SAM br. 11/1978. Atom-3
SAM br. 11/1978. Atom-3
SAM br. 11/1978. Atom-3
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U suradnji s redakcijom o<strong>br</strong>azovnog programa TV Zagreb<<strong>br</strong> />
Tokom 1976. i 1977. na stranicama<<strong>br</strong> />
»Sama« u nastavcima je objavljivana<<strong>br</strong> />
serija članaka o samogradnji<<strong>br</strong> />
primopredajnika za takozvano CB<<strong>br</strong> />
područje. Od tada je prošlo dosta<<strong>br</strong> />
vremena, naklada je udvostručena, a<<strong>br</strong> />
zanimanje novih čitalaca za tu temu<<strong>br</strong> />
toliko je, da smo odlučili ponoviti opis<<strong>br</strong> />
gradnje tog, po vašim reakcijama<<strong>br</strong> />
sudeći, najpopularnijeg<<strong>br</strong> />
primopredajnika - »<strong>Atom</strong> 3«.<<strong>br</strong> />
Na osnovu vaših želja u ovoj novoj<<strong>br</strong> />
seriji napisa bit će podrobnije<<strong>br</strong> />
objašnjen princip rada i način izrade<<strong>br</strong> />
uređaja. Između ostalog zahvaljujući i<<strong>br</strong> />
TV Zagreb. Naime, u suradnji<<strong>br</strong> />
redakcije O<strong>br</strong>azovnog programa TV<<strong>br</strong> />
Zagreb i redakcije »Sam« snimit će se<<strong>br</strong> />
serija emisija o gradnji<<strong>br</strong> />
1036 <strong>SAM</strong><<strong>br</strong> />
primopredajnika »<strong>Atom</strong> 3«. Na taj<<strong>br</strong> />
način bit će na tv-ekranu prikazane<<strong>br</strong> />
sve faze izrade, dok će »Sam« objaviti<<strong>br</strong> />
nacrte i sheme. Ove emisije prikazivat<<strong>br</strong> />
će se svakog petka u 19.05 sati na II<<strong>br</strong> />
programu TV Zagreb. Start prve<<strong>br</strong> />
emisije 3. XI!<<strong>br</strong> />
Za ostvarenje ove suradnje obje<<strong>br</strong> />
redakcije bile su prije svega<<strong>br</strong> />
potaknute općedruštvenom koristi<<strong>br</strong> />
koja iz nje proizlazi i daleko je<<strong>br</strong> />
značajnija od pukog širenja tehničke<<strong>br</strong> />
kulture. Naime, redakciji »Sam« javile<<strong>br</strong> />
su se mnoge škole s molbom da im<<strong>br</strong> />
se pomogne u gradnji takvih<<strong>br</strong> />
primopredajnika, budući da nemaju ni<<strong>br</strong> />
telefonskih veza sa svojim općinskim<<strong>br</strong> />
središtima. Jedan lanac takvih<<strong>br</strong> />
primopredajnika po školama znatno<<strong>br</strong> />
bi pridonio uspostavljanju veza i s<<strong>br</strong> />
najudaljenijim mjestima, a u slučaju<<strong>br</strong> />
nekih izvanrednih stanja imao bi<<strong>br</strong> />
presudan značaj. Uostalom, CB<<strong>br</strong> />
primopredajnici već su dobili svoje<<strong>br</strong> />
mjesto u sistemu općenarodne<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>ane, a i »Sam« ima iskustva na tom<<strong>br</strong> />
području iz vježbi u kojima su<<strong>br</strong> />
sudjelovale njegove ekipe.<<strong>br</strong> />
Zbog toga pozivamo sve nastavnike<<strong>br</strong> />
tehničkog odgoja da pokrenu na<<strong>br</strong> />
svojim školama akciju gradnje CB<<strong>br</strong> />
primopredajnika. U tome ćemo im<<strong>br</strong> />
pružiti svaku pomoć u okviru svojih<<strong>br</strong> />
mogućnosti.<<strong>br</strong> />
Ali isto tako pomoći ćemo i svakom<<strong>br</strong> />
pojedincu koji se upusti u gradnju<<strong>br</strong> />
»<strong>Atom</strong>a 3«.
