1. Parne elektrane

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 1 

(Parne elektrane) List: 1 

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

PARNE ELEKTRANE 

Parne elektrane su termoenergetska postrojenja za proizvodnju 

električne energije, u čijim se kružnim procesima, kao radni fluid, koristi 

para s određenim pogonskim parametrima (tlak, temperatura). 

Shema pretvorbe energije u parnim elektranama 

GENERATOR PARE 

TURBINA 

GENERATOR 

Gorivo 

Kem. 

energija 

Ložište 

D. pl. Ogrjevne 

Topl. površine 

energija 

Para 

Topl. 

energija 

Stator 

Para 

Kinet. 

energija 

Rotor 

Meh. 

energija 

El. 

energija 

Kružni proces po kojemu se odvija pretvorba toplinske energije u 

mehaničku (električnu) naziva se Clausius – Rankineov koji se u svome 

teoretskom obliku, ako se zanemare nepovratni gubici, odvija između 

dvije izobare i dvije izentrope. 

Parnu elektranu čine sljedeći osnovni dijelovi: 

- generator pare u kojemu se proizvodi para potrebnih radnih parametara 

(tlaka i temperature); 

- parni turbogenerator u kojemu se ekspanzijom pare vrši pretvorba 

toplinske energije pare u mehanički rad, odnosno u električnu energiju; 

- kondenzator u kojemu se para vraća u tekuće stanje; 

- napojna pumpa pomoću koje se voda tlači te podiže na stanje (tlak) s 

kojim ulazi u generator pare.



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Osnova shema parne elektrane 

1 

T-s dijagram C-R kružnog procesa 

T 

6 

1 

5 

T i= konst. 

5 p i= konst. 6 

2 

4 

3 

4 

3 

T k= konst. 

p k= konst. 

2 

s 

p-v dijagram C-R kružnog procesa 

h-s dijagram C-R kružnog procesa 

p 

h 

1 

6 

4 5 p i= konst 6 1 

5 

2 

3 

p k= konst. 

2 

4 

3 

v 

s



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Toplinska iskoristivost idealna Clausius-Rankineova 

procesa (teorijska iskoristivost) 

η 

t 

= 

dov.toplina − odv.toplina 

dov.toplina 

= 

q 

1 

− q 

q 

1 

2 

η = 

t 

( h 

− h 

) − ( h 

1 4 2 

η t = 

h1 

− h4 

( h1 

− h2 

) − ( h4 

− 

η t = 

( h1 

− h3 

) − ( h4 

− 

h1 

− h2 

η 

t 

= 

h1 

− h3 

w t,t =h 1 -h2 

w t,p =h 4 -h 3 

− h 

proizv. meh. 

energija − utr. 

meh. 

energija 

dov. 

toplina 

Budući je (h 4 -h 3 )



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Kod promatranja idealna (teorijskoga) procesa ne uzimaju se u obzir 

nepovratni gubici u procesu (trenje, prigušivanje, vrtloženje). 

Teorijski rad idealnoga (reverzibilnoga) C-R procesa 

w t =w t,t -w t,p =(h 1 -h 2 )-(h 4 -h 3 ) 

Stvarni rad realnoga C-R procesa 

Turbina 

Pumpa 

h 

p 1,0 

h 

h 1 

T 1,0 

1 0 

1 

p 1 

T 1 

p 1 

h 2' 

h 2 

p 2 

2 

2 ' 

h 4' 

h 4 

h 3 

4 

3 

4' 

p 2 

s 

s



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Uzimajući u obzir unutarnje nepovratne gubitke, slijedi: 

Unutarnji rad turbine (po jedinici mase) 

w i,t = h 1 -h 2' = (h 1 -h 2 )η 

gdje je: 

η i,t – unutarnja iskoristivost parne turbine(0,85…0,90) 

Unutarnji rad pumpe (po jedinici mase) 

i,t 

w 

i , p 

h 

− h 

4 3 

= h4 

' 

− h3 

= 

ηi 

, p 

gdje je: 

η i,p – unutarnja iskoristivost pumpe (0,85…0,90) 

