09.05.2014 Views

SAM br. 11/1978. Atom-3

SAM br. 11/1978. Atom-3

SAM br. 11/1978. Atom-3

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

U suradnji s redakcijom o<strong>br</strong>azovnog programa TV Zagreb<<strong>br</strong> />

Tokom 1976. i 1977. na stranicama<<strong>br</strong> />

»Sama« u nastavcima je objavljivana<<strong>br</strong> />

serija članaka o samogradnji<<strong>br</strong> />

primopredajnika za takozvano CB<<strong>br</strong> />

područje. Od tada je prošlo dosta<<strong>br</strong> />

vremena, naklada je udvostručena, a<<strong>br</strong> />

zanimanje novih čitalaca za tu temu<<strong>br</strong> />

toliko je, da smo odlučili ponoviti opis<<strong>br</strong> />

gradnje tog, po vašim reakcijama<<strong>br</strong> />

sudeći, najpopularnijeg<<strong>br</strong> />

primopredajnika - »<strong>Atom</strong> 3«.<<strong>br</strong> />

Na osnovu vaših želja u ovoj novoj<<strong>br</strong> />

seriji napisa bit će podrobnije<<strong>br</strong> />

objašnjen princip rada i način izrade<<strong>br</strong> />

uređaja. Između ostalog zahvaljujući i<<strong>br</strong> />

TV Zagreb. Naime, u suradnji<<strong>br</strong> />

redakcije O<strong>br</strong>azovnog programa TV<<strong>br</strong> />

Zagreb i redakcije »Sam« snimit će se<<strong>br</strong> />

serija emisija o gradnji<<strong>br</strong> />

1036 <strong>SAM</strong><<strong>br</strong> />

primopredajnika »<strong>Atom</strong> 3«. Na taj<<strong>br</strong> />

način bit će na tv-ekranu prikazane<<strong>br</strong> />

sve faze izrade, dok će »Sam« objaviti<<strong>br</strong> />

nacrte i sheme. Ove emisije prikazivat<<strong>br</strong> />

će se svakog petka u 19.05 sati na II<<strong>br</strong> />

programu TV Zagreb. Start prve<<strong>br</strong> />

emisije 3. XI!<<strong>br</strong> />

Za ostvarenje ove suradnje obje<<strong>br</strong> />

redakcije bile su prije svega<<strong>br</strong> />

potaknute općedruštvenom koristi<<strong>br</strong> />

koja iz nje proizlazi i daleko je<<strong>br</strong> />

značajnija od pukog širenja tehničke<<strong>br</strong> />

kulture. Naime, redakciji »Sam« javile<<strong>br</strong> />

su se mnoge škole s molbom da im<<strong>br</strong> />

se pomogne u gradnji takvih<<strong>br</strong> />

primopredajnika, budući da nemaju ni<<strong>br</strong> />

telefonskih veza sa svojim općinskim<<strong>br</strong> />

središtima. Jedan lanac takvih<<strong>br</strong> />

primopredajnika po školama znatno<<strong>br</strong> />

bi pridonio uspostavljanju veza i s<<strong>br</strong> />

najudaljenijim mjestima, a u slučaju<<strong>br</strong> />

nekih izvanrednih stanja imao bi<<strong>br</strong> />

presudan značaj. Uostalom, CB<<strong>br</strong> />

primopredajnici već su dobili svoje<<strong>br</strong> />

mjesto u sistemu općenarodne<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>ane, a i »Sam« ima iskustva na tom<<strong>br</strong> />

području iz vježbi u kojima su<<strong>br</strong> />

sudjelovale njegove ekipe.<<strong>br</strong> />

Zbog toga pozivamo sve nastavnike<<strong>br</strong> />

tehničkog odgoja da pokrenu na<<strong>br</strong> />

svojim školama akciju gradnje CB<<strong>br</strong> />

primopredajnika. U tome ćemo im<<strong>br</strong> />

pružiti svaku pomoć u okviru svojih<<strong>br</strong> />

mogućnosti.<<strong>br</strong> />

Ali isto tako pomoći ćemo i svakom<<strong>br</strong> />

pojedincu koji se upusti u gradnju<<strong>br</strong> />

»<strong>Atom</strong>a 3«.


Ukoliko vam ipak usprkos <strong>br</strong>ižnoj<<strong>br</strong> />

izradi uređaj ne proradi, ne <strong>br</strong>inite;<<strong>br</strong> />

koristeći se dijagramom načina<<strong>br</strong> />

pronalaženja i otklanjanja kvara, te<<strong>br</strong> />

služeći se najosnovnijim mjernim instrumentima,<<strong>br</strong> />

vjerujemo, da ćete lako i <strong>br</strong>zo<<strong>br</strong> />

otkloniti kvar. Ne pođe li vam to za rukom,<<strong>br</strong> />

ne znači da ste uzalud uložili<<strong>br</strong> />

sredstva i trud. Sagrađeni uređaj <strong>br</strong>ižljivo<<strong>br</strong> />