Ukoliko vam ipak usprkos <strong>br</strong>ižnoj<<strong>br</strong> />
izradi uređaj ne proradi, ne <strong>br</strong>inite;<<strong>br</strong> />
koristeći se dijagramom načina<<strong>br</strong> />
pronalaženja i otklanjanja kvara, te<<strong>br</strong> />
služeći se najosnovnijim mjernim instrumentima,<<strong>br</strong> />
vjerujemo, da ćete lako i <strong>br</strong>zo<<strong>br</strong> />
otkloniti kvar. Ne pođe li vam to za rukom,<<strong>br</strong> />
ne znači da ste uzalud uložili<<strong>br</strong> />
sredstva i trud. Sagrađeni uređaj <strong>br</strong>ižljivo<<strong>br</strong> />
upakirajte, a u popratnom pismu<<strong>br</strong> />
ukratko opišite kvar, te sve zajedno pošaljite<<strong>br</strong> />
na našu adresu. Naša stručna<<strong>br</strong> />
ekipa ispitat će i osposobiti vaš uređaj<<strong>br</strong> />
• Primopredajnik »<strong>Atom</strong> — 3« predviđen<<strong>br</strong> />
je za održavanje radio veze na<<strong>br</strong> />
području takozvanog »građanskog<<strong>br</strong> />
vala«, dakle unutar frekventnog opsega<<strong>br</strong> />
od 27,205 MHz u odašiljaču i 26,750<<strong>br</strong> />
MHz u prijemniku, pa na više od 40 kanala.<<strong>br</strong> />
Frekvencija predajnika i prijemnika<<strong>br</strong> />
kontrolirana je kristalima kvarca što onemogućava<<strong>br</strong> />
rad izvan dozvoljenog područja.<<strong>br</strong> />
Rukovanje uređajem je vrlo jednostavno<<strong>br</strong> />
i već nakon nekoliko održanih<<strong>br</strong> />
veza regulatori i preklopnici nisu više<<strong>br</strong> />
nikakva nepoznanica.<<strong>br</strong> />
OPIS UREĐAJA<<strong>br</strong> />
• Da bi sagrađeni uređaj posjedovao<<strong>br</strong> />
željena svojstva potrebno je načiniti nekoliko<<strong>br</strong> />
različitih elektroničkih sklopova.<<strong>br</strong> />
Nakon što se provjeri i podesi rad svakog<<strong>br</strong> />
pojedinog sklopa, povezuju se oni<<strong>br</strong> />
međusobno, pa tek tako ostvarena cjelina<<strong>br</strong> />
čini primopredajnik »<strong>Atom</strong>-3«. Sagrađeni<<strong>br</strong> />
će uređaj ispravno raditi samo ako<<strong>br</strong> />
svi sklopovi od kojih je sastavljen<<strong>br</strong> />
ispravno rade. Upravo zato je potrebno<<strong>br</strong> />
cijeli uređaj raditi polagano i. pažljivo,<<strong>br</strong> />
kako se ne bi već prilikom izbora i postavljanja<<strong>br</strong> />
elemenata potkrale greške, koje<<strong>br</strong> />
se kasnije vrlo teško pronalaze.<<strong>br</strong> />
• Primopredajnik »<strong>Atom</strong>-3« sastoji<<strong>br</strong> />
se od slijedećih sklopova (vidi sliku 1.):<<strong>br</strong> />
• prijemnika<<strong>br</strong> />
• NF pojačala<<strong>br</strong> />
• modulatora<<strong>br</strong> />
• predajnika<<strong>br</strong> />
Za napajanje uređaja može se koristiti<<strong>br</strong> />
automobilski akumulator, a u koliko uređaj<<strong>br</strong> />
neće biti prenosan poželjno je da<<strong>br</strong> />
se za njegovo napajanje koristi stabilizirani<<strong>br</strong> />
ispravljač.<<strong>br</strong> />
PRIJEMNIK<<strong>br</strong> />
• Prijemnik je uređaj koji zvučno, optički<<strong>br</strong> />
... električno reagira na elektromagnetnu<<strong>br</strong> />
energiju prikvačenu antenom i<<strong>br</strong> />
tako omogućava bežični prijem signala<<strong>br</strong> />
predajnika podešenog na istu frekvenciju.<<strong>br</strong> />
Prema principima rada, mogu se prijemnici<<strong>br</strong> />
podijeliti u nekoliko skupina i to:<<strong>br</strong> />
• prijemnici bez pojačanja<<strong>br</strong> />
9 direktno vezani prijemnici<<strong>br</strong> />
• superheterodinski prijemnici<<strong>br</strong> />
U prvu grupu spadaju prijemnici koji<<strong>br</strong> />
pomoću titrajnog kruga izdvajaju iz signala,<<strong>br</strong> />
dovedenog s antene, signal određene<<strong>br</strong> />
frekvencije. Dobiveni se signal<<strong>br</strong> />
tada demodulira i dovodi na slušalice<<strong>br</strong> />
(slika 2). Budući da se prijemni signal<<strong>br</strong> />
nigdje ne pojačava, njegova je amplituda<<strong>br</strong> />
vrlo mala. Dobiveni NF signal vrlo<<strong>br</strong> />
je slab i može se slušati jedino pomoću<<strong>br</strong> />
slušalica. Jedino u neposrednoj blizini<<strong>br</strong> />
snažnih odašiljača, te uz dovoljno dugačku<<strong>br</strong> />
antenu, može se umjesto slušalica<<strong>br</strong> />
priključiti zvučnik, ali je i tada reprodukcija<<strong>br</strong> />
vrlo slaba.<<strong>br</strong> />
• Kod direktno vezanih prijemnika<<strong>br</strong> />
VF signal se, nakon izdvajanja titrajnim<<strong>br</strong> />
krugom, pojačava, ponovo vodi na titrajni<<strong>br</strong> />
krug, a zatim demodulira (slika 3).<<strong>br</strong> />
Ovim se postiže veća osjetljivost i selektivnost<<strong>br</strong> />
uz istodobno mnogo veću amplitudu<<strong>br</strong> />
MF signala. Iako ovaj tip prijemnika<<strong>br</strong> />
<strong>SAM</strong> 1037
daleko nadmašuje svog prethodnika<<strong>br</strong> />
doživio je istu sudbinu - u novije se vrijeme<<strong>br</strong> />
gotovo uopće ne izrađuje.<<strong>br</strong> />
• Visoki zahtjevi koji se postavljaju<<strong>br</strong> />
pred moderan prijemnik mogu se postići<<strong>br</strong> />
jedino takozvanim »superheterodinskim«<<strong>br</strong> />