Unutarnja iskoristivost turbinsko-pumpnoga sklopa 

η 

i( 

t ,p 

) 

= 

w 

w 

i ,t 

t ,t 

− w 

− w 

i ,p 

t ,p 

= 

h4 

− h3 

( h1 

− h2 

) ηi 

,t 

− 

ηi 

, p 

( h − h ) − ( h − h ) 

1 

2 

4 

3 

Ukupna unutarnja iskoristivost parna kružna procesa 

η i= η t η 

i(t,p) 

gdje je: 

η i(t,p) – unutarnja iskoristivost turbinsko-pumpna sklopa



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Utjecaj unutarnjih gubitaka u pumpi na unutarnju ukupnu 

iskoristivost energetskoga procesa je relativno malen, pa se s 

dovoljno točnosti može uzeti da je η i(t,p) ~η i,t , odnosno: 

η i= η t η 

Ukupna iskoristivost energetskoga procesa na spojci 

turbine 

Određuje se uzimajući u obzir mehaničke gubitke (u ležajima, 

uljnim pumpama, reduktoru), odnosno množenjem unutarnje 

(η i ) i mehaničke iskoristivosti (η m ). 

i,t 

η a =η i η m = η t η i(t,p) η 

gdje je: 

η m - mehanička iskoristivost turbine (0,97…0,99). 

m 

Ukupna efektivna iskoristivost energetskoga procesa do 

stezaljka generatora električne energije 

Određuje se uzimajući u obzir gubitke u generatoru, odnosno 

množenjem ukupne vanjske iskoristivosti (η a ) s iskoristivošću 

generatora (η eg ). 

η e =η a η eg = η t η i(t,p) η m η eg 

gdje je: 

η eg – iskoristivost generatora el. energije (0,96…0,99).



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Iskoristivost parovoda 

Određuje se uzimajući u obzir gubitke tlaka zbog strujanja pare 

i gubitke topline kroz izolaciju parovoda od generatora pare do 

ulaza u turbinu, a izražava se iskoristivošću parovoda (η p ). 

η 

p 

= 

h 

h 

1 

1, 

0 

− h4 

' 

− h 

4' 

gdje je: 

h 1,0 – entalpija pare na izlazu iz generatora pare. 

h1



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Ukupna efektivna iskoristivost parnoga 

energetskog postrojenja 

Određuje se uzimajući u obzir sve gubitke koji nastaju od ulaza 

goriva u ložište generatora pare do izlaza električne energije u 

elektroenergetsku mrežu, odnosno: 

η ef,uk =η gp η p η eg η m η i(t,p) η t 

Snaga proizvedene električne energije 

N E =D(h 1 -h 4 )η e = D(h 1 -h 4 )η t η i(t,p ) η m η eg 

gdje je: 

D – protočna količina pare kroz turbinu u jedinici vremena 

Količina topline dovedene u ložište 

Da bi generator pare proizveo količinu pare (D), parametara 

(p 1,0 , T 1,0 ), u ložište treba dovesti toplinu (Q lož ): 

Q 

lož 

= 

Q 

D 

h 

( − ) 

1 1 4' 

= = 

η 

pη 

gp 

η 

pη 

gp 

ηtη 

i( 

t , p) 

h 

N 

E 

η η 

m 

eg 

η η 

p 

gp 

gdje je: 

Q 1 – efektivno predana toplina u generatoru pare, 

NE – snaga električne energije na stezaljkama generatora



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Količina goriva 

Količina goriva zavisi o njegovoj toplinskoj vrijednosti, te 

proizlazi iz relacije Q lož =BH d , odnosno: 

B 

= 

Q 

H 

lož 

d 

= 

Q1 D( 

h1 

− h4' 

) 

= = 

η 

pη 

gpH 

d 

η 

pη 

gpH 

d 

ηtηi 

( t, 

p) 

N 

E 

η η η η 

m 

eg 

p 

gp 

H 

d 

gdje je: 

H d - donja toplinska vrijednost goriva koje se koristi za pogon 

generatora pare. 

