek ti ve EU o ne lo jal noj tr go vač koj prak si od 2005. na osigu<br />
ra nje<br />
– Osiguranje od profesionalne odgovornosti danas<br />
– Osvrt na Analizu usklađenosti pravnog sistema <strong>osiguranja</strong> Srbiјe i Crne<br />
Go re sa EU – pro je kat EU/EAR<br />
– Vreme <strong>za</strong>stare u re o si gu ra nju – Od go vo ri na Upit nik AIDA br. 8.<br />
– Osvrt na iz veš taj MMF o sta nju u finansijskom sektoru <strong>Srbije</strong> – osigura<br />
nje<br />
– Ste čaj osi gu ra va ča i/ili re o si gu ra va ča – Od go vo ri na Upit nik AIDA br.<br />
9 – Rad na gru pa <strong>za</strong> re o si gu ra nje<br />
– Di rek ti va Evropske unije o po sre do va nju u osiguranju od 2002. go di ne<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2005”<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2004”<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2003”<br />
1/2010/RE<br />
1/2010/RE<br />
3-4/2009/RE<br />
2/2009/RE<br />
1/2009/RE<br />
4/2008/RE<br />
4/2008/RE<br />
3/2008/RE<br />
1-2/2008/RE<br />
1-2/2008/RE<br />
1-2/2008/RE<br />
4/2007/RE<br />
4/2007/RE<br />
3/2007/RE<br />
4/2007/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
4/2006RE<br />
3/ 2006/RE<br />
3/ 2006/RE<br />
3/ 2006/RE<br />
1-2/2006/RE<br />
1-2/2006/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
1-2/ 2004/RE<br />
1-2/ 2003/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
225<br />
Slav nić dr Jo van<br />
– Po ru ke sa sa ve to va nja „Pa li ć 2002”<br />
– Događaji od 5. ok to bra 2000. go di ne i po sto ja nje osno va <strong>za</strong> po kri će nastalih<br />
šteta<br />
– Neka pitanja obaveznog <strong>osiguranja</strong> i kodifikacija obligaciono pravnih<br />
od no sa<br />
2/ 2002/RE<br />
1/2002/RE<br />
6-7/1971/OIP<br />
Slijepčević Dragiša<br />
– Ga rant ni fond i li kvi da ci ja osi gu ra va ju će or ga ni <strong>za</strong> ci je 2003/ZB<br />
So kal dr Vo ji slav<br />
– Ugo vor u ko rist tre ćih li ca u osi gu ra nju 9-10/1971/OIP<br />
Soultati mr Konstantina<br />
– Prav na re gu la ti va EU o druš tvi ma <strong>za</strong> ko lek tiv no in ve sti ra nje u pre nosi<br />
ve har ti je od vred no sti i osi gu ra nju ži vo ta ve <strong>za</strong> nom <strong>za</strong> in ve sti ci o nu<br />
2010/ZB<br />
je di ni cu: Po ziv <strong>za</strong> iz jed na ča va nje pra vi la igre<br />
– Pi ta nja ko ja pro iz la ze iz pra va EU o me ra ma re or ga ni <strong>za</strong> ci je i ste čaj nog 3-4/2009/RE<br />
postupka društava <strong>za</strong> osiguranje<br />
Spa sić dr Ivan ka<br />
– Mesto dopunskog i privatnog zdravstvenog <strong>osiguranja</strong> u uporednom<br />
pra vu i pred lo zi <strong>za</strong> re for mu zdrav stve nog osi gu ra nja u Sr bi ji<br />
– Osiguranje lizing poslova<br />
– Odgovornost vazdušnog transportera po Montrealskoj konvenciji –<br />
osnov, li mit, osi gu ra nje ..... Pra vi la EU o kon ku ren ci ji u obla sti osi gu ra nja<br />
Sremčević Snežana<br />
– Usklađivanje <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti sa standardima u međunarodnom<br />
sistemu zelene karte<br />
– Jav na ovlašće nja koja obavlja Udru že nje osi gu ra va ča Sr bi je i me re nadzo<br />
ra NBS<br />
Stamenković dr Lola<br />
– Najnovije reforme u poslovanju izvozno-kreditnih agencija u EU kao<br />