upakirajte, a u popratnom pismu<<strong>br</strong> />

ukratko opišite kvar, te sve zajedno pošaljite<<strong>br</strong> />

na našu adresu. Naša stručna<<strong>br</strong> />

ekipa ispitat će i osposobiti vaš uređaj<<strong>br</strong> />

• Primopredajnik »<strong>Atom</strong> — 3« predviđen<<strong>br</strong> />

je za održavanje radio veze na<<strong>br</strong> />

području takozvanog »građanskog<<strong>br</strong> />

vala«, dakle unutar frekventnog opsega<<strong>br</strong> />

od 27,205 MHz u odašiljaču i 26,750<<strong>br</strong> />

MHz u prijemniku, pa na više od 40 kanala.<<strong>br</strong> />

Frekvencija predajnika i prijemnika<<strong>br</strong> />

kontrolirana je kristalima kvarca što onemogućava<<strong>br</strong> />

rad izvan dozvoljenog područja.<<strong>br</strong> />

Rukovanje uređajem je vrlo jednostavno<<strong>br</strong> />

i već nakon nekoliko održanih<<strong>br</strong> />

veza regulatori i preklopnici nisu više<<strong>br</strong> />

nikakva nepoznanica.<<strong>br</strong> />

OPIS UREĐAJA<<strong>br</strong> />

• Da bi sagrađeni uređaj posjedovao<<strong>br</strong> />

željena svojstva potrebno je načiniti nekoliko<<strong>br</strong> />

različitih elektroničkih sklopova.<<strong>br</strong> />

Nakon što se provjeri i podesi rad svakog<<strong>br</strong> />

pojedinog sklopa, povezuju se oni<<strong>br</strong> />

međusobno, pa tek tako ostvarena cjelina<<strong>br</strong> />

čini primopredajnik »<strong>Atom</strong>-3«. Sagrađeni<<strong>br</strong> />

će uređaj ispravno raditi samo ako<<strong>br</strong> />

svi sklopovi od kojih je sastavljen<<strong>br</strong> />

ispravno rade. Upravo zato je potrebno<<strong>br</strong> />

cijeli uređaj raditi polagano i. pažljivo,<<strong>br</strong> />

kako se ne bi već prilikom izbora i postavljanja<<strong>br</strong> />

elemenata potkrale greške, koje<<strong>br</strong> />

se kasnije vrlo teško pronalaze.<<strong>br</strong> />

• Primopredajnik »<strong>Atom</strong>-3« sastoji<<strong>br</strong> />

se od slijedećih sklopova (vidi sliku 1.):<<strong>br</strong> />

• prijemnika<<strong>br</strong> />

• NF pojačala<<strong>br</strong> />

• modulatora<<strong>br</strong> />

• predajnika<<strong>br</strong> />

Za napajanje uređaja može se koristiti<<strong>br</strong> />

automobilski akumulator, a u koliko uređaj<<strong>br</strong> />

neće biti prenosan poželjno je da<<strong>br</strong> />

se za njegovo napajanje koristi stabilizirani<<strong>br</strong> />

ispravljač.<<strong>br</strong> />

PRIJEMNIK<<strong>br</strong> />

• Prijemnik je uređaj koji zvučno, optički<<strong>br</strong> />

... električno reagira na elektromagnetnu<<strong>br</strong> />

energiju prikvačenu antenom i<<strong>br</strong> />

tako omogućava bežični prijem signala<<strong>br</strong> />

predajnika podešenog na istu frekvenciju.<<strong>br</strong> />

Prema principima rada, mogu se prijemnici<<strong>br</strong> />

podijeliti u nekoliko skupina i to:<<strong>br</strong> />

• prijemnici bez pojačanja<<strong>br</strong> />

9 direktno vezani prijemnici<<strong>br</strong> />

• superheterodinski prijemnici<<strong>br</strong> />

U prvu grupu spadaju prijemnici koji<<strong>br</strong> />

pomoću titrajnog kruga izdvajaju iz signala,<<strong>br</strong> />

dovedenog s antene, signal određene<<strong>br</strong> />

frekvencije. Dobiveni se signal<<strong>br</strong> />

tada demodulira i dovodi na slušalice<<strong>br</strong> />

(slika 2). Budući da se prijemni signal<<strong>br</strong> />

nigdje ne pojačava, njegova je amplituda<<strong>br</strong> />

vrlo mala. Dobiveni NF signal vrlo<<strong>br</strong> />

je slab i može se slušati jedino pomoću<<strong>br</strong> />

slušalica. Jedino u neposrednoj blizini<<strong>br</strong> />

snažnih odašiljača, te uz dovoljno dugačku<<strong>br</strong> />

antenu, može se umjesto slušalica<<strong>br</strong> />

priključiti zvučnik, ali je i tada reprodukcija<<strong>br</strong> />

vrlo slaba.<<strong>br</strong> />

• Kod direktno vezanih prijemnika<<strong>br</strong> />

VF signal se, nakon izdvajanja titrajnim<<strong>br</strong> />