prijemnikom. Za razliku od direktnog prijemnika,<<strong>br</strong> />
kod kojeg se vrši neposredno<<strong>br</strong> />
pojačanje signala primane frekvencije,<<strong>br</strong> />
prijemnikom superheterodinskog tipa prijemni<<strong>br</strong> />
se signal transportira u niže frekventno<<strong>br</strong> />
područje, pojačava, a zatim demodulira.<<strong>br</strong> />
Prednosti ovakve »o<strong>br</strong>ade« signala<<strong>br</strong> />
su velike: budući da se sada pojačava<<strong>br</strong> />
transponirani signal relativno niske<<strong>br</strong> />
frekvencije (455 kHz ili 10,7 MHz), pojačanje<<strong>br</strong> />
pojedinog stupnja pojačala može<<strong>br</strong> />
biti daleko veće. Izrada pojačala je jednostavnija,<<strong>br</strong> />
a njegov je rad, usprkos velikom<<strong>br</strong> />
pojačanju stabilan.<<strong>br</strong> />
• Da prilikom prijema ne bi dolazilo<<strong>br</strong> />
do velikih promjena u jačini NF signala,<<strong>br</strong> />
ovisno o promjeni prijemnog signala,<<strong>br</strong> />
ugrađuje se u prijemnik sklop za automatsku<<strong>br</strong> />
regulaciju pojačanja. Njegova je<<strong>br</strong> />
zadaća, da prilikom prijema snažnijih signala<<strong>br</strong> />
smanji pojačanje pojačala. Ovime<<strong>br</strong> />
se postiže konstantna amplituda NF signala<<strong>br</strong> />
bez obzira na promjene nivoa<<strong>br</strong> />
ulaznog signala.<<strong>br</strong> />
• Prijemnici namijenjeni za prijem<<strong>br</strong> />
radio-difuznih stanica predviđeni su za<<strong>br</strong> />
prijem određenog opsega frekvencija.<<strong>br</strong> />
1038 <strong>SAM</strong><<strong>br</strong> />
Pri podešavanju na određenu prijemnu<<strong>br</strong> />
frekvenciju mora se istovremeno s podešavanjem<<strong>br</strong> />
ulaznih krugova mijenjati i frekvencija<<strong>br</strong> />
oscilatora. Njihova razlika mora<<strong>br</strong> />
biti prilikom podešavanja unutar cijelog<<strong>br</strong> />
prijemnog opsega stalna (455 kHz ili<<strong>br</strong> />
10,7 MHz). Ovo se postiže dvo ili višestrukim<<strong>br</strong> />
promjenljivim kondenzatorom, te<<strong>br</strong> />
prilično kompliciranim podešavanjem titrajnih<<strong>br</strong> />
krugova. No, nemojte se plašiti,<<strong>br</strong> />
jer kod našeg primopredajnika izbor<<strong>br</strong> />
određene frekvencije (kanala) vrši se jednostavnim<<strong>br</strong> />
priključivanjem određenog kristala<<strong>br</strong> />
kvarca u lokalni oscilator prijemnika.<<strong>br</strong> />
Zahvaljujući svojstvu kristala da<<strong>br</strong> />
oscilira na točno određenoj frekvenciji<<strong>br</strong> />
sa pogreškom ne većom od ± 0,5 x<<strong>br</strong> />
10 -6 Hz može se željena prijemna frekvencija<<strong>br</strong> />
odrediti vrlo točno. Želi li se prijemnikom<<strong>br</strong> />
primati više različitih frekvencija<<strong>br</strong> />
(kanala) odaberu se kvarcni kristali<<strong>br</strong> />
željenih frekvencija i spajaju pomoću<<strong>br</strong> />
preklopnika s lokalnim oscilatorom prijemnika.<<strong>br</strong> />
Odabiranje prijemne frekvencije<<strong>br</strong> />
vrši se sada vrlo jednostavno, jednostavnim<<strong>br</strong> />
okretanjem preklopnika.<<strong>br</strong> />
• Prijemnik primopredajnika<<strong>br</strong> />
»<strong>Atom</strong>-3« sastoji se od slijedećih sklopova<<strong>br</strong> />
(vidi sliku 5):<<strong>br</strong> />
• visokofrekventnog (VF) pojačala<<strong>br</strong> />
• lokalnog oscilatora<<strong>br</strong> />
• mješača<<strong>br</strong> />
• međufrekventnog (MF) pojačala<<strong>br</strong> />
• demodulatora<<strong>br</strong> />
• stabilizatora napona napajanja<<strong>br</strong> />
VF pojačalo<<strong>br</strong> />
(slika 6)<<strong>br</strong> />
• Osnovna je uloga visokofrekventnog<<strong>br</strong> />
pojačala da pojača slab ulazni signal.<<strong>br</strong> />
Kao aktivni element u našem se<<strong>br</strong> />
pojačalu koristi visokofrekventni NPN<<strong>br</strong> />
tranzistor BF273 iako se može, kao u ostalom<<strong>br</strong> />
i ostali tranzistori u prijemniku, zamijeniti<<strong>br</strong> />
nekim sličnih karakteristika. Signal<<strong>br</strong> />
iz antene dovodi se na paralelni titrajni<<strong>br</strong> />
krug kojeg čini zavojnica L1 sa kondenzatorom<<strong>br</strong> />
C2. Rezonantna frekvencija<<strong>br</strong> />
ovog titrajnog kruga mora se podesiti na<<strong>br</strong> />
sredinu prijemnog opsega. Podešavanje<<strong>br</strong> />
je vrlo jednostavno i vrši se okretanjem<<strong>br</strong> />
visokofrekventne jezgre sve dok se ne<<strong>br</strong> />
postigne najglasniji prijem. Diode vezane<<strong>br</strong> />
paralelno titrajnom krugu su takozvane<<strong>br</strong> />
»limiterske« diode i služe za zaštitu<<strong>br</strong> />
ulaznog kruga od previsokog napona. U<<strong>br</strong> />
trenutku kad napon na titrajnom krugu<<strong>br</strong> />
poprimi previsoku vrijednost, diode provedu,<<strong>br</strong> />
a njihov se otpor naglo smanjuje.<<strong>br</strong> />
Kroz njih proteče struja, a napon na titrajnom<<strong>br</strong> />
krugu naglo se smanji. Smanjenjem<<strong>br</strong> />
napona na dopušten nivo diode<<strong>br</strong> />
prestaju voditi i više svojim prisustvom<<strong>br</strong> />
gotovo i ne utječu na trajni krug.