rezultat primene ekoloških standarda<br />
– Uloga institucija EU i OECD-a u procesu normativne harmoni<strong>za</strong>cije<br />
osi gu ra nja iz vo znih kre di ta<br />
– Re gu la ti va EU u ve zi sa osi gu ra njem iz vo znih kre di ta i ak tu el ne ini ci jati<br />
ve <strong>za</strong> re for mu iz vo zno-kre dit nih agen ci ja u EU<br />
– Uti caj i zna čaj Praškog klu ba Bern ske unije na osi gu ra va če kre di ta i inve<br />
sti ci ja u evrop skim ze mlja ma u tran zi ci ji<br />
– Po kri će ko mer ci jal nih i po li tič kih ri zi ka od stra ne EBRD-a u okvi ru<br />
Pro gra ma olak ša va nja tr go vi ne u ze mlja ma u tran zi ci ji,<br />
– Ana li <strong>za</strong> o funk ci o ni sa nju iz vo zno-kre dit nih agen ci ja u ne kim ze mljama<br />
u tran zi ci ji<br />
– Zna čaj osi gu ra nja stra nih in ve sti ci ja u SRJ od ne ko mer ci jal nih ri zi ka <strong>za</strong><br />
po ve ća nje pri li va stra nih di rekt nih in ve sti ci ja<br />
Stamenković Ljubica<br />
– Kumuliranje prava iz <strong>osiguranja</strong> prava na naknadu štete i subrogacija<br />
kod imo vin skih osi gu ra nja-ko re fe rat<br />
1-2/2004/RE<br />
3-4/2003/RE<br />
1/ 2002/RE<br />
2007/ZB<br />
3/2010/RE<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
1/2002/RE<br />
8/ 1971/OIP
226<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Stanišić Slobodan<br />
– Put kao opa sna stvar 2004/ZB<br />
Stojanović Novembar<br />
– Rizici građevinskih projekata i njihovo osiguranje<br />
– Osi gu ra nje u gra đe vi nar stvu<br />
4/2011/RE<br />
2010/ZB<br />
Stojanović Radovan<br />
– Osvrt na sajt Udru že nja <strong>za</strong> pra vo osi gu ra nja Sr bi je 1-2/2007/RE<br />
Stojanović Stana<br />
– Pri kaz član ka: Dok tri na su bro ga ci je i ogra ni če nje pra va osi gu ra va ča na 2/2002/RE<br />
re gres<br />
– Pri kaz član ka: 11. sep tem bar 2001. iz ugla teh ni ke osi gu ra nja<br />
1/2002/RE<br />
Stojiljković dr Vladimir<br />
– Osigurane štete u pomorskom osiguranju sa osvrtom na Zakon o pomorskoj<br />
i unutrašnjoj plovidbi<br />
– Osi gu ra nje in ve sti ci ja u ugo vo ru o <strong>za</strong>jedničkom po du hva tu<br />
– Mesto re<strong>osiguranja</strong> u sistemu <strong>osiguranja</strong> i Zakon o obligacionim odnosima<br />
Šo lak dr Zdrav ko<br />
– Nepovoljna selekcija, moralni ha<strong>za</strong>rd i tržišna neefikasnost<br />
– Razvojne perspektive tržišta privatnog zdravstvenog <strong>osiguranja</strong><br />
– Novija kretanja na evropskom tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osigu<br />
ra nja<br />
Šu le jić dr Pre drag<br />
– Osiguranje od odgovornosti <strong>za</strong> štete prouzrokovane od strane organa<br />
pravnog lica<br />
– Ugo vor o osi gu ra nju u Pred na cr tu Gra đan skog <strong>za</strong> ko ni ka Sr bi je, od<br />
marta 2010. godine<br />
– Osigurani slučaj u osiguranju od odgovornosti<br />
– Pred lo zi <strong>za</strong> re gu li sa nje ugo vo ra o osi gu ra nju u Gra đan skom <strong>za</strong> ko ni ku<br />
Sr bi je ko ji se od no se na <strong>za</strong> klju či va nje ugo vo ra<br />
– Ugo vor o osi gu ra nju u no vom Gra đan skom <strong>za</strong> ko ni ku Re pu bli ke Sr bi je<br />
– Osi gu ra nje od od go vor no sti da va la ca uslu ga<br />
– Novi propisi u obaveznom osiguranju u saobraćaju<br />