krugom, pojačava, ponovo vodi na titrajni<<strong>br</strong> />

krug, a zatim demodulira (slika 3).<<strong>br</strong> />

Ovim se postiže veća osjetljivost i selektivnost<<strong>br</strong> />

uz istodobno mnogo veću amplitudu<<strong>br</strong> />

MF signala. Iako ovaj tip prijemnika<<strong>br</strong> />

<strong>SAM</strong> 1037


daleko nadmašuje svog prethodnika<<strong>br</strong> />

doživio je istu sudbinu - u novije se vrijeme<<strong>br</strong> />

gotovo uopće ne izrađuje.<<strong>br</strong> />

• Visoki zahtjevi koji se postavljaju<<strong>br</strong> />

pred moderan prijemnik mogu se postići<<strong>br</strong> />

jedino takozvanim »superheterodinskim«<<strong>br</strong> />

prijemnikom. Za razliku od direktnog prijemnika,<<strong>br</strong> />

kod kojeg se vrši neposredno<<strong>br</strong> />

pojačanje signala primane frekvencije,<<strong>br</strong> />

prijemnikom superheterodinskog tipa prijemni<<strong>br</strong> />

se signal transportira u niže frekventno<<strong>br</strong> />

područje, pojačava, a zatim demodulira.<<strong>br</strong> />

Prednosti ovakve »o<strong>br</strong>ade« signala<<strong>br</strong> />

su velike: budući da se sada pojačava<<strong>br</strong> />

transponirani signal relativno niske<<strong>br</strong> />

frekvencije (455 kHz ili 10,7 MHz), pojačanje<<strong>br</strong> />

pojedinog stupnja pojačala može<<strong>br</strong> />

biti daleko veće. Izrada pojačala je jednostavnija,<<strong>br</strong> />

a njegov je rad, usprkos velikom<<strong>br</strong> />

pojačanju stabilan.<<strong>br</strong> />

• Da prilikom prijema ne bi dolazilo<<strong>br</strong> />

do velikih promjena u jačini NF signala,<<strong>br</strong> />

ovisno o promjeni prijemnog signala,<<strong>br</strong> />

ugrađuje se u prijemnik sklop za automatsku<<strong>br</strong> />

regulaciju pojačanja. Njegova je<<strong>br</strong> />

zadaća, da prilikom prijema snažnijih signala<<strong>br</strong> />

smanji pojačanje pojačala. Ovime<<strong>br</strong> />

se postiže konstantna amplituda NF signala<<strong>br</strong> />

bez obzira na promjene nivoa<<strong>br</strong> />

ulaznog signala.<<strong>br</strong> />

• Prijemnici namijenjeni za prijem<<strong>br</strong> />

radio-difuznih stanica predviđeni su za<<strong>br</strong> />

prijem određenog opsega frekvencija.<<strong>br</strong> />

1038 <strong>SAM</strong><<strong>br</strong> />

Pri podešavanju na određenu prijemnu<<strong>br</strong> />

frekvenciju mora se istovremeno s podešavanjem<<strong>br</strong> />

ulaznih krugova mijenjati i frekvencija<<strong>br</strong> />

oscilatora. Njihova razlika mora<<strong>br</strong> />

biti prilikom podešavanja unutar cijelog<<strong>br</strong> />

prijemnog opsega stalna (455 kHz ili<<strong>br</strong> />

10,7 MHz). Ovo se postiže dvo ili višestrukim<<strong>br</strong> />

promjenljivim kondenzatorom, te<<strong>br</strong> />

prilično kompliciranim podešavanjem titrajnih<<strong>br</strong> />

krugova. No, nemojte se plašiti,<<strong>br</strong> />

jer kod našeg primopredajnika izbor<<strong>br</strong> />

određene frekvencije (kanala) vrši se jednostavnim<<strong>br</strong> />

priključivanjem određenog kristala<<strong>br</strong> />

kvarca u lokalni oscilator prijemnika.<<strong>br</strong> />

Zahvaljujući svojstvu kristala da<<strong>br</strong> />

oscilira na točno određenoj frekvenciji<<strong>br</strong> />

sa pogreškom ne većom od ± 0,5 x<<strong>br</strong> />

10 -6 Hz može se željena prijemna frekvencija<<strong>br</strong> />

odrediti vrlo točno. Želi li se prijemnikom<<strong>br</strong> />

primati više različitih frekvencija<<strong>br</strong> />

(kanala) odaberu se kvarcni kristali<<strong>br</strong> />

željenih frekvencija i spajaju pomoću<<strong>br</strong> />

preklopnika s lokalnim oscilatorom prijemnika.<<strong>br</strong> />

Odabiranje prijemne frekvencije<<strong>br</strong> />

vrši se sada vrlo jednostavno, jednostavnim<<strong>br</strong> />

okretanjem preklopnika.<<strong>br</strong> />

• Prijemnik primopredajnika<<strong>br</strong> />

»<strong>Atom</strong>-3« sastoji se od slijedećih sklopova<<strong>br</strong> />