NAČINI POVEĆANJA TOPLINSKE 

ISKORISTIVOSTI C-R 

PARNOGA KRUŽNOG PROCESA 

Povećanje toplinske iskoristivosti C-R (Clausius-Rankineovog) 

kružnoga procesa može se postići na sljedeće načine: 

1) Povećanjem tlaka ulazne pare u turbinu, 

2) Povećanjem temperature ulazne pare u turbinu, 

3) Sniženjem temperature kondezacije pare, 

4) Naknadnim pregrijavanjem (među-pregrijavanjem) pare, 

5) Regenerativnim predgrijavanjem napojne vode.



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

1) Povećanje tlaka ulazne pare u turbinu 

Povećanje tlaka ulazne (svježe) pare u turbinu djeluje na 

povišenje temperature isparivanja, s time na povišenje srednje 

temperature dijela procesa na kojemu se dovodi toplina, što 

općenito djeluje na povišenje toplinske iskoristivosti kružnoga 

procesa. 

Utjecaj tlaka pare na iskoristivost C-R procesa 

T 

1 2 3 T 1 =T 2 =T 3 

K 

p 1 

p 1 >p 2 >p 3 

p 2 

x 1



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Utjecaj tlaka pare na iskoristivost C-R procesa 

h 

T=const. 

1 2 3 

Δh 1 

Δh 2 

Δh 3 

K 

Δh 1 > Δh 2 > Δh 3 

Povećanjem tlaka ulazne pare u turbinu, pri istoj temperaturi, 

istodobno se djeluje na: 

• povišenje srednje temperature dijela procesa na kojemu se 

dovodi toplina, 

• povećanje toplinske iskoristivosti kružnoga procesa, 

• povećanje toplinskoga pada u turbini, 

• smanjenje specifične potrošnje pare po jedinici proizvedene 

mehaničke energije, 

• povećanje vlažnosti izlazne pare iz turbine, što uzrokuje 

povećani utjecaj erozije u njenim izlaznim stupnjevima te 

smanjenje unutrašnje iskoristivosti turbine. 

s



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

2) Povećanje temperature ulazne pare u turbinu 

Povećanjem temperature ulazne (svježe) pare u turbinu povisuje 

se srednja temperatura dijela procesa na kojemu se dovodi 

toplina što, uz nepromijenjene ostale parametre, utječe na 

povišenje toplinske iskoristivosti kružnoga procesa. 

Utjecaj temperature ulazne pare na iskoristivost C-R procesa 

T 

3 

K 

2 

x=0 

p=const. 

p k 

1 

x 1 x 2 x 3 

x=1 

T 1 < T 2 < T 3 

x 1



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Utjecaj temperature ulazne pare na iskoristivost C-R procesa 

h 

2 

3 

1 

Δh 3 

p=const. 

Δh 2 

K 

Δh 1 

p k =const. 

Δh 1 < Δh 2 < Δh 3 

Povećanjem temperature ulazne pare u turbinu, pri 

nepromijenjenim ostalim parametrima, djeluje se na: 

• povišenje srednje temperature dijela procesa na kojemu se 

dovodi toplina, 



• smanjenje specifične potrošnje pare po jedinici proizvedene 

mehaničke energije, 

• smanjenje vlažnosti pare u izlaznim stupnjevima turbine. 

s



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

3) Sniženje temperature / tlaka kondenzacije pare 

Sniženjem temperature / tlaka kondenzacije pare smanjuje se 

količina topline koja se odvodi u okolinu iz kružnoga procesa 

čime se, uz nepromijenjene ostale parametre, povećava njegova 

toplinska iskoristivost. 

Utjecaj temperature i tlaka kondenzacije pare na iskoristivost 

C-R procesa 

T 

K 

p=const. 

T k1 > T k2 > T k3 

p k1 > p k2 > p k3 

x 1 >x 2 >x 3 

T k1 =const. 

p k1 =const. 

