program poslijediplomskog doktorskog studija - TehniÄki fakultet u ...
program poslijediplomskog doktorskog studija - TehniÄki fakultet u ...
program poslijediplomskog doktorskog studija - TehniÄki fakultet u ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Program <strong>poslijediplomskog</strong> <strong>doktorskog</strong> <strong>studija</strong><br />
BRANKO STANIŠA<br />
Naziv ustanove zaposlenja<br />
Tehnički <strong>fakultet</strong> Rijeka<br />
E-mail adresa i adresa osobne web stranice<br />
b.stanisa@riteh.hr<br />
Životopis, popis radova objavljenih u posljednjih pet godina<br />
uz navođenje kvalificirajućih radova za izvođenje nastave<br />
Branko Staniša je rođen u Dugoj Resi 03. svibnja 1941. Roditelji : Josip i Milka (rođ. Krtić). Državljanstvo:<br />
hrvatsko. Narodnost: Hrvat. Adresa stanovanja: Miroslava Krleža 2 C, 47 000 Karlovac. Oženjen je i otac<br />
dvoje djece.<br />
Obrazovanje: Osmogodišnju i srednju školu završio je u Karlovcu. Sedmi stupanj strojarstva završio je<br />
1970. na Fakultetu strojništva Univerze u Lubljani, smjer energetika. Poslijediplomski studij je završio na<br />
Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Energetika i nuklearna tehnika.<br />
Doktorsku disertaciju pod naslovom «Prilog istraživanju utjecaja erozije na vijek trajanja turbinskih<br />
lopatica» obranio je 1987. na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Zaposlenje: Nakon završetka <strong>fakultet</strong>a radi u Jugoturbini Karlovac. Radio je na radnim mjestima:<br />
konstruktor turbina, rukovoditelj proračunskog odjela turbina, rukovoditelj sektora razvoja turbina,<br />
direktor vanjske montaže i remonta turbina, direktor inženeringa turbina, pomočnik generalnog direktora<br />
Jugoturbine za energetsku i namjensku proizvodnju. Na višoj tehničkoj školi u Karlovcu u dvojnom<br />
radnom odnosu sa 30 % radnog vremena predaje od školske godine 1971/72. kolegij Ekonomika<br />
energetskog postrojenja, a od 1982/83. godine kolegij Energetska postrojenja. Nakon udruživanja Više<br />
tehničke strojarske škole u Karlovcu s Fakuletom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, tj. od 1984/85.<br />
godine predaje na VI stupnju <strong>studija</strong> strojarstva u Karlovcu kolegije: Turbostrijevi I i II, a od 1990/91.<br />
godine i kolegij Toplinski strojevi. Nakon odvajanja VI stupnja <strong>studija</strong> strojarstava u Karlovcu od<br />
Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i osnivanja Veleučilišta u Karlovcu, predaje od 1998.<br />
godine na Veleučilištu u Karlovcu kolegije: Osnove turbostrojeva, Toplinske turbine, Toplinske strojeve,<br />
Energetska postrojenja. Do danas je bio na studiju strojarsta u Karlovcu preko 150 diplomanata. U<br />
dopunskom radnom odnosu akademske godine 1972/73. bio je asistent, a od 1984/75. godine predaje<br />
kolegije Toplinske turbine na Tehničkom <strong>fakultet</strong>u Sveučilišta u Rijeci, 1988 godine unaprijeđen je u<br />
docenta. Na istom <strong>fakultet</strong>u od 01. veljače 1991. godine predaje kolegije: Toplinske turbine ,<br />
Termoenergetska postrojenja, Toplinske strojeve i uređaje II u stalom radnom odnosu s 50 % radnog<br />
vremena. 12. studenog 1991. godine unaprijeđen je u višeg znanstvenog suradnika, a 17. srpnja 1992.<br />
godine u izvanrednog profesora. U znanstvenog savjetnika i redovitog profesora unaprijeđen je 26. lipnja<br />
1997. godine. Do danas je bio na Tehničkom <strong>fakultet</strong>u mentor preko 130 diplomanata, jednog magistranta<br />
i jednog doktoranta. Od akademske godine 1987/88. do 1991. godine na poslijediplomskom studiju na<br />
Mašinskom <strong>fakultet</strong>u u Sarajevu , predavao je kolegij Suvremene tendencije u oblasti parnih turbina. Na<br />
poslijediplomskom studiju Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu od 1988/89. do 1995. godine<br />
predavao je u okviru kolegija Strujanja u turbostrojevima, Proces erozije elemenata parnih turbina u<br />
dvofaznoj struji i metode zaštite. Od 1994/95. godine predaje na poslijediplomskom studiju Tehničkog<br />
<strong>fakultet</strong>a Sveučilišta u Rijeci kolegije: Izabrana poglavlja iz toplinskih turbostrojeva, Trajnost i pouzdanost<br />
energetskih sustava.<br />
Znanstvenoistraživački rad : Izradio je preko 400 stručnih i znanstvenih <strong>studija</strong>, čije rezultate je objavio u<br />
130 referata i članaka na simpozijima i stručnim časopisima i <strong>fakultet</strong>u.<br />
Članstva: Bio je član uredničkog odbora i izdavačkog savjeta časopisa Termotehnika. Član Uredničkog<br />
odbora časopisa Strojarstvo bio je od 1979. do 1991. godine. Bio je zamjenik glavnog i odgovornog<br />
urednika časopisa Tehničke informacije Jugoturbine i TPK. Član je Društva inženjera i tehničara Hrvatske,<br />
Saveza energetičara Hrvatske, Hrvatskog energetskog društva, Hrvatskog nuklearnog društva, Društva za<br />
materijale i tribologiju, Hrvatskog društva održavalaca i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.<br />
Poznavanje jezika: Govori i piše ruski i njemački, služi se engeskim.<br />
Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina<br />
1. B. Staniša, B. Krivak, A. Mataković: “Analiza rada kogeneracijskih jedinica s plinskim turbinama EL-TO<br />
Zagreb koristeći alkumulaciju topline u vrelovodu”, 4. medunarodno znanstveno-stručno savjetovanje,<br />
Energetska i procesna postrojenja, Dubrovnik 24., 25. i 26. Iipnja 2000., Zbornik radova, 365-370.<br />
2. B. Staniša, B. Krivak: “Increasing Cogeneration Efficiency with Heat Accumulation, POWER-GEN Europe<br />
2000 Conference Proceedins, 20-22 June, Helnsinki. Finland, Track 7, pp 1-17.<br />
3. B. Staniša, K. Grilec: “Istaživanje učinkovitosti raznih površinskih zaštita rotorskih lopatica parnih<br />
turbina od erozije”, Medunarodno savjetovanje MATRIB 2000, Vela Luka, Korčula, 21.-24. lipnja 2000.,<br />
Zbornik radova, 319-325.<br />
260
Change language