(vidi sliku 5):<<strong>br</strong> />

• visokofrekventnog (VF) pojačala<<strong>br</strong> />

• lokalnog oscilatora<<strong>br</strong> />

• mješača<<strong>br</strong> />

• međufrekventnog (MF) pojačala<<strong>br</strong> />

• demodulatora<<strong>br</strong> />

• stabilizatora napona napajanja<<strong>br</strong> />

VF pojačalo<<strong>br</strong> />

(slika 6)<<strong>br</strong> />

• Osnovna je uloga visokofrekventnog<<strong>br</strong> />

pojačala da pojača slab ulazni signal.<<strong>br</strong> />

Kao aktivni element u našem se<<strong>br</strong> />

pojačalu koristi visokofrekventni NPN<<strong>br</strong> />

tranzistor BF273 iako se može, kao u ostalom<<strong>br</strong> />

i ostali tranzistori u prijemniku, zamijeniti<<strong>br</strong> />

nekim sličnih karakteristika. Signal<<strong>br</strong> />

iz antene dovodi se na paralelni titrajni<<strong>br</strong> />

krug kojeg čini zavojnica L1 sa kondenzatorom<<strong>br</strong> />

C2. Rezonantna frekvencija<<strong>br</strong> />

ovog titrajnog kruga mora se podesiti na<<strong>br</strong> />

sredinu prijemnog opsega. Podešavanje<<strong>br</strong> />

je vrlo jednostavno i vrši se okretanjem<<strong>br</strong> />

visokofrekventne jezgre sve dok se ne<<strong>br</strong> />

postigne najglasniji prijem. Diode vezane<<strong>br</strong> />

paralelno titrajnom krugu su takozvane<<strong>br</strong> />

»limiterske« diode i služe za zaštitu<<strong>br</strong> />

ulaznog kruga od previsokog napona. U<<strong>br</strong> />

trenutku kad napon na titrajnom krugu<<strong>br</strong> />

poprimi previsoku vrijednost, diode provedu,<<strong>br</strong> />

a njihov se otpor naglo smanjuje.<<strong>br</strong> />

Kroz njih proteče struja, a napon na titrajnom<<strong>br</strong> />

krugu naglo se smanji. Smanjenjem<<strong>br</strong> />

napona na dopušten nivo diode<<strong>br</strong> />

prestaju voditi i više svojim prisustvom<<strong>br</strong> />

gotovo i ne utječu na trajni krug.


• Sekundarna zavojnica ulaznog oscilatornog<<strong>br</strong> />

kruga vezana je jednim svojim<<strong>br</strong> />

krajem sa bazom tranzistora T1, a drugim<<strong>br</strong> />

na sklop za automatsku regulaciju<<strong>br</strong> />

pojačanja. Signal pojačan tranzistorom<<strong>br</strong> />

T1 dovodi se opet na titrajni krug čiji primar<<strong>br</strong> />

čini paralelni spoj zavojnice L3 i kondenzatora<<strong>br</strong> />

C5, a sekundar zavojnica L4,<<strong>br</strong> />

Ovaj titrajni krug podešava se isto kao i<<strong>br</strong> />

titrajni krug L1, C2, L2, pomoću VF jezgre,<<strong>br</strong> />

sve dok se ne postigne najjači prijem.<<strong>br</strong> />

OSCILATOR<<strong>br</strong> />

• Već je prije rečeno da prijemnik<<strong>br</strong> />

primopredajnika »<strong>Atom</strong>-3« oscilator<<strong>br</strong> />

promjenljive frekvencije, već je njegova<<strong>br</strong> />

frekvencija stalna (slika 7). Za stabilizaciju<<strong>br</strong> />

frekvencije koristi se pogodno iz<strong>br</strong>ušeni<<strong>br</strong> />

kristal silicija (SiO) smješten između<<strong>br</strong> />

dvije metalne pločice (slika 7). Odlivak<<strong>br</strong> />

je ovako načinjenog elementa da, u<<strong>br</strong> />

koliko se na pogodan način pobudi, titra<<strong>br</strong> />

točno određenom frekvencijom koja je<<strong>br</strong> />

naznačena na kućištu. Često se kod kristala<<strong>br</strong> />

namijenjenih za rad unutar CB opsega<<strong>br</strong> />

na kućištu, umjesto oznake frekvencije,<<strong>br</strong> />

nalazi samo oznaka kanala, npr. 20<<strong>br</strong> />

R. Ova nam oznaka govori da se radi o<<strong>br</strong> />

kristalu koji se stavlja u oscilator prijemnika<<strong>br</strong> />

(oznaka »R« iza <strong>br</strong>oja 20!), te da je<<strong>br</strong> />

predviđen za 20 kanal. Nalazi li se iza<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>oja »T« radi se o kristalu koji se stavlja<<strong>br</strong> />