– Po jam upo tre be mo tor nog i pri ključ nog vo zi la u oba ve znom osi gu ranju<br />
od odgovornosti<br />
– Harmoni<strong>za</strong>cija prava <strong>osiguranja</strong> u Evropskoj uniji i jugoslovensko <strong>pravo</strong><br />
– Pravni problemi <strong>osiguranja</strong> kod nas<br />
– Po zi tiv na i ne ga tiv na re še nja u no vom Za ko nu o oba ve znom osi gu ranju<br />
u saobraćaju<br />
– Zastarelost potraživanja iz pravnih odnosa <strong>osiguranja</strong> kao predmet <strong>za</strong>konskog<br />
regulisanja<br />
– Ste čaj i li kvi da ci ja osi gu ra va ju ćih druš ta va u pra vu Evropske unije sa<br />
osvr tom na na še pra vo<br />
– Kom pa ra tiv ni po gled na re gu li sa nje ugo vo ra o osi gu ra nju u Hr vat skoj<br />
i Sr bi ji<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2005”<br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2004”<br />
2004/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
2/2011/RE<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
2004/ZB<br />
2002/ZB<br />
2001/ZB<br />
3/2010/RE<br />
2/2009/RE<br />
1-2/2007/RE<br />
3/2006/RE<br />
1-2/2005/RE<br />
1-2/ 2004/RE
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
227<br />
– Poruke sa Savetovanja „Pa lić 2003”<br />
– Mogućnosti harmoni<strong>za</strong>cije ugovornog prava <strong>osiguranja</strong> u Evropskoj<br />
uniji i jugoslovensko <strong>pravo</strong><br />
– Po ru ke sa Sa ve to va nja „Pa lić 2002”<br />
– Osi gu ra nje od od go vor no sti u sve tlu pred sto je ćeg <strong>za</strong> kon skog re gu li sanja<br />
materije <strong>osiguranja</strong><br />
Tarasiuk-Flodrowska Ana<br />
– Direktiva o preuzimanju društava sa naglaskom na pitanja iz poljske<br />
prakse koja se odnose na društva <strong>za</strong> osiguranje<br />
– Bankaosiguranje na tržištu EU i specifičnosti poljskog prava<br />
Teixeira Brandão Mayra Júlia<br />
– Princip savesnosti, nesavršenost tržišta i moralni rizik u osiguranju<br />
poljoprivrede / Principle of good faith, market failures and moral risk<br />
in agricultural insurance<br />
Ter zić Ne nad<br />
– Otvo re na pi ta nja u osi gu ra nju autoodgovornosti u Evropskoj uniji<br />
– Pri me na Če tvr te di rek ti ve EU o osi gu ra nju od od go vor no sti<br />
– Direktno regulisanje šteta u osiguranju od autoodgovornosti<br />
– Direktive Evropske unije u oblasti obaveznog <strong>osiguranja</strong> autoodgovornosti<br />
To do ro vić Si me o ni des Mi ra<br />
– Obaveze i odgovornost brokera <strong>osiguranja</strong> – Naglasak na razmeni<br />
informacija i savetodavnoj obavezi<br />
– Neophodnost regulisanja investicionih polisa i paketa maloprodajnih<br />
investicionih proizvoda sa akcentom na postojeća rešenja i diskusije u<br />
EU<br />
– Kon sen zus u EU o oba ve zi da va nja pred u go vor nih in for ma ci ja ugo vara<br />
ča osi gu ra nja i sank ci ja ma <strong>za</strong> nje no kr še nje – ne ka pi ta nja iz Opšteg<br />
referentnog okvira povodom reforme Evropskog ugovornog prava osigu<br />
ra nja<br />
– Nad zor re o si gu ra nja u Grč koj po sle Di rek ti ve 2005/68/EC<br />
Tomašević Dražić Gordana<br />
– Ulo ga ak tu a ra u osi gu ra va ju ćoj kom pa ni ji<br />
– Po li sa osi gu ra nja ži vo ta u funk ci ji do bi ja nja ko mer ci jal nih kre di ta<br />