T k2 =const. 

p k2 =const. 

x=0 

T k3 =const. 

p k3 =const. 

x 3 x 2 x 1 

x=1 

s



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Utjecaj temperature i tlaka kondenzacije pare na iskoristivost 

C-R procesa 

h 

K 

p k1 

p k2 

p k3 

1 

2 

3 

Δh 1 < Δh 2 < Δh 3 

Utjecaj tlaka kondenzacije pare na iskoristivost C-R procesa 

s 

Vrijednosti se odnose za p 1 =80 bar i t 1 =500 0 C



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Sniženjem tlaka (povećanje vakuuma), a s time i temperature u 

kondenzatoru, uz nepromijenjene ostale pogonske parametre, 

djeluje se na: 



• smanjenje specifičnoga utroška pare, 

• povećanje vlažnosti izlazne pare. 

Tlak u kondenzatoru prvenstveno ovisi o stanju okoline (donji 

spremnik topline), odnosno o temperaturi vode za hlađenje. 

Uobičajeno se kreće od 0,025 do 0,05 bar. 

Daljnje sniženje tlaka ograničeno je zbog: 

• povećanja specifičnoga volumena pare, 

• povećanja dužine lopatica u izlaznome dijelu turbine, 

• povećanja dimenzija kondenzatora, 

• minimalne razlike temperature rashladne vode i kondenzata 

za izmjenu topline uz tehno-ekonomski prihvatljive dimenzije 

kondenzatora (kreće se 5 do 15 0 C). 

Pogoršanje pogonskih uvjeta kondenzatora može biti 

uzrokovano: 

• porastom temperature okoline, a s time i rashladne vode, 

• smanjenjem protoka rashladne vode, 

• prljanjem izmjenjivačkih površina kondenzatora, 

• kvarom uređaja za održavanje vakuuma u kondenzatoru 

(neispravan rad ejektora, propuštanje brtvenih spojeva i prodor 

okolnoga zraka u kondenzator).



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

4) Naknadno pregrijavanje ( među-pregrijavanje) pare 

Naknadnim pregrijavanjem (među-pregrijavanjem) pare 

povisuje se srednja temperatura dijela procesa na kojemu se 

dovodi toplina, čime se povisuje njegova toplinska iskoristivost. 

1 

8 

T 

T pp ~T mp 

1 

8 

6 

5 

T i= konst. 

5 p i= konst. 6 

7 

4 

7 

2 

3 

4 

3 

T k= konst. 

p k= konst. 

2 

s 

p 

h 

T=konst. 

1 

8 

6 

7 

4 5 p i= konst 6 1 

5 

p mp= konst. 7 8 

2 

3 

p k= konst. 

2 

4 

3 

v 

s



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Naknadnim pregrijavanjem (među-pregrijavanjem ) pare postiže 

se: 

• Povećanje toplinske iskoristivosti kružna procesa, 

• Smanjenje vlažnosti pare u izlaznom dijelu turbine, 

• Smanjenje erozijskoga oštećenja izlaznih stupnjeva turbine. 

‣ Iskoristivost idealna C-R procesa s 

među-pregrijavanjem pare 

η = 

t 

( h 

1 

− 

h7 

) 

( h 

1 

+ 

− 

( h8 

h ) 

4 

− 

+ 

h2 

) 

( h 

8 

− 

− 

( h4 

h ) 

7 

− 

h 

3 

) 

‣ Temperatura među-pregrijavanja: 

t mp ≅ t pp = t 

‣ Tlak među-pregrijavanja pare: 

p mp ≅ (1/5 do 1/4) p pp =p 1 

1 

Među-pregrijavanje pare obično se izvodi kod energetskih 

sustava s radnim tlakom većim od 80 bar. 

Među-pregrijavanje se najčešće izvodi s jednim međupregrijačem, 

a rjeđe s dva među-pregrijača (zbog 

konstrukcijskih i pogonskih problema). 

Povećanje toplinske iskoristivosti C-R procesa s jednim međupregrijanjem 

pare iznosi 4 - 5 %.