u oscilator predajnika. Frekvencije kristala<<strong>br</strong> />

prijemnika i predajnika nisu jednake.<<strong>br</strong> />

Za svaki pojedini kanal ova razlika


1040 <strong>SAM</strong>


iznosi točno 455 kHz<<strong>br</strong> />

• Kao što je iz sheme spoja vidljivo<<strong>br</strong> />

(slika 8) shema spoja oscilatora vrlo je<<strong>br</strong> />

jednostavna. Potreban prednapon baze<<strong>br</strong> />

tranzistora T6 dobiva se dijeliteljem napona<<strong>br</strong> />

R9 - R10. Između baze i kolektora<<strong>br</strong> />

vezan je kristal kvarca, a u kolektorskom<<strong>br</strong> />

krugu titrajni krug L5 — C5. Priključenjem<<strong>br</strong> />

napona napajanja oscilator će<<strong>br</strong> />

zaoscilirati na točno određenoj frekvenciji<<strong>br</strong> />

zahvaljujući kristalu kvarca. U koliko<<strong>br</strong> />

slučajno oscilator nakon uključenja ne<<strong>br</strong> />

proradi »krivac« je najčešće razdešeni<<strong>br</strong> />

titrajni krug. Podešavanje se vrši VF jezgrom<<strong>br</strong> />

i uz pomoć jednostavnog mjernog<<strong>br</strong> />

instrumenta - valomjera. U stvari, valomjer<<strong>br</strong> />

je jednostavan prijemnik kojemu<<strong>br</strong> />

kao indikator jačine prijema služi instrument<<strong>br</strong> />

(slika 8). Rad oscilatora provjerava<<strong>br</strong> />

se valomjerom tako, da se njihova zavojnica<<strong>br</strong> />

približi na cca 1 cm zavojnici titrajnog<<strong>br</strong> />

kruga oscilatora. Ne otkloni li se pri<<strong>br</strong> />

tom kazaljka, znači da oscilator ne oscilira,<<strong>br</strong> />

te je potrebno VF jezgrom podešavati<<strong>br</strong> />

titrajni krug sve dok se ne postigne<<strong>br</strong> />

najveći otklon kazaljke instrumenta.<<strong>br</strong> />

• Zavojnica L6 induktivno je spregnuta<<strong>br</strong> />

s titrajnim krugom oscilatora. Ako<<strong>br</strong> />

oscilator ispravno radi na ovoj će se zavojnici<<strong>br</strong> />

inducirati izmjenični napon koji se<<strong>br</strong> />

preko kondenzatora dovodi na emiter<<strong>br</strong> />

tranzistora T2.<<strong>br</strong> />

MJEŠAČ<<strong>br</strong> />

• Već smo prije naglasili da se za razliku<<strong>br</strong> />

od direktnog prijemnika, gdje se vrši<<strong>br</strong> />

direktno pojačanje prijemnog signala,<<strong>br</strong> />

kod superheterodinskog prijemnika prijemni<<strong>br</strong> />

signal transponira u signal niže<<strong>br</strong> />

frekvencije i onda pojačava. Ova transformacija<<strong>br</strong> />

ulaznog signala u signal niže<<strong>br</strong> />

frekvencije vrši se u sklopu za promjenu<<strong>br</strong> />

frekvencije koji se često naziva i mješač.<<strong>br</strong> />

(slika 9).<<strong>br</strong> />

• Kao što nam govori i sam naziv u<<strong>br</strong> />

ovom se sklopu vrši miješanje dvaju signala,<<strong>br</strong> />

prijemnog i oscilatornog. Razlika<<strong>br</strong> />

njihovih frekvencija mora biti stalna, a<<strong>br</strong> />

uobičajeno je, da kod prijemnika za CB<<strong>br</strong> />

područje ona iznosi točno 455 kHz. Da<<strong>br</strong> />

bi se postigla ova razlika lokalni oscilator<<strong>br</strong> />

prijemnika oscilira na frekvenciji koja<<strong>br</strong> />

je za iznos medufrekvencije (455 kHz)<<strong>br</strong> />

niža od ulaznog signala. Upravo zato u<<strong>br</strong> />

primopredajniku se pri radu na jednom<<strong>br</strong> />

kanalu moraju upotrijebiti dva kvarcna<<strong>br</strong> />

kristala. Kristal koji kontrolira frekvenciju<<strong>br</strong> />

predajnika radi na frekvenciji na kojoj se<<strong>br</strong> />

vrši emitiranje, dok kvarc u lokalnom oscilatoru<<strong>br</strong> />

prijemnika radi na frekvenciji<<strong>br</strong> />

koja je za 455 kHz niža od frekvencije<<strong>br</strong> />

prijemnog signala. U sklopu za miješanje<<strong>br</strong> />

»miješa« se prijemni i oscilatorni signal,<<strong>br</strong> />

a rezultat miješanja izdvaja se titrajnim<<strong>br</strong> />

krugom međufrekventnog transformatora<<strong>br</strong> />

i odvodi u MF pojačalo.<<strong>br</strong> />

MF POJAČALO<<strong>br</strong> />

• Zadatak je međufrekventnog pojačala<<strong>br</strong> />

da propusta i pojačava samo uski<<strong>br</strong> />

frekventni pojas. Ovi se zahtjevi ne<<strong>br</strong> />

mogu postići jednostepenim pojačalom i<<strong>br</strong> />

zato se MF pojačalo sastoji od više pojačivačkih<<strong>br</strong> />

stupnjeva. Međusobna veza<<strong>br</strong> />

između pojedinih stupnjeva ostvaruje se<<strong>br</strong> />