• Sekundarna zavojnica ulaznog oscilatornog<<strong>br</strong> />
kruga vezana je jednim svojim<<strong>br</strong> />
krajem sa bazom tranzistora T1, a drugim<<strong>br</strong> />
na sklop za automatsku regulaciju<<strong>br</strong> />
pojačanja. Signal pojačan tranzistorom<<strong>br</strong> />
T1 dovodi se opet na titrajni krug čiji primar<<strong>br</strong> />
čini paralelni spoj zavojnice L3 i kondenzatora<<strong>br</strong> />
C5, a sekundar zavojnica L4,<<strong>br</strong> />
Ovaj titrajni krug podešava se isto kao i<<strong>br</strong> />
titrajni krug L1, C2, L2, pomoću VF jezgre,<<strong>br</strong> />
sve dok se ne postigne najjači prijem.<<strong>br</strong> />
OSCILATOR<<strong>br</strong> />
• Već je prije rečeno da prijemnik<<strong>br</strong> />
primopredajnika »<strong>Atom</strong>-3« oscilator<<strong>br</strong> />
promjenljive frekvencije, već je njegova<<strong>br</strong> />
frekvencija stalna (slika 7). Za stabilizaciju<<strong>br</strong> />
frekvencije koristi se pogodno iz<strong>br</strong>ušeni<<strong>br</strong> />
kristal silicija (SiO) smješten između<<strong>br</strong> />
dvije metalne pločice (slika 7). Odlivak<<strong>br</strong> />
je ovako načinjenog elementa da, u<<strong>br</strong> />
koliko se na pogodan način pobudi, titra<<strong>br</strong> />
točno određenom frekvencijom koja je<<strong>br</strong> />
naznačena na kućištu. Često se kod kristala<<strong>br</strong> />
namijenjenih za rad unutar CB opsega<<strong>br</strong> />
na kućištu, umjesto oznake frekvencije,<<strong>br</strong> />
nalazi samo oznaka kanala, npr. 20<<strong>br</strong> />
R. Ova nam oznaka govori da se radi o<<strong>br</strong> />
kristalu koji se stavlja u oscilator prijemnika<<strong>br</strong> />
(oznaka »R« iza <strong>br</strong>oja 20!), te da je<<strong>br</strong> />
predviđen za 20 kanal. Nalazi li se iza<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oja »T« radi se o kristalu koji se stavlja<<strong>br</strong> />
u oscilator predajnika. Frekvencije kristala<<strong>br</strong> />
prijemnika i predajnika nisu jednake.<<strong>br</strong> />
Za svaki pojedini kanal ova razlika
1040 <strong>SAM</strong>
iznosi točno 455 kHz<<strong>br</strong> />
• Kao što je iz sheme spoja vidljivo<<strong>br</strong> />
(slika 8) shema spoja oscilatora vrlo je<<strong>br</strong> />
jednostavna. Potreban prednapon baze<<strong>br</strong> />
tranzistora T6 dobiva se dijeliteljem napona<<strong>br</strong> />
R9 - R10. Između baze i kolektora<<strong>br</strong> />
vezan je kristal kvarca, a u kolektorskom<<strong>br</strong> />
krugu titrajni krug L5 — C5. Priključenjem<<strong>br</strong> />
napona napajanja oscilator će<<strong>br</strong> />
zaoscilirati na točno određenoj frekvenciji<<strong>br</strong> />
zahvaljujući kristalu kvarca. U koliko<<strong>br</strong> />
slučajno oscilator nakon uključenja ne<<strong>br</strong> />
proradi »krivac« je najčešće razdešeni<<strong>br</strong> />
titrajni krug. Podešavanje se vrši VF jezgrom<<strong>br</strong> />
i uz pomoć jednostavnog mjernog<<strong>br</strong> />
instrumenta - valomjera. U stvari, valomjer<<strong>br</strong> />
je jednostavan prijemnik kojemu<<strong>br</strong> />
kao indikator jačine prijema služi instrument<<strong>br</strong> />
(slika 8). Rad oscilatora provjerava<<strong>br</strong> />
se valomjerom tako, da se njihova zavojnica<<strong>br</strong> />
približi na cca 1 cm zavojnici titrajnog<<strong>br</strong> />
kruga oscilatora. Ne otkloni li se pri<<strong>br</strong> />
tom kazaljka, znači da oscilator ne oscilira,<<strong>br</strong> />
te je potrebno VF jezgrom podešavati<<strong>br</strong> />
titrajni krug sve dok se ne postigne<<strong>br</strong> />
najveći otklon kazaljke instrumenta.<<strong>br</strong> />
• Zavojnica L6 induktivno je spregnuta<<strong>br</strong> />
s titrajnim krugom oscilatora. Ako<<strong>br</strong> />
oscilator ispravno radi na ovoj će se zavojnici<<strong>br</strong> />
inducirati izmjenični napon koji se<<strong>br</strong> />
preko kondenzatora dovodi na emiter<<strong>br</strong> />