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

‣ Ostali efekti ugradnje među-pregrijača: 

• Povećanje investicijskih troškova, 

• Povećanje otpora strujanja pare, što umanjuje efekte 

povećanja toplinske iskoristivost, 

• Mogući pogonski problemi kod kretanja i zaustavljanja 

pogona, ako se pri tome ne osigura zadovoljavajuće hlađenje 

cijevi među-pregrijača. Naime, kod pokretanja i 

zaustavljanja pogona može nastati problem nedovoljna 

hlađenja cijevi među-pregrijača zbog premaloga protoka 

pare kroz cijevi u takvim prijelaznim fazama pogona. 

5) Regenerativno zagrijavanja napojne vode 

Regenerativno zagrijavanje napojne vode naziva se 

predgrijavanje vode prije ulaza u generator pare pomoću pare 

koja se oduzima iz turbine na jednom ili više stupnjeva. 

Regenerativnim zagrijavanjem postiže se: 

• Povišenje toplinske iskoristivosti kružnoga parnog procesa 

zbog povišenja srednje temperature dijela procesa na kojemu 

se dovodi toplina, 

• Sniženje topline koja se iz kondenzatora odvodi u okolinu, 

budući se smanjuje protok pare kroz kondenzator za količinu 

koja se iz turbine oduzima za regenerativno zagrijavanje, 

• Smanjuje se potrebna količina rashladne vode za hlađenje 

kondenzatora – manji utrošak energije za pogon pumpi 

rashladne vode.



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Regenerativno zagrijavanje obično se odvija u više stupnjeva, ali 

ne više od deset, jer se daljnjim povećanjem broja 

regenerativnih zagrijača ne postižu efekti koji opravdavaju 

njihovu ugradnju zbog rasta investicijskih troškova, otpora 

strujanja kroz izmjenjivače, složenosti postrojenja. 

Utjecaj broja regenerativnih zagrijača na povećanje 

iskoristivosti parnoga kružnog procesa



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Zagrijači napojne vode, prema načinu povezivanja u kružni 

sustav, izvode se na tri glavna načina: 

‣ Zagrijači s direktnom izmjenom topline (miješanjem) 

Para za grijanje 

(iz oduzimanja turbine) 

Prema generatoru pare 

Iz kondenzatora 

‣ Zagrijači s indirektnom izmjenom topline (površinski 

izmjenjivači topline) i kaskadnim odvodom kondenzata 



Prema generatoru 

pare 

Iz kondenzatora 

‣ Zagrijači s indirektnom izmjenom topline (površinski 

izmjenjivači topline) i pumpnim odvodom kondenzata 



U kondenzator 

Prema generatoru 

pare 

Iz kondenzatora



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

Regenerativno zagrijavanje napojne vode najčešće se izvodi s 

indirektnom izmjenom topline i kaskadnim odvodom 

kondenzata. Jedan od izmjenjivača topline izvodi se sa 

direktnim miješanjem, a u tom slučaju on ima i funkciju 

otplinjivača (degazatora). 

Shema regenerativna zagrijavanja s dva indirektna i jednim 

direktnim izmjenjivačem topline 

1 

14 

GP 

13 

12 

3 

3 

1 

2 B 

VT 

NT 

2 

4 

6 

2 A 9 

8 5 K 

ONV 

VTZ NTZ KP 7 

11 NP 

10 

2 C 5 A 

GP – generator pare 

VT – visokotlačna turbina 

NT – niskotlačna turbina 

K – kondenzator 

KP –kondenzatna pumpa 

Legenda: 

NTZ – niskotlačni zagrijač 

ONV – otplinjivač napojne vode 

NP – napojna pumpa 

VTZ – visokotlačni zagrijač



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

h-s dijagram sustava s regenerativnim zagrijavanjem s dva 

indirektna i jednim direktnim izmjenjivačem topline 

h 

1 

3 

14 

13 

8 9 10 1112 2 C 

5 A 

7 

2 

4 

5 

6 

x=1,0 

s 

1 – Stanje pare na izlazu iz pregrijača pare / na ulazu u V.T. turbinu: 

• protočna količina pare, D 

• udjel protočne količine pare, α=1 

• entalpija pare, h1 

2 – Stanje pare na izlazu iz V.T. turbine: 