transformatorom ili pojasnim filtrom<<strong>br</strong> />

(slika 10). Zbog različitih ulaznih i izlaznih<<strong>br</strong> />

otpora tranzistora, titrajni krugovi<<strong>br</strong> />

moraju biti konstruirani tako, da se svojom<<strong>br</strong> />

impendancijom prilagode karakteristikama<<strong>br</strong> />

tranzistora. Kako je rezonantni<<strong>br</strong> />

otpor titrajnog kruga mnogo veći od izlaznog<<strong>br</strong> />

otpora tranzistora, najčešće se<<strong>br</strong> />

kolektor tranzistora spaja s izvodom koji<<strong>br</strong> />

je izveden na otprilike 1/3 <strong>br</strong>oja zavoja<<strong>br</strong> />

primarnog namota, računajući od »hladnog«<<strong>br</strong> />

kraja. U slučaju primjene pojasnog<<strong>br</strong> />

filtera (slika 10b) mora se na sekundarnoj<<strong>br</strong> />

strani također načiniti odvojak zbog<<strong>br</strong> />

prilagođenja ulaznog i izlaznog otpora.<<strong>br</strong> />

• Veza pojedinih stupnjeva ostvarena<<strong>br</strong> />

je u primopredajniku »<strong>Atom</strong>-3« pomoću<<strong>br</strong> />

minijaturnih MF transformatora.<<strong>br</strong> />

Budući da su ovi transformatori sastavni<<strong>br</strong> />

dio gotovo svih tranzistorskih prijemnika<<strong>br</strong> />

japanske proizvodnje, najlakše se do<<strong>br</strong> />

njih dolazi tako, da se pažljivo odleme s<<strong>br</strong> />

nekog neispravnog prijemnika. Prilikom<<strong>br</strong> />

odlemljivanja treba najprije sa spojnih<<strong>br</strong> />

mjesta pažljivo odstraniti tinol, a zatim<<strong>br</strong> />

izravnati oba izvoda metalnog oklopa.<<strong>br</strong> />

Nakon toga transformator se polagano<<strong>br</strong> />

vuče, dok se istovremeno lemilom zagrijavaju<<strong>br</strong> />

njegovi izvodi. Radi li se pažljivo i<<strong>br</strong> />

strpljivo, rezultat neće izostati.<<strong>br</strong> />

• MF pojačalo prijemnika »<strong>Atom</strong>-3«<<strong>br</strong> />

sastoji se od 3 pojačavačka stupnja.<<strong>br</strong> />

Sheme spojeva svih triju stupnjeva gotovo<<strong>br</strong> />

su jednake što je i logično, jer se<<strong>br</strong> />

radi o sklopovima koji obavljaju istu funkciju.<<strong>br</strong> />

Veza između pojedinih stupnjeva<<strong>br</strong> />

ostvarena je prije spomenutim NF transformatorima.<<strong>br</strong> />

Za gradnju su potrebna tri<<strong>br</strong> />

takova transformatora, jedan sa bijelo<<strong>br</strong> />

obojenom, dva sa žuto i jedan sa crno<<strong>br</strong> />

obojenom VF jezgrom. Potreban prednapon<<strong>br</strong> />

baza tranzistora postiže se u ovom<<strong>br</strong> />

slučaju pomoću djelitelja napona. Otpori<<strong>br</strong> />

u krugovima emitera tranzistora stabiliziraju<<strong>br</strong> />

radnu točku, a kondenzatori C odvode<<strong>br</strong> />

VF struje na masu.<<strong>br</strong> />

• Ponekad se desi da se s vremenom<<strong>br</strong> />

smanji kapacitet jednog od kondenzatora<<strong>br</strong> />

i tada može doći do osciliranja ci-<<strong>br</strong> />

<strong>SAM</strong> 1041


jelog MF pojačala. Dođe li slučajno do<<strong>br</strong> />

ove pojave mora se najprije utvrditi koji<<strong>br</strong> />

od kondenzatora uzrokuje oscilaciju.<<strong>br</strong> />

Ispravan kondenzator sličnog kapaciteta<<strong>br</strong> />

spaja se paralelno sa svakim od kondenzatora<<strong>br</strong> />

MF pojačala. U trenutku spoja s<<strong>br</strong> />

neispravnim kondenzatorom oscilacije<<strong>br</strong> />

prestaju, a nama preostaje da izvadimo<<strong>br</strong> />

neispravan i na njegovo mjesto stavimo<<strong>br</strong> />

ispravan kondenzator jednakog kapaciteta.<<strong>br</strong> />

• Objašnjavajući rad superheterodinskog<<strong>br</strong> />

prijemnika spomenut je i sklop<<strong>br</strong> />

za automatsku regulaciju pojačanja. Njegova<<strong>br</strong> />

je namjena da automatski održava<<strong>br</strong> />

konstantnu amplitudu NF signala bez<<strong>br</strong> />

obzira na promjene nivoa ulaznog signala.<<strong>br</strong> />

Pogleda li se bolje na koji je način<<strong>br</strong> />

ostvaren prednapon baze tranzistora<<strong>br</strong> />

T3 vidi se da je jedan otpornik dijelitelja<<strong>br</strong> />

spojen s pozitivnim polom napajanja,<<strong>br</strong> />

dok je drugi, umjesto na masu, spojen s<<strong>br</strong> />

anodom diode D1. Ovakovim načinom<<strong>br</strong> />

spajanja automatski se regulira pojačanje<<strong>br</strong> />

ovog stupnja u ovisnosti o amplitudi<<strong>br</strong> />

ulaznog signala. Prilikom prijema, signal<<strong>br</strong> />