tranzistora T2.<<strong>br</strong> />
MJEŠAČ<<strong>br</strong> />
• Već smo prije naglasili da se za razliku<<strong>br</strong> />
od direktnog prijemnika, gdje se vrši<<strong>br</strong> />
direktno pojačanje prijemnog signala,<<strong>br</strong> />
kod superheterodinskog prijemnika prijemni<<strong>br</strong> />
signal transponira u signal niže<<strong>br</strong> />
frekvencije i onda pojačava. Ova transformacija<<strong>br</strong> />
ulaznog signala u signal niže<<strong>br</strong> />
frekvencije vrši se u sklopu za promjenu<<strong>br</strong> />
frekvencije koji se često naziva i mješač.<<strong>br</strong> />
(slika 9).<<strong>br</strong> />
• Kao što nam govori i sam naziv u<<strong>br</strong> />
ovom se sklopu vrši miješanje dvaju signala,<<strong>br</strong> />
prijemnog i oscilatornog. Razlika<<strong>br</strong> />
njihovih frekvencija mora biti stalna, a<<strong>br</strong> />
uobičajeno je, da kod prijemnika za CB<<strong>br</strong> />
područje ona iznosi točno 455 kHz. Da<<strong>br</strong> />
bi se postigla ova razlika lokalni oscilator<<strong>br</strong> />
prijemnika oscilira na frekvenciji koja<<strong>br</strong> />
je za iznos medufrekvencije (455 kHz)<<strong>br</strong> />
niža od ulaznog signala. Upravo zato u<<strong>br</strong> />
primopredajniku se pri radu na jednom<<strong>br</strong> />
kanalu moraju upotrijebiti dva kvarcna<<strong>br</strong> />
kristala. Kristal koji kontrolira frekvenciju<<strong>br</strong> />
predajnika radi na frekvenciji na kojoj se<<strong>br</strong> />
vrši emitiranje, dok kvarc u lokalnom oscilatoru<<strong>br</strong> />
prijemnika radi na frekvenciji<<strong>br</strong> />
koja je za 455 kHz niža od frekvencije<<strong>br</strong> />
prijemnog signala. U sklopu za miješanje<<strong>br</strong> />
»miješa« se prijemni i oscilatorni signal,<<strong>br</strong> />
a rezultat miješanja izdvaja se titrajnim<<strong>br</strong> />
krugom međufrekventnog transformatora<<strong>br</strong> />
i odvodi u MF pojačalo.<<strong>br</strong> />
MF POJAČALO<<strong>br</strong> />
• Zadatak je međufrekventnog pojačala<<strong>br</strong> />
da propusta i pojačava samo uski<<strong>br</strong> />
frekventni pojas. Ovi se zahtjevi ne<<strong>br</strong> />
mogu postići jednostepenim pojačalom i<<strong>br</strong> />
zato se MF pojačalo sastoji od više pojačivačkih<<strong>br</strong> />
stupnjeva. Međusobna veza<<strong>br</strong> />
između pojedinih stupnjeva ostvaruje se<<strong>br</strong> />
transformatorom ili pojasnim filtrom<<strong>br</strong> />
(slika 10). Zbog različitih ulaznih i izlaznih<<strong>br</strong> />
otpora tranzistora, titrajni krugovi<<strong>br</strong> />
moraju biti konstruirani tako, da se svojom<<strong>br</strong> />
impendancijom prilagode karakteristikama<<strong>br</strong> />
tranzistora. Kako je rezonantni<<strong>br</strong> />
otpor titrajnog kruga mnogo veći od izlaznog<<strong>br</strong> />
otpora tranzistora, najčešće se<<strong>br</strong> />
kolektor tranzistora spaja s izvodom koji<<strong>br</strong> />
je izveden na otprilike 1/3 <strong>br</strong>oja zavoja<<strong>br</strong> />
primarnog namota, računajući od »hladnog«<<strong>br</strong> />
kraja. U slučaju primjene pojasnog<<strong>br</strong> />
filtera (slika 10b) mora se na sekundarnoj<<strong>br</strong> />
strani također načiniti odvojak zbog<<strong>br</strong> />
prilagođenja ulaznog i izlaznog otpora.<<strong>br</strong> />
• Veza pojedinih stupnjeva ostvarena<<strong>br</strong> />
je u primopredajniku »<strong>Atom</strong>-3« pomoću<<strong>br</strong> />
minijaturnih MF transformatora.<<strong>br</strong> />
Budući da su ovi transformatori sastavni<<strong>br</strong> />
dio gotovo svih tranzistorskih prijemnika<<strong>br</strong> />
japanske proizvodnje, najlakše se do<<strong>br</strong> />
njih dolazi tako, da se pažljivo odleme s<<strong>br</strong> />
nekog neispravnog prijemnika. Prilikom<<strong>br</strong> />
odlemljivanja treba najprije sa spojnih<<strong>br</strong> />
mjesta pažljivo odstraniti tinol, a zatim<<strong>br</strong> />
