Poljoprivreda 2-2006 final.qxd

More documents

Recommendations

Info

$c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...$

10 D. Jug i sur.: PRINOS KUKURUZA (ZEA MAYS L.) NA RAZLIČITIM VARIJANTAMA ... Conference of the International Soil Tillage Research Organization – ISTRO, Forth Worth, Texas, SAD. 13. Tebrügge, F., Böhrnsen, A., Grob, U., Düring, R. (1994): Advantages and disadvantages of no-tillage compared to conventional plough tillage. 13 th International Soil Tillage Research Organisation Conference, Aalborg, Denmark, 737-745. 14. Tebrügge, F., Böhrnsen, A. (1997): Crop yieldsand economic aspects of no-tillage compared to plough tillage: Results of long-term soil tillage field experiments in Germany. Proceedings of the EC- Workshop- IV-, Boigneville, 25-43. 15. Zimmer, R., Milaković, Z., Blaž, M., Kržek, Ž., Banaj, Đ. (2000.): Izravna sjetva u proizvodnji kukuruza i razgradnja biljnih ostataka u tlu. 28 th International Symposium on Agricultural Engineering, Opatija, Hrvatska. 16. Žugec, I. (1984.): Utjecaj reducirane obrade tla na prinos kukuruza u ekološkim uvjetima Slavonije. Doktorska disertacija, BTZNC, Osijek. YIELD OF MAIZE (ZEA MAYS L.) ON DIFFERENT SOIL TILLAGE VARIANTS SUMMARY Reduced tillage, as well as the most reduced tillage – No-till – every year are becoming more important in our region. Unfortunately, the areas under reduced tillage are still very small. In order to establish optimal system of reduced soil tillage, the experimental trials were set on Chernozem soil type in northern Baranja during three vegetation seasons (1998/1999-2000/2001) and five soil tillage systems: CT) Conventional Tillage (primary soil tillage by moldboard ploughing at 30-35 cm depth), DH) Multiple Diskharrowing at 10-15 cm as primary tillage, CH) Chiseling and diskharrowing (chiseling at 30-35 cm and diskharrowing at 10-15 cm as primary tillage), PD) One diskharrowing pass (diskharrowing at 10-15 cm as primary tillage, and NT) No-tillage system. The highest yields were recorded at CT with three-year average of 9.29 t/ha, followed by CH with 8.37 t/ha, DH with 8.07 t/ha, PD with 6.99 t/ha, whereas the lowest yields were recorded at NT treatment, with three-year average of 5.94 t/ha. The highest profit was achieved at CT treatment (665,34 HRK/ha), followed by CH (189,24 HRK/ha), DH (77,20 HRK/ha), PD (-334,95 HRK/ha) and NT (-459,81 HRK/ha). Key- words: reduced soil tillage, maize, ploughing, diskharowing, chiseling, no-tillage, profit (Primljeno 20. listopada 2006.; prihvaćeno 23. studenog 2006. - Received on 20 October 2006; accepted on 23 November 2006) POLJOPRIVREDA 12:2006 (2) 5-10
ISSN 1330-7142 UDK = 633.854.78:631.511:551 PRINOS SJEMENA I ULJA ISTRAŽIVANIH HIBRIDA SUNCOKRETA U OVISNOSTI O VREMENSKIM PRILIKAMA M. Pospišil (1) , Ana Pospišil (1) , Manda Antunović (2) Izvorni znanstveni članak Original scientific paper SAŽETAK U četverogodišnjim poljskim pokusima (od 2001.-2004.) u zapadnoj Slavoniji (Nova Gradiška) istraživan je utjecaj vremenskih prilika (godine) i hibrida suncokreta na prinos sjemena i ulja. U pokusu je istraživano pet hibrida suncokreta: PR63A90, Alzan, Aleksandra, Opera i Pixel. Dobiveni rezultati istraživanja pokazali su da na prinos sjemena i ulja značajan utjecaj imaju vremenske prilike (godina), hibrid i njihova interakcija. Najveći prinosi sjemena i ulja po hektaru ostvareni su u godini u kojoj je tijekom srpnja palo 65 mm, a tijekom kolovoza 48 mm oborina, a prosječna relativna vlaga zraka tijekom vegetacije bila je ispod 70%. Visoki sadržaj ulja u sjemenu ostvaren je u godini s dovoljno vlage u tlu tijekom faze sinteze ulja, višom srednjom dnevnom temperaturom (21,7 o C) u fazi intenzivne sinteze ulja, a nižom (14,1 o C) u fazi usporene sinteze ulja. Značajno najveći prinos sjemena (3901 kg/ha) i ulja (1688 kg/ha) ostvaren je u 2003. godini, dok je najveći sadržaj ulja (54,94% u s. t.) ostvaren u 2001. godini. Po prinosu sjemena i ulja po hektaru najrodniji hibridi bili su: PR63A90 i Aleksandra. Najveći sadržaj ulja u sjemenu (51,56% u s. t.) imao je hibrid Opera. Ključne riječi: suncokret, hibridi, vremenske prilike, prinos sjemena, prinos ulja UVOD Suncokret (Helianthus annuus L.) je najznačajnija uljarica za proizvodnju jestivog ulja u R. Hrvatskoj, s prosječnom proizvodnjom od 53.548 t sjemena (prosjek 1995.