– Dobrovoljno penzijsko osiguranje<br />
– Institucionalne reforme penzijskog <strong>osiguranja</strong><br />
Trifunović Predrag<br />
– Krug li ca ko ja ima ju pra vo na na kna du šte te zbog smr ti bli skog li ca i<br />
naročito teškog invaliditeta<br />
Ušćumlić mr Neško<br />
– Finansijsko-računovodstveni proces osiguravajućeg društva u funkciji<br />
ocene boniteta<br />
Uzelac Ozren<br />
– Ak tu el na si tu a ci ja na tr žiš tu ži vot nih osi gu ra nja u sve tu, ak tu el ne tenden<br />
ci je u Sr bi ji i pred log <strong>za</strong> una pre đe nje u prav noj re gu la ti vi<br />
1-2/2003/RE<br />
1-2/2003/RE<br />
1/2002/RE<br />
2/2002/RE<br />
6-7 /1971/OIP<br />
2/2012/RE<br />
4/2011/ZB<br />
4/2011/RE<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2003/ZB<br />
2002/ZB<br />
1/2012/RE<br />
2011/ZB<br />
2009/ZB<br />
3-4/2009/RE<br />
2007/ZB<br />
2006/ZB<br />
2005/ZB<br />
1-2/2005/RE<br />
2005/ZB<br />
3-4/ 2008/RE<br />
1-2/2008/RE
228<br />
Jasmina LABUDOVIĆ STANKOVIĆ<br />
Ünan, Dr Samim<br />
– Neki problemi međunarodnog privatnog prava u vezi sa <strong>pravo</strong>m<br />
<strong>osiguranja</strong> u praksi Turske<br />
Vasilić Jelisaveta<br />
– Osiguranje stečajnog upravnika od građanske odgovornosti <strong>za</strong> štete<br />
učesnicima u stečajnom postupku<br />
Viršek Milan<br />
– Vinkulacija polise <strong>osiguranja</strong>, razlike i sličnosti sa srodnim pravnim<br />
ustanovama<br />
– Osiguranje od odgovornosti proizvođača <strong>za</strong> nedostatke proizvoda –<br />
slovenačko iskustvo<br />
– Rešavanje sporova iz oblasti <strong>osiguranja</strong> – iskustva u Sloveniji<br />
– Načela evropskog prava u oblasti naknade štete<br />
– Od no si u osi gu ra nju pre ma Obli ga ci o nom <strong>za</strong> ko ni ku Re pu bli ke Slo veni<br />
je<br />
– Osiguranje civilne odgovornosti sa posebnim osvrtom na slovenačko<br />
pra vo i prak su osi gu ra nja<br />
Vlaisavljević Aleksandar<br />
– Odgovornost vo<strong>za</strong>ra <strong>za</strong> štete na robi u međunarodnom transportu prema<br />
Konvenciji CMR i osiguranje ove odgovornosti, sa osvrtom na sudsku<br />
praksu evropskih država<br />
4/2012/RE<br />
2/2002/RE<br />
2012/ZB<br />
2011/ZB<br />
2010/ZB<br />
2009/ZB<br />
2008/ZB<br />
1-2/2008/RE<br />
1-2/2008/RE<br />
Vrhovšek dr Milan<br />
– Oba ve ze Ga rant nog fon da i ste čaj nad osi gu ra va ju ćom or ga ni <strong>za</strong> ci jom 2/2002/RE<br />
Vučeljić mr Vladanka<br />
– Savremene tendencije u primeni metoda obračuna matematičke rezerve<br />
u osi gu ra nju ži vo ta<br />
2009/ZB<br />
Vučković dr Marija<br />
– Kumuliranje prava iz <strong>osiguranja</strong> i prava na naknadu štete i subrogacija 6-7/1971/OIP<br />
osi gu ra ča kod imo vin skih osi gu ra nja<br />
Vujanić dr Milan<br />
– Veštačenje saobraćajnih nezgoda kada postoji podeljena odgovornost 1-2/2004/RE<br />
uče sni ka<br />
Vujičić mr Andrija<br />
– Proizvodi <strong>osiguranja</strong> kojima se čuva životna sredina, sa naglaskom na 2012/ZB<br />
klimatske promene i emisije ugljen dioksida<br />
– Industrija <strong>osiguranja</strong> u funkciji održivog razvoja<br />
4/2011/RE<br />
Vukadin dr Emilija<br />
– Pri kaz dok tor ske di ser ta ci je „Pla sma ni sred sta va kom pa ni ja <strong>za</strong> osi gu ranje<br />