izravnati oba izvoda metalnog oklopa.<<strong>br</strong> />
Nakon toga transformator se polagano<<strong>br</strong> />
vuče, dok se istovremeno lemilom zagrijavaju<<strong>br</strong> />
njegovi izvodi. Radi li se pažljivo i<<strong>br</strong> />
strpljivo, rezultat neće izostati.<<strong>br</strong> />
• MF pojačalo prijemnika »<strong>Atom</strong>-3«<<strong>br</strong> />
sastoji se od 3 pojačavačka stupnja.<<strong>br</strong> />
Sheme spojeva svih triju stupnjeva gotovo<<strong>br</strong> />
su jednake što je i logično, jer se<<strong>br</strong> />
radi o sklopovima koji obavljaju istu funkciju.<<strong>br</strong> />
Veza između pojedinih stupnjeva<<strong>br</strong> />
ostvarena je prije spomenutim NF transformatorima.<<strong>br</strong> />
Za gradnju su potrebna tri<<strong>br</strong> />
takova transformatora, jedan sa bijelo<<strong>br</strong> />
obojenom, dva sa žuto i jedan sa crno<<strong>br</strong> />
obojenom VF jezgrom. Potreban prednapon<<strong>br</strong> />
baza tranzistora postiže se u ovom<<strong>br</strong> />
slučaju pomoću djelitelja napona. Otpori<<strong>br</strong> />
u krugovima emitera tranzistora stabiliziraju<<strong>br</strong> />
radnu točku, a kondenzatori C odvode<<strong>br</strong> />
VF struje na masu.<<strong>br</strong> />
• Ponekad se desi da se s vremenom<<strong>br</strong> />
smanji kapacitet jednog od kondenzatora<<strong>br</strong> />
i tada može doći do osciliranja ci-<<strong>br</strong> />
<strong>SAM</strong> 1041
jelog MF pojačala. Dođe li slučajno do<<strong>br</strong> />
ove pojave mora se najprije utvrditi koji<<strong>br</strong> />
od kondenzatora uzrokuje oscilaciju.<<strong>br</strong> />
Ispravan kondenzator sličnog kapaciteta<<strong>br</strong> />
spaja se paralelno sa svakim od kondenzatora<<strong>br</strong> />
MF pojačala. U trenutku spoja s<<strong>br</strong> />
neispravnim kondenzatorom oscilacije<<strong>br</strong> />
prestaju, a nama preostaje da izvadimo<<strong>br</strong> />
neispravan i na njegovo mjesto stavimo<<strong>br</strong> />
ispravan kondenzator jednakog kapaciteta.<<strong>br</strong> />
• Objašnjavajući rad superheterodinskog<<strong>br</strong> />
prijemnika spomenut je i sklop<<strong>br</strong> />
za automatsku regulaciju pojačanja. Njegova<<strong>br</strong> />
je namjena da automatski održava<<strong>br</strong> />
konstantnu amplitudu NF signala bez<<strong>br</strong> />
obzira na promjene nivoa ulaznog signala.<<strong>br</strong> />
Pogleda li se bolje na koji je način<<strong>br</strong> />
ostvaren prednapon baze tranzistora<<strong>br</strong> />
T3 vidi se da je jedan otpornik dijelitelja<<strong>br</strong> />
spojen s pozitivnim polom napajanja,<<strong>br</strong> />
dok je drugi, umjesto na masu, spojen s<<strong>br</strong> />
anodom diode D1. Ovakovim načinom<<strong>br</strong> />
spajanja automatski se regulira pojačanje<<strong>br</strong> />
ovog stupnja u ovisnosti o amplitudi<<strong>br</strong> />
ulaznog signala. Prilikom prijema, signal<<strong>br</strong> />
iz antene dovodi se u prijemnik, pojačava,<<strong>br</strong> />
miješa i opet pojačava, a zatim<<strong>br</strong> />
demodulira diodama D2 i D3. Dio signala<<strong>br</strong> />
dolazi na diodu D1 gdje se ispravlja.<<strong>br</strong> />
Napon na paralelnom spoju kondenzatora<<strong>br</strong> />
C4 i R ovisi o struji kroz diodu, dakle<<strong>br</strong> />
o amplitudi ulaznog signala. Povećanjem<<strong>br</strong> />
nivoa prijemnog signala raste negativni<<strong>br</strong> />
napon na ovoj RC kombinaciji.<<strong>br</strong> />
Kako je baza tranzistora T3 spojena s<<strong>br</strong> />
tom točkom otpornikom R26, porast negativnog<<strong>br</strong> />
napona na C1 »koči« tranzistor.<<strong>br</strong> />
Pojačanje pojačala se smanjuje, a time i<<strong>br</strong> />
amplituda NF signala. Daljnjim povećavanjem<<strong>br</strong> />
ulaznog signala, povećava se napon<<strong>br</strong> />
regulacije, pojačanje se još više<<strong>br</strong> />
smanjuje, dok se istovremeno, zahvaljujući<<strong>br</strong> />
