PDF - Prirodnjacki muzej Crne Gore

More documents

Recommendations

Info

10 Natura Montenegrina, 2/2003 UVOD Tara je najveća rijeka u Crnoj Gori, jer od svog izvorišta u podnožju Komova i Žijova pa do sastava sa Pivom protiče cijelim tokom, od 150 km, kroz Crnu Goru (Karta 1). Površina sliva Tare iznosi 2.040 km 2 , prosječna nadmorska visina mu je 1.390 m, dok je pad vrlo izražen, 1.215 m izvorište i 435 m ušće. Nizvodno od Bistrice, Tara ulazi u duboku dolinu, koja je odatle pa do Šćepan polja, na dužini od 78 km, kanjonskog tipa. Kod Obzira, na desnoj strani i Durmitora, na njenoj lijevoj obali strane kanjona spuštaju se skoro vertikalno za 1.200-1.300 m (F u š t i ć , 2000). Zbog svojih specifičnosti, u prvom redu kvaliteta vode i jedinstvenog biljnog i životinjskog svijeta, Tara je 1977. godine uvrštena u program "Čovjek i biosfera" i upisana u ekološki rezervat biosfere Svijeta, čime je zaštićena međunarodno usvojenom konvencijom (Nikolić , 2000). Tara kao najdublja i najoštrija riječna dolina u Evropi, (C e r o v i ć , 1984), spada u briološki slabo istražena područja. Mahovine ovog kanjona istraživao je G r g i ć (1989), koji je proučavao "učešće briofita u građi uglavnom termofilnih šumskih zajednica (Fagetum moesiace montanum Bleč. et Lakušić 1970, Carpino orientalis-Quercetum cerris Lakušić 1975, Querco-Ostryetum carpinifoliae Ht 38, Seslerio autumnalis-Fagetum moesiace Blečić et Lakušić, 1970), nekih zajednica stijena razvijenih u ili uz riječno korito, periodično ili stalno pod snažnim djelovanjem riječnog toka". Materijal je sakupljen na sljedećim lokalitetima: - Radovan luka (lijeva obala), - Putem od Radovan luke ka Tepcima (lijeva obala), - Riječica Ljutica, desna pritoka rijeke Tare - Bijelim vrelima (kraško vrelo-voda koja je iz Crnog jezera podzemnim tokom našla prolaz do litica na desnoj strani kanjona Tare) i - Bailovića sigama (sl. 1) (iz pećine Bučavice voda sa oko 30-tak metara pada u vidu vodene zavjese dužine skoro 150 m. Pozadinu čine debele naslage travertina gusto obrasle mahovinama). Na lokalitetima: Radovan luka, riječica Ljutica, Bijelim vrelima i Bailovića sigama uzorkovali smo materijal iz vode i njene bliže okoline. Putem od Radovan luke do sela Tepca, materijal je sakupljan jednim dijelom u bukovo-hrastovoj šumi, a drugim uz sami putić ka selu. Za determinaciju je korišćena sljedeća briološka literatura: P a v l e t i ć (1968), P e t r o v (1975), S m i t h (1978, 1990). Nomenklatura je sređena po G r o l l u (1983), za jetrenjače, i po Corley i sar. (1981) i Corley i Crundwell (1991) za prave mahovine. Spisak zabilježenih vrsta dat je po abecednom redu i za prave mahovine i za jetrenjače. Herbarijum se nalazi u zbirci mahovina Prirodnjačkog muzeja u Podgorici.
DRAGIĆEVIĆ, S. et al.: A Contribution to the Knowledge of the Moss Flora 11 Karta 1. Istraživano područje REZULTATI I DISKUSIJA Istražujući floru mahovina kanjona Tare na prethodno navedenih 5 lokaliteta konstatovali smo 71 vrstu iz klasa Bryopsida i Marchantiopsida. Grupu pravih mahovina čini 57 vrsta, a jetrenjača 14. Većinom su zastupljene holarktičke vrste, mada su prisutni subkosmopoliti, kosmopoliti i drugi. Uvidom u liste mahovina za Srbiju i Crnu Goru od S a b o v l j e v i ć (1998) i Sabovljević & Stevanović (1999) konstatovali smo da je Porella arboris-vitae (With.) Grolle, (** u tabeli) sakupljena u Radovan luci sa zemlje, nova vrsta za briofloru Crne Gore. Istraživanjem flore mahovina kanjona Tare konstatovano je ukupno 99 taksona. Iz klase Bryopsida najzastupljeniji su rodovi Bryum, Neckera, Thuidium i Tortella sa po 4, dok rodovi
Page 1: NATURA MONTENEGRINA, PODGORICA, 2,
Page 5 and 6: DRAGIĆEVIĆ, S. et al.: A Contribu

PDF - Prirodnjacki muzej Crne Gore

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?