života” Jasmine Labudović, odbranjene na Pravnom fakultetu Uni-<br />
3/2008/RE<br />
ver zi te ta u Be o gra du 11. ju la 2008. go di ne.<br />
Vukadinović dr Radovan<br />
– Ka ko uskla di ti do ma će pro pi se sa Pra vom Evropske unije 1-2/ 2004/RE<br />
Vuković Mirjana<br />
– Kreiranje modela upravljanja odnosima sa klijentima u osiguranju<br />
– Ko ri snič ki cen tri u funk ci ji osi gu ra nja<br />
2008/ZB<br />
2007/ZB
BIBLIOGRAFIJA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
229<br />
Vuksanović Aleksandar<br />
– Osiguranje života – svet, Srbija – procena budućih i<strong>za</strong>zova i mogućnosti<br />
Zhiyan Li doc Ric hean<br />
– Sukob interesa brokera <strong>osiguranja</strong> – Aktuelno stanje u SAD i Kini i izgle<br />
di <strong>za</strong> prav no re gu li sa nje u EU<br />
Žar ko vić dr Ne boj ša<br />
– Savremeni prodajni putevi <strong>osiguranja</strong> i njihova razvijenost u Srbiji<br />
– Tržište <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore u 2004. godini<br />
– Pri kaz dok tor ske di ser ta ci je: Jo van Mi lo ra do vić „Eko nom ski aspek ti<br />
osi gu ra nja u po ljo pri vre di…”<br />
– Jugoslovensko osiguranje i integracioni proces u Evropi<br />
2008/ZB<br />
1-2/2010/RE<br />
2012/ZB<br />
1-2/ 2005/RE<br />
1-2/2004/RE<br />
1/2002/RE<br />
Žunjić Branislava<br />
– Po re ski tret man ko lek tiv nog osi gu ra nja <strong>za</strong> po sle nih 3-4/ 2002/RE
230<br />
Prof. dr Jovan SLAVNIĆ<br />
LITERATURA ZA ŠIRU ISTORIJU UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
PRILOZI I OSVRTI<br />
• Predstavljanje Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> na internetu, autor: Radovan<br />
Stojanović, Revija br. 1–2/2007, str. 51.<br />
• Osnovana regionalna organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> Evropu Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> – AIDA Europe, autor: Slobodan Jovanović, Revija, br. 1–2/2008.<br />
• Prof. dr Volfgang Rorbah odlikovan austrijskim počasnim krstom <strong>za</strong> nauku i<br />
umetnost, autor: Jovan Slavnić, Revija, br. 3/2008, str. 10.<br />
• Govor predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> prof. dr Jovana<br />
Slavnića povodom promocije knjige „Istorija <strong>osiguranja</strong> Austrije”, IX Tom profesora<br />
dr Volfganga Rorbaha u Beču 25. juna 2008. godine, autor: Jovan Slavnić, Revija, br.<br />
3/2008, str. 75.<br />
• Dvadeset godina „Istorije <strong>osiguranja</strong> Austrije”, Tom IX, autor: Filip Perić, Revija,<br />
br. 3/2008, str. 97–98.<br />
• U čast sedamdesetog rođendana profesora dr Jovana Slavnića, autor: Volfgang<br />
Rorbah, Revija, br. 4/2008, str. 4.<br />
• Pismo Međunarodnog udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> nacionalnoj sekciji <strong>Srbije</strong><br />
od 29. 10. 2008. godine, Revija br. 4/2008, str. 92–93.<br />
• Rekonstrukcija redakcije časopisa Revije <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong>, autor: Jovan Slavnić,<br />
Revija, br. 1/2009, str. 7.<br />
• Zapisnik sa generalne skupštine AIDA Europe održane u prostorijama Hansemerkur,<br />
Hamburg, u četvrtak, 22. maja 2008, Revija, br. 1/2009, str. 71–72.<br />
• Održana redovna sednica Skupštine Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, 24<br />