upravo toj regulaciji pojačanja, amplituda<<strong>br</strong> />
NF signala ne mijenja. Da bi regulacija<<strong>br</strong> />
bila što efikasnija, regulacionim se<<strong>br</strong> />
naponom djeluje i na VF predpojačalo<<strong>br</strong> />
čime se postiže još veća nezavisnost<<strong>br</strong> />
amplituda NF i VF signala.<<strong>br</strong> />
DEMODULATOR<<strong>br</strong> />
• Dovoljno pojačan signal vodi se iz<<strong>br</strong> />
NF pojačala na sklop u kojemu se iz noseće<<strong>br</strong> />
više frekvencije izdvaja niža frekvenca<<strong>br</strong> />
koja predstavlja korisnu informaciji<<strong>br</strong> />
Nakon izdvajanja noseća frekvencija<<strong>br</strong> />
više nam nije potrebna i ona se kondenzatorom<<strong>br</strong> />
C odvodi na masu (slika<<strong>br</strong> />
12). Kod tranzistorskih se prijemnika koristi<<strong>br</strong> />
gotovo isključivo demodulacija s diodom,<<strong>br</strong> />
a samo vrlo rijetko u tu se svrhu<<strong>br</strong> />
koristi tranzistor. Tako se i u našem slučaju<<strong>br</strong> />
za demodulaciju također koristi<<strong>br</strong> />
dioda (sl. 13). Za razliku od prethodnog<<strong>br</strong> />
spoja demodulator ugrađen u prijemnik<<strong>br</strong> />
»<strong>Atom</strong>a-3« načinjen je s dvije diode<<strong>br</strong> />
čime se postiže dvostruko veća amplituda<<strong>br</strong> />
NF signala.<<strong>br</strong> />
• Vrlo često uz korisni signal na ulaz<<strong>br</strong> />
prijemnika dolazi i signal smetnje. Najčešće<<strong>br</strong> />
su to smetnje nastale radom benzinskih<<strong>br</strong> />
motora koje se iz zvučnika čuju<<strong>br</strong> />
1042 <strong>SAM</strong><<strong>br</strong> />
kao vrlo snažno pucketanje. Ova neugodna<<strong>br</strong> />
pojava može se otkloniti ograničavačem<<strong>br</strong> />
šuma (»noise-timiter«) koji poništava<<strong>br</strong> />
impulsne smetnje i čini prijem<<strong>br</strong> />
mnogo ugodnijim. Ovaj sklop gotovo je<<strong>br</strong> />
nezamjenjiv prilikom rada stanicom ugrađenom<<strong>br</strong> />
u čamac ili automobil, gdje je<<strong>br</strong> />
nivo smetnji, zbog rada motora vrlo velik.<<strong>br</strong> />
Sklop se ugrađuje između demodulatora<<strong>br</strong> />
i ulaza NF pojačala, a njegova<<strong>br</strong> />
shema spoja prikazana je na slici 14.<<strong>br</strong> />
Preklopnikom Pr koji je vezan paralelno<<strong>br</strong> />
diodi D4 može se ograničavač uključiti ili<<strong>br</strong> />
isključiti. Ako se radi primopredajnikom<<strong>br</strong> />
s mjesta gdje je nivo smetnji mali, ovaj<<strong>br</strong> />
se sklop ne treba niti ugrađivati. Povezivanje<<strong>br</strong> />
demodulatora i NF pojačala vrši<<strong>br</strong> />
se u tom slučaju prema shemi prikazanoj<<strong>br</strong> />
na slici 15. Na izlaz demodulatora,<<strong>br</strong> />
paralelno kondenzatoru C<strong>11</strong> spaja se<<strong>br</strong> />
otpornik od 33 kOhma, a signal se na klizač<<strong>br</strong> />
potenciometra dovodi preko odvojnog<<strong>br</strong> />
kondenzatora C13 od 33 nF. Ukaže<<strong>br</strong> />
li se s vremenom potreba da se u prijemnik<<strong>br</strong> />
ipak ugradi ograničavač šuma,<<strong>br</strong> />
ova se veza odspoji, a na tiskanu se pločicu<<strong>br</strong> />
ugrade elementi ograničavača.<<strong>br</strong> />
STABILIZATOR NAPONA<<strong>br</strong> />
• Napajanje prijemnika »<strong>Atom</strong>-3« ne<<strong>br</strong> />
vrši se direktno iz izvora već se napon<<strong>br</strong> />
najprije stabilizira jednostavnim stabilizatorom<<strong>br</strong> />
napona. Ovo je učinjeno zato, što<<strong>br</strong> />
se za napajanje često koriste izvori čiji<<strong>br</strong> />
napon nije stalan. To naročito dolazi do<<strong>br</strong> />
izražaja pri ugradnji uređaja u automobil.<<strong>br</strong> />
Stalna promjena <strong>br</strong>oja okretaja motora<<strong>br</strong> />
uvjetuje promjenu napona napajanja, što<<strong>br</strong> />