2A 

– Stanje pare na ulazu u visokotlačni zagrijač 

(prvo oduzimanje pare iz turbine) 

• protočna količina pare, α 1 D 

• udjel protočne količine pare, α1 

• entalpija pare, h2A=h 2



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

2 B – Stanje pare na ulazu u među-pregrijač: 

• protočna količina pare, (1-α1)D 

• udjel protočne količine pare, 1- α1 

• entalpija pare, h2B=h2 

2C 

– Stanje kondenzata na izlazu iz visokotlačna zagrijača 

• protočna količina kondenzata, α1D 

• udjel protočne količine kondenzata, α1 

• entalpija kondenzata, h2C 

3 – Stanje pare na izlazu iz među-pregrijača: 

• protočna količina pare, (1-α 1 )D 

• udjel protočne količine pare, 1- α1 


4 - Stanje pare na ulazu direktni zagrijač - otplinjivač 

( drugo oduzimanje pare iz turbine) 




5 – Stanje pare na ulazu u nisko-tlačni zagrijač 

(drugo oduzimanje pare iz turbine) 




5A 

– Stanje kondenzata na izlazu iz nisko-tlačna zagrijača 

• protočna količina kondenzata, α3D 

• udjel protočne količine kondenzata, α3 

• entalpija kondenzata, h5a 

6 – Stanje pare na izlazu iz turbine / na ulazu u kondenzator 

• protočna količina pare, (1-α 1 - α 2 - α 3 ) D 

• udjel protočne količine pare, 1-α1- α 2 - α3 


7 – Stanje kondenzata na izlazu iz kondenzatora 

• protočna količina kondenzata, (1-α 1 - α 2 ) D 

• udjel protočne količine kondenzata, 1-α1- α2 

• entalpija kondenzata, h 

7



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

8 – Stanje kondenzata na tlačnoj strani pumpe glavnoga kondenzata / na 

ulazu u niskotlačni zagrijač 



• entalpija kondenzata, h8 

9 – Stanje kondenzata na izlazu iz niskotlačna zagrijača / na ulazu u direktni 

zagrijač (otplinjivač) 



• entalpija kondenzata, h9 

10 – Stanje napojne vode na izlazu iz direktna zagrijača - otplinjivača / na 

usisnoj strani napojne pumpe 

• protočna količina napojne vode, D 

• udjel protočne količine napojne vode, α=1 

• entalpija napojne vode, h10 

11 – Stanje napojne vode na ulazu u visokotlačni zagrijač / na tlačnioj 

strani napojne pumpe 




12 – Stanje napojne vode na izlazu iz visokotlačna zagrijača / na ulazu u 

generator pare 




13 – Stanje napojne vode na ulazu u isparivač generatora pare 


• udjel protočne napojne vode, α=1 


14 – Stanje pare na ulazu u pregrijač pare 



• entalpija pare, h 14



-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 

‣ Bilanca topline visokotlačna zagrijača 

( indirektni izmjenjivač topline) 

h 12 − h 11 = α 1 (h 2A − h 2C ) 

h 2A = h 2 

h 12 − h 11 = α 1 (h 2 − h 2C ) 

α 1 = h 12 − h 11 

h 2 − h 2C 

‣ Bilanca topline otplinjača 

( direktni izmjenjivač topline) 

α 2 h 4 + α 1 h 2C + (1 − α 1 − α 2 )h 9 = h 10 

α 2 h 4 + α 1 h 2C + h 9 − α 1 h 9 − α 2 h 9 = h 10 

α 2 = h 10 − α 1 h 2C − h 9 + α 1 h 9 

h 4 − h 9 

‣ Bilanca topline niskotlačna zagrijača 

( indirektni izmjenjivač topline) 

(1 − α 1 − α 2 )(h 9 − h 8 ) = α 3 (h 5 − h 5A ) 

α 3 = ( 1 − α 1 − α 2 )(h 9 − h 8 ) 

h 5 − h 5A

1. Parne elektrane

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?