iz antene dovodi se u prijemnik, pojačava,<<strong>br</strong> />

miješa i opet pojačava, a zatim<<strong>br</strong> />

demodulira diodama D2 i D3. Dio signala<<strong>br</strong> />

dolazi na diodu D1 gdje se ispravlja.<<strong>br</strong> />

Napon na paralelnom spoju kondenzatora<<strong>br</strong> />

C4 i R ovisi o struji kroz diodu, dakle<<strong>br</strong> />

o amplitudi ulaznog signala. Povećanjem<<strong>br</strong> />

nivoa prijemnog signala raste negativni<<strong>br</strong> />

napon na ovoj RC kombinaciji.<<strong>br</strong> />

Kako je baza tranzistora T3 spojena s<<strong>br</strong> />

tom točkom otpornikom R26, porast negativnog<<strong>br</strong> />

napona na C1 »koči« tranzistor.<<strong>br</strong> />

Pojačanje pojačala se smanjuje, a time i<<strong>br</strong> />

amplituda NF signala. Daljnjim povećavanjem<<strong>br</strong> />

ulaznog signala, povećava se napon<<strong>br</strong> />

regulacije, pojačanje se još više<<strong>br</strong> />

smanjuje, dok se istovremeno, zahvaljujući<<strong>br</strong> />

upravo toj regulaciji pojačanja, amplituda<<strong>br</strong> />

NF signala ne mijenja. Da bi regulacija<<strong>br</strong> />

bila što efikasnija, regulacionim se<<strong>br</strong> />

naponom djeluje i na VF predpojačalo<<strong>br</strong> />

čime se postiže još veća nezavisnost<<strong>br</strong> />

amplituda NF i VF signala.<<strong>br</strong> />

DEMODULATOR<<strong>br</strong> />

• Dovoljno pojačan signal vodi se iz<<strong>br</strong> />

NF pojačala na sklop u kojemu se iz noseće<<strong>br</strong> />

više frekvencije izdvaja niža frekvenca<<strong>br</strong> />

koja predstavlja korisnu informaciji<<strong>br</strong> />

Nakon izdvajanja noseća frekvencija<<strong>br</strong> />

više nam nije potrebna i ona se kondenzatorom<<strong>br</strong> />

C odvodi na masu (slika<<strong>br</strong> />

12). Kod tranzistorskih se prijemnika koristi<<strong>br</strong> />

gotovo isključivo demodulacija s diodom,<<strong>br</strong> />

a samo vrlo rijetko u tu se svrhu<<strong>br</strong> />

koristi tranzistor. Tako se i u našem slučaju<<strong>br</strong> />

za demodulaciju također koristi<<strong>br</strong> />

dioda (sl. 13). Za razliku od prethodnog<<strong>br</strong> />

spoja demodulator ugrađen u prijemnik<<strong>br</strong> />

»<strong>Atom</strong>a-3« načinjen je s dvije diode<<strong>br</strong> />

čime se postiže dvostruko veća amplituda<<strong>br</strong> />

NF signala.<<strong>br</strong> />

• Vrlo često uz korisni signal na ulaz<<strong>br</strong> />

prijemnika dolazi i signal smetnje. Najčešće<<strong>br</strong> />

su to smetnje nastale radom benzinskih<<strong>br</strong> />

motora koje se iz zvučnika čuju<<strong>br</strong> />

1042 <strong>SAM</strong><<strong>br</strong> />

kao vrlo snažno pucketanje. Ova neugodna<<strong>br</strong> />

pojava može se otkloniti ograničavačem<<strong>br</strong> />

šuma (»noise-timiter«) koji poništava<<strong>br</strong> />

impulsne smetnje i čini prijem<<strong>br</strong> />

mnogo ugodnijim. Ovaj sklop gotovo je<<strong>br</strong> />

nezamjenjiv prilikom rada stanicom ugrađenom<<strong>br</strong> />

u čamac ili automobil, gdje je<<strong>br</strong> />

nivo smetnji, zbog rada motora vrlo velik.<<strong>br</strong> />

Sklop se ugrađuje između demodulatora<<strong>br</strong> />

i ulaza NF pojačala, a njegova<<strong>br</strong> />

shema spoja prikazana je na slici 14.<<strong>br</strong> />

Preklopnikom Pr koji je vezan paralelno<<strong>br</strong> />

diodi D4 može se ograničavač uključiti ili<<strong>br</strong> />

isključiti. Ako se radi primopredajnikom<<strong>br</strong> />

s mjesta gdje je nivo smetnji mali, ovaj<<strong>br</strong> />

se sklop ne treba niti ugrađivati. Povezivanje<<strong>br</strong> />

demodulatora i NF pojačala vrši<<strong>br</strong> />

se u tom slučaju prema shemi prikazanoj<<strong>br</strong> />

na slici 15. Na izlaz demodulatora,<<strong>br</strong> />

paralelno kondenzatoru C<strong>11</strong> spaja se<<strong>br</strong> />

otpornik od 33 kOhma, a signal se na klizač<<strong>br</strong> />

potenciometra dovodi preko odvojnog<<strong>br</strong> />

kondenzatora C13 od 33 nF. Ukaže<<strong>br</strong> />

li se s vremenom potreba da se u prijemnik<<strong>br</strong> />

ipak ugradi ograničavač šuma,<<strong>br</strong> />

ova se veza odspoji, a na tiskanu se pločicu<<strong>br</strong> />

ugrade elementi ograničavača.<<strong>br</strong> />

STABILIZATOR NAPONA<<strong>br</strong> />

• Napajanje prijemnika »<strong>Atom</strong>-3« ne<<strong>br</strong> />

vrši se direktno iz izvora već se napon<<strong>br</strong> />