bi vrlo nepovoljno utjecalo na rad prijemnika.<<strong>br</strong> />
• Zbog vrlo male potrošnje prijemnika<<strong>br</strong> />
pred stabilizator se ne postavljaju<<strong>br</strong> />
neki naročiti zahtjevi. Napon napajanja<<strong>br</strong> />
bit će dovoljno stabilan ako se on stabilizira<<strong>br</strong> />
i najjednostavnijim stabilizatorom<<strong>br</strong> />
čija je shema spoja prikazana na slici<<strong>br</strong> />
16. Izlazni napon iz stabilizatora vrlo je<<strong>br</strong> />
malo ovisan o promjeni ulaznog napona<<strong>br</strong> />
i opterećenja, a približno je jednak refer-
entnom naponu Zener diode. VF prigušnica<<strong>br</strong> />
u krugu emitera onemogućava da<<strong>br</strong> />
visokofrekventne smetnje prodru ovim<<strong>br</strong> />
putem u prijemnik.<<strong>br</strong> />
• Pri ispravnom radu prijemnika tranzistor<<strong>br</strong> />
T7 vrlo se malo zagrijava i nije ga<<strong>br</strong> />
potrebno hladiti. Povećano zagrijavanje<<strong>br</strong> />
siguran je znak da sa prijemnikom nešto<<strong>br</strong> />
nije u redu, te ga treba odmah isključiti i<<strong>br</strong> />
otkloniti uzrok kvara.<<strong>br</strong> />
NF POJAČALO<<strong>br</strong> />
• Koristan signal na izlazu iz prijemnika<<strong>br</strong> />
vrlo je slab, te ga se zato, prije<<strong>br</strong> />
nego li se dovede na zvučnik, mora pojačati.<<strong>br</strong> />
Iako se često u primopredajnicima<<strong>br</strong> />
koristi integrirano NF pojačalo koje,<<strong>br</strong> />
mora se priznati, mnogo pojednostavnjuje<<strong>br</strong> />
gradnju, ipak je za naš uređaj oda<strong>br</strong>ana<<strong>br</strong> />
»klasična« shema spoja. Razlog je<<strong>br</strong> />
tome taj, što se za gradnju ovakovog<<strong>br</strong> />
pojačala sav potreban materijal može<<strong>br</strong> />
nabaviti u svakoj specijaliziranoj prodavaonici<<strong>br</strong> />
radio materijala, dok su pogodni<<strong>br</strong> />
integrirani krugovi još uvijek rijetkost.<<strong>br</strong> />
• Pojačalo se sastoji od ulaznog,<<strong>br</strong> />
pobudnog i protufaznog izlaznog stupnja.<<strong>br</strong> />
NF signal iz demodulatora dovodi<<strong>br</strong> />
se na klizač potenciometra P1 kojim se<<strong>br</strong> />
regulira glasnoća, a zatim veznim<<strong>br</strong> />
kondenzatorom na bazu tranzistora T8.<<strong>br</strong> />
Radna točka tranzistora T7 podešena je<<strong>br</strong> />
djeliteljem napona u krugu baze kojeg<<strong>br</strong> />
čine otpornici R31, R32 i R33. Pojačani<<strong>br</strong> />
signal odvodi se s kolektora tranzistora<<strong>br</strong> />
T8 na bazu tranzistora T9. Zbog galvanske<<strong>br</strong> />
veze ova dva stupnja podešavanje<<strong>br</strong> />
radne točke tranzistora T9 ne vrši se<<strong>br</strong> />
pomoću djelitelja napona, već ispravnim<<strong>br</strong> />
dimenzioniranjem kolektorskog otpornika<<strong>br</strong> />
prvog stupnja. Između baze i kolektora<<strong>br</strong> />
tranzistora T9 vezan je kondenzator<<strong>br</strong> />
C21, čija je uloga da smanji pojačanje<<strong>br</strong> />
pojačala pri višim frekvencijama. Nakon<<strong>br</strong> />
dvostepenog pojačanja vodi se NF signal<<strong>br</strong> />
na izlazni stupanj načinjen uz pomoć<<strong>br</strong> />
komplementarnih tranzistora<<strong>br</strong> />
AC187/AC188, a zatim kondenzatorom<<strong>br</strong> />
C22 na zvučnik. Ovaj spoj izlaznog stupnja<<strong>br</strong> />
je vrlo pogodan jer je izbjegnut izlazni<<strong>br</strong> />
transformator čije namatanje zadaje<<strong>br</strong> />
amaterima najviše muka.<<strong>br</strong> />
• Vrijednosti upotrebljenih elemenata<<strong>br</strong> />
su takove da na pojačalu ne treba<<strong>br</strong> />
vršiti nikakova podešavanja. Kvalitetni,<<strong>br</strong> />
pravilno postavljeni i do<strong>br</strong>o zalemljeni<<strong>br</strong> />
elementi su garancija da će pojačalo<<strong>br</strong> />
odmah po uključenju ispravno raditi.<<strong>br</strong> />
<strong>SAM</strong> 1043