aprila 2009, Revija br. 3–4/2009, str. 111, autor: Edi Bionda<br />
• Udruženje <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> postalo član Medunarodnog udruženja izdavača<br />
u osiguranju – Presse Internationale des Assurances, Revija, br. 1/2010, str. 7, autor:<br />
Slobodan Jovanović<br />
• Pogled na rad konferencije AIDA Europe održane 22–23. oktobra 2009. godine<br />
u Cirihu, Revija, br. 1/2010, str. 192–194, autor: Dejan Davidović<br />
• Predstoji donošenje novog Statuta Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, Revija,<br />
br. 1/2010, str. 195–196, autor: Edi Bionda
LITERATURA ZA ŠIRU ISTORIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
231<br />
• Rad XIII svetskog kongresa AIDA u Parizu, održanog 17–20 maja 2010, Revija,<br />
br. 2/2010, str. 102–106, autor: Jasmina Labudović<br />
• Izveštaj sa 56. Skupštine Međunarodnog udruženja izdavača u osiguranju održanog<br />
18. Juna 2010. u Sofiji, Revija, br. 3/2010, str. 101–102, autor: Slobodan Jovanović<br />
• III Konferencija AIDA Europe, Amsterdam, 26–27. maj 2011. – „Pravo <strong>osiguranja</strong><br />
i re<strong>osiguranja</strong>: tekuća pitanja i budući i<strong>za</strong>zovi”, Revija, br. 1/2011, str. 103–104,<br />
autor: Jasmina Labudović<br />
• Inicijativa <strong>za</strong> izmenu statuta AIDA, Revija, br. 2/2011, str. 84–85, autor: Slobodan<br />
Jovanović<br />
• Održana redovna sednica Skupštine Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> 15.<br />
aprila 2011. godine, Revija, br. 2/2011, str. 86, autor: Edi Bionda<br />
• Izveštaj sa III Konferencije AIDA Europe održane 24–25. maja 2011. u Amsterdamu,<br />
Revija, br. 3/2011, str. 94–96, autor: Slobodan Jovanović<br />
GOVORI PREDSEDNIKA UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA<br />
SRBIJE PRILIKOM OTVARANJA GODIŠNJIH SAVETOVANJA<br />
• Uvodno izlaganje predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> profesora<br />
Jovana Slavnića prilikom otvaranja VIII savetovanja „Palić 2007”, 12. april 2007, Revija,<br />
br. 1–2/2007, str. 51–52<br />
• Uvodno izlaganje izlaganje predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
profesora Jovana Slavnića prilikom otvaranja IX savetovanja „Palić 2008”, 10. aprila<br />
2008, Revija, br. 1–2/2008, str. 85<br />
• Uvodno izlaganje izlaganje predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
profesora Jovana Slavnića prilikom otvaranja X savetovanja „Palić 2009 – Jubilej godišnjih<br />
savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>”, 24–26. aprila 2009, Revija,<br />
br. 2/2009, str. 89.<br />
• Uvodno izlaganje profesora dr Jovana Slavnića, predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong><br />
<strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> na XI savetovanju „Evropske (EU) reforme u pravu <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong>”, Palić, 23–24. april 2010, Revija, br. 2/2010, str. 101–102.<br />
• Izlaganje profesora dr Jovana Slavnića, predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong>, prilikom otvaranja XII godišnjeg savetovanja „Promene u pravu <strong>osiguranja</strong><br />
<strong>Srbije</strong> u okviru evropskog (EU) razvoja prava <strong>osiguranja</strong>”, 15–17. april 2011,<br />
Revija, br. 2/2011, str. 82–83.