najprije stabilizira jednostavnim stabilizatorom<<strong>br</strong> />

napona. Ovo je učinjeno zato, što<<strong>br</strong> />

se za napajanje često koriste izvori čiji<<strong>br</strong> />

napon nije stalan. To naročito dolazi do<<strong>br</strong> />

izražaja pri ugradnji uređaja u automobil.<<strong>br</strong> />

Stalna promjena <strong>br</strong>oja okretaja motora<<strong>br</strong> />

uvjetuje promjenu napona napajanja, što<<strong>br</strong> />

bi vrlo nepovoljno utjecalo na rad prijemnika.<<strong>br</strong> />

• Zbog vrlo male potrošnje prijemnika<<strong>br</strong> />

pred stabilizator se ne postavljaju<<strong>br</strong> />

neki naročiti zahtjevi. Napon napajanja<<strong>br</strong> />

bit će dovoljno stabilan ako se on stabilizira<<strong>br</strong> />

i najjednostavnijim stabilizatorom<<strong>br</strong> />

čija je shema spoja prikazana na slici<<strong>br</strong> />

16. Izlazni napon iz stabilizatora vrlo je<<strong>br</strong> />

malo ovisan o promjeni ulaznog napona<<strong>br</strong> />

i opterećenja, a približno je jednak refer-


entnom naponu Zener diode. VF prigušnica<<strong>br</strong> />

u krugu emitera onemogućava da<<strong>br</strong> />

visokofrekventne smetnje prodru ovim<<strong>br</strong> />

putem u prijemnik.<<strong>br</strong> />

• Pri ispravnom radu prijemnika tranzistor<<strong>br</strong> />

T7 vrlo se malo zagrijava i nije ga<<strong>br</strong> />

potrebno hladiti. Povećano zagrijavanje<<strong>br</strong> />

siguran je znak da sa prijemnikom nešto<<strong>br</strong> />

nije u redu, te ga treba odmah isključiti i<<strong>br</strong> />

otkloniti uzrok kvara.<<strong>br</strong> />

NF POJAČALO<<strong>br</strong> />

• Koristan signal na izlazu iz prijemnika<<strong>br</strong> />

vrlo je slab, te ga se zato, prije<<strong>br</strong> />

nego li se dovede na zvučnik, mora pojačati.<<strong>br</strong> />

Iako se često u primopredajnicima<<strong>br</strong> />

koristi integrirano NF pojačalo koje,<<strong>br</strong> />

mora se priznati, mnogo pojednostavnjuje<<strong>br</strong> />

gradnju, ipak je za naš uređaj oda<strong>br</strong>ana<<strong>br</strong> />

»klasična« shema spoja. Razlog je<<strong>br</strong> />

tome taj, što se za gradnju ovakovog<<strong>br</strong> />

pojačala sav potreban materijal može<<strong>br</strong> />

nabaviti u svakoj specijaliziranoj prodavaonici<<strong>br</strong> />

radio materijala, dok su pogodni<<strong>br</strong> />

integrirani krugovi još uvijek rijetkost.<<strong>br</strong> />

• Pojačalo se sastoji od ulaznog,<<strong>br</strong> />

pobudnog i protufaznog izlaznog stupnja.<<strong>br</strong> />

NF signal iz demodulatora dovodi<<strong>br</strong> />

se na klizač potenciometra P1 kojim se<<strong>br</strong> />

regulira glasnoća, a zatim veznim<<strong>br</strong> />

kondenzatorom na bazu tranzistora T8.<<strong>br</strong> />

Radna točka tranzistora T7 podešena je<<strong>br</strong> />

djeliteljem napona u krugu baze kojeg<<strong>br</strong> />

čine otpornici R31, R32 i R33. Pojačani<<strong>br</strong> />

signal odvodi se s kolektora tranzistora<<strong>br</strong> />

T8 na bazu tranzistora T9. Zbog galvanske<<strong>br</strong> />

veze ova dva stupnja podešavanje<<strong>br</strong> />

radne točke tranzistora T9 ne vrši se<<strong>br</strong> />

pomoću djelitelja napona, već ispravnim<<strong>br</strong> />

dimenzioniranjem kolektorskog otpornika<<strong>br</strong> />

prvog stupnja. Između baze i kolektora<<strong>br</strong> />

tranzistora T9 vezan je kondenzator<<strong>br</strong> />

C21, čija je uloga da smanji pojačanje<<strong>br</strong> />

pojačala pri višim frekvencijama. Nakon<<strong>br</strong> />

dvostepenog pojačanja vodi se NF signal<<strong>br</strong> />

na izlazni stupanj načinjen uz pomoć<<strong>br</strong> />

komplementarnih tranzistora<<strong>br</strong> />

AC187/AC188, a zatim kondenzatorom<<strong>br</strong> />

C22 na zvučnik. Ovaj spoj izlaznog stupnja<<strong>br</strong> />

je vrlo pogodan jer je izbjegnut izlazni<<strong>br</strong> />

transformator čije namatanje zadaje<<strong>br</strong> />

amaterima najviše muka.<<strong>br</strong> />

• Vrijednosti upotrebljenih elemenata<<strong>br</strong> />

su takove da na pojačalu ne treba<<strong>br</strong> />

vršiti nikakova podešavanja. Kvalitetni,<<strong>br</strong> />

pravilno postavljeni i do<strong>br</strong>o zalemljeni<<strong>br</strong> />

elementi su garancija da će pojačalo<<strong>br</strong> />

odmah po uključenju ispravno raditi.<<strong>br</strong> />

<strong>SAM</strong> 1043

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!