Poljoprivreda 2-2006 final.qxd
Poljoprivreda 2-2006 final.qxd
Poljoprivreda 2-2006 final.qxd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
30<br />
I. Rapčan i sur.: PRODUKCIJA BIOMASE KRMNOG GRAŠKA (PISUM SATIVUM L.) ...<br />
U istraživanju je korišteno sjeme različite starosti<br />
švedskog kultivara «Timo», selekcioniranog za proizvodnju<br />
zelene mase. Poljski pokus postavljen je po<br />
shemi slučajnoga bloka u četiri ponavljanja. Sjetva je<br />
obavljena na međuredni razmak od 20 cm i razmak u<br />
redu od 5 cm u osnovne parcele, ukupne površine 25<br />
m 2 . Prije sjetve utvrđena je laboratorijska klijavost sjemena<br />
graška (Tablica 2.) standardnom metodom (ISTA,<br />
2003.).<br />
Tablica 1. Kemijska svojstva tala<br />
Table 1. Chemical characteristics of soils<br />
Datumi sjetve, nicanja, početka cvatnje i žetve prikazani<br />
su u Tablici 3.<br />
U stadiju cvatnje uzeti su i izvagani uzorci nadzemne<br />
mase biljaka svih ponavljanja. Uzorci su sušeni na<br />
105 o C do konstantne mase te je određen sadržaj i<br />
izračunat prinos suhe tvari. Nakon žetve određen je prinos<br />
sjemena, kao i njegova apsolutna masa.<br />
Analiza varijance (ANOVA) provedena je u VVSTAT<br />
(Vukadinović, 1985.).<br />
Tablica 3. Datumi sjetve, nicanja, cvatnje i žetve<br />
stočnog graška na ispitivanim lokacijama za<br />
2004. i 2005. godinu<br />
Table 3. Dates of sowing, emergence, flowering and<br />
harvest of forage pea at investigated locations for<br />
years 2004 and 2005<br />
U 2004. godini na obje lokacije posijano je sjeme<br />
krmnog graška proizvedeno 2003. godine. Isto sjeme<br />
posijano je i u 2005. godini (nakon 21 mjesec skladištenja),<br />
kada je posijano i sjeme proizvedeno 2004. godine<br />
(9 mjeseci skladištenja). U originalnoj papirnatoj<br />
ambalaži sjeme je tijekom 9, odnosno 21 mjesec, bilo<br />
uskladišteno u hladno-suhim uvjetima skladišta (temperatura<br />
5°C, relativna vlaga zraka 60%).<br />
Tablica 2. Laboratorijska klijavost sjemena krmnog<br />
graška (%)<br />
Table 2. Laboratory germination of forage pea seed (%)<br />
U istraživanju utjecaja agroekoloških čimbenika na<br />
proizvodnju graška tretmani su bili sljedeći:<br />
A. Godina: 1. 2004. B. Lokacija 1. Osijek<br />
2. 2005. 2. Vinkovci<br />
Pri ispitivanju utjecaja starosti sjemena na produkciju<br />
graška u 2005. godini tretmani su bili:<br />
A. Starost sjemena: 1. sjeme proizvedeno 2003. god.<br />
2. sjeme proizvedeno 2004. god.<br />
B. Lokacija: 1. Osijek<br />
2. Vinkovci<br />
Gnojidba graška nije obavljena niti na jednoj lokaciji<br />
u godinama uzgoja. Tijekom vegetacije graška utvrđeno<br />
je poljsko nicanje po tretmanima i ponavljanjima.<br />
Vremenske prilike tijekom istraživanja<br />
Raspored ukupnih mjesečnih količina oborina i<br />
srednje mjesečne temperature zraka za godine<br />
istraživanja i višegodišnji prosjek (od1984.-2003.) na<br />
lokacijama Osijek i Vinkovci prikazani su u Tablici 4.<br />
REZULTATI I RASPRAVA<br />
Zbog velike vlage tla u prva tri mjeseca obje godine<br />
istraživanja, sjetva krmnog graška obavljena je tek u<br />
travnju. U agroekološkim uvjetima istočne Hrvatske, s<br />
obzirom na minimalnu temperaturu potrebnu za klijanje<br />
sjemena (1 do 2șC), jari krmni grašak mogao bi se sijati<br />
već u veljači, ali je vlaga tla često limitirajući čimbenik<br />
pravovremene sjetve.<br />
Nakon sjetve u travnju, temperature su na obje<br />
lokacije i u obje godine bile na razini višegodišnjega<br />
prosjeka. Količina oborina u travnju 2004. godine bila je<br />
POLJOPRIVREDA 12:<strong>2006</strong> (2) 29-35
Change language