232<br />
Jovan SLAVNIĆ<br />
• Govor Predsednika Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> profesora Jovana<br />
Slavnića na otvaranju XIII godišnjeg savetovanja, Palić 22–24. april 2012, Revija, br.<br />
3/2012, str. 110.<br />
PORUKE SA GODIŠNJIH SAVETOVANJA UDRUŽENJA<br />
ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije (III godišnje) sa savetovanja<br />
na Paliću od 17–20. aprila 2002 na temu „Novo <strong>za</strong>konodavstvo u osiguranju imovine<br />
i lica”, Revija, br. 2/2002, str. 55–62. 1*<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> Jugoslavije sa (IV) savetovanja na Paliću<br />
od 11. do 14. aprila 2003. na temu „Pravo <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”, Revija, br. 1–2/2003,<br />
str. 32–35.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> osiguranjs <strong>Srbije</strong> i Crne Gore sa (V) savetovanja<br />
na Paliću od 14–17. aprila 2004. na temu „Privreda i <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> u tranziciji”,<br />
Revija, br. 1–2/2004, str. 57–61.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore sa (VI) savetovanja<br />
na Paliću od 14–17 aprila 2005 na temu „Osiguranje u svetlu novog <strong>za</strong>konodavstva”,<br />
Revija, br. 1–2/2005, str. 47–57.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> i Crne Gore sa (VII godišnje) sa<br />
savetovanja na Paliću od 12. do 14. aprila 2006. – „Osiguranje u susret procesu pridruživanja<br />
<strong>Srbije</strong> i Crne Gore Evropskoj uniji”, Revija, br. 1–2/2006, str. 64–68.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa VIII godišnjeg savetovanja<br />
„Usklađivanje <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa sistemom <strong>osiguranja</strong> Evropske unije”, održanog na<br />
Paliću u dane 12–14. aprila 2007, Revija, br. 1–2/2007, str. 44–50.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa IX godišnjeg savetovanja<br />
„Evropski put prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>, posebno ugovora o osiguranju”, održanog na<br />
Paliću u dane 10–12. april 2008, Revija, br. 1–2/2008, str. 55–59.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa X godišnjeg savetovanja „Integracija<br />
prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u evropski (EU) sistem <strong>osiguranja</strong>”, održanog na Paliću<br />
u dane 24. i 25. aprila 2009, Revija, br. 2/2009, str. 61–70.<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa XI godišnjeg savetovanja<br />
„Evropske (EU) reforme u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong>”, održanog na Paliću 23–24. aprila<br />
2010. godine, Revija, br. 2/2010, str. 41–52.<br />
*<br />
Poruke sa I (1971) i II (2002) godišnjeg savetovanja nisu <strong>za</strong>pisane i objavljene.
LITERATURA ZA ŠIRU ISTORIJU UDRUŽENJA ZA PRAVO OSIGURANJA SRBIJE<br />
233<br />
• Poruke Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa XII godišnjeg savetovanja „Promene<br />
u pravu <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> u okviru evropskog (EU) razvoja prava <strong>osiguranja</strong>”,<br />
održanog na Paliću 15–17. aprila 2011. godine, Revija, br. 3/2011, str. 27–38.<br />
• Poruke sa XIII godišnjeg savetovanja Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong><br />
„I<strong>za</strong>zovi usklađivanja prava <strong>osiguranja</strong> <strong>Srbije</strong> sa evropskim (EU) <strong>pravo</strong>m <strong>osiguranja</strong>”<br />
održanom na Paliću od 20–22. aprila 2012, Revija, br. 3/2012, str. 87–94.