-2004., FAOSTAT, 2006.). Ta proizvodnja zadovoljava oko 50% naših bilančnih potreba na sirovom ulju. Prosječni prinosi suncokreta u R. Hrvatskoj proteklih 10 godina znatno su varirali, od 1,51 t/ha (1996.) do 2,47 t/ha (2004.). Jedan od razloga variranja prinosa su i nepovoljni vremenski uvjeti (najčešće prevelike količine oborina tijekom kolovoza i rujna), koje pogoduju razvoju ekonomski značajnih bolesti suncokreta u nas: bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum (Lib.) De Bary), siva plijesan (Botrytis cinerea Pers. Fr.) i siva pjegavost stabljike (Phomopsis helianthi Munt.-Cvet.). Povećanje prinosa uvjetovano je stvaranjem i/ili introdukcijom rodnijih hibrida suncokreta rezistentnih na dominantne bolesti u našem uzgojnom području i primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera, koje će smanjiti utjecaj limitirajući činitelja u proizvodnji. Prinos sjemena i ulja složena su svojstva i rezultat djelovanja velikoga broja činitelja. U odnosu na ostale ekološke činitelje, voda ima najveći utjecaj na visinu prinosa (Vratarić, 2004.). Prinos suncokreta ovisi o količini vode u fazi intenzivnoga porasta i fazi sinteze ulja. U godinama s velikom količinom oborina, povoljnima za razvoj bolesti, dolazi do značajnog smanjenja prinosa sjemena suncokreta (Mercau et al., 2001., Szabo and Pepo, 2005.). Od vanjskih činitelja, na količinu ulja u sjemenu suncokreta najviše utječu srednje dnevne temperature zraka i količina vlage u fazi sinteze ulja te vrijeme trajanja te faze (Škorić, 1989., Krizmanić i sur., 1992.). Visoke dnevne temperature i niska relativna vlaga zraka imaju negativan utjecaj na proces cvjetanja i oplodnju suncokreta (Krizmanić i sur., 2004.). Najveći izravan utjecaj na prinos ulja po hektaru imaju prinos sjemena i sadržaj ulja (Mijić i sur., 2006.). Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi utjecaj odabranih meteoroloških parametara (temperature zraka, količine oborina i relativne vlage zraka) i hibrida suncokreta na prinos sjemena, sadržaj ulja i prinos ulja u agroekološkim uvjetima zapadne Slavonije. (1) Prof. dr. sc. Milan Pospišil, prof. dr. sc. Ana Pospišil - Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, (2) Prof. dr. sc. Manda Antunović – Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek POLJOPRIVREDA 12:2006 (2) 11-16
Page 1 and 2: UDK 63 ISSN 1330-7142 POLJOPRIVREDA
Page 3 and 4: ISSN 1330-7142 UDK = 633.15:631.165
Page 5 and 6: D. Jug i sur.: PRINOS KUKURUZA (ZEA
Page 7: D. Jug i sur.: PRINOS KUKURUZA (ZEA
Page 11 and 12: M. Pospišil i sur.: PRINOS SJEMENA
Page 13 and 14: M. Pospišil i sur.: PRINOS SJEMENA
Page 15 and 16: ISSN 1330-7142 UDK = 633.34.002 EVA
Page 17 and 18: A. Sudarić et. al.: EVALUATION OF
Page 19 and 20: A. Sudarić et. al.: EVALUATION OF
Page 21 and 22: ISSN 1330-7142 UDK = 635.62:635.07
Page 23 and 24: Z. Augustinčić i sur.: UTJECAJ VE
Page 25 and 26: Z. Augustinčić i sur.: UTJECAJ VE
Page 27 and 28: ISSN 1330-7142 UDK = 633.358:635.07
Page 29 and 30: I. Rapčan i sur.: PRODUKCIJA BIOMA
Page 35 and 36: D. Ivić i sur.: DINAMIKA I INTENZI
Page 41 and 42: D. Horvat i sur.: REZERVNE BJELANČ
Page 47 and 48: D. Senčić i sur.: PROIZVODNOST NE
Page 49 and 50: D. Senčić i sur.: PROIZVODNOST NE
Page 51 and 52: J. Pavliček i sur.: PROIZVODNJA I
Page 57 and 58: Z. Tolušić et al.: GAME MEAT MARK
Page 59 and 60:
Z. Tolušić et al.: GAME MEAT MARK
Page 61 and 62:
Z. Tolušić et al.: GAME MEAT MARK
Page 63 and 64:
K. Svržnjak i sur.: OBRAZOVANJE PO
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69:
H. Plavšić: UTJECAJ NAVODNJAVANJA
Page 72 and 73:
IN MEMORIAM Prof. Marija Đurkić,
Page 74:
GUIDELINES FOR CONTRIBUTORS “AGRI
show all

Poljoprivreda 2-2006 final.qxd

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?