II DEO / PART II<br />
NEKA DOKUMENTA KOJA<br />
OSVETLJAVAJU PEDESETOGODIŠNJI<br />
RAD UDRUŽENJA ZA PRAVO<br />
OSIGURANJA SRBIJE<br />
/ SOME DOCUMENTS SHEDDING LIGHT<br />
ON THE 50-YEAR ACTIVITY OF THE<br />
INSURANCE LAW ASSOCIATION OF SERBIA
Prva strana prvog statuta Udruženja iz 1961. godine
Oglas u dnevnom listu “Politika” o održavanju godišnjeg savetovanja Udruženja 20–21 aprila 1971.
Korice jedne od retkih sačuvanih publikacija koja je objavljena<br />
<strong>za</strong> potrebe savetovanja koje je organizovalo Udruženje
Dr Jovan Slavnić i dr Predrag Šulejić na koktelu povodom otvaranja<br />
Svetskog kontresa AIDA u Budimpešti 1986. godine<br />
Dimitrije Stamenković, dr Jovan Slavnić i dr Predrag Šulejić pred kongresnim centrom<br />
u Marakešu u kome je održan Svetski kongres AIDA 1998. godine
Prva strana Odluke o osnivanju Udruženja <strong>za</strong> <strong>pravo</strong> <strong>osiguranja</strong><br />
Socijalističke Republike <strong>Srbije</strong> od 23 marta 1983. godine
Fotografija radnog predsedništva (dr Jovan Slavnić, dr Jasna Pak i dr Predrag Šulejić)<br />
sa otvaranja Trećeg godišnjeg savetovanja Udruženja na Paliću, 17 aprila 2002. godine<br />
i Odluka Skupštine Udruženja o izboru dr Predraga Šulejića <strong>za</strong> počasnog predsednika<br />
Udruženja od 17 aprila 2006. godine
Odluke podrške Udruženja osiguravača <strong>Srbije</strong> radu Udruženja
Prva strana programa Petog godišnjeg Savetovanja Udruženja održanog 14–17. aprila 2004. godine
Priznanje prof. dr Wolfgangu Rohrbach-u povodom<br />
X-og jubileja održavanja godišnjih savetovanja Udruženja
Mala ušteda na ceni oglasa <strong>za</strong> savetovanja koje je u vreme objavljivanja<br />
davala „Politika”, dobrodošla ušteda u troškovima rada Udruženja
Pismo podrške dr Andrea Simoncellija nastavku saradnje sa Udruženjem nakon dolaska na funkciju<br />
generalnog direktora Delta Generali <strong>osiguranja</strong> i pismo kojim Dunav Re minimizira raniju skromnu<br />
podršku aktivnostima Udruženja
Neka dokumenta koja osvetljavaju pedesetogodišnji rad udruženja <strong>za</strong> Pravo osigurenje u Srbiji<br />
247<br />
Još jedno pismo kojim se uskraćuje podrška aktivnostim Udruženja<br />
Dr Zoran Radović, doc. dr Marjan Ćurković, Vojko Saksida i Dragiša Kecojević (odozgo na dole u prvom<br />
planu) prate izlaganje na VII-om godišnjem savetovanju Udruženja na Paliću, 12-14 aprila 2006.
Dejan Davidović i dr Slobodan Jovanović sa<br />
pedsednikom AIDA Evrope C. Croly-jem i<br />
M. Rosemajer-om (u sredini)<br />
na Prvoj konferenciji AIDA Evrope održanoj<br />
u Hamburgu 22–23 juna 2008.<br />
Prikaz dr Stefana Pürnera, rukovodioca<br />
odeljenja nemačke Fondacije IRZ, časopisa<br />
Udruženja u časopisu „Nova pravna revija”<br />
(Sarajevo, BIH), br